1

2

Javna ustanova za upravljanje zaštićenim prirodnim vrijednostima na području Međimurske županije ima svoj zaštitni znak. Znak predstavlja stilizirano zeleno Međimurje i kopnena prirodna staništa okružena dvjema rijekama; Murom na sjeveru i Dravom na jugu. Kao cjelina, znak predstavlja uravnotežen odnos odnosno nenarušenu prirodnu ravnotežu koja je preduvjet kvalitete svakog zaštićenog područja.

Tekst na znaku PRIRODA MEĐIMURSKA ZAŠTIĆENA namjerno je ispisan obrnutim redosljedom, kako bi se naglasila osnovna djelatnost ustanove: zaštita međimurske PRIRODE u svim njenim oblicima i pojavnostima.

Na naslovnici:

Kulik sljepčić (latinski: Charadrius dubius) gnijezdi na šljunčanim sprudovima Mure i Drave. Svoja šarena jaja ne polaže u meko gnijezdo od perja i sijena, nego direktno na šljunak te ih tako maskira od pogleda grabežljivaca. Ova plašljiva ptica ugrožena je zahvatima u staništu, posebno ilegalnim iskapanjem sprudova te naglim promjenama visine vodostaja u vrijeme sjedenja na jajima.

Fotografiju kulika sljepčića na Muri u Međimurju snimio je Goran Šafarek, poznati mladi biolog i priznati istraživač prirode i divljine diljem svijeta.

Područja Nacionalne ekološke mreže - Međimurska županija

nakladnik: Javna ustanova za upravljanje zaštićenim prirodnim vrijednostima na području Međimurske županije Ruđera Boškovića 2 – Čakovec, 040/866-297; za nakladnika / urednik: Siniša Golub, ravnatelj ustanove; autori tekstova: Siniša Golub, Mihaela Mesarić; fotografije: Siniša Golub, Goran Šafarek; oblikovanje i tisak: Tamposit, Nedelišće; naklada: 1500 primjeraka; Tiskano u Međimurju u rujnu 2010. godine • besplatni primjerak

3

Iako je prvi prirodni objekt u Međimurju zaštićen daleke 1963. godine, institucionalna zaštita prirode putem Javne ustanove za upravljanje zaštićenim

prirodnim vrijednostima na području Međimurske županije pokrenuta je tek 2007. godine. U tom dugom međuvremenu, priroda se štitila kroz odredbe prostornih planova, a prirodnim vrijednostima upravljalo se na temelju brojnih različitih zakona. Uspostavom samostalnosti Republike Hrvatske te usvajanjem Zakona o zaštiti prirode, definirano je da određenim kategorijama zaštićene prirode upravljaju županijske javne ustanove. Osnovna djelatnost tih ustanova jest zaštita, održavanje, upravljanje, očuvanje i promidžba zaštićenih prirodnih vrijednosti, što uključuje i nadzor te svakodnevnu komunikaciju s lokalnim stanovništvom, čimbenicima u zaštićenom prirodnom prostoru i rješavanje (preventivno ili palijativno) spornih situacija i/ili pojava. Otud i odgovor na vaše moguće pitanje: Čemu posebna publikacija o zaštiti prirode Međimurja kad postoje brojni regionalni mediji?

Godišnjak je zamišljen kao osnovni izvor informacija iz prve ruke vezanih uz složenu djelatnost zaštite prirode, djelatnost koja ne uključuje samo biologiju i ekologiju nego upravo cijeli niz stručnih i znanstvenih područja, te nadasve svakodnevni praktični rad s ljudima koji su najčešće ključ uspjeha ili pak neuspjeha određenih zaštitarskih ideja. A da bi tu složenu djelatnost lakše provodili u djelo, potrebno nam je razumijevanje cjelokupne zajednice. Javnosti pak je potreban odgovor na pitanja: TKO smo, ŠTO radimo i KOJE su nam ovlasti i mehanizmi na raspolaganju?

Slažem se, informacije se danas puno brže šire kroz elektronske medije, posebno putem televizije i interneta. No, praksa zaštite prirode u Međimurju dokazala je potrebu za publikacijom ove vrste, jer važne informacije često prelete pokraj onih koji bi takve informacije trebali kako bi – prije svega – uskladili svoje svakodnevno ponašanje prema Zakonu o zaštiti prirode i brojnim podzakonskim aktima. U tom smislu, važno je imati stalni izvor informacija nadohvat ruke, publikaciju koja ne preleti kroz elektronski eter, nego biva otisnuta crno-na-bijelo i daje mogućnost višekratnog iščitavanja, pažljivo i dubinski.

Kao što stoji zapisano na naslovnici, zaštićena područja kojima se dobro upravlja nije moguće stvoriti na jednostavan i brz način; to je redovito rezultat dugogodišnjega rada. U tom radu, Javnoj ustanovi su (u pravilu!) na raspolaganju ograničena financijska sredstva, pa je kreativnost u svakodnevnom radu naprosto od presudne važnosti. Da bi bila živa i ostvariva u djelo, ideja zaštite prirode jednostavno mora imati svoje pobornike.

Uvjeren sam da će ideja zaštite prirode i u Međimurju imati sve veći broj pobornika, posebno kad šira javnost u zavičaju između dviju rijeka, između Mure i Drave, shvati da zaštita prirode i proglašenje nekog područja zaštićenim nije uteg i prepreka lokalnom razvoju nego – naprotiv – pretvaranje uspavanih potencijala u resurse za održivi lokalni razvoj na konkretan i ekonomski isplativ način.

Ovaj prvi uvodnik završit ću sloganom naših kolega i prijatelja s područja ušća Drave u Dunav, sloganom koji odlično odražava i naše težnje svakodnevnog rada i djelovanja na zaštiti prirode Međimurja: Naš način zaštite nije odvojiti ljude od prirode, nego ih osnažiti kao njene zaštitare!

Siniša Golub, ravnateljJavne ustanove za upravljanje

zaštićenim prirodnim vrijednostimana području Međimurske županije

Ne odvojiti, nego osnažiti!

Na izvoru Mure u Austriji, nacionalni park Hohe Tauern

UVODNIK

4

Ustrojem ustanove predviđen je određeni broj djelatnika na stručnim i operativnim poslovima. U 2010. godini u ustanovi rade djelatnici na pozicijama: ravnatelj, stručni suradnik, nadzornik.Osnovni rad Javne ustanove financira se iz proračuna Međimurske županije. Dodatna sredstva za svoj rad ustanova ostvaruje sukladno zakonskim odredbama i to iz fondova

za namjenske projekte i prodajom ulaznica u Centru za posjetitelje u Križovcu.

Djelatnici ustanove tijekom obavljanja službene dužnosti nose propisanu odoru. Znak „ZAŠTITA PRIRODE • REPUBLIKA HRVATSKA“ službeni je znak zaštite prirode, te ga na službenim odorama nose djelatnici koji obavljaju zadaće u javnim ustanovama za zaštitu prirode, posebno nadzornici i čuvari prirode (rendžeri).

POVIJESNA ZANIMLJIVOSTRijetko se u povijesti dva bitna i tematski povezana događaja dogode na jednaki datum. No, u slučaju međimurske prirode to se dogodilo! Naime, 04. veljače 1963. godine po prvi put je zaštićen jedan prirodni objekt u Međimurju, PLATANA u Nedelišću kao spomenik parkovne arhitekture. Točno 45 godina kasnije, 04. veljače 2008. godine, Ministarstvo kulture je pod preventivnu zaštitu stavilo prostrano prirodno područje Regionalnog parka Mura-Drava kojim će se trajno štititi vrijedni prirodni predjeli na čak četvrtini teritorija županije.

Javna ustanova za upravljanje zaštićenim prirodnim vrijednostima na području Međimurske županije NE PROGLAŠAVA NITI NE UKIDA zaštićena prirodna područja i objekte. Ustanova

upravlja onime što po zakonu zaštiti Međimurska županija ili Republika Hrvatska.

U Republici Hrvatskoj zaštita prirode definirana je važećim Zakonom o zaštiti prirode iz 2005. godine (NN 70/05) koji je nadopunjen 2008.

godine (NN 139/08). Iz tog Zakona proizlaze brojni podzakonski akti, koji su uredno nabrojeni na web-stranicama Ministarstva kulture unutar kojeg djeluje Uprava za zaštitu prirode.

Republika Hrvatska proglasila je 8 nacionalnih parkova, 11 parkova prirode te Nacionalnu ekološku mrežu (NN 109/07). Javne ustanove za upravljanje nacionalnim parkovima i parkovima prirode osniva Republika Hrvatska, a za ostale kategorije zaštićenih prirodnih područja ili objekata ustanove osnivaju županije.

Međimurska županijaJavna ustanova za upravljanje zaštićenim prirodnim vrijednostima na području Međimurske županije je osnovana 28.10.2005. godine, temeljem spomenutog Zakona o zaštiti prirode. Osnivač i jedini vlasnik ustanove je Međimurska županija. Prvo upravno vijeće imenovano je 03.02.2006. godine, a upis u sudski registar Trgovačkog suda u Varaždinu izvršen je dana 07.03.2006. godine. S operativnim radom, ustanova je započela u siječnju 2007. godine, zapošljavanjem stručnog suradnika.

Osnovne zadaće Javne ustanove proizlaze iz navedenog Zakona, te iz Statuta Javne ustanove. Djelatnost Ustanove obuhvaća zaštitu, održavanje i promicanje zaštićenih prirodnih vrijednosti na području Međimurske županije (zaštićenih područja, životnih zajednica i značajnih biljnih i životinjskih vrsta) u cilju zaštite i očuvanja izvornosti prirode, osiguravanja neometanog odvijanja prirodnih procesa i održivog korištenja prirodnih dobara. Javna ustanova nadzire i provođenje uvjeta i mjera zaštite prirode na područjima kojima upravlja.

ZAŠTITA PRIRODEu Republici Hrvatskoj

ČINJENICE

5

objekt / područje godina zaštite kategorija

Prostrano prirodno i dijelom kultivirano područje rijeke Mure i Drave u Međimurskoj, Varaždinskoj, Koprivničko-križevačkoj, Virovitičko-podravskoj i Osječko-baranskoj županiji površine

144.695,52 ha - područje Međimurske županije

2008. (04. veljače) regionalni park – preventivna zaštita

Krajobraz rijeke Mure 2001. (18. travnja) značajni krajobraz

Vlažne livade na lokalitetu Bedekovićeve grabe u Općini Sveti Juraj na Bregu

2002. (06. prosinca) spomenik prirode

Hrast lužnjak (Quercus robur) u Donjem Vidovcu 1995. (31. listopada) spomenik prirode – pojedinačno stablo

Platana (Platanus orientalis) u Nedelišću 1963. (04. veljače) spomenik parkovne arhitekture - pojedinačno stablo

Perivoj Zrinski u Čakovcu 1975. (17. rujna) spomenik parkovne arhitekture

2 Platane (Platanus orientalis) u naselju Sveti Urban 1995. (31. listopada) spomenik parkovne arhitekture – skupina stabala

2 Glicinije (Wisteria sinensis) u Čakovcu 1995. (31. listopada) spomenik parkovne arhitekture – skupina stabala

Ginkgo (Ginko biloba) u Donjoj Dubravi 1995. (31. listopada) spomenik parkovne arhitekture - pojedinačno stablo

Tulipanovac (Liriodendron tulipifera) u Vučetincu 1995. (31. listopada) spomenik parkovne arhitekture - pojedinačno stablo

Magnolija (Magnolia lilioflora) u Pribislavcu 2001. (30. studeni) spomenik parkovne arhitekture - pojedinačno stablo

• zaštićena područja (strogi rezervat, nacionalni park, posebni rezervat, park prirode, regionalni park, spomenik prirode, značajni krajobraz, park-šuma i spomenik parkovne arhitekture)

• zaštićene svojte (strogo zaštićene divlje svojte, zaštićene divlje svojte te zaštićene zavičajne udomaćene svojte) te

• zaštićeni minerali, sigovine i fosili.

Zaštićene prirodne vrijednosti Međimurske županije

Vrijedna priroda je obuhvaćena i “Nacionalnom ekološkom mrežom” (NN 109/07) nad kojom nadzor i upravljanje također obavlja Javna ustanova Međimurske županije (naravno, za područje svoje županije).

Nacionalna ekološka mreža temelj je budućih NATURA2000 područja, koje Republika Hrvatska mora proglasiti do trenutka pristupanja Europskoj uniji. Više o tome na 22. stranici ove publikacije.

Zaštićena područja u Međimurskoj županiji su:

Sukladno Zakonu o zaštiti prirode (NN 70/05, NN 139/08) zaštićene prirodne vrijednosti su:

6

• mozaični krajobraz (uglavnom nema velikih parcela s monokulturama) poput Murščaka

• livade košanice• rječne mrtvice uz Muru• stari tok rijeke Drave• rijeke Mura i Drava (s okolnim ekosustavima)• potočne doline s vegetacijskim pojasom• staništa livadnog plavca• vlažne livade (stanište kaćuna)• šume bukve i pitomog kestena, te bijelog bora• poplavne šume rijeke Mure (stanište crne rode)• lovačke remize (sastojina šume i u sredini

poljoprivredna kultura)• staništa bregunica i pčelarica uz korito Mure• manje umjetne retencije (Šenkovec, Slakovec,

Križopotje i sl.)• staništa ribe crnke u Muri• staništa crnkaste sase, kockavice, kebrača i drugih

ugroženih biljnih svojti• zavičajna udomaćena pasmina - međimurski konj

• ilegalna izgradnja u zaštićenom prirodnom području• ilegalna odlagališta otpada (iz domaćinstva i

industrije, uključujući opasni otpad)• krivolov i ilegalni izlov ribe• ilegalno vađenje mineralnih sirovina (šljunak,

pijesak, ugljen)• pustošenje šuma (nekontrolirana gola sječa

uglavnom privatnih šuma)• nekontrolirano širenje invazivnih vrsti (biljnih i

životinjskih)• zapuštanje oranica koje dovodi do širenja invazivnih

vrsti poput ambrozije i ostalih• pretvaranje livada košanica u oranice za intenzivnu

poljoprivrednu proizvodnju• uklanjanje živica i gajeva iz rubnih dijelova oranica

i livada (što utječe na smanjenje biološke i krajobrazne raznolikosti)

• regulacija vodotoka (kanaliziranje) čime se mijenja režim vodotoka i smanjuje njegova dinamika

ŠTO VRIJEDI, A ŠTO PRIJETI MEĐIMURSKOJ PRIRODI?Učestale PRIJETNJE međimurskoj prirodi:

ZANIMLJIVO

Prepoznate VRIJEDNOSTI međimurske prirode:

Lovačka remiza “Đolte”, Šandorovec

7

Na području Međimurske županije, u općina-ma i gradovima postoje brojne javne ili pri-vatne inicijative koje uključuju i zahvate izvan zona propisanih za građenje ili pak unutar granica zaštićenih prirodnih područja.Ovim putem upozoravamo i molimo SVE pravne i fizičke osobe (općine, gradove, udruge, pojedince, obrte i trgovačka druš-tva) koje planiraju bilo kakvu gradnju i/ili zahvat bilo koje vrste, oblika i opsega, da se prije planiranja projekta dobro INFORMI-

RAJU o mogućnostima takve gradnje i potrebi ishođenja dozvola na temelju zakonom propisane dokumentacije.NADZORNA SLUŽBA Javne ustanove za upravljanje zašti-ćenim prirodnim vrijednostima na području Međimurske žu-panije NE IZDAJE DOZVOLE, RJEŠENJA ili DOPUŠTENJA kojima se odobrava bilo koji zahvat, već to čine nadležni Upravni odjeli pri Međimurskoj županiji, bilo temeljem Za-kona o zaštiti prirode i/ili podzakonskih akata, bilo temeljem drugih zakona koji uređuju određena pitanja (primjerice Za-kon o prostornom uređenju i gradnji). NADZORNA SLUŽBA Javne ustanove je služba koja na terenu (unutar progla-šenih zaštićenih prirodnih područja) provodi svakodnevni nadzor poštivanja propisanih mjera i uvjeta zaštite prirode, a u slučaju nepoštivanja propisa i mjera o tome službeno izvještava nadležno državno tijelo (inspekciju i sl.).

UPRAVNI ODJEL ZA ZAŠTITU OKOLIŠA I KOMUNALNO GOSPODARSTVO

telefon: 040/374-081

UPRAVNI ODJEL ZA PROSTORNO UREĐENJE I GRADNJU

telefon: 040/374-262

JAVNA USTANOVA ZA UPRAVLJANJE ZAŠTIĆENIM PRIRODNIM VRIJEDNOSTIMA NA PODRUČJU

MEĐIMURSKE ŽUPANIJERuđera Boškovića 2, 40000 Čakovec

telefon: 040/866-297www.medjimurska-priroda.info

MINISTARSTVO KULTURE, UPRAVA ZA ZAŠTITU PRIRODE

Runjaninova 2, 10000 Zagrebwww.min-kulture.hr

Nadležni odjeli Međimurske županije kojima se trebate obratiti za više informacija:

Za osnovne informacije o zaštiti prirode u Republici Hrvatskoj kontaktirajte:

www.medjimurska-zupanija.hr

DRŽAVNI ZAVOD ZA ZAŠTITU PRIRODETrg Mažuranića 5, 10000 Zagreb

www.dzzp.hr

VAŽNO!

8

Uz djelatnost ustanova za zaštitu prirode, re-dovno se veže i postojanje Centara za posje-titelje zaštićene prirode. Zamislite, primjerice,

posjetitelja koji u neki park ili drugo zaštićeno po-dručje dođe tek na kratko vrijeme, pa ga ne može u cjelosti obići, a ipak želi dobiti osnovne informacije o prirodi regije u koju je došao. Tu je uloga centra za posjetitelje gotovo najvažnija za doživljaj regije i prirode, jer dobro osmišljeni i opremljeni centar za posjetitelje, uz kvalitetnu interpretaciju zavičajne pri-rode, uvelike utječe na stvaranje slike o destinaciji koju je posjetitelj odabrao za svoj cilj.

Međimurska županija je prva hrvatska županija koja u sklopu Javne ustanove za zaštitu prirode ima i Centar za posjetitelje, smješten na periferiji županije, svega petstotinjak metara od granice najvećeg za-štićenog područja u županiji – značajnog krajobraza rijeke Mure. Centar je smješten u samom središtu naselja Križovec (u sastavu Grada Mursko Središće), od Čakovca udaljen petnaestak minuta lagane vo-žnje kroz pejzaž središnjeg Međimurja.

Centar za posjetitelje svečano je otvoren 22. travnja 2008. godine, povodom Dana planeta Zemlje, u ob-novljenom objektu Stare škole kojeg je naselje Križovec darovnicom ustupilo u vlasništvo Javne ustanove samo godinu dana ranije.

Centar za posjetitelje KRIŽOVEC

MAMUT U MEĐIMURJUCentar za posjetitelje Križovec svoju je djelatnost započeo u travnju 2008. go-dine i to izložbom „Mamut u Međimurju“ ostvarenom u suradnji sa zagrebačkim Prirodoslovnim muzejom. Od travnja do studenog 2008. godine, izložbu je vidjelo preko 3.000 posjetitelja, što je izuzetno ve-liki uspjeh, posebno ako uzmemo u obzir da Centar nije smješten u Čakovcu nego u malom selu Križovec. To samo po sebi dokazuje potencijal ruralnih krajeva u ra-zvoju turizma, posebno rastućeg EKOtu-rizma odnosno posjećivanja prirodne ba-štine bez negativnog utjecaja na prirodu.

Od samog početka, Centar za posjetitelje Križovec nudi dvosatne, trosatne, poludnevne i dnevne progra-me, posebno prilagođene profilu grupnih posjetitelja. Stručni djelatnici Javne ustanove svakog posjetitelja vode kroz program od prve do zadnje minute boravka u Centru, pa se većina grupa, oduševljena programom, odlučuje i za posjet samom zaštićenom području, opet u pratnji nadzornika Javne ustanove.

U sklopu Centra, smještena je i NADZORNIČKA POSTA-JA KRIŽOVEC, pa se tu posjetitelji susreću i s nadzor-nicima zaštićene prirode odnosno popularnim rendže-rima. Postaja djeluje unutar posebno osmišljene drvene brvnare koja svojim izgledom dočarava objekt u kakvom su djelovali prvi rendžeri u Nacionalnom parku Yellow-stone u SAD-u, a ujedno predstavlja i KOLIBU STAROG PRIRODOSLOVCA - terensku bazu negdašnjih prirodo-slovaca. Brvnara je atrakcija sama po sebi te zauzima posebno mjesto na Trgu međimurske prirode.

