05.12.2011.05.12.2011.

ETIOLOGIJA I ETIOLOGIJA I FENOMENOLOGIJA FENOMENOLOGIJA

POREMEĆAJA U PONAŠANJUPOREMEĆAJA U PONAŠANJU

Iva Jurasović,727Tihana Topalović,710Lidija Tucaković,736

Sveučilište J.J.Strossmayera u OsijekuSveučilište J.J.Strossmayera u OsijekuOdjel za matematikuOdjel za matematiku

05.12.2011.05.12.2011.

Što je socijalna pedagogija?Što je socijalna pedagogija?

Profesija koja pedagoškim djelovanjem nastoji Profesija koja pedagoškim djelovanjem nastoji

unaprijediti psihosocijalne čimbenike odrastanja.unaprijediti psihosocijalne čimbenike odrastanja.

Izgradnja međuljudskih odnosa i socijalizacija djece Izgradnja međuljudskih odnosa i socijalizacija djece

i mladih.i mladih.

Glavni interesi su svi aspekti rizičnih ponašanja.Glavni interesi su svi aspekti rizičnih ponašanja.

S jedne strane usmjerena na odgojne potencijale S jedne strane usmjerena na odgojne potencijale

socijalnog okruženja u kojima djeca i mladi socijalnog okruženja u kojima djeca i mladi

odrastaju i razvijaju se,a s druge strane na odgojni odrastaju i razvijaju se,a s druge strane na odgojni

rad s osobom koja rizično ponašanje manifestira.rad s osobom koja rizično ponašanje manifestira.

05.12.2011.05.12.2011.

Poremećaji u ponašanju su…Poremećaji u ponašanju su… Ona ponašanja koja se znatnije razlikuju od uobičajenog Ona ponašanja koja se znatnije razlikuju od uobičajenog

ponašanja većine mladih određene sredine.ponašanja većine mladih određene sredine.

Takva ponašanja su štetna i opasna i za osobu koja se Takva ponašanja su štetna i opasna i za osobu koja se

tako ponaša i za njezinu okolinu.tako ponaša i za njezinu okolinu.

Iziskuju dodatnu stručnu i širu društvenu pomoć.Iziskuju dodatnu stručnu i širu društvenu pomoć.

05.12.2011.05.12.2011.

Etiologija poremećaja u ponašanjuEtiologija poremećaja u ponašanju

Etiologija u najširem smislu označava ispitivanje o uzrocima Etiologija u najširem smislu označava ispitivanje o uzrocima određenih pojavaodređenih pojava

Rizični čimbenici etiologije poremećaja u ponašanjuRizični čimbenici etiologije poremećaja u ponašanju Rizični čimbenici se definiraju kao vjerojatnost budućih problema,

te variraju od bioloških, obiteljskih te do širiš okolišnih uvjeta, uključujući i školu, koji utječu na dijete.

Rizični čimbenici koji mogu doprinijeti razvoju delikventnog ponašanja dijele se na unutarnje (individualne) i vanjske(obitelj, škola, odnosi s vršnjacima, zajednica).

Rizične grupe čimbenika: Genetski ili biološki Individualni i vršnjački čimbenici rizika Rizični čimbenici povezani sa školom Rizični čimbenici u obitelji Rizični čimbenici u zajednici

05.12.2011.05.12.2011.

05.12.2011.05.12.2011.

Zaštitni čimbenici etiologije poremećaja u Zaštitni čimbenici etiologije poremećaja u ponašanjuponašanju

Zaštitni čimbenici predstavljaju unutarnje i vanjske snage koje

pomažu djetetu bolje podnositi rizike ili ublažuju rizike.

Otpornost složen fenomen kojim se objašnjavaju pozitivni

ishodi unatoč izloženosti rizicima. Razvoj otpornosti uključivao je osjećaj kontrole

nad vlastitim životom.

05.12.2011.05.12.2011.

