Bodljikai/EchinodermsSpadaju u vrlo raznoliku skupinu organizama kao npr. zvjezdae, trpove i morske jeince. Vrlo rijedak i esto na meti ronilaca je Hrodinski jeinac, zmijolika zvijezda te trpovi.Koralji/CoralsKoralji su nepokretne ivotinje koje ive privrene za razne podloge na kojima obitavaju. Koralji su organizmi koji esto ugibaju zbog oneiivanja mora, unitava ih ronilaki turizma i izlov Te ivotinje su krhke i nisu za dodirivanje i uzimanje kao suvenir jer se njihove kolonije brzo i trajno otete. Raznolikost koralja i njihova ljepota se moe vidjeti posebno na nekim veim dubinama gdje uivaju u strujama i hrani koje im prua more.RIBE JADRANSKOG MORATunjU Hrvatskoj ovu ribu nazivaju jo i tuna.Tijelo tunja je vretenastog oblika, usko i picasto na vrhu glave, zadebljano pri sredini tijela, a od sredine prema repu se opet bitno suava. Koa mu je elino plave boje, sa zelenim i odsjajima boje lavande. Na prsima ima dvije peraje, na trbuhu blie repu jo dvije. Na bokovima iza krnih otvora ima bone peraje, a na leima jednu veliku. Rep je velik, repne peraje podjednake duine sa urezom pri sredini. Toplokrvna je riba i jedina je takva u svijetu riba. Dosee teinu i do 600-650 kg a moe narasti preko 4 metra. Tunj je rasprostranjen diljem Jadrana na svim dubinama.Tunj je jedna od najbrih riba u moru. Tunj se hrani drugom ribom, prije svega skuama, haringama, osliima, ali i lignjama i rakovima.Najvei prirodni neprijatelj tunja je orka (kit ubojica).KovaNajpoznatija riba u Jadranu . Poznat je jo i po imenima anpjer i riba Sv. Petra. Ovo je riba neobinog izgleda, ovalnog oblika, bono vrlo spljotenog tako da je skoro nevidljiv kada ga se gleda okomito. Tijelo mu je prekriveno sitnim otrim ljuskama, prva lena peraja je neobino dugaka, sastoji se od 10 bodlji. Najee je zelene, odnosno maslinaste boje, premda ponekad zna biti i zlatno-ukaste boje. Na oba bokaima karakteristinu crnu toku, po kojoj je dobio i veinu svojih imena[1]. Naraste do 90 cm duljine i do 8 kg teine, a najvea zabiljeena dob mu je 12 godina. Najee ivi na dubinama izmeu 50 i 100 metara, a zna ga se nai i na dubinama od nekoliko stotina metara. Nije naroit pliva, uglavnom pliva sporo i lagano, te ivi veinom blizu dna, na svim tipovima terena. Hrani se veinom manjim ribama. Pored ribe hrani se i rakovima i glavonocima.Lubin ili brancinNaraste do 1 metar duljine, i dostigne teinu od 14 kg. Po svom izgledu lubin odaje da je grabeljivac. vrste je grae, robustan, ali istovremeno izduene i elegantne linije tijela. Pliva vrlo brzo. Lubin nema velike zube, ali su brojni i jako otri. Na krnom poklopcu ima nekoliko jakih bodlji. Nalazimo ga uzdu itave Jadranske obale i to na svakoj vrsti dna, u mutnom, boatom i bistrom, slanom moru. Obitava u blizini obale, preteno na malim dubinama od 2 do 5 metara, iako zna zai i do 80 metara u dubinu. Zalazi i duboko u rijene tokove. Vrlo je grabeljiv, radoznao i prodrljiv.RaeRibe sa hrskaviavim skeletom, koje se odlikuju jako spljotenim tijelom u leno-trbunom pravcu i proirenim grudnim. Imaju oblik lista ili ploe u obliku romba pa se esto popularno nazivaju morski listovi. Kreu se talasastim pokretima grudnih peraja i slabo su pokretne tako da vei dio vremena provode zarivene u pijesak na morskom dnu. Rep im je jako suen tako da kod veine vrsta lii na bi.. Na gornjoj, