Kažu da je ljepota u oku promatrača! Ako to stvarno jest tako, kockavica zasigurno obitava u mnogim očima. Jer tolika raznolikost uzoraka u tako maloj biljci nikoga ne ostavlja ravnodušnim. Kockavica bljesne tek nakratko tijekom godine, ali nas svake godine nanovo podsjeća koliko smo sretni što naše oči mogu otkrivati tu ljepotu u zavičaju, bez potrebe da je tražimo diljem planeta. Zato joj posvećujemo cijelu 2016. godinu - njenoj malenkosti, njenim staništima, ljudima koji joj nisu oduzeli postojanje.

Dvije donjomeđimurske općine - Donji Vidovec i Sveta Marija - proglasile su 2016. godinom kockavice kako bi skrenule pozornost na činjenicu da u tom dijelu Međimurja ekološki uvjeti i staništa još uvijek pogoduju ovoj krhkoj biljci, kako svi hektri nisu pretvoreni u oranice i monokulture, kako je ljudima stalo do očuvanja njihove košute ili fijolskog joka. Međimurska priroda - Javna ustanova za zaštitu prirode sa zadovoljstvom je prihvatila provedbu aktivnosti s ciljem popularizacije kockavice. U misiji zaštite prirode, naime, nema ničeg ljepšeg od trenutka u kojem lokalni dionici shvate vrijednost prirode koja ih okružuje. Srećom po kockavicu, ali i druge vrste flore i faune, to shvaćanje i prihvaćanje prirodnih vrijednosti se događa sve češće.

Dobar dio prirode Međimurja danas je formalno zaštićen u okviru Regionalnog parka Mura-Drava. Znanstvenici, stručnjaci i aktivisti u zaštiti prirode i nadalje svakodnevno pokušavaju uvjeriti donositelje odluka da neka područja naprosto trebaju ostati takva kakva jesu: neurbanizirana, pošteđena od mehanizacije, divlja. Kockavica je dokaz uspjeha, ali i podsjetnik na stalnu potrebu lokalnog zaštitarsko-ekološkog aktivizma.

Želim da ova skromna publikacija potakne sve ljude, posebno učitelje prirode i nastavnike biologije na upoznavanje zavičaja, na istraživanja i terenske izlaske iz kojih će se roditi nove ideje i novi istraživači, pa i nova zaštićena područja. Uživajte u zavičajnoj prirodi, ne trgajte i ne presađujte, proučavajte i poučavajte! Ustoličimo zajedno kockavicu kao simbol očuvane prirode našeg Međimurja.

mr.sc. Siniša Golub, ravnateljMeđimurska priroda

Javna ustanova za zaštitu prirode

Lokaliteti na kojima raste kockavica namjerno nisu otkrivani u ovoj brošuri, jer ta staništa zavređuju netaknutost i minimalno

uznemiravanje. Ljepotu kockavice u vaš dom prenosimo kroz ovu

publikaciju. Činimo i činit ćemo sve što je u

našoj moći da kockavica i nadalje opstane na svojim

prirodnim staništima donjeg Međimurja.

Kako izgleda?

Kockavica je biljka zanimljiva izgleda, raste na specifičnom vlažnom staništu, a pripada porodici ljiljana (Liliaceae). Zeljasta je trajnica koja se razvija iz lukovice, a naraste i do 30 cm. Na tankoj i glatkoj stabljici tijekom ožujka i travnja razviju se uglavnom pojedinačni cvjetovi, a ponekad se na stabljici mogu naći i duplići – više cvjetova na jednoj stabljici. Cvjetovi su zanimljivog i lako prepoznatljivog oblika, a krasi ih uzorak šahovnice – s tamnim purpurnosmeđim i svjetlijim ružičastim ili bijelim poljima. Ponekad se na livadama pojave i potpuno bijeli varijeteti cvijeta. Najčešći oprašivači su pčele i bumbari.

Kako je kockavica (Fritillaria)dobila ime?

Lat. fritillus = eng. dice-boxIme Fritillaria dolazi od latinske riječi fritillus, a označava kutijicu za držanje kockica. Vjerojatno je tako dobila ime – biljka koja drži kockice = kockavica.

Kockavica na ovoj fotografiji ima prirodnu anomaliju:

iz jedne stabljike rastu dva cvijeta. To nije uobičajeno, ali ipak

se u prirodi pojavljuje i takva.

I II III IV V VI VII VIII IX X XI XII

Cvatnja

Gdje živi kockavica?

Kockavica pokazuje da je tlo na kojem raste dobro osvijetljeno jer je biljka svjetla, a i da je relativno vlažno te da se tlo s vremena na vrijeme poplavljuje. Raste u relativno toplim i otvorenim dolinskim staništima.

Kockavica je rasprostranjena na prostorima sjeverozapadne i istočne Hrvatske, najviše u Međimurskoj, Koprivničko-križevačkoj i Krapinsko-zagorskoj županiji, a poznato je i nekoliko izoliranih nalazišta na Velebitu.

Kako živi kockavica?

Život kockavice može trajati i do 30 godina, ali prvi cvjetovi se mogu zamijetiti tek nakon tri do pet godina prije čega biljka ima samo stabljiku s listovima. Biljka je otrovna, lukovice sadrže alkaloid imperialin koji je osobito opasan za sisavce.

Zašto je ugrožena?

Kockavica je ugrožena vrsta kojoj prijeti izumiranje prvenstveno zbog gubitka prirodnog staništa uzrokovanog uglavnom utjecajem čovjeka. Vlažne livade nestaju zbog promjene vodnog režima, širenjem urbanih područja, pretvaranjem staništa u obradive površine.

Staništa na kojima raste kockavica su izuzetno osjetljiva. Svaka promjena uvjeta na staništu dovodi do njihovog nestajanja. Primjerice, ne odgovara im preintenzivno korištenje travnjaka, ali ni zapuštanje livada te posljedično pojava drvenaste vegetacije.

Kako brinemo za kockavicu?

Državni zavod za zaštitu prirode je 2005. godine pokrenuo akciju “Praćenje stanja kockavice” u suradnji s županijskim javnim ustanovama za zaštitu prirode te osnovnim i srednjim školama u županijama gdje kockavica obitava. Cilj ovog projekta je uspostava praćenja stanja (monitoring) ove zaštićene i ugrožene vrste prikupljanjem podataka o veličini njenih populacija prebrojavanjem jedinki na plohama određenih područja. Javna ustanova “Međimurska priroda” prati stanje kockavice svake godine u ožujku i travnju, počevši od 2012., a formulari s terenskim podacima se nakon analize šalju nadležnim institucijama. U Svetoj Mariji postoji spomenik u obliku kockavice, a i lokalni vrtić nosi naziv po toj biljci, što dokazuje da lokalna zajednica vodi brigu o svojim prirodnim vrednotama. Jedan od instrumenata zaštite i senzibilizacije javnosti je i proglašenje Godine kockavice.

Kako štitimo kockavicu?

Kao osjetljiva vrsta (VU) u trendu opadanja populacije, uvrštena je u Crvenu knjigu vaskularne flore Hrvatske, a strogo je zaštićena Zakonom o zaštiti prirode. Posredno je zaštićena na lokalitetima koji su pod zaštitom poput parkova prirode, a nalazi se i na popisu svojti Bernske konvencije.

Nakladnik: Međimurska priroda - Javna ustanova za zaštitu prirode Tekstove priredila: Ivana Rojko, prof. biologije • Fotografije: Siniša Golub i Josip Grivec Fotografija na naslovnici: Davorin Mance • Logotip Godine kockavice: Roberta Radović

Ideja projekta: Mihaela Mesarić • Urednik: Siniša Golub • Prijelom: Boris Topolnjak Tisak: Letis Pretetinec • Ožujak 2016. • www.medjimurska-priroda.info

U Donjem Vidovcu, kockavicu zovu i košuta. Ima više tumačenja nas Donjovidovčana o tome. Jedno je da je ta lijepa i rijetka biljka plaha i plemenita kao košuta, a drugo da srne i košute raznose njezino sjeme svojim papcima.

Josip Grivec, načelnik Općine Donji Vidovec

Fijolsko joko (kockavica) raste među fijolicama (ljubičicama) v našem Fojsaku. Kako je njezina stabljika djelomično pokrivena fijolicama, iz daljine izgleda kao da se vidi samo cvijet, a fijolice zbog male stabljike nisu tako vidljive. Ljubiteljima fijolica, koje mnogi beru radi njezina opojnog mirisa, fijolsko joko je putokaz da su tu i fijolice. Fijolsko joko je zapravo otrovni cvijet, pa time i pazi na fijolice, jer životinje neće popasti fijolice gdje ima kockavice.

Đurđica Slamek, načelnica Općine Sveta Marija

This brochure presents snake’s head fritillary (Fritillaria meleagris L.) growing on the habitats of Medjimurje County, Croatia. The plant grows only on the teritory of two municipalities within Regional park Mura-Drava (protected area declared in 2011) in Medjimurje: Donji Vidovec and Sveta Marija. That was the reason important enough to declare year 2016 as The Year of Snake’s head fritillary. To put it in the words of Rosalie Barrow Edge (1877-1962): The time to protect a species is while it is still common.