Zaštitni čimbenici:Zaštitni čimbenici: promoviranje pozitivnih vezapromoviranje pozitivnih veza podupiranje otpornostipodupiranje otpornosti promicanje socijalnih, emocionalnih, promicanje socijalnih, emocionalnih,

kognitivnih, ponašajnih i moralnih kognitivnih, ponašajnih i moralnih kompetencijakompetencija

podupiranje samoodređenjapodupiranje samoodređenja podupiranje duhovnostipodupiranje duhovnosti podupiranje samoučinkovitostipodupiranje samoučinkovitosti podupiranje pozitivnog identitetapodupiranje pozitivnog identiteta podupiranje vjerovanja u budućnostpodupiranje vjerovanja u budućnost briga za prepoznavanje pozitivnih briga za prepoznavanje pozitivnih

ponašanja i prilika za prosocijalna ponašanja i prilika za prosocijalna uključivanjauključivanja

podupiranje prosocijalnih normi (zdravi podupiranje prosocijalnih normi (zdravi standardi za ponašanje)standardi za ponašanje)

05.12.2011.05.12.2011.

Fenomenologija poremećaja u ponašanjuFenomenologija poremećaja u ponašanju

Poremećaje u ponašanju dijelimo na Poremećaje u ponašanju dijelimo na pasivne(internalizirani) i aktivne (eksternalizirani)pasivne(internalizirani) i aktivne (eksternalizirani)

Pasivni su: Pasivni su: Plašljivost,povučenost,potištenost,nemarnost i Plašljivost,povučenost,potištenost,nemarnost i lijenost,pomanjkanje pažnje itd.lijenost,pomanjkanje pažnje itd.

Aktivni: Nediscipliniranost,laganje,bježanje iz Aktivni: Nediscipliniranost,laganje,bježanje iz škole,hiperaktivnost,agresivno škole,hiperaktivnost,agresivno ponašanje,ovisnosti,rizično seksualno ponašanje,ovisnosti,rizično seksualno ponašanje,poremećaji u prehrani itd.ponašanje,poremećaji u prehrani itd.

POREMEĆAJ pomanjkanje pažnje

plašljivost povučenost nemarnost i lijenost

OSOBINE (djeteta

ili mlade osobe)

nedostatak strpljenja, impulzivnost, neuredan radni prostor

nesigurno, ugroženo, nisko samopouzdanje

tiho, mirno, osamljeno, bira društvo mlađih ili starijih

troma, sve rade preko volje, bez inicijative, površno ispunjavaju obaveze

UZROCI zahtjevi okoline prema djetetu, odnosi u obitelji, nasljeđe

autoritativni, emocionalno hladni odgoj

fizičke bolesti, nedovoljna mentalna razvijenost, emocionalne zapuštenosti

popustljivost roditelja, ljubomora, kronične bolesti

POTEŠKOĆE loše planiranje, neorijentiranost u vremenu,

slabi školski uspjeh, loša uključenost u društvo

slabi školski uspjeh, poteškoće s koncentracijom

uče pod prisilom, spori, ometaju rad, površni,neuredni, zaboravljaju zadaće

INTERVENCIJA usvajanje samokontrole, poticati njihovo samopouzdanje

ohrabrivati ih,izlagati situacijama koje omogućuju afirmaciju

postupno uvoditi u društvo vršnjaka i izlagati njima nepovoljnim situacijama

postaviti ciljeve koje mogu ostvariti, uključiti stvari koje su njima zanimljive, pronaći motivaciju

PASIVNI POREMEĆAJI U PONAŠANJUPASIVNI POREMEĆAJI U PONAŠANJU

05.12.2011.05.12.2011.

