of 25/25
05.12.2011. 05.12.2011. ETIOLOGIJA I FENOMENOLOGIJA ETIOLOGIJA I FENOMENOLOGIJA POREMEĆAJA U PONAŠANJU POREMEĆAJA U PONAŠANJU Iva Jurasović,727 Tihana Topalović,710 Lidija Tucaković,736 Sveučilište J.J.Strossmayera u Osijeku Sveučilište J.J.Strossmayera u Osijeku Odjel za matematiku Odjel za matematiku

Sveučilište J.J.Strossmayera u Osijeku Odjel za matematiku

  • View
    34

  • Download
    0

Embed Size (px)

DESCRIPTION

Sveučilište J.J.Strossmayera u Osijeku Odjel za matematiku. ETIOLOGIJA I FENOMENOLOGIJA POREMEĆAJA U PONAŠANJU. Iva Jurasović,727 Tihana Topalović,710 Lidija Tucaković,736. Što je socijalna pedagogija?. - PowerPoint PPT Presentation

Text of Sveučilište J.J.Strossmayera u Osijeku Odjel za matematiku

  • 05.12.2011.ETIOLOGIJA I FENOMENOLOGIJA POREMEAJA U PONAANJUIva Jurasovi,727 Tihana Topalovi,710 Lidija Tucakovi,736Sveuilite J.J.Strossmayera u OsijekuOdjel za matematiku

  • 05.12.2011.to je socijalna pedagogija?Profesija koja pedagokim djelovanjem nastoji unaprijediti psihosocijalne imbenike odrastanja.Izgradnja meuljudskih odnosa i socijalizacija djece i mladih.Glavni interesi su svi aspekti rizinih ponaanja.S jedne strane usmjerena na odgojne potencijale socijalnog okruenja u kojima djeca i mladi odrastaju i razvijaju se,a s druge strane na odgojni rad s osobom koja rizino ponaanje manifestira.

  • 05.12.2011.Poremeaji u ponaanju suOna ponaanja koja se znatnije razlikuju od uobiajenog ponaanja veine mladih odreene sredine.Takva ponaanja su tetna i opasna i za osobu koja se tako ponaa i za njezinu okolinu.Iziskuju dodatnu strunu i iru drutvenu pomo.

  • 05.12.2011.Etiologija poremeaja u ponaanjuEtiologijau najirem smislu oznaava ispitivanje o uzrocima odreenih pojava

    Rizini imbenici etiologije poremeaja u ponaanjuRizini imbenici se definiraju kao vjerojatnost buduih problema, te variraju od biolokih, obiteljskih te do iri okolinih uvjeta, ukljuujui i kolu, koji utjeu na dijete.

    Rizini imbenici koji mogu doprinijeti razvoju delikventnog ponaanja dijele se na unutarnje (individualne) i vanjske(obitelj, kola, odnosi s vrnjacima, zajednica).Rizine grupe imbenika:Genetski ili biolokiIndividualni i vrnjaki imbenici rizikaRizini imbenici povezani sa kolomRizini imbenici u obiteljiRizini imbenici u zajednici

  • 05.12.2011.

  • 05.12.2011.Zatitni imbenici etiologije poremeaja u ponaanju

    Zatitni imbenicipredstavljaju unutarnje i vanjske snage koje pomau djetetu bolje podnositi rizike ili ublauju rizike.Otpornost sloen fenomen kojim se objanjavaju pozitivni ishodi unato izloenosti rizicima.Razvoj otpornosti ukljuivao je osjeaj kontrole nad vlastitim ivotom.

  • 05.12.2011.Zatitni imbenici:

    promoviranje pozitivnih vezapodupiranje otpornostipromicanje socijalnih, emocionalnih, kognitivnih, ponaajnih i moralnih kompetencijapodupiranje samoodreenjapodupiranje duhovnostipodupiranje samouinkovitostipodupiranje pozitivnog identitetapodupiranje vjerovanja u budunostbriga za prepoznavanje pozitivnih ponaanja i prilika za prosocijalna ukljuivanjapodupiranje prosocijalnih normi (zdravi standardi za ponaanje)

  • 05.12.2011.

