45

25 04 2014 - sastanak JLS GORSKI KOTAR - RS PGŽ · Analiza/ocjena stanja 4. Rezultati provođenja prijašnjih strategija 5. SWOT analiza 6. Vizija i strateški ciljevi 7. PrioritetiimjerePrioriteti

  • Upload
    others

  • View
    1

  • Download
    0

Embed Size (px)

Citation preview

SastanaksagradonačelnicimainačelnicimaJLSMIKROREGIJA GORSKI KOTAR

ŽUPANIJSKA RAZVOJNA

MIKROREGIJAGORSKIKOTAR

ŽUPANIJSKARAZVOJNASTRATEGIJA(RSPGŽ)2015 20202015.– 2020.

RavnateljČ

Rijeka,25.travanj2014.

prof.dr.sc.MladenČrnjar

DNEVNIRED

1. UvodnooRSPGŽ2. Metodologijaizrade

A li j PGŽ MR G ki k3. AnalizastanjaPGŽ– osvrtnaMRGorskikotar4. Prijedlogvizijeiprijedlogstrateškihciljevaj g j p j g j5. Rasprava

ŽUPANIJSKA RAZVOJNASTRATEGIJA

• Temeljrješavanjadruštveno‐gospodarskih nejednakosti nagospodarskihnejednakostinažupanijskojrazini.

• Temeljzaosiguravanjeboljeusklađenostiregionalnihilokalnihpotreba sa nacionalnim prioritetimapotrebasanacionalnimprioritetima.

• Županijskarazvojnastrategijajeosnova za kandidiranje projekata naosnovazakandidiranjeprojekata nabilokojiizvorfinanciranjaizdržavnogproračunaistrukturnihfondovaipkohezijskogfonda.

ZAŠTOJEVAŽNAZAJLS?

• Akcijskiplan• Financijskiplan• Baza projekata• BazaprojekataINTEGRIRANOplaniranjeregionalnograzvoja!p j g g j

SUVREMENO STRATEŠKO PLANIRANJESUVREMENOSTRATEŠKO PLANIRANJEPlaniranjePROGRAMSKOGproračuna

Razvojniprojekti

• Listaželja?J i k i iji• Jasnikriteriji zanominacijuprojekata!!!– Realni!!– Ufunkcijizapošljavanja!!

i t ihDefiniranje prioritetnih razvojnihprojekatapremakriterijima:

• Izvedivosti,ekonomskogutjecaja,isplativosti, g j j , p• Ekološkeprihvatljivosti• MogućnostifinanciranjabespovratnimsredstvimaEUfondovag j p

Europa2020Europska strategija zapametan,održiv iuključiv rast

• Pametanrast:razvijanjemekonomijeutemeljene na znanju i inovacijiTA utemeljenenaznanjuiinovaciji.

• Održivrast:promicanjeekonomijekojači k itij i k išt k j jIT

ET

učinkovitijeiskorištavaresurse,kojajezelenija ikonkurentnija

RIOR

• Uključiv rast:njegovanjeekonomijesvisokomstopomzaposlenostikoja

RIPR

donosidruštvenuiteritorijalnupovezanost.TR

Prepoznavanjeprioritetnihsektora?EUROPA2020.Europska strategija zapametan,održiv iuključiv rast

• PAMETNI– Tehnološkeinovacijej– Ne‐tehnološkeinovacije– Ekonomskipokazatelji– Izvoznaorijentacija

• UKLJUČIVIZapošljavanje– Zapošljavanje

– Odgovarajunadruštveneizazove• ODRŽIVI

– Energetskiučinkovitiisigurni– Resursnoučinkoviti– Odgovarajunadruštveneizazove

SPECIJALIZACIJA

• Pametnaspecijalizacija(SmartSpecialization)d ij id tifik ij j di t ih bilj žjpodrazumijevaidentifikacijujedinstvenihobilježja

ipotencijala svakezemljeiregije,uzisticanjekonkurentskih prednosti te okupljanje regionalnihkonkurentskihprednostiteokupljanjeregionalnihdionikaisredstavaokovizijebudućnostiutemeljenena izvrsnosti. Ona također uključuje i jačanjenaizvrsnosti.Onatakođeruključujeijačanjeregionalnihinovacijskihsustava,povećavanjerazmjeneznanjateširenjeprednostiinovacijakrozj j j p jcjelokupnoregionalnogospodarstvo.