POTIŠTENOST I DEPRESIJAPOTIŠTENOST I DEPRESIJApotištenost je poremećaj u ponašanju potištenost je poremećaj u ponašanju koji prethodi depresiji,odnosno osjećaju koji prethodi depresiji,odnosno osjećaju beznađa i očajabeznađa i očaja

potišteno je dijete mrzovoljno, otresito, potišteno je dijete mrzovoljno, otresito, bezvoljno, šutljivo, pasivno, umorno i bezvoljno, šutljivo, pasivno, umorno i zabrinutozabrinuto

mogući su uzroci ovih stanja: stresni mogući su uzroci ovih stanja: stresni životni događaji, izlaganje nasilju, životni događaji, izlaganje nasilju, obiteljska disfunkcija, odbačenost od obiteljska disfunkcija, odbačenost od strane vršnjakastrane vršnjaka

zbog neodgovarajuće stručne reakcije zbog neodgovarajuće stručne reakcije može doći do pokušaja ili izvršenja može doći do pokušaja ili izvršenja samoubojstva samoubojstva

05.12.2011.05.12.2011.

SUICIDALNO PONAŠANJESUICIDALNO PONAŠANJE

smrt koja nastaje iz čina nad samim smrt koja nastaje iz čina nad samim sobom s namjerom oduzimanja sobom s namjerom oduzimanja životaživota

rizični čimbenici: društvena izolacija, rizični čimbenici: društvena izolacija, nedavni veliki stresovi, psihijatrijski nedavni veliki stresovi, psihijatrijski poremećaji, izloženost nasilju, poremećaji, izloženost nasilju, ovisnostiovisnosti

znakovi upozorenja:promjene znakovi upozorenja:promjene ponašanja, razgovor o ponašanja, razgovor o samoubojstvu, gubitak zanimanja za samoubojstvu, gubitak zanimanja za uobičajene aktivnosti, povećana uobičajene aktivnosti, povećana upotreba drogaupotreba droga

zaštitni čimbenici: podrška obitelji, zaštitni čimbenici: podrška obitelji, traženje pomoći kada se poteškoće traženje pomoći kada se poteškoće pojave, socijalna integracijapojave, socijalna integracija

05.12.2011.05.12.2011.

Suicid je među 10 najčešćih uzroka smrti osoba svih dobi u većini Suicid je među 10 najčešćih uzroka smrti osoba svih dobi u većini zemalja!zemalja!

Djevojke su sklonije pokušajima samoubojstva,ali osobe Djevojke su sklonije pokušajima samoubojstva,ali osobe muškog spola češće uistinu naprave samoubojstvo.muškog spola češće uistinu naprave samoubojstvo.

Hrvatska spada u zemlje s prosječnom stopom mortaliteta Hrvatska spada u zemlje s prosječnom stopom mortaliteta uzrokovanih suicidom. uzrokovanih suicidom.

10. rujan Svjetski dan prevencije samoubojstava10. rujan Svjetski dan prevencije samoubojstava

05.12.2011.05.12.2011.

ANKSIOZNOSTANKSIOZNOST emocionalno stanje karakterizirano osjećajem emocionalno stanje karakterizirano osjećajem

nemira,neugode i napetostinemira,neugode i napetosti

simptomi: crvenilo ili bljedilo, mučnina, drhtavica, simptomi: crvenilo ili bljedilo, mučnina, drhtavica, vrtoglavica,ubrzano disanjevrtoglavica,ubrzano disanje

poremećaji anksioznosti su najčešći emocionalni poremećaji anksioznosti su najčešći emocionalni poremećaji, koji zahvaćaju i mlade i odrasle ljudeporemećaji, koji zahvaćaju i mlade i odrasle ljude

vrste anksioznih poremećaja: GAP, OKP, panični poremećaj, vrste anksioznih poremećaja: GAP, OKP, panični poremećaj, poremećaj socijalne anksioznosti, fobični poremećajporemećaj socijalne anksioznosti, fobični poremećaj

05.12.2011.05.12.2011.