EDUKACIJA I PROMIDŽBA

9

Na poticaj Javne ustanove, Grad Mursko Središće je 2010. godine proglasio TRG MEĐIMURSKE PRIRODE na lokalitetu na kojem je smješten Centar za posjetitelje u Križovcu. Time je Međimurje, osim Centra za posjetitelje, dobilo i prvi trg zavičajne prirode u Republici Hrvatskoj. Trg međimurske prirode je svečano otvoren u travnju 2010. godine, povodom Dana planeta Zemlje.

TRG MEĐIMURSKE PRIRODE

10

Mura-Drava-Dunav kao rezervata biosfere pod zaštitom UNESCO-a.

Pet javnih ustanova za zaštitu prirode koje djeluju u tim županijama dobilo je financijsku potporu Ministarstva kulture za provođenje projekta putem kojeg će se javnost upoznati s činjenicom zaštite regionalnog parka, te provesti niz aktivnosti s ciljem prikupljanja inputa za izradu plana upravljanja ovog zaštićenog područja.

U sklopu navedenog projekta, Javna ustanova Međi-murje tiskala je i ovu publikaciju kako bi se tematika zaštite prirode što kvalitetnije predstavila svima koje te teme zanimaju, bilo privatno bilo profesionalno.

Prema Zakonu o zaštiti prirode, preventivna zaštita vrijedi najduže tri godine od datuma akta o preventivnoj zaštiti, pa je za očekivati da će do početka veljače 2011. godine nad područjem Regionalnog parka MURA-DRAVA biti proglašena i trajna zaštita, te da će to postati najveći park u Europi temeljen na rijekama.

(Napomena: u trenutku zaključenja ove publikacije odnosno u rujnu 2010. godine Regionalni park Mura-Drava još nije proglašen, ali se taj čin proglašenja očekuje vrlo skoro.)

AKTIVNOSTI u sklopu projekta u Međimurju:

• Dani otvorenih vrata u Centru za posjetitelje KRIŽOVEC

• Obilježavanje granica zaštićenog područja Regionalnog parka Mura-Drava (info-tablama)

• Publikacija PLAKATA na temu Regionalnog parka• Konferencija na temu Regionalnog parka (09.11.)• Naklada knjige: MURA – od izvora do Međimurja• Prikupljanje inputa za budući Plan upravljanja za

Regionalni park Mura-Drava• Naklada brošure s rezultatima projekta• Snimanje četiri dokumentarna filma (dva o Muri, dva

o Dravi)• Medijsko djelovanje s ciljem popularizacije parka.

Nakon pripremnih stručnih radnji, u veljači 2008. godine proglašena je preventivna zaštita za Regionalni park Mura-Drava na području

čak pet hrvatskih županija. To je prostrano prirodno i dijelom kultivirano područje rijeke Mure i Drave u Međimurskoj, Varaždinskoj, Koprivničko-križevačkoj, Virovitičko-podravskoj i Osječko-baranskoj županiji površine 144.695,52 ha. Unutar Regionalnog parka već su prethodno zaštićena određena područja, primjerice u Međimurju značajni krajobraz rijeke Mure.

Opširnu stručnu podlogu na temelju koje se provodila javna rasprava o zaštiti tog područja u zakonskoj kategoriji „regionalni park“ izradili su stručnjaci Državnog zavoda za zaštitu prirode iz Zagreba, te je ista dostavljena svim općinama i gradovima na čijem se teritoriju prostire predloženi park, kao i svim javnim ustanovama i tvrtkama na koje će proglašenje parka imati bilo kakav utjecaj.

Paralelno s procesom javne rasprave u postupku proglašenja regionalnog parka, na bilateralnoj razini između Hrvatske i Mađarske, 17. rujna 2009. godine potpisan je sporazum o zajedničkoj nominaciji koridora

PROJEKTI

Upoznavanje javnosti s činjenicom zaštite Regionalnog parka

MURA-DRAVA

slika?

11

12

BREGUNICABREGUNICA (Riparia riparia)(Riparia riparia)

13

Fotografija: Goran Šafarek

14

15

U sklopu promidžbenih ak-tivnosti, a povodom Me-

đunarodne godine biološke ra-znolikosti, Javna ustanova na-kladnik je ove brošure, tiskane u 2.000 primjeraka u mjesecu ožujku 2010. godine.

Autorice brošure su profesori-ce biologije Željka Kadi i Je-lena Pavlic, čiji je višegodišnji rad na praćenju leptira plava-ca doveo do službene zaštite tog lokaliteta kao SPOMENIKA PRIRODE, u prosincu 2002. godine. Spomenik prirode BEDEKOVIĆEVE GRABE na području Općine Sveti Juraj na Bregu u stručnim i znan-stvenim krugovima slovi za ponajbolje hrvatsko stanište tih leptira, pa se posljednjih godina na ovom lokalitetu pro-vode i brojna znanstvena istra-živanja.

Opseg brošure je 20 stranica A5 formata u boji, meki uvez, a plavci i njihova staništa su prikazani kroz 15 fotografija, te kroz nekoliko grafova i tabli-ca. Grafičko oblikovanje i tisak odradila je tiskara Tamposit iz Nedelišća.

Brošura se distribuira besplat-no svim zainteresiranima, a može se zatražiti pismeno (za maksimalnu količinu do 20 pri-mjeraka) ili telefonski za poje-dinačne primjerke.

Povodom Mjeseca hrvatske knjige 2010. u periodu od 15. listopada do 15. studenog brošura će se besplatno dijeliti korisnicima čakovečke Knjižnice „Nikola Zrinski“.

Također, u tom periodu u Knjižnici „Nikola Zrinski“ biti će postavljenja izložba pod nazivom MEĐIMURSKA BIOLOŠKA RAZNOLIKOSTpovodom 2010. - Međunarodne godine biološke raznolikosti.

PROMIDŽBA ZAŠTIĆENE PRIRODE

16

YELLOWSTONEYELLOWSTONE

Kao i svaka ideja, i zaštita prirode ima svoje povijesne korijene. Povijesno analizirajući, proces koji je doveo do zaštite prirode kakvu poznajemo

danas, započeo je 1492. godine, Kolumbovim otkrićem Amerike. U to vrijeme, Europa je već bila relativno dobro istražena i naseljena, a priroda uništena ili kultivirana za potrebe poljoprivredne proizvodnje rastuće europske civilizacije. U stoljećima koja su uslijedila nakon Kolumbova otkrića, europski doseljenici odnosno kolonizatori svojim su uništavalačkim odnosom prema divljini i domorodačkom stanovništvu sjevernoameričkog kontinenta, počinili nepovratnu trajnu štetu na prostoru i na cjelovitim ekosustavima koji su sve do 1492. godine izgledali kao slika Raja na Zemlji.Kako je sve više prirodnih prostora u Americi bivalo trajno uništeno, tako je u ljudima, sada već prekaljenim Amerikancima, polako sazrijevala i spoznaja da barem dio prirode treba ostaviti u nasljeđe budućim generacijama. U vrijeme romantizma i nakon njega, pojedinci, posebno umjetnici i zaljubljenici u divljinu, počinju sve glasnije izražavati svoj protest protiv uništavanja izvorne prirode..Do 1890. godine, sjevernoamerički kontinent u potpunosti je „osvojen“ od istoka prema zapadu, divljina je pokorena, a Amerikanci polako počinju promišljati prirodu kao izvorište svoje kulture, a ne tek kao prepreku koju treba pokoriti. Javljaju se i prvi ekološki nastrojeni mislioci, poput H.D. Thoreaua (1817.-1862.) i Johna Muira (1838.-1914) koji svojim spisateljskim i aktivističkim radom značajno utječu na percepciju javnosti o dubljim vrijednostima netaknute prirode. Kao što to obično biva, ljudi su shvatili vrijednost iskonske divljine tek onda kad su je (skoro do kraja) uništili.

ZAŠTITA PRIRODE - NAJBOLJA AMERIČKA IDEJAStoga ne treba čuditi činjenica što su upravo oni koji su u vrlo kratkom vremenu (u svega 300-400 godina)

uništili prostrana područja divljine naposljetku odlučili proglasiti prvi nacionalni park na svijetu: Yellowstone, 1872. godine.

No, prve godine pod službenim statusom nacionalnog parka nisu u Yellowstone donijele samo očuvanje divljine i prestanak uništavanja prirodnih posebnosti. Brojne ne-dozvoljene radnje poput krivolova i uzimanja vrijednih „su-venira“ iz prirode i dalje su bila parkovna svakodnevica, a prvih pet godina nakon proglašenja zaštite nije postojala

Prvi nacionalni park na svijetu

Yellowstone je kao nacionalni park proglašen daleke 1872. godine. Prvi nacionalni park u Hrvatskoj su Plitvička jezera, trajno zaštićena 1949. godine. Prvo pak ozbiljno zaštićeno područje u Međimurju proglašeno je 2001. godine. Sasvim jednostavna matematika pokazuje nam razliku od čak 129 godina od proglašenja Yellowstonea pa do proplamsaja ideje zaštite prirode u Međimurju. To ujedno dokazuje i razvoj ekološke svijesti kroz vrijeme i prostor. Kolonizatori su, naime, u relativno kratkom vremenu (u svega 300-400 godina) uništili izvornu divljinu sjevernoameričkog kontinenta, pa su počevši od 1872. godine sustavno proglašavali zaštitu nad onime što je preostalo. Iako u Republici Hrvatskoj ne postoji niti jedan nacionalni park sjevernije od Karlovca, i ovdje polako sazrijeva spoznaja da vrijedna priroda ima vrijednost samu-po-sebi te da je zaštita prirode odraz evolucije ljudske misli.

POVIJEST ZAŠTITE PRIRODE

Gejzir „Old Faithful” u erupciji

17

niti službena uprava parka, niti pak proračun za njegovu konkretnu zaštitu. Zaštita je ipak na područje parka do-vela nešto odnosno nekoga: bogate turiste i ljude koji su se u svojim životima bavili profinjenim zanimanjima. Tako su u Yellowstone došli i vrsni fotografi i novinari koji su ljepote tog prvog nacio-nalnog parka pronijeli diljem Amerike i svijeta, a što je za posljedicu imalo još ubrza-nije jačanje svijesti o potrebi zaštite najvrednije prirode u Americi i u svijetu.

Između pedesetak danas postojećih nacionalnih parko-va u Americi, Yellowstone je jedan od najposjećenijih s gotovo tri milijuna posjetitelja godišnje. S obzirom na veli-činu parka, većina posjetitelja se kroz zaštićeno područje kreće automobilima po uređenim prometnicama, dok tek manji broj prolazi divljinom pješke, kroz doline u kojima se neizbježno susreću divlje životinje poput vuka, smeđeg i crnog medvjeda, kojota, losa, jelena, svisca, brojnih vrsta ptica i neizbježnog BIZONA koji ovdje slobodno luta pro-stranim dolinama uz rijeke i jezera.

Glavna atrakcija parka svakako je gejzir Old Faithful, čije bi se ime prevelo kao Vjerni Starac, ponajprije zbog njegove erupcije vrele vode i pare okvirno (ali ne i na sekund točno!) svakih devedesetak minuta. Tu je još i Veliki kanjon Yellowstonea, pa Mammoth Hot Springs i brojne druge geotermalne atrakcije. Zapravo, čak polo-vica od ukupno 700 svjetskih gejzira nalazi se u Yellow-

VAŽNOST INFORMACIJE U ZAŠTITI PRIRODEVažnu ulogu u procesu zaštite Yellowstonea kao na-cionalnog parka, osim prirodoslovaca i istraživača, odigrali su različiti umjetnici (slikari, fotografi , pisci) koji su svoje radove objavili na različitim mjestima di-ljem Amerike i time senzibilizirali javnost na potrebu zaštite prirodnina. Zanimljivo je da dio američke jav-nosti, pa čak i novinski urednici nisu mogli vjerovati da nešto takvoga postoji na Zemlji! Bez obzira što je otada prošlo više od stoljeća, i današnja javnost po-nekad s nevjericom prihvaća postojanje prirodnih fe-nomena u svojem okruženju. Stoga i današnji istraži-vači, fotografi i spisatelji imaju veliku ulogu otkrivača prirodnih ljepota i vrijednosti predjela koji tek trebaju postati dio zaštićene prirodne baštine čovječanstva.

stoneu, a tu je i 10.000 drugih geotermalnih fenomena. Uistinu impresivno!Vuk, taj simbol iskonske divljine i od čovjeka najčešće proganjana zvijer, s područja Yellowstonea nestao je do 1920.-ih godina. U siječnju 1995. godine, 14 kanadskih vukova premješteno je (reintroducirano) natrag u Yellow-stone, u prostranu dolinu Lamar, u kojoj se vraćeni čopor odlično snašao te ustalio na populaciji koju dopuštaju hranidbene i druge mogućnosti staništa.

SVJETSKA BAŠTINA POD ZAŠTITOM UNESCO-aZaključno treba naglasiti: niti Yellowstone niti pak bilo koje zaštićeno prirodno područje na svijetu nije imalo apsolutnu potporu cjelokupne javnosti u trenutku sa-mog proglašenja. No, vrijeme je pokazalo ispravnost ideje, kako u prvom tako i u mnogim drugim nacional-nim parkovima i drugim zaštićenim područjima diljem planeta. Današnje generacije odnosno potomci onih koji su zaštitili Yellowstone prije okvirno stotinu i tride-set godina, uživaju u brojnim dobrobitima te zaštite. Turizam i prateće uslužne djelatnosti upravo cvjetaju na rubnim dijelovima parka, što park čini pokretačem razvoja cjelokupne regije.

Istina, nema baš svako zaštićeno područje ljepotu, atraktivnost i turistički potencijal kakav ima Yellowsto-ne. Ipak, svako je zaštićeno prirodno područje poseb-no na svoj način i negdje na svijetu postoji onaj tko ga žarko želi vidjeti i tko za to viđenje želi platiti određenu cijenu. To i nama, u hrvatskim zaštićenim prirodnim područjima, jamči bolju budućnost, pa i ekonomsku dobit i društvenu dobrobit, jednog dana kada Regio-nalni park Mura-Drava postane rezervat biosfere – baš kao što je to i Yellowstone – pod zaštitom UNESCO-a i (kao takav) prepoznatljiv brand na svjetskoj razini.