    Fenomenologija poremeaja u ponaanjuPoremeaje u ponaanju dijelimo na pasivne(internalizirani) i aktivne (eksternalizirani)

    Pasivni su: Plaljivost,povuenost,potitenost,nemarnost i lijenost,pomanjkanje panje itd.

    Aktivni: Nediscipliniranost,laganje,bjeanje iz kole,hiperaktivnost,agresivno ponaanje,ovisnosti,rizino seksualno ponaanje,poremeaji u prehrani itd.

  • PASIVNI POREMEAJI U PONAANJU

    POREMEAJpomanjkanje panjeplaljivostpovuenostnemarnost i lijenostOSOBINE (djeteta ili mlade osobe)nedostatak strpljenja, impulzivnost, neuredan radni prostornesigurno, ugroeno, nisko samopouzdanjetiho, mirno, osamljeno, bira drutvo mlaih ili starijihtroma, sve rade preko volje, bez inicijative, povrno ispunjavaju obavezeUZROCIzahtjevi okoline prema djetetu, odnosi u obitelji, nasljeeautoritativni, emocionalno hladni odgojfizike bolesti, nedovoljna mentalna razvijenost, emocionalne zaputenosti popustljivost roditelja, ljubomora, kronine bolestiPOTEKOEloe planiranje, neorijentiranost u vremenu,slabi kolski uspjeh, loa ukljuenost u drutvoslabi kolski uspjeh, potekoe s koncentracijomue pod prisilom, spori, ometaju rad, povrni,neuredni, zaboravljaju zadaeINTERVENCIJAusvajanje samokontrole, poticati njihovo samopouzdanjeohrabrivati ih,izlagati situacijama koje omoguuju afirmacijupostupno uvoditi u drutvo vrnjaka i izlagati njima nepovoljnim situacijamapostaviti ciljeve koje mogu ostvariti, ukljuiti stvari koje su njima zanimljive, pronai motivaciju

  • 05.12.2011.POTITENOST I DEPRESIJApotitenost je poremeaj u ponaanju koji prethodi depresiji,odnosno osjeaju beznaa i oaja

    potiteno je dijete mrzovoljno, otresito, bezvoljno, utljivo, pasivno, umorno i zabrinuto

    mogui su uzroci ovih stanja: stresni ivotni dogaaji, izlaganje nasilju, obiteljska disfunkcija, odbaenost od strane vrnjaka

    zbog neodgovarajue strune reakcije moe doi do pokuaja ili izvrenja samoubojstva

  • 05.12.2011.SUICIDALNO PONAANJEsmrt koja nastaje iz ina nad samim sobom s namjerom oduzimanja ivota

    rizini imbenici: drutvena izolacija, nedavni veliki stresovi, psihijatrijski poremeaji, izloenost nasilju, ovisnosti

    znakovi upozorenja:promjene ponaanja, razgovor o samoubojstvu, gubitak zanimanja za uobiajene aktivnosti, poveana upotreba droga

    zatitni imbenici: podrka obitelji, traenje pomoi kada se potekoe pojave, socijalna integracija

  • 05.12.2011.Suicid je meu 10 najeih uzroka smrti osoba svih dobi u veini zemalja!Djevojke su sklonije pokuajima samoubojstva,ali osobe mukog spola ee uistinu naprave samoubojstvo.Hrvatska spada u zemlje s prosjenom stopom mortaliteta uzrokovanih suicidom. 10. rujan Svjetski dan prevencije samoubojstava

  • 05.12.2011.ANKSIOZNOSTemocionalno stanje karakterizirano osjeajem nemira,neugode i napetosti

    simptomi: crvenilo ili bljedilo, munina, drhtavica, vrtoglavica,ubrzano disanje

    poremeaji anksioznosti su najei emocionalni poremeaji, koji zahvaaju i mlade i odrasle ljude

    vrste anksioznih poremeaja: GAP, OKP, panini poremeaj, poremeaj socijalne anksioznosti, fobini poremeaj