AKTIVNI POREMEĆAJI U PONAŠANJU:AKTIVNI POREMEĆAJI U PONAŠANJU:NediscipliniranostNediscipliniranost

Nepriznavanje odgojnog autoriteta ili aktivno Nepriznavanje odgojnog autoriteta ili aktivno suprotstavljanje autoritetu tijekom duljeg vremenasuprotstavljanje autoritetu tijekom duljeg vremena

Karakteristike: tvrdoglavost,otpor Karakteristike: tvrdoglavost,otpor zapovijedima,nespremnost na zapovijedima,nespremnost na kompromise,ignoriranje kompromise,ignoriranje zapovijedi,svađe,nepriznavanje krivnje za vlastite zapovijedi,svađe,nepriznavanje krivnje za vlastite potrebe itd.potrebe itd.

Takvom ponašanju pridonose: Takvom ponašanju pridonose: zahtjevni,popustljivi,neodlučni,nejedinstveni zahtjevni,popustljivi,neodlučni,nejedinstveni odgojiteljiodgojitelji

Takvo dijete treba što češće iskusiti prirodne Takvo dijete treba što češće iskusiti prirodne posljedice svoga ponašanja i vrlo je važno steći posljedice svoga ponašanja i vrlo je važno steći njegovo povjerenjenjegovo povjerenje

05.12.2011.05.12.2011.

LaganjeLaganje

Djeca lažu radi postizanja željenog Djeca lažu radi postizanja željenog cilja,opravdavanja,prikrivanja i izbjegavanja cilja,opravdavanja,prikrivanja i izbjegavanja kazne,izbjegavanja neželjenog posla,dobivanja kazne,izbjegavanja neželjenog posla,dobivanja nagrade,nanošenja zla nekoj osobi,osveta nagrade,nanošenja zla nekoj osobi,osveta roditeljima itd.roditeljima itd.

Vršnjacima olako lažu,dok se kod laganja Vršnjacima olako lažu,dok se kod laganja autoritetima pojavljuje mucanje,crvenjenje itd.autoritetima pojavljuje mucanje,crvenjenje itd.

Ako djeca ili mlade osobe dulje vrijeme uspijevaju Ako djeca ili mlade osobe dulje vrijeme uspijevaju laganjem postizati ciljeve,oni će u tom ponašanju laganjem postizati ciljeve,oni će u tom ponašanju ustrajatiustrajati

05.12.2011.05.12.2011.

Bježanje iz škole,od kuće i drugih Bježanje iz škole,od kuće i drugih odgojnih sredinaodgojnih sredina

Bježanje iz škole se počinje smatrati poremećajem u Bježanje iz škole se počinje smatrati poremećajem u

ponašanju kada dijete ili mlada osoba to radi izrazito ponašanju kada dijete ili mlada osoba to radi izrazito

često i kada takvo ponašanje utječe na školske često i kada takvo ponašanje utječe na školske

obvezeobveze

Bježanje od kuće-nedopušteno i svojevoljno Bježanje od kuće-nedopušteno i svojevoljno

udaljavanje djeteta iz obitelji na relativno dulje udaljavanje djeteta iz obitelji na relativno dulje

vrijemevrijeme

05.12.2011.05.12.2011.

KrađaKrađa

se javlja u predse javlja u predšškolskom i kolskom i šškolskom dobu i kolskom dobu i ččesto se esto se

javlja zajedno s lajavlja zajedno s lažži.Ovaj simptom znai.Ovaj simptom značči nesvjesnu i nesvjesnu

poruku roditeljima da posvete viporuku roditeljima da posvete višše pae pažžnje djetetu.nje djetetu.

Ukradeni predmet je najUkradeni predmet je najčešće češće bezvrijedan, ali bezvrijedan, ali ono ono

djetetu emotivno nedjetetu emotivno neššto znato značčii

KraKrađđa vrijednijih predmeta i novaca znaa vrijednijih predmeta i novaca značči dublji i dublji

emocionalni poremeemocionalni poremeććajaj

05.12.2011.05.12.2011.

