Upload
others
View
0
Download
0
Embed Size (px)
Citation preview
OkoliOkolišš
�prirodno okruženje; zrak, voda, tlo i
more, klima, biljni i životinjski svijet u
ukupnosti uzajamnog djelovanja i
kulturna baština kao dio okruženja
kojeg je stvorio čovjek
SASTAVNICE OKOLISASTAVNICE OKOLIŠŠAA
(1) Sastavnice okoliša moraju biti zaštićene od onečišćenja pojedinačno i u okviru ostalih sastavnica okoliša, uzimajući u obzir njihove međusobne odnose i međuutjecaje.
(2) Zaštita od onečišćenja i očuvanje pojedine sastavnice okoliša uređuju se Zakonom o zaštiti okoliša, posebnim zakonima i propisima donesenim na temelju tih zakona.
More i obala VodaMore i obala Voda
Priroda Priroda ŠŠumauma
Zrak TloZrak Tlo
ZaZašštita sastavnica okolitita sastavnica okoliššaa
� Zaštita tla i zemljine kamene kore
� Zaštita šumskog područja
� Zaštita zraka
� Zaštita voda
� Zaštita mora i obalnog područja
� Zaštita prirode
Zaštita od utjecaja opterećenja na okoliš
� Zaštita od štetnog utjecaja genetski modificiranih organizama
� Zaštita od buke
� Zaštita od ionizirajućih zračenja i nuklearna sigurnost
� Zaštita od štetnog utjecaja kemikalija
� Zaštita od svjetlosnog onečišćenja
� Gospodarenje otpadom
ZaZašštita okolitita okoliššaa� strukovno područje kojemu je zadaća očuvanje
zdravog životnog okruženja
� skup odgovarajućih aktivnosti i mjera kojima je
cilj:
- sprječavanje opasnosti za okoliš
-sprječavanje nastanka šteta i
onečišćivanja okoliša
-smanjivanje i otklanjanje šteta nanesenih
okolišu
- povrat okoliša u stanje prije nastanka štete
� određuje granice raznih vrsta opterećenja
� predlaže zakonske propise
� uvodi preventivne i reparativne tehničke
mjere za održanje potrebne kakvoće zraka,
voda, tla i prehrambenih proizvoda
� utvrđuje pravila u odnosu na abiotičke i
biotičke čimbenike životne sredine
ZaZašštitom okolititom okolišša osigurava sea osigurava se::
– cjelovito očuvanje kakvoće okoliša,
– očuvanje prirodnih zajednica,
– racionalno korištenje prirodnih izvora i energije
na najpovoljniji način za okoliš kao osnovni
uvjet zdravog održivog razvoja
Oblici zaOblici zašštite okolitite okoliššaa
� prijedlozi za provedbu osmišljenog
prostornog uređenja
� nadzor nad zbrinjavanjem otpada
� poticaj za primjenu štedljivih tehnologija
� upotreba obnovljivih izvora energije
� provedba potrebnih mjera za ostvarenje
trajno održivog razvitka
Osnovni Osnovni ciljevi zaciljevi zašštite okolitite okoliššaa
1. Trajno očuvanje izvornosti, biološke raznolikosti, prirodnih zajednica i očuvanje ekološke stabilnosti
2. Očuvanje kakvoće žive i nežive prirode i racionalno korištenje prirode i njenih dobara
3. Očuvanje i obnavljanje kulturnih i estetskih vrijednosti krajolika
4. Unapređenje stanja okoliša i osiguranje boljih uvjeta život
Ovi ciljevi postiOvi ciljevi postižžu se:u se:– Predviđanjem, praćenjem, sprječavanjem,
ograničavanjem i uklanjanjem nepovoljnih utjecaja na okoliš
– Zaštitom i uređenjem izuzetno vrijednih dijelova okoliša
– Sprječavanjem rizika i opasnosti po okoliš
– Poticanjem korištenja obnovljenih prirodnih izvora i energije
– Poticanjem upotrebe proizvoda i korištenja proizvodnih postupaka najpovoljnijih za okoliš
– Ujednačenim odnosom zaštite okoliša i gospodarskog razvoja
– Sanacijom oštećenih dijelova okoliša
– Razvijanjem svijesti o potrebi zaštite okoliša u odgojnom i obrazovnom procesu
– Donošenjem propisa o zaštiti okoliša
– Obavještavanjem javnosti o stanju okoliša i njenim sudjelovanjem u zaštiti okoliša
– Povezivanjem sustava i institucija zaštite okoliša RH s međunarodnim institucijama
– Sprječavanjem zahvata koji ugrožavaju okoliš
OdrOdržživi razvitak i zaivi razvitak i zašštitu titu okoliokolišša osiguravaju:a osiguravaju:
– Hrvatski sabor,– Vlada,– ministarstva i druga nadležna tijela državne uprave,– županije i Grad Zagreb,– veliki gradovi, gradovi i općine,– Agencija za zaštitu okoliša i Fond za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost,– pravne osobe s javnim ovlastima,– osobe ovlaštene za stručne poslove zaštite okoliša,
– pravne i fizičke osobe odgovorne za
onečišćavanje okoliša sukladno ovom
Zakonu i posebnim propisima, te druge
pravne i fizičke osobe koje obavljaju
gospodarsku djelatnost,
– udruge civilnog društva koje djeluju na
području zaštite okoliša,
– građani kao pojedinci, njihove skupine,
udruge i organizacije.
Načelo očuvanja vrijednosti prirodnih dobara, biološke raznolikosti i
krajobraza
� (1) Prirodna dobra i krajobrazne vrijednosti treba nastojati očuvati na razini obujma i kakvoće koji ne ugrožavaju zdravlje i život čovjeka i nisu štetni za biljni i životinjski svijet.(2) Tlo je neobnovljivo dobro i mora se koristiti održivo uz očuvanje njegovih funkcija. Nepovoljni učinci na tlo moraju se izbjegavati u najvećoj mogućoj mjeri.
� (3) Zahvati u okoliš koji mogu imati štetni
učinak na biološku i krajobraznu
raznolikost, te očuvanje prirodnog
genetskog sklada i sklada prirodnih
zajednica, živih organizama i tvari, nisu
dopušteni, ukoliko se u postupku u skladu s
ovim Zakonom i posebnim propisima ne
odluči drukčije.
� Kakvoća okoliša je stanje okoliša koje je posljedica djelovanja prirodnih pojava i/ili ljudskog djelovanja, izraženo morfološkim, fizikalnim, kemijskim, biološkim, estetskim i drugim pokazateljima
� Ekološka stabilnost je sposobnost okoliša da prihvati promjene prouzročene vanjskim utjecajem i da zadrži svoja prirodna svojstva
� Održivi razvitak je gospodarski i socijalni razvitak društva koji u zadovoljavanju potreba današnjeg naraštaja uvažava iste mogućnosti zadovoljavanja potreba idućih naraštaja, te omogućuje dugoročno očuvanje kakvoće okoliša, biološke raznolikosti i krajobraza,
� Biološka raznolikost je sveukupnost živih organizama, koja obuhvaća raznolikost unutar vrsta, među vrstama i ekosustavima na određenom području
� Krajobraz je određeno područje viđeno ljudskim okom, čija je narav rezultat međusobnog djelovanja prirodnih i ljudskih čimbenika, a predstavlja bitnu sastavnicu čovjekovog okruženja, izraz raznolikosti zajedničke kulturne i prirodne baštine te temelj identiteta područja
� Zahvat u okolišu je svako trajno ili privremeno djelovanje čovjeka koje može narušiti ekološku stabilnost ili biološku raznolikost ili na drugi način može nepovoljno utjecati na okoliš
� Cjelovito upravljanje zaštitom okoliša je skup povezanih i usklađenih odluka i mjera kojima je svrha ostvarivanje jedinstvene zaštite okoliša, izbjegavanje i smanjivanje rizika po okoliš te poboljšavanje i ostvarivanje učinkovite
zaštite okoliša
� Prirodni uzročnici (požar, poplava, erozija
tla)
� Antropogeni uzročnici (rast stanovništva,
promet, industrija)
Uzročnici onečišćavanja okoliša
ZaZašštita okolitita okolišša obuhvaa obuhvaćća a mjere za:mjere za:
– smanjivanje buke,
– kontrolu pitke vode,
– poticaje za smanjivanje štetnih ispušnih plinova iz industrijskih postrojenja i prometa,
– kontrolu kakvoće prehrambenih proizvoda,
– zabranu proizvodnje spojeva koji razgrađuju ozonsku ovojnicu ili nepovratno kontaminiraju postojeće ekosustave
� Emisija je ispuštanje ili istjecanje tvari u
tekućem, plinovitom ili krutom stanju ili
ispuštanje energije (buka, vibracije,
radijacija toplina) i mikrobiološkog
onečišćenja iz određenog izvora u okoliš.
� Imisija je koncentracija tvari na određenom
mjestu i u određenom vremenu u okolišu
� Onečišćenje okoliša je promjena stanja okoliša koja je posljedica štetnog djelovanja ili izostanka potrebnog djelovanja, ispuštanja, unošenja ili odlaganja štetnih tvari, ispuštanja energije i utjecaja drugih zahvata i pojava nepovoljnih po okoliš
� Opterećivanje okoliša je svaki zahvat ili posljedica utjecaja zahvata u okoliš, ili utjecaj na okoliš određene aktivnosti, koja sama ili povezana s drugim aktivnostima, može izazvati ili je mogla izazvati onečišćivanje okoliša, smanjenje kakvoće okoliša, štetu u okolišu, rizik po okoliš ili korištenje okoliša
� Onečiščujuća tvar je tvar ili skupina tvari,
koje zbog svojih svojstava, količine i
unošenja u okoliš, odnosno u pojedine
sastavnice okoliša, mogu štetno utjecati na
zdravlje ljudi, biljni i/ili životinjski svijet,
odnosno biološku i krajobraznu raznolikost
� Onečišćivač je svaka pravna ili fizička
osoba čije djelovanje posredno ili
neposredno uzrokuje onečišćavanje okoliša
� Opasna tvar je propisom određena tvar, mješavina ili pripravak, koji je u postrojenju
prisutan kao sirovina, proizvod,
nusproizvod ostatak ili među proizvod,
uključujući i one tvari za koje se može
pretpostaviti da mogu nastati u slučaju
nesreće
� Štetna tvar je tvar čija su svojstva opasna za
ljudsko zdravlje i okoliš s dokazanim akutnim i
kroničnim toksičnim učincima, vrlo nadražujuća,
kancerogena, mutagena, nagrizujuća, zapaljiva i
eksplozivna tvar ili tvar koja u određenoj količini
ili koncentraciji ima takva svojstva.
ŠŠteta u okoliteta u okoliššuu je svaka je svaka ššteta teta nanesena:nanesena:
– biljnim i/ili životinjskim vrstama i njihovim staništima te krajobraznim strukturama, a koja ima bitan nepovoljan utjecaj na postizanje ili održavanje povoljnog stanja vrste ili stanišnog tipa i kakvoće krajobraza
– vodama, a koja ima bitan negativan utjecaj na stanje voda: ekološko, kemijsko, količinsko, u skladu s posebnim propisima– moru, a koja ima bitan negativan utjecaj na očuvanje i postizanje dobrog ekološkog stanja mora sukladno posebnim propisima
– tlu, čije onečišćenje odnosno oštećenje je
dovelo do rizika za njegove ekološke
funkcije i zdravlje ljudi, u skladu s
posebnim propisima
– zemljinoj kamenoj kori čije onečišćenje
odnosno oštećenje je dovelo do rizika za
njene ekološke funkcije i zdravlje ljudi, u
skladu s posebnim propisima
� Rizik po okoliš je vjerojatnost da će neki zahvat posredno ili neposredno prouzročiti štetu okolišu ugroziti život i zdravlje ljudi
� Opasnost po okoliš je prekomjerni rizik koji zbog visokog stupnja vjerojatnosti nastanka događaja ili opsega moguće štete na okoliš zahtjeva provođenje određenih mjera
� Zahvat u okoliš je privremeno ili trajno djelovanje čovjeka koje bi moglo utjecati na okoliš, za koje je potrebno ishoditi odgovarajuće odobrenje za realizaciju
� Ekološka nesreća je izvanredni događaj ili vrsta događaja prouzročena djelovanjem ili utjecajima
koji nisu pod nadzorom i imaju za posljedicu
ugrožavanje života ili zdravlja ljudi i u većem
obimu nanose štetu okolišu.
� Ugroženi okoliš je stanje nastalo onečišćavanjem
većih razmjera okoliša na određenom području za
koji se propisuju posebne mjere radi
uspostavljanja prijašnjeg stanja ili novog stanja
određenog dijela okoliša, oporavka prirodne
zajednice ili obnove prirodnih izvora radi
poboljšanja kakvoće življenja
� Praćenje stanja okoliša (Monitoring) je
sustavno mjerenje emisija, imisija, praćenje
prirodnih i drugih pojava, praćenje kakvoće
okoliša i promjena stanja u okolišu.
� Registar onečišćavanja okoliša je skup
podataka o izvorima, vrsti, količini, načinu i
mjestu unošenja, ispuštanja ili odlaganja
štetnih tvari u okoliš
STANJE OKOLISTANJE OKOLIŠŠA U A U HRVATSKOJHRVATSKOJ
� Ukupno stanje okoliša u Hrvatskoj je bolje
nego u industrijskim zemljama Europske
Unije.
� Međutim, zbog manjkavog sustava motrenja
okoliša i postojeće neujednačene baze
podataka, analiza stanja okoliša nije
kvantitativna i cjelovita
� Kao što je okoliš, prema definiciji,
kompleksna kategorija sastavljena od više
pojedinačnih tematskih područja, tako se i
zaštita pojedinih sastavnih dijelova okoliša,
kao što su: voda, more, šume,
poljoprivredno zemljište, kulturna baština,
ljudsko zdravlje, provodi putem određenih
ovlaštenih sektora i odgovarajućeg
zakonodavstva
ZAKONODAVSTVO U ZAZAKONODAVSTVO U ZAŠŠTITI TITI OKOLIOKOLIŠŠAA
� Očuvanje prirode i okoliša svrstani su u kategoriju
najviših vrjednota ustavnog poretka RH.
� Ustav je odredio da Sabor i narod neposredno
odlučuju o očuvanju prirodnog i kulturnog
bogatstva i o njegovom korištenju, a donesena
Deklaracija o zaštiti okoliša u RH čvrsto je
opredjeljenje za izgradnju pravnog sustava koji je
sukladan međunarodnim ugovorima i standardima
europske i svjetske zajednice.
� Pravni sustav mora u potpunosti osigurati trajnu, sustavnu i učinkovitu zaštitu okoliša.
� Zakonodavstvo nije samo po sebi dovoljno da se stanje okoliša poboljša, budući da brzi razvoj u područjima koja stvaraju pritisak na okoliš (npr. u sektorima prometa, energetike ili poljoprivrede) često preteže nad pozitivnim učinkom nove regulative.
� Stoga sama gospodarska aktivnost mora biti takva da vodi računa o ciljevima zaštite okoliša.
�Nekoliko temeljnih zakona postavlja
načela, određuje instrumente i
mehanizme zaštite okoliša te propisuje
praćenje stanja okoliša i informiranje o
okolišu.
�Tim zakonima se uvodi odgovornost za
narušavanje kakvoće okoliša,
uspostavlja nadzor, sankcije i poticaje
u zaštiti okoliša.
� Skup svih zakona i propisa koji u Republici
Hrvatskoj reguliraju vrlo široki spektar
zaštite iznosi oko stotinjak propisa, a njima
se uređuju osim navedenih, pitanja zaštite
voda, mora, šume, poljoprivrednog
zemljišta, tla, zatim način iskorištavanja
mineralnih sirovina, način lova i ribolova,
zaštita kulturne baštine, zaštita od buke,
vibracija, zaštita od požara, zaštita zdravlja
te način postupanja s otrovima, zapaljivim i
eksplozivnim tvarima.
Osnovni propisi vezani uz Osnovni propisi vezani uz zazašštitu okolititu okoliššaa
� Zakon o zaštiti okoliša (NN 110/07)
� Zakon o zaštiti zraka (NN 178/04)
� Zakon o otpadu (NN 178/04 i 111/06)
� Zakon o zaštiti prirode (NN 70/05)
� Zakon o vodama (NN 107/95 i 150/95)
� Zakon o zaštiti od buke (20/03)
� Plan intervencija kod iznenadnog onečišćenja mora u Republici Hrvatskoj (NN 8/97)
� Plan intervencija u zaštiti okoliša (NN 82/99, 86/99, 12/01, 14/01)
� Uredba o standardima kakvoće mora na morskim plažama (NN 33/96)
� Pravilnik o procjeni utjecaja na okoliš (NN 59/00. 136/04’’’’’).
� Uredba o graničnim vrijednostima emisije onečiščujućih tvari u zrak iz stacionarnih izvora (NN 140/97, 105/02, 108/03 i 100/04 ‘’’’)
� Uredba o preporučenim i graničnim vrijednostima kakvoće zraka (NN 101/96, 2/97,,,,)
� Uredba o uvjetima za postupanje s opasnim otpadom (NN 32/98)
� Pravilnik o uvjetima za postupanje s otpadom (NN 123/97 i 112/01)
� Uredba o kategorijama, vrstama i klasifikaciji otpada s katalogom otpada i listom opasnog otpada (NN 50/05)
Pravilnik o ambalaži i ambalažnom otpadu (NN 97/05)
� Pravilnik o gospodarenju otpadnim gumama (NN 40/06)
� Pravilnik o gospodarenju otpadom (NN, 23/07)
� Pravilnik o gospodarenju otpadnim vozilima (NN, 136/06)
� Uredba o praćenju emisija stakleničkih plinova u Republici Hrvatskoj (NN, 1/07)
� Pravilnik o načinu izrade i sadržaju karata buke i akcijskih planova (NN, 5/07)
� Pravilnik o razmjeni informacija o podacima iz mreža za trajno praćenje kakvoće zraka (NN, 135/06)
� Pravilnik o gospodarenju otpadnim uljima (NN, 124/06)
� Pravilnik o gospodarenju otpadnim baterijama i akumulatorima (NN, 133/06)
� Ambalaža su svi proizvodi bez obzira na prirodu materijala od kojeg su izrađeni ili su korišteni za sadržavanje, čuvanje, rukovanje, isporuku i predstavljanje robe, od sirovina do gotovih proizvoda, od proizvođača do korisnika ili potrošača.
� Otpadna guma je guma osobnih automobila, autobusa, teretnih automobila, radnih strojeva, radnih vozila i traktora, zrakoplova i drugih letjelica koje posjednik radi oštećenja, istrošenosti, isteka roka trajanja ili drugih uzroka ne može ili ne želi upotrebljavati te ih zbog toga odbacuje.
DugoroDugoroččni ciljevi u zani ciljevi u zašštiti okolititi okolišša a u RH su:u RH su:
� sačuvati i unaprijediti kakvoću, voda, mora, zraka
i tla
� održati postojeću biološku raznolikost
� sačuvati prirodne zalihe, a osobito integritet i
značajke područja posebnih prirodnih vrijednosti
(more, obala, otoci)
KratkoroKratkoroččni ciljevi su:ni ciljevi su:
� Nametnuti striktnu i učinkovitu provedbu svih postojećih propisa zaštite okoliša i žurnu izmjenu svih onih koji su stručno manjkavi
� Integrirati zaštitu okoliša u sve sektore koji djeluju na okoliš ili žive od okoliša, na način da je zaštita okoliša sastavni dio svih planova i programa
� Ostvariti sve pretpostavke za uključivanje u proces europskih integracija u području zaštite okoliša
� Dograditi postojeći sustav zaštite okoliša tako da bude sposoban obavljati sve funkcije koje će promjena propisa zahtijevati.
– Motrenje, analiza i procjena stanja okoliša i izvještavanje o stanju
– Potpora “čistim tehnologijama” i promjeni usmjerenoj na korištenje obnovljivih izvora energije i smanjenju potrošnje energije
ZadaZadaćća i ciljevi politike zaa i ciljevi politike zašštite tite okoliokoliššaa
� Zadaća je politike zaštite okoliša i zaštite prirode očuvati sve za ljudski život potrebne sastavnice žive i nežive prirode, zabraniti ili smanjiti štetne utjecaje na okoliš, osigurati trajno gospodarenje općim prirodnim dobrima, zaštititi vrijedne krajobrazne prostore od štetnih ljudskih djelatnosti, očuvati pojedine ekosustave, kao i ugrožene biljne i životinjske vrste.
Za provedbu takve politike Za provedbu takve politike potrebni su:potrebni su:
� Nedvojbeni i dosljedno primjenjivani propisi
� Učinkovita upravna, znanstvena i strukovna struktura
� Osmišljena strategija prostornog uređenja
� Izgradnja i održavanje tehničkih uređaja za smanjivanje štetnih utjecaja
� Neprekidna kontrola kakvoće pojedinih sastavnica okoliša u prostoru i vremenu
� Dosljedna primjena postojećih normi i učinkovita
provedba propisa
� Poticaji za trajno održivi gospodarski razvoj
� Poticaji za korištenje obnovljivih energija i
obnovljivih solarnih sirovina
� Obavješćivanje javnosti o promjenama kakvoće
okoliša
� Mogućnost prosvjeda stanovništva i nevladinih
udruga, te sredstvima javnog priopćavanja
nesmetan pristup svim postojećim informacijama.