  • 05.12.2011.AKTIVNI POREMEAJI U PONAANJU:NediscipliniranostNepriznavanje odgojnog autoriteta ili aktivno suprotstavljanje autoritetu tijekom duljeg vremenaKarakteristike: tvrdoglavost,otpor zapovijedima,nespremnost na kompromise,ignoriranje zapovijedi,svae,nepriznavanje krivnje za vlastite potrebe itd.Takvom ponaanju pridonose: zahtjevni,popustljivi,neodluni,nejedinstveni odgojiteljiTakvo dijete treba to ee iskusiti prirodne posljedice svoga ponaanja i vrlo je vano stei njegovo povjerenje

  • 05.12.2011.LaganjeDjeca lau radi postizanja eljenog cilja,opravdavanja,prikrivanja i izbjegavanja kazne,izbjegavanja neeljenog posla,dobivanja nagrade,nanoenja zla nekoj osobi,osveta roditeljima itd.Vrnjacima olako lau,dok se kod laganja autoritetima pojavljuje mucanje,crvenjenje itd.Ako djeca ili mlade osobe dulje vrijeme uspijevaju laganjem postizati ciljeve,oni e u tom ponaanju ustrajati

  • 05.12.2011.Bjeanje iz kole,od kue i drugih odgojnih sredina

    Bjeanje iz kole se poinje smatrati poremeajem u ponaanju kada dijete ili mlada osoba to radi izrazito esto i kada takvo ponaanje utjee na kolske obveze

    Bjeanje od kue-nedoputeno i svojevoljno udaljavanje djeteta iz obitelji na relativno dulje vrijeme

  • 05.12.2011.Kraase javlja u predkolskom i kolskom dobu i esto se javlja zajedno s lai.Ovaj simptom znai nesvjesnu poruku roditeljima da posvete vie panje djetetu.

    Ukradeni predmet je najee bezvrijedan, ali ono djetetu emotivno neto znai

    Kraa vrijednijih predmeta i novaca znai dublji emocionalni poremeaj

  • 05.12.2011.Agresivno ponaanje i nasilnitvo

    razlikujemo: fiziko, psihiko, verbalno, seksualno,ekonomsko i emocionalno nasilnitvo agresivno ponaanje u djetinjstvu povezano je s kasnijom delikvencijom i kriminalitetomPodaci upuuju na to da nasilje u kolama poprima ozbiljnije oblike,te da je prisutnije danas negoli unazad 1015 godina Huessman istie kako najveu vjerojatnost sklonosti prema agresivnom ponaanju ima dijete koje: a) gleda nasilne sadraje veinu vremena; b) vjeruje kako oni vjerodostojno prikazuju ivotne uvjete; c) poistovjeuje se s likovima koje promatrakola je mjesto gdje je najvea pojavnost nasilja medu djecom

  • 05.12.2011.OVISNOSTI: -o alkoholumladi odrastaju u okolini u kojoj je potronja alkoholnih pia normalan dio svakodnevnice,u kojima se alkoholna pia tretiraju kao potpuno prihvatljiva sredstva postizanja ugodeistraivanja pijenja alkoholnih pia tijekom adolescencije utvrdila su visoku povezanost opijenosti i sudjelovanja u tunjavama,skrivljenih prometnih nesrea,izlaganje riziku maloljetnike trudnoe i dr.kod mladih esto trovanje alkoholomposljedice: oteuje pamenje i sposobnost uenja,agresivnost,depresija,razliiti poremeaji osobnosti i dr.psihike smetnje razlozi: elja da bude drugaiji od drugih,strah od nepripadanja skupini,dosada,ugodan okus,te oputeniji i veseliji osjeaji nakon konzumacije