Agresivno ponašanje Agresivno ponašanje

i nasilništvoi nasilništvo

razlikujemo: fizičko, psihičko, verbalno, seksualno,ekonomsko razlikujemo: fizičko, psihičko, verbalno, seksualno,ekonomsko i emocionalno nasilništvo i emocionalno nasilništvo

agresivno ponašanje u djetinjstvu povezano je s kasnijom agresivno ponašanje u djetinjstvu povezano je s kasnijom delikvencijom i kriminalitetomdelikvencijom i kriminalitetom

Podaci upućuju na to da nasilje u školama poprima ozbiljnije Podaci upućuju na to da nasilje u školama poprima ozbiljnije oblike,te da je prisutnije danas negoli unazad 10–15 godina oblike,te da je prisutnije danas negoli unazad 10–15 godina

Huessman ističe kako najveću vjerojatnost sklonosti prema Huessman ističe kako najveću vjerojatnost sklonosti prema agresivnom ponašanju ima dijete koje: a) gleda nasilne agresivnom ponašanju ima dijete koje: a) gleda nasilne sadržaje većinu vremena; b) vjeruje kako oni vjerodostojno sadržaje većinu vremena; b) vjeruje kako oni vjerodostojno prikazuju životne uvjete; c) poistovjećuje se s likovima koje prikazuju životne uvjete; c) poistovjećuje se s likovima koje promatrapromatra

škola je mjesto gdje je najveća pojavnost nasilja medu djecom škola je mjesto gdje je najveća pojavnost nasilja medu djecom

05.12.2011.05.12.2011.

OVISNOSTI: OVISNOSTI: -o alkoholu-o alkoholu

mladi odrastaju u okolini u kojoj je potrošnja alkoholnih pića mladi odrastaju u okolini u kojoj je potrošnja alkoholnih pića normalan dio svakodnevnice,u kojima se alkoholna pića normalan dio svakodnevnice,u kojima se alkoholna pića tretiraju kao potpuno prihvatljiva sredstva postizanja ugodetretiraju kao potpuno prihvatljiva sredstva postizanja ugode

istraživanja pijenja alkoholnih pića tijekom adolescencije istraživanja pijenja alkoholnih pića tijekom adolescencije utvrdila su visoku povezanost opijenosti i sudjelovanja u utvrdila su visoku povezanost opijenosti i sudjelovanja u tučnjavama,skrivljenih prometnih nesreća,izlaganje riziku tučnjavama,skrivljenih prometnih nesreća,izlaganje riziku maloljetničke trudnoće i dr.maloljetničke trudnoće i dr.

kod mladih često trovanje alkoholomkod mladih često trovanje alkoholom posljedice: oštećuje pamćenje i sposobnost posljedice: oštećuje pamćenje i sposobnost

učenja,agresivnost,depresija,različiti poremećaji osobnosti i učenja,agresivnost,depresija,različiti poremećaji osobnosti i dr.psihičke smetnje dr.psihičke smetnje

razlozi: želja da bude drugačiji od drugih,strah od nepripadanja razlozi: želja da bude drugačiji od drugih,strah od nepripadanja skupini,dosada,ugodan okus,te opušteniji i veseliji osjećaji skupini,dosada,ugodan okus,te opušteniji i veseliji osjećaji nakon konzumacijenakon konzumacije

05.12.2011.05.12.2011.

-o medijima-o medijima

Postoje tri primarna učinka izloženosti negativnim medijskim Postoje tri primarna učinka izloženosti negativnim medijskim sadržajima: učenje nepoželjnih oblika ponašanja i sadržajima: učenje nepoželjnih oblika ponašanja i stavova,neosjetljivost ili umanjena osjetljivost na nasilje i nepoželjne stavova,neosjetljivost ili umanjena osjetljivost na nasilje i nepoželjne oblike ponašanja te strah od okoline i postajanja žrtvom nasilja oblike ponašanja te strah od okoline i postajanja žrtvom nasilja

Posljedice izloženosti medijskim sadržajima nisu uvijek jasno vidljive Posljedice izloženosti medijskim sadržajima nisu uvijek jasno vidljive jer ne djeluju odmah, već mogu imati odgođeno djelovanje i stoga je jer ne djeluju odmah, već mogu imati odgođeno djelovanje i stoga je teško istražiti i dokazati njihovo podrijetlo teško istražiti i dokazati njihovo podrijetlo

Djeca koja su manje zadovoljna životom i slabije socijalno prilagođena Djeca koja su manje zadovoljna životom i slabije socijalno prilagođena više se koriste medijima, stoga se mediji mogu shvatiti kao više se koriste medijima, stoga se mediji mogu shvatiti kao kompenzacija za nedostatke iz stvarnog životakompenzacija za nedostatke iz stvarnog života

Mediji pojačavaju negativni razvojni obrazac češće portretirajući Mediji pojačavaju negativni razvojni obrazac češće portretirajući neprimjerene oblike i obrasce ponašanja kao poželjne (nasilje, neprimjerene oblike i obrasce ponašanja kao poželjne (nasilje, ovisničko ponašanje, konzumerizam, rana seksualna ovisničko ponašanje, konzumerizam, rana seksualna inicijacija,stereotipi)inicijacija,stereotipi)

Time djeca i adolescenti stječu pogrešnu sliku svijeta koji ih okružuje, Time djeca i adolescenti stječu pogrešnu sliku svijeta koji ih okružuje, što se dodatno potencira sukobom odgojnih vrijednosti roditeljskoga što se dodatno potencira sukobom odgojnih vrijednosti roditeljskoga doma, škole, utjecaja vršnjaka i medijskih sadržaja doma, škole, utjecaja vršnjaka i medijskih sadržaja

05.12.2011.05.12.2011.

-o drogama-o drogama

Značajni rizični faktori: manjak bliskosti između Značajni rizični faktori: manjak bliskosti između roditelja i djece, nedostatak discipline ili roditelja i djece, nedostatak discipline ili nedosljednost u odgoju djece, uporabu sredstava nedosljednost u odgoju djece, uporabu sredstava ovisnosti od strane roditelja, dok su sukobi među ovisnosti od strane roditelja, dok su sukobi među roditeljima jedan od kritičnih faktoraroditeljima jedan od kritičnih faktora

Ukoliko dijete nije usvojilo učinkovite mehanizme Ukoliko dijete nije usvojilo učinkovite mehanizme suočavanja i rješavanja stresnih situacija, u kasnijoj suočavanja i rješavanja stresnih situacija, u kasnijoj dobi droga može biti način bijega od izvora stresadobi droga može biti način bijega od izvora stresa

problem je sve veća dostupnost različitih sredstava problem je sve veća dostupnost različitih sredstava ovisnosti, te agresivnost narkotržišta, pri čemu ovisnosti, te agresivnost narkotržišta, pri čemu dolazak do droge ne predstavlja gotovo nikakav dolazak do droge ne predstavlja gotovo nikakav problem problem

05.12.2011.05.12.2011.

-o cigaretama -o cigaretama

-o kocki-o kocki

-o kupovini-o kupovini

……Je li ovisnost bolest ili način života? Je li ovisnost bolest ili način života? Gdje je granica između normalnog i Gdje je granica između normalnog i

nenormalnog?...nenormalnog?...

05.12.2011.05.12.2011.

Rizično seksualno Rizično seksualno ponašanje(promiskuitetnost)ponašanje(promiskuitetnost)

Rizik neželjene trudnoće(maloljetnička Rizik neželjene trudnoće(maloljetnička trudnoća)trudnoća)

Rizik zaraze spolno prenosivim bolestimaRizik zaraze spolno prenosivim bolestima

Rizik seksualne viktimizacijeRizik seksualne viktimizacije

05.12.2011.05.12.2011.