PREDUVJETZADOBIVANJEPOTPORAIZEUROPSKOG FONDA ZA REGIONALNI RAZVOJ!!EUROPSKOGFONDAZAREGIONALNIRAZVOJ!!

Čemuspecijalizacija?

• U funkciji stvaranja brenda PGŽ, ali i svakeUfunkcijistvaranjabrenda PGŽ,aliisvakepojedinačneJLSJ č j tlji ti• Jačanjeprepoznatljivosti

• Privlačenjeinvesticijaj j

SadržajRSPGŽ

1. Uvod2. Sažetak2. Sažetak3. Analiza/ocjenastanja4. Rezultatiprovođenjaprijašnjihstrategija5. SWOTanaliza6. Vizijaistrateškiciljevi7 Prioriteti i mjere7. Prioritetiimjere8. Politikažupanijepremaposebnimpodručjima9. Financijskiplan10. ProvedbaŽRS11. Praćenjeiizvještavanje

Dodatak1:RezultatikonzultacijasodgovarajućimpartnerskimvijećemtijekomizradeŽRSteopisuključivanjapartnerskogvijećaupraćenjeprovedbeD d t k 2 I j št j th d d j ŽRSDodatak2:IzvještajoprethodnomvrednovanjuŽRS

Štoslijedi?

• Radionice: SVIBANJ»GradRijekaG d K k

SVIBANJ2014.

»GradKrk»GradDelnice»GradRab»GradCres

Nužnodefiniratisastavsudionikanaradionicama,max 25osoba!

TijelauključenauizraduRSPGŽ

. PGŽiJLS1. PARTNERSKOVIJEĆE(29članova)2 TEMATSKE RADNE SKUPINE (5 skupina)2. TEMATSKERADNESKUPINE(5skupina)3. SAVJETZAPRAĆENJEIZRADERSPGŽ (9)

MRMRGORSKI KOTARGORSKIKOTAR

POLOŽAJMRGORSKIKOTAR=127.273haZauzima 35% teritorija ŽupanijeZauzima 35%teritorijaŽupanijeUMRGorskikotar stalnoboravi8%t ik (23 011) (12% j jstanovnika(23.011)‐ (12%smanjenjeuodnosu2001.)N t Z k i lNacrtnovogZakonaoregionalnomrazvojukidakategorijupovlaštenihb d k l i kih d čj !!!brdsko‐planinskihpodručja!!!

MIKROREGIJA GRADOVI OPĆINE

GORSKIKOTAR Čabar,Delnice,VrbovskoBrodMoravice,Fužine,Lokve,M k lj R G Sk d

, ,Mrkopalj,RavnaGora,Skrad

LjudiMRGORSKIKOTAR

• Demografskopražnjenjeistarenje‐ zajednicestaračkihdomaćinstava‐ “seladuhova”

• Najviša prosječna starost 47 2 godineNajvišaprosječnastarost47.2godine(županijskiprosjek ‐ 43.9godine)

• Najvećastopamortaliteta• Najmanje visokoobrazovanih stanovnika ‐12%Najmanjevisokoobrazovanihstanovnika 12%

Ljudi• Nepovoljnaekonomskastruktura‐ višestanovnikajeekonomskineaktivnonegoštoihjezaposleno

• NajvišeneaktivnogstanovništvauodnosunaostalemikroregijePGŽ‐51%(zaposlenih43%,nezaposlenih9%)

Ž• StopanezaposlenostiuPGŽ2012.godine:14%(RH18,9%)

115.523124.512

100 000

120.000

140.000

50.494 42.49754.340 43.61260.000

80.000

100.000

6.87514.04918.862

8.761 1.399 6.968 1.7348.096

16.018

0

20.000

40.000

PGŽ GRAD RIJEKA GORSKI KOTAR PRIOBALJE OTOCI

Zaposleni Nezaposleni Ekonomski  neaktivni

ProstorMRGK• Gustoćanaseljenosti naselja‐ 10.5st/ha• Najviše planiranih površina sportsko rekreacijskeNajvišeplaniranihpovršinasportskorekreacijskenamjene

• Najmanje GP naselja• NajmanjeGPnaselja• PlaniranaGPizdvojenihnamjena(gospodarska,

t k k ti t i tičk ) t 5 tsportsko‐rekreativna,turistička…)gotovo5putavećaodizgrađenih!!

Građevinskapodručja– naselja‐MRGK

3000

StrukturaizgrađenogiplaniranogdjelaGPnaselja

PLANIRANO495 ha

2500

19%

1500

2000 Podizanjestandardauređenja

IZGRAĐENO;2174ha1000

jpodručjazagrađenje!!

ha

0

500

81%

“REZERVE”unutarizgrađenogdjelanaseljag g j j

Građevinskapodručja– izdvojenanamjena‐MRGK2000

1000

1500

92%ha

500

1000

63%

%

72%0

GPGOSPODARSKE GPSPORTSKO GP GPPOSEBNENAMJENE GPOSTALENAMJENE GPGROBLJA

72%0% 93% 37%

NAMJENE REKREATIVNENAMJENE

INFRASTRUKTURNIHSUSTAVA

J J J

IZGRAĐENO PLANIRANO

Značajnemogućnostiširenjaizdvojenihnamjenaizvannaseljaunjihovomplaniranomdjelu.

Prirodnaobilježjaizaštitaokoliša• Formiranaglavninavodotoka.• 62%šumaišumskogzemljištaŽupanijeŽupanije.

• Oštraklimazimiuzrokujeproblemeuopskrbiikomunikacijilokalnogstanovništva.

• Usmjeritiaktivnostinatrajnopraćenjestabilnosti i kakvoće gospodarskih istabilnostiikakvoćegospodarskihiopćekorisnihfunkcija.

• Centraliziranoupravljanjeprirodnimresursima (Hrvatske šume)resursima(Hrvatskešume).

• Ispuštanjenepročišćenihotpadnihvodaizravnoupodzemnevode.

• OpasnostodonečišćenjaokolišainfrastrukturomkojaprolazikrozGorski kotar.Gorskikotar.

GospodarskakretanjaPGŽ• Recesija ostavilaznačajanutjecajnacjelokupnogospodarstvouzrokujućistagnaciju,azatimipadgospodarskeaktivnosti

• BDP p/c PGŽ u 2011 godini iznosio je 12 724 € što je za 26 75%• BDPp/cPGŽu2011.godiniiznosioje12.724€,štojeza26,75%iznadrazineBDP‐ap/cnaraziniRHitrećipoveličiniBDPp/cuRH

• Brodogradnja imetaloprerađivačkaindustrija suukrizi• Gospodarskeprilikepetrokemijskeindustrije iprerađivačanafte u PGŽ dodatno su pogoršanenafte uPGŽdodatnosupogoršane

• Udiopoljoprivrede,šumarstvairibarstva uBDV‐uPGŽsesmanjuje(najnižiudiouBDV‐uodsvihžupanijaJadranskej j ( j p j JHrvatske)

Sektorskipregled‐MRGorskiKotar• Odsustvomodernedrvneindustrije ikonstantnoslabljenjeunatoč kvalitetnim sirovinamaunatočkvalitetnimsirovinama.

• Odlazakmladestručneradnesnageuvećaurbana središta.• Glavnagospodarskapodručjakojaokupljajunajvišezaposlenihg j j j j jurealnomsektoru‐ prerađivačkaindustrija(preradadrva)igrađevinarstvo.G t lj i d dj l t t• Gotovozanemarenapoljoprivrednadjelatnost:poljoprivredomsebavi‐ 3,3%stanovništva,apoljoprivrednepovršine čine oko 4 3% ukupnog prostorapovršinečineoko4,3%ukupnogprostora.

TvrtkepremadjelatnostimauGorskomkotaru(2010.god)

BrutododanavrijednostPGŽ,2011.godinaj

Poljoprivreda,šumarstvoi ribarstvo; 1,10%

Javnaupravaiobrana,obrazovanje,djel

t ti d t

Ostaleuslužnedjelatnosti;2,62%

iribarstvo;1,10%Prerađivačka

industrija,rudarstvoivađenjeteostaleindustrije;29,53%

Stručne,znanstvene,tehničke administrativne i

atnostizdravstvenezaštiteisocijalneskrbi;

12,80%

Poslovanjenekretninama;12,96%

ičke,administrativneipomoćneuslužnedjelatnosti;6,17%

Građevinarstvo;6,85%Fi ij k dj l t ti i

Trgovinanavelikoinal ij i

Informacijeikomunikacije;2,87%

Financijskedjelatnostiidjelatnostiosiguranja;

3,64%

malo,prijevoziskladištenje,smještaj,pripremaiusluživanjehrane;21,48%

O ič j i di S ijOgraničenjauizradiStrategije:Vremenskiobuhvatpodatakainivoobradepodataka!!!

Izravnastranaulaganjaivanjskotrgovinska bilanca, PGŽvanjskotrgovinskabilanca,PGŽ

Z i l j (FDI) k i fi ij• Znatnaizravnastranaulaganja(FDI)premasektorimafinancija(56%FDI/udio3,64%),turizma (6%FDI/udio5,2%)iinformatike (1% FDI/udio 2,9%) u posljednjih 20 godinainformatike (1%FDI/udio2,9%)uposljednjih20godina

• Napravljenatranzicijapremamodernim gospodarskimdjelatnostima,alijenjihovinovacijskiiekspanzijskikapacitetj j j j p j punatočvisokojraziniulaganjaslab

• Jošuvijekvisoki zahtjevizauvozomkojiznatnopremašujuizvoz(pokrivenost76%u2011.)

Izravnastranaulaganjaivanjskotrgovinska bilanca, PGŽ

• PGŽje14. uRHpopokrivenostiuvozaizvozom

vanjskotrgovinskabilanca,PGŽ

• PGŽje4. ŽupanijauRHpoudjeluuukupnomizvozu• 2012. najveći izvoz i uvoz imala je MR Priobalje2012.najvećiizvoziuvozimalajeMRPriobalje• Najznačajnijaizvoznadjelatnost:prerađivačkaind najvažnija uvozna djelatnost je trgovina naind.,najvažnijauvozna djelatnostjetrgovinanavelikoimalo

Zaposleni*uMRGK,2011.

281810

Administrativne i pomoćne uslužneUmjetnost,zabavairekreacija

Ostaleuslužnedjelatnosti

197100

28

InformacijeikomunikacijePoslovanjenekretninama

Stručne,znanstveneitehničkedjelatnostiAdministrativneipomoćneuslužne…

22033122

Trgovinanavelikoimalo,popravak…Prijevoziskladištenje

Djeltnostipružanjasmještajatepripremei…j j

2069108

262

R d i đ jPrerađivačkaindustrija

Opskrbaigospodarenjevodomisanacija…Građevinarstvo

194

0 300 600 900 1200 1500 1800 2100

Poljoprivreda,ribarstvoišumarstvoRudarstvoivađenje

*Zaposleni u trgovačkim društvima prema područjima NKD u 2011 godini HGK ŽK Rijeka 2012 godina

ManjakradnihmjestaVelikanezaposlenost

ZaposleniutrgovačkimdruštvimapremapodručjimaNKDu2011.godini,HGK,ŽKRijeka,2012.godina

Nedostatakradnikaupojedinimdjelatnostima

Turizam• JednaodturističkinajrazvijenijihregijaHrvatske:PGŽna2.mjestuuRHpobrojuostvarenihnoćenjaidolazakaturista– 19,13%(2.380.054)dolazakaturistanapodručjeRHotpadanaPGŽ– 92%(11.450.720)noćenjaostvarilisustranituristiDj l t t t i j 2012 di i id ij l 5 49% ih di

• Nedostatak školovanog kadra u turizmu.

• Djelatnostturizmajeu2012.godinipridonijela5,49%prihodimaPGŽ(1.8mlrd.kn),tezapošljava8,81%stanovništvaNedostatakškolovanog kadrauturizmu.

• Nedostataksadržajaiuskokoncipiranaturističkaponuda• DestinacijeGorskogkotaratrebanuditikaojedinstvenucjelinuij g j jbrand.

80000NOĆENJA

30000DOLASCI

• Pad noćenja 4%

65000

70000

75000

24000

26000

28000• Padnoćenja4%• Porastbrojastranihturista 7% 60000

2010. 2011. 2012. 2013.22000

2010. 2011. 2012. 2013.

turista 7%

Infrastruktura• Ispresjecanostskapitalnominfrastrukturom.• Nezadovoljavajuća cestovnapovezanostnekihdjelovaGorskogkotara.P d č G k k l b i k• PodručjeGorskogkotaravrlobogatopitkomvodom, aliuvodoopskrbinijeodgovarajućeiskorišteno (93% tna priključenost)iskorišteno(93%‐tnapriključenost).

• Nasustavodvodnjepriključenosamo25%stanovništvastanovništva.

• Nedovoljnoiskorištenipotencijaliukorištenjuobnovljivih izvora energije/ toplifikacija‐obnovljivihizvoraenergije/ toplifikacijakogeneracijanabiomasu (značajaniskorakukorištenjubiomasedijelaJLS).j j J )

Ranjivostnakriznastanja• Ledenakiša2014.godineuzrokovalajeprometne

bl bl k bi t j tprobleme,problemeuopskrbistrujom,tevišednevnuizoliranoststanovnika.Š š š• Šume Gorskogkotarateškosuoštećene.

• NajtežesubilipogođeniČabariGerovo,gdjejeoštećenootprilike90%bukovihstabala,kaoibrezovešume.

• Uništenudrvnumasupotrebnojeposjećiiizvućiizšume,teobnovitip j ,floruifaunušumaodnosnozapočetisapošumljavanjem.p p j j

Daljnjirazvoj?

• Kojijetemelj zadaljnjirazvoj?j j j j j j• Kojagospodarskagrana ćebitizamašnjakrazvoja?razvoja?

• Prerađivačkaindustrija?Turizam?Promet?

DoingBusiness– RangHrvatske(2014.)

80Pokretanjetvrtke

15298

Ishodovanjegrađevinskedozvole

Rješavanjeinsolventnosti

6049

DobivanjeelektričneenergijeIzvršavanjeugovora

10699RegistracijaimovinePrekograničnatrgovina

4234OdobravanjekreditaPlaćanjeporeza

157Zaštitainvestitora

UkupnirangRepublikeHrvatske=89/189Izvor:Svjetskabanka,Doing Business 2014.,ProfilgospodarstvaHrvatske

REGIONALNARAZVIJENOSTPREMA VISINI BDP‐a p/c za 2011PREMAVISINIBDP ap/cza2011.

PGŽ– ubrajasemeđuekonomskinajrazvijeniježupanijeRH,uzGradZagrebiIstarskužupaniju.

Indekskonkurentnosti(2010.)Rangposlovnog

sektoraRangposlovnog

okruženjaStatističkirang(ukupno)

Perceptivnirang(ukupno)

Ukupnirang2010.

Varaždinska 1 1 6 1 1GradZagreb 2 4 2 7 2Istarska 7 5 1 13 3Međimurska 6 2 3 6 4Zagrebačka 3 6 7 5 5Zadarska 4 3 10 3 6

Primorsko‐goranska 8 7 5 12 7Splitsko‐dalmatinska 12 9 4 14 8Dubrovačko neretvanska 11 11 9 11 9Dubrovačko‐neretvanska 11 11 9 11 9Šibensko‐kninska 14 13 8 16 10Krapinsko‐zagorska 13 10 11 8 11Koprivničko‐križevačka 9 8 13 4 12Osječko baranjska 5 12 14 2 13Osječko‐baranjska 5 12 14 2 13Karlovačka 10 14 12 10 14Bjelovarsko‐bilogorska 16 17 15 15 15Brodsko‐posavska 15 16 19 9 16Virovitičko podravska 17 15 17 17 17Virovitičko‐podravska 17 15 17 17 17Ličko‐senjska 18 18 18 18 18Sisačko‐moslavačka 19 19 16 20 19Vukovarsko‐srijemska 20 20 20 19 20Požeško slavonska 21 21 21 21 21Požeško‐slavonska 21 21 21 21 21

Izvor:Svjetskabanka,Doing Business 2014.,ProfilgospodarstvaHrvatske

IndeksrazvijenostiJLSMRGorskikotar2012.

111,49% 108 09%120,00%

91,64%

102,75%

84,32%91,80%

108,09%

97,41% 97,20%

103,68%100,00%

60,00%

80,00%

40,00%

,

20,00%

0,00%

GradČabar GradDelnice GradVrbovsko

OpćinaBrodMoravice

OpćinaFužine

OpćinaLokve OpćinaMrkopalj

OpćinaRavnaGora

OpćinaSkrad

Izvor:Ministarstvoregionalnograzvoja,šumarstvaivodnoggospodarstva

Pitanjakojaotvaramo

• Negativnagospodarska kretanjauE i H t k j Ž iji i jih tj jEuropi,Hrvatskoj,Županijii njihovutjecajnarazvoj?

• Gospodarski rast i razvoj u PGŽ u odnosu na• GospodarskirastirazvojuPGŽuodnosunadržavnustrategijurazvojaiplanovevelikihdržavnihpoduzeća?

• Pitanjedaljnjegrazvojaturizmaiselektivnograzvojaturizmausvjetludosadašnjegnačinai i ij k i j š j b j ih i jprivatizacijekaoirješavanjabrojnihpitanja

vezanihzapomorskodobroizaštićeniobalnipojas?pojas?

• Daljnjirazvoj obrazovanjaiznanostiufunkcijigospodarskogidruštvenogsustava?

• itd.

Pitanjakojaotvaramo

• PozicijaprometnogčvoraRijeka ij p g jutjecajrazvojaRijekeiriječkeurbaneaglomeracijenarazvojcijeleŽupanije?

• RazvojlukeRijeka?• Daljnjismjerrazvojaindustrije?• Brodogradnjaimalabrodogradnja?• Prostorno planiranje i zaštita okolišaProstornoplaniranjeizaštitaokoliša• Zaštićeniobalnipojasiekološkamrežamreža

• itd.

STRATEŠKEODREDNICERAZVOJAUBUDUĆNOSTI

VIZIJA STRATEŠKIVIZIJA,STRATEŠKICILJEVI, PRIORITETI i MJERECILJEVI,PRIORITETIiMJERE

Primorsko‐goranskažupanijaje poveznicaMediteranaiSrednjej p jEurope,regijapoželjnazaživotiradkojasvojepotencijalerealiziraj j p jodrživimrazvojemuuvjetimadruštvenepravednosti.p

Prijedlog vizijePrijedlogvizije

CILJEVIVAŽEĆEŽRS 2011‐2014ŽRS2011 2014.

STRATEŠKICILJ1. Razvojdinamičkoggospodarskog okruženjagospodarskogokruženja

STRATEŠKICILJ2. UravnoteženregionalnirazvojŠ R j lj d kih t ij lSTRATEŠKICILJ3. Razvojljudskihpotencijala

STRATEŠKICILJ4. Zaštitaprirodeiokoliša

PRIJEDLOG STRATEŠKIHCILJEVA2015‐2020.

• Poboljšanjekvaliteteživotakrozrazvojdruštveneigospodarskeinfrastrukture

• Natemeljimadruštvaznanjainovihtehnologijapametnomspecijalizacijomrazvitikonkurentnoiodrživogospodarstvo

• Intenziviratirazvojcjelogodišnjeg turizma snaglaskomnaposebnevidoveturizma

• UnaprijeditipovezivanjeMediterana,HrvatskeiEurope• UravnotežitirazvojsvihpodručjaŽupanijenaprincipimaodrživosti

HORIZONTALNETEME

• Jačanjekapacitetazaupravljanjerazvojem

• DaljnjirazvojcivilnogdruštvainjihovouključivanjeurazvojneaktivnostiŽupanije

• JačanjeotpornostiŽupanijenakriznaJ j p p jstanja

Horizontalne teme odnose na SVE strateške ciljeve dajuHorizontalnetemeodnosenaSVEstrateškeciljeve,dajuimdodatnuvrijednostipodupirunjihovodostizanje.

ZAKLJUČNO• StvorenajekvalitetnapodlogazaizradustrateškogokviraRSPGŽokviraRSPGŽ

• AktivnosudjelovanjeJLSrezultirajasnimprojektima irealizacijomistihp j j

• Razvojnastrategijamorabitiselektivna,realnatepokazati razvojne mogućnostipokazatirazvojnemogućnosti

• Partnerstvo ustrateškomplaniranju!

SUGESTIJE,MIŠLJENJA,KOMENTARI

www.zavod.pgz.hrd@ [email protected]