Bizoni u Yellowstoneu

18

Kapitalno djelo koje pred čitatelja po prvi put iznosi manje poznate prirodoslovne činjenice ušća Mure u Dravu. Šafarek kao prirodoslovac mlađe generacije (rođen u Koprivnici 1977.), svojim je stručno-znanstvenim radom već zadužio svoj zavičaj, a u pripremi mu je i opsežna monografija o svim rijekama u Hrvatskoj.Nakladnička kuća VEDA odradila je odličan posao i Šafarekove pisane i foto materijale oblikovala u knjigu koja će zasigurno još dugo vremena biti polazišna literatura za poznavanje gornjeg dijela budućeg Regionalnog parka Mura-Drava.Knjigu preporučuju vodeći hrvatski prirodoslovni časopisi (Meridijani i National Geographic Hrvatska), a Si-niša Golub u pogovoru knjige piše:Goran Šafarek pronašao je i prepo-znao ušće Mure u Dravu, tu hrvatsku Amazonu, kako on, bez dvojbe ili za-drške, imenuje jedan od najljepših nizinskoriječnih lokaliteta u Hrvatskoj. Uistinu, ako znamo da je divljina već odavno ustuknula iz gusto naseljenog hrvatskog sjevera, ovdje se na ušću Mure začudno zadržala i preživjela, a Šafarek nas podsjeća na taj opsta-nak darujući nam stanovitu geografiju nade i spoznaju da divljina još uvijek postoji, tu u našoj blizini, bez obzira na to jesmo li je svjesni ili ne.

Želimir Štahan

ZAŠTITA PRIRODE U HRVATSKOJ DO 2007. GODINEU nakladi Matice hrvatske – ogranak Samobor, u kolovozu 2009. godine iz tiska je izašla opsegom mala, ali značajem velika knjižica koja prikazuje povijest institucionalne zaštite prirode u Republici Hrvatskoj. Podnaslov knjižice dodatno pojašnjava njezin sadržaj: Povijest, razvoj i realizacija ideje zaštite prirode u Hrvatskoj, upravna, stručna i znanstvena tijela i osobe nadležne za provođenje zaštite, pravni propisi, te popis zaštićenih područja. Nezaobilazna literatura za svakoga tko se bavi zaštitom prirode, teoretski ili praktično.

Autor Želimir Štahan (1942.) cijeli je radni vijek proveo na poslovima zaštite prirode, pa je ova publikacija najtočniji prikaz gotovo svih važnih formalnih podataka koje trebamo znati o zaštiti prirode u RH. Posebno je impresivan poimenični popis svih stručnjaka koji su od proglašenja prvog nacionalnog parka u Hrvatskoj (Plitvička jezera, 1949.) odrađivali različite stručne poslove unutar institucija i javnih ustanova za zaštitu prirode u našoj domovini. Knjižica se može nabaviti direktno od nakladnika.

Goran ŠafarekUŠĆE MURE – HRVATSKA AMAZONA

LITERATURA

19

Ivan Martinić

UPRAVLJANJE ZAŠTIĆENIM PODRUČJIMA PRIRODEPlaniranje, razvoj i održivost

nakladnik: Šumarski fakultet – Sveučilište u Zagrebu367 stranica • tvrdi uvez • 315 kuna

Tijekom 2010. kao Međunarodne godine biološke ra-znolikosti, iz tiska je izašla dugo očekivana knjiga dr.sc. Ivana Martinića koji je svojevremeno bio prvi čovjek za-štite prirode u Republici Hrvatskoj.

U 15 stručnih poglavlja, autor opširno obrađuje redom: (1) Teorijske osnove upravljanja zaštićenim područ-jima, (2) Uloga i važnost zaštićenih područja, (3) Ka-tegorizacija zaštićenih područja, (4) Vrednovanje za-štićenih područja, (5) Planiranje zaštićenih područja, (6) Prostorno planiranje u zaštićenim područjima, (7) Osnove upravljanja zaštićenim područjima, (8) Planovi upravljanja za zaštićena područja, (9) Upravljanje zašti-ćenim područjima u Hrvatskoj, (10) Financiranje zašti-ćenih područja, (11) Ekološka edukacija i interpretacija, (12) Nadzor zaštićenih područja, (13) Turistička funkcija zaštićenih područja, (14) Upravljanje rizicima pri rekre-acijskim aktivnostima, (15) Akcijski plan 5. svjetskog kongresa parkova.

Iako ovo cjelovito, kapitalno djelo dolazi pred stručnu i ostalu javnost čak šezdeset godina nakon proglaše-nja prvog nacionalnog parka u Republici Hrvatskoj (NP Plitvička jezera, 1949.), autor (inače mlađe generacije, rođen 1960. godine) vješto sažima povijesne odrednice zaštite prirode s konceptima i praksom koje napredne države primjenjuju danas, na početku 21. stoljeća. Knji-ga je odobrena i kao sveučilišni udžbenik, pa ovo djelo i s te strane popunjava nasušnu potrebu za knjigom te tematike. Jer, osim prakse u svakodnevnoj zaštiti i upravljanju prirodnim vrijednostima koju provode dje-latnici u skoro pedesetak javnih ustanova za zaštitu pri-

rode, zaštita prirode postala je i predmet studiranja na čak nekoliko fakulteta i veleučilišta u Hrvatskoj.S obzirom da je dr. Martinić bio angažiran i kao vanj-ski suradnik na važnom zaštitarskom projektu u Međi-murju, knjiga obiluje upravo primjerima iz Međimurske županije, pa ju svakako preporučamo svima koji se na području Međimurja u svojem radu susreću s izazovi-ma zaštite prirode. Ta se preporuka posebno odnosi na sve veći broj studenata koji svoj diplomski rad žele odraditi na tematskom polju zaštite prirodnih vrijednosti Međimurja, te na lokalne dužnosnike koji promišljaju ra-zvoj svoje općine ili grada kroz koncept održivog razvo-ja i potrajnog korištenja prirodnih vrijednosti zavičaja.

Državni zavod za zaštitu prirodeNATURA2000 u HrvatskojDržavni zavod za zaštitu prirode nakladnik je cijelog serijala brošura o europskoj ekološkoj mreži NATURA2000. Kako bi se ta najveća svjetska koordinirana mreža zaštićene prirode na svijetu približila hrvatskoj ciljanoj publici, publicirane su pregledno dizajnirane brošure koje pokrivaju sljedeća područja u korelaciji s Natura2000 konceptom u Republici Hrvatskoj: Natura2000 u Hrvatskoj, Natura2000 i poljoprivreda, Natura2000 i šumarstvo, Natura2000 i ocjena prihvatljivosti, Natura2000 i i vodno gospodarstvo, Natura2000 i prostorno planiranje, Natura2000 i eko turizam, Natura2000 i nevladine organizacije, Natura2000 i monitoring, Natura2000 i velike zvijeri u Gorskom kotaru te Upravljanje Natura2000 područjima. Brošure se mogu pogledati i skinuti na web-stranicama: www.dzzp.hr

20

T ijekom srpnja i kolovoza 2010. godine studentica biologije Sara Janković i znanstvena novakinja na biološkom odsjeku Prirodoslovno-matematičkog fa-

kulteta u Zagrebu, Sandra Hudina, obavile su istraživanja deseteronožnih rakova na području Međimurja i Podravine.

Hrvatska je jedna od rijetkih zemalja Europe u kojoj obi-tavaju gotovo sve europske vrste deseteronožnih slatko-vodnih rakova iz porodice Astacidae. Četiri od ukupno pet zavičajnih (autohtonih) europskih vrsta nastanjuju hrvat-ske slatkovodne ekosustave, a tri vrste (Astacus astacus – riječni rak, Austropotamobius torrentium – potočni rak / rak kamenjar, A. pallipes kompleks – primorski rak) su zašti-ćene međunarodnim i nacionalnim zakonodavstvom (NN 70/05; NN 139/08; Konvencija o zaštiti europskih divljih vrsta i prirodnih staništa - Bernska konvencija 92/43/EEC).

Na području Međimurja i Podravine dosadašnjim je istra-živanjima utvrđena prisutnost autohtone vrste riječnog raka (A. astacus) i invazivne sjeverno-američke vrste si-gnalnog raka (Pacifastacus leniusculus). Pretpostavlja se da je agresivnija i fertilnija invazivna strana vrsta sma-njila i ograničila rasprostranjenost autohtone vrste riječ-nog raka u rijeci Muri, s obzirom da nalaz riječnog raka u Muri, usprkos intenzivnim istraživanjima, nije potvrđen od 2007. godine. Također, invazivna vrsta signalnog raka uspostavila je u rijeci Muri populacije visoke gustoće koje mogu negativno utjecati i na druge vrste i funkcije riječnog ekosustava. Primjerice, guste populacije invazivnih vrsta rakova mogu negativno utjecati na riblje populacije zbog predacije ribljih jaja te kom- peticije s ribama dna oko hrane i skloništa.

Cilj provedenih istra-živanja bio je ustano-viti stvarnu gustoću i uzrasno-s p o l n u struktu-ru po-p u -la-

cija signalnog raka u rijeci Muri i pritocima, te istovremeno utvrditi trenutačnu rasprostranjenost autohtone vrste riječ-nog raka na području Međimurja i Podravine, kako bi se ova vrsta mogla adekvatno zaštititi. Gustoća populacije invazivnih vrsta istraživana je primjenom tzv. mark-recap-ture metode na lokaciji Sveti Martin na Muri. Za potrebe

istraživanja, dužinom 100 metara obale

postavljeno je 20 vrša za lov ra-

kova koje su bile

sva-

kodnevno pregledavane tijekom tjedan dana. Ulovljene jedinke bile su markirane i puštene, te će na temelju broja ponovnih ulova (recapture) biti određena gustoća jedinki primjenom adekvatnih eko-loških modela (Schnabel i Jolly-Seber metoda). Istraživanja rasprostranjenosti zavičajne vrste riječnog raka provedena su na 50 lokacija diljem Međimurja i Po-dravine. Istraživanja su bila usmjerena na kanale, pritoke Mure i Drave, ribnjake i šljunčare na području navedenih županija, jer pretpostavljamo da je zavičajna vrsta u glav-nom toku rijeke Mure potisnuta i vrlo prorijeđena zbog prisutnosti signalnog raka. Provedenim istraživanjima (na zatvorenim vodama) ustanovljena je prisutnost zavičajne vrste na samo 16% pregledanih lokacija, dok je na jednoj lokaciji potvrđen nalaz invazivne vrste signalnog raka.

Širenje invazivne vrste signalnog raka i njegovo namjerno ili nenamjerno prenošenje u ostale vodotoke Međimurja i Podravine moglo bi dodatno ugroziti opstanak ionako rijetko prisutne zaštićene zavičajne vrste čije je očuvanje bitan element buduće NATURA2000 mreže te Regional-nog parka Mura-Drava kao i budućeg rezervata biosfere Mura-Drava-Dunav.

Invazivna strana vrsta signalnog raka i zavičajna vrsta riječnog raka na području

Međimurja i Podravine

ISTRAŽIVANJA

e acije inv

a riblje pom- pe

ću

przatvorvrste nloka

Š

vanai Sveti

Letak o ovim rakovima potražite na: www.medjimurska-priroda.info

Signalni rak

Autohtoni riječni rak

21

Potražite nas na FACEBOOKU: Javna ustanova za upravljanje zaštićenim prirodnim vrijednostima na području Međimurske županije svakodnevno objavljuje nove vijesti i najave događanja na svojim web-stranicama, ali i na globalno nezaobilaznoj mreži Facebook. Stoga, ako vas zanimaju naše svakodnevne aktivnosti na zaštiti prirode Međimurja, potražite nas na Facebooku i postanite naš prijatelj!

AKTUALNO

MEĐIMURSKI KONJ: Međimurska zavičajna udomaćena pasmina konja izrazito ugrožene brojnosti (gotovo na rubu opstanka!), MEĐIMURSKI HLADNOKRVNI KONJ, pod stalnom je brigom i paskom marljivih uzgajivača i članova udruge uzgajivača te plemenite životinje. Uz marljivi praktični rad na očuvanju te vrste, članovi udruge i njeni vanjski suradnici provode i brojna stručno-znanstvena istraživanja kako bi se do kraja utvrdila povijesna rasprostranjenost tog konja, te dodatno učvrstilo pravo da taj konj u nazivu svoje pasmine nosi epitet MEĐIMURSKI. U tom radu posebno se ističe novinar Marijan Belčić koji već nekoliko desetljeća neumorno radi na očuvanju, ali i sve češće javno progovara o međimurskom konju kao vrsti koja zaslužuje posebnu pozornost Republike

Hrvatske. Stoga nije propuštena niti prilika da se o međimurskom konju progovori na II. konferenciji o izvornim pasminama i sortama kao dijelu prirodne i kulturne baštine (s međunarodnim sudjelovanjem) koja je krajem rujna 2010. godine održana u Poreču, u organizaciji Državnog zavoda za zaštitu prirode.

ILEGALNA GRADNJA: U sklopu svoje redovne djelatnosti i tijekom obilaska zaštićenih prirodnih područja u Međimurskoj županiji, NADZORNICI Javne ustanove utvrdili su veliki broj ilegalnih objekata unutar Značajnog krajobraza rijeke Mure. Na okvirno 150 kvadratnih kilometara površine zaštićenog područja, evidentirano je čak 140 različitih objekata za koje se opravdano pretpostavlja da su izgrađeni bez bilo kakvih prethodno ishođenih dozvola. S obzirom da je upravo NADZORNA SLUŽBA Javne ustanove ta čiji djelatnici svakodnevno borave na terenu, Javna ustanova skrenula je pozornost šire javnosti na ovu problematiku. Ilegalna gradnja je svojevremeno, naime, potpuno izmjenila sliku doprirodnih područja uz rijeku Dravu, pa je javnost posebno osjetljiva na Muru i njezin okolni pejzaž, jer je to najveće i najočuvanije prirodno područje u inače gusto naseljenom Međimurju. S problemom su upoznate i nadležne županijske službe, općine i gradovi na čijem je području uočena ilegalna izgradnja, a razvoj događaja posebno su dobro pratili i regionalni mediji što samo po sebi dokazuje povećanu osjetljivost za tematiku zaštite prirode. Nakon okončanja službenih postupaka, očekuje se radikalno smanjenje broja ilegalnih objekata, od kojih mnogi nastaju pod krinkom pčelinjaka, a zapravo nemaju nikakve praktične veze s pčelarenjem, već s potrebom vlasnika za vikend-kućom nedaleko od svoje kuće za stalno stanovanje.

MURA – OD IZVORA DO MEĐIMURJA: naslov je to nove knjige autora Siniše Goluba koja dokumentira stanje najsjevernije hrvatske rijeke od njenog izvora u Austriji pa sve do točke ušća u Dravu. Knjiga je rezultat autorova višegodišnjeg rada na zaštiti rijeke Mure i prirode općenito, te na dokumentarni način obrađuje različitost pogleda na jednu rijeku koja svojim tokom obuhvaća četiri države u srcu europskog kontinenta. Nakana autora je skretanje pozornosti na ovu rijeku čija ljepota i očuvanost (posebno od Podturna nizvodno) nikoga tko ju jednom upozna ne ostavlja ravnodušnom. Autor posebno obrađuje pitanja koja su se pojavila nakon službene zaštite rijeke Mure (u travnju 2001. godine), uoči skore 10-godišnjice službenog proglašenja zaštite nad značajnim krajobrazom rijeke Mure u Međimurju. Knjiga iz tiska izlazi krajem 2010. godine, a nastala je u sklopu provedbe projekta „Upoznavanje javnosti s činjenicom zaštite Regionalnog parka Mura-Drava“ uz potporu Ministarstva kulture Republike Hrvatske.

22

Ekološka mreža je sustav međusobno povezanih ili prostorno bliskih ekološki značajnih područja, koja uravnoteženom biogeografskom raspoređenošću

značajno pridonose očuvanju prirodne ravnoteže i bio-loške raznolikosti koju čine ekološki značajna područja za Republiku Hrvatsku, a uključuju i ekološki značajna područja Europske unije Natura2000 važnih za očuvanje ugroženih divljih svojti i stanišnih tipova.

Ekološka mreža RH obuhvaća 47% kopnenog i 39% morskog teritorija Republike Hrvatske.

NATURA2000 je ekološka mreža sastavljena od područ-ja važnih za očuvanje ugroženih vrsta i stanišnih tipova Europske unije. Njezin cilj je očuvati ili ponovno uspostavi-ti povoljno stanje više od tisuću ugroženih i rijetkih vrsta te oko 230 prirodnih i poluprirodnih stanišnih tipova. Dosad je u ovu ekološku mrežu uključeno oko 30.000 područja na gotovo 20% teritorija EU što je čini najvećim sustavom očuvanih područja u svijetu. NATURA2000 se temelji na EU direktivama, područja se biraju znanstve-nim mjerilima, a kod upravljanja tim područ-jima u obzir se uzima i interes i dobrobit ljudi koji u njima žive.Iako u znatnom dijelu izmijenjena ljudskom djelatnošću, europska priroda uključuje vrlo veliku raznolikost staništa. Prostrane prirodne šume, livade i pašnjaci, močvare i neregulira-

ne rijeke, morska, podzemna i ostala staništa naseljena brojnim vrstama predstavljaju još uvijek bogato prirodno naslijeđe Europe. Mnoga od ovih staništa rezultat su tra-dicionalnih načina korištenja prostora, koji ne ugrožavaju nego dapače obogaćuju biološku raznolikost. Tijekom posljednjih desetljeća ljudske aktivnosti i korištenje pri-rodnih resursa značajno su se promijenili u cijelom svije-tu. Stanje biološke raznolikosti se dramatično pogoršalo u zadnjih 50 godina, više nego kroz cijelu povijest čo-vječanstva. Zbog ljudskih aktivnosti, vrste izumiru 1000 puta brže nego u prirodnim okolnostima. Ti gubitci za-sjenili su produktivnost prirode i time ugrozili dugoročni opstanak čovječanstva. Više od 700 vrsta, većinom ptica i sisavaca, upisano je u Crveni popis vrsta kojima prijeti izumiranje u Europi. Nisu ugrožene samo rijetke vrste po-put velikih zvijeri, nekih leptira ili endemičnih svojti, nego i mnoge vrste koje su još uvijek brojne, ali im pogodna staništa ubrzano nestaju što može dovesti do njihovog skorog izumiranja. NATURA2000 je temeljni program ko-

jim Europska unija pokušava zaustaviti ove negativne trendove na svojem teritoriju.

NATURA2000 je najveća koordinirana mreža područja očuvanja prirode u svijetu. Kada Hr-vatska postane članicom Europske unije svo-ju će bogatu biološku i krajobraznu raznolikost uključiti u tu nevjerojatnu mrežu i postati ključ-na kockica u europskoj slagalici.www.natura2000.hr

Ribnjak Mačkovec: HR2001034 - lokalitet hrvatske Nacionalne ekološke mreže

23

DATUM 2011. AKTIVNOST I LOKACIJA

22. ožujka Svjetski dan voda – Otvorenje sezone u Centru za posjetitelje Križovec

15-16-17. travnja Dani otvorenih vrata – Centar za posjetitelje Križovec

18. travnja Svečanost povodom 10-godišnjice proglašenja Značajnog krajobraza rijeke Mure

22. travnja Dan planeta Zemlje 2011.

sredina svibnja Tradicionalni Mura rafting kup u Međimurju

20-21. svibnja Hodnja s nadzornicima kroz prirodu – polazak iz Centra za posjetitelje Križovec

22. svibnja Dan zaštite prirode u Republici Hrvatskoj – Dan otvorenih vrata u Centru za posjetitelje Križovec

04-05. lipnja Hodnja s nadzornicima kroz prirodu – polazak od Mlina kod Žabnika

08. rujnaProjekcija filma u Centru za posjetitelje Križovec – nastavak jesenske sezone posjećivanja u Centru za posjetitelje Križovec

17. rujna Hodnja s nadzornicima kroz prirodu – Domašinec, Murščak

24. rujna Hodnja s nadzornicima kroz prirodu – Podturen, skela i okolica

NAPOMENA: detaljniji opis pojedine aktivnosti i točnu satnicu potražite na web-stranicama Javne ustanove: www.medjimurska-priroda.info

NAJAVLJUJEMO PROGRAM ZA POSJETITELJE ZA 2011. GODINU

ZELENDUR (Carduelis chloris) - najveća žutozelena zeba u regiji, nastanjuje i Međimurje

24

VELIKI DJETLIĆVELIKI DJETLIĆ ((Dendrocopos majorDendrocopos major))

Fotografija: Goran Šafarek