Poremećaji u prehraniPoremećaji u prehrani

Bulimija: namjerno izazivanje povraćanjaBulimija: namjerno izazivanje povraćanja Anoreksija: težak gubitak apetita čiji su Anoreksija: težak gubitak apetita čiji su

razlozi emocionalne priroderazlozi emocionalne prirode Ortoreksija: nova vrsta poremećaja prehrane Ortoreksija: nova vrsta poremećaja prehrane

kod koje ljudi postanu opsesivni u nastojanju kod koje ljudi postanu opsesivni u nastojanju da svoje zdravlje poboljšaju pravilnom da svoje zdravlje poboljšaju pravilnom prehranomprehranom

05.12.2011.05.12.2011.

Literatura:Literatura: Bouillet, D., Uzelac, S., (2006): Osnove socijalne pedagogijeBouillet, D., Uzelac, S., (2006): Osnove socijalne pedagogije Gudjons, H., (1994): Pedagogija, Educa, Zagreb Gudjons, H., (1994): Pedagogija, Educa, Zagreb Giesecke, H., (1993.): Uvod u pedagogiju, Educa, ZagrebGiesecke, H., (1993.): Uvod u pedagogiju, Educa, Zagreb http://www.hcjz.hr/clanak.php?id=12554 http://hrcak.srce.hr/25902 http://hrcak.srce.hr/25902 http://hrcak.srce.hr/file/45555http://hrcak.srce.hr/file/45555 http://www.udruga-let.hr/prirucnik.pdfhttp://www.udruga-let.hr/prirucnik.pdf http://www.zzjzpgz.hr/odjeli/prevovis/Rizik-08.pdfhttp://www.zzjzpgz.hr/odjeli/prevovis/Rizik-08.pdf http://hrcak.srce.hr/file/89806http://hrcak.srce.hr/file/89806 http://www.zzjzvpz.hr/centar/izbor/img_izbor/bupl/http://www.zzjzvpz.hr/centar/izbor/img_izbor/bupl/

Vazno_je_ne_zapoceti_neki_temeljni_pojmovi_psihologije_ovisnosti_Sinisa_Brlas.pdVazno_je_ne_zapoceti_neki_temeljni_pojmovi_psihologije_ovisnosti_Sinisa_Brlas.pdff

http://www.hcjz.hr/clanak.php?id=12554http://www.hcjz.hr/clanak.php?id=12554 http://www.zzjzpgz.hr/nzl/43/odrastanje.htmhttp://www.zzjzpgz.hr/nzl/43/odrastanje.htm http://hrcak.srce.hr/10642http://hrcak.srce.hr/10642 http://hrcak.srce.hr/index.php?show=clanak&id_clanak_jezik=58263 http://hrcak.srce.hr/index.php?show=clanak&id_clanak_jezik=58263 http://hrcak.srce.hr/index.php?show=clanak&id_clanak_jezik=102562http://hrcak.srce.hr/index.php?show=clanak&id_clanak_jezik=102562 http://hrcak.srce.hr/index.php?show=clanak&id_clanak_jezik=102386 http://hrcak.srce.hr/index.php?show=clanak&id_clanak_jezik=102386 http://hrcak.srce.hr/index.php?show=clanak&id_clanak_jezik=40240 http://hrcak.srce.hr/index.php?show=clanak&id_clanak_jezik=40240 http://hrcak.srce.hr/index.php?show=clanak&id_clanak_jezik=89842 http://hrcak.srce.hr/index.php?show=clanak&id_clanak_jezik=89842 http://hrcak.srce.hr/index.php?show=clanak&id_clanak_jezik=41709 http://hrcak.srce.hr/index.php?show=clanak&id_clanak_jezik=41709 http://hrcak.srce.hr/index.php?show=clanak&id_clanak_jezik=31700 http://hrcak.srce.hr/index.php?show=clanak&id_clanak_jezik=31700