  • 05.12.2011.-o medijima

    Postoje tri primarna uinka izloenosti negativnim medijskim sadrajima: uenje nepoeljnih oblika ponaanja i stavova,neosjetljivost ili umanjena osjetljivost na nasilje i nepoeljne oblike ponaanja te strah od okoline i postajanja rtvom nasilja Posljedice izloenosti medijskim sadrajima nisu uvijek jasno vidljive jer ne djeluju odmah, ve mogu imati odgoeno djelovanje i stoga je teko istraiti i dokazati njihovo podrijetlo Djeca koja su manje zadovoljna ivotom i slabije socijalno prilagoena vie se koriste medijima, stoga se mediji mogu shvatiti kao kompenzacija za nedostatke iz stvarnog ivotaMediji pojaavaju negativni razvojni obrazac ee portretirajui neprimjerene oblike i obrasce ponaanja kao poeljne (nasilje, ovisniko ponaanje, konzumerizam, rana seksualna inicijacija,stereotipi) Time djeca i adolescenti stjeu pogrenu sliku svijeta koji ih okruuje, to se dodatno potencira sukobom odgojnih vrijednosti roditeljskoga doma, kole, utjecaja vrnjaka i medijskih sadraja

  • 05.12.2011.-o drogamaZnaajni rizini faktori: manjak bliskosti izmeu roditelja i djece, nedostatak discipline ili nedosljednost u odgoju djece, uporabu sredstava ovisnosti od strane roditelja, dok su sukobi meu roditeljima jedan od kritinih faktoraUkoliko dijete nije usvojilo uinkovite mehanizme suoavanja i rjeavanja stresnih situacija, u kasnijoj dobi droga moe biti nain bijega od izvora stresaproblem je sve vea dostupnost razliitih sredstava ovisnosti, te agresivnost narkotrita, pri emu dolazak do droge ne predstavlja gotovo nikakav problem

  • 05.12.2011.-o cigaretama -o kocki-o kupovini

    Je li ovisnost bolest ili nain ivota? Gdje je granica izmeu normalnog i nenormalnog?...

  • 05.12.2011.Rizino seksualno ponaanje(promiskuitetnost)

    Rizik neeljene trudnoe(maloljetnika trudnoa)

    Rizik zaraze spolno prenosivim bolestima

    Rizik seksualne viktimizacije

  • 05.12.2011.Poremeaji u prehraniBulimija: namjerno izazivanje povraanjaAnoreksija: teak gubitak apetita iji su razlozi emocionalne prirodeOrtoreksija: nova vrsta poremeaja prehrane kod koje ljudi postanu opsesivni u nastojanju da svoje zdravlje poboljaju pravilnom prehranom

  • 05.12.2011.Literatura:Bouillet, D., Uzelac, S., (2006): Osnove socijalne pedagogijeGudjons, H., (1994): Pedagogija, Educa, Zagreb Giesecke, H., (1993.): Uvod u pedagogiju, Educa, Zagrebhttp://www.hcjz.hr/clanak.php?id=12554http://hrcak.srce.hr/25902 http://hrcak.srce.hr/file/45555http://www.udruga-let.hr/prirucnik.pdfhttp://www.zzjzpgz.hr/odjeli/prevovis/Rizik-08.pdfhttp://hrcak.srce.hr/file/89806http://www.zzjzvpz.hr/centar/izbor/img_izbor/bupl/Vazno_je_ne_zapoceti_neki_temeljni_pojmovi_psihologije_ovisnosti_Sinisa_Brlas.pdfhttp://www.hcjz.hr/clanak.php?id=12554http://www.zzjzpgz.hr/nzl/43/odrastanje.htmhttp://hrcak.srce.hr/10642http://hrcak.srce.hr/index.php?show=clanak&id_clanak_jezik=58263 http://hrcak.srce.hr/index.php?show=clanak&id_clanak_jezik=102562http://hrcak.srce.hr/index.php?show=clanak&id_clanak_jezik=102386 http://hrcak.srce.hr/index.php?show=clanak&id_clanak_jezik=40240 http://hrcak.srce.hr/index.php?show=clanak&id_clanak_jezik=89842 http://hrcak.srce.hr/index.php?show=clanak&id_clanak_jezik=41709 http://hrcak.srce.hr/index.php?show=clanak&id_clanak_jezik=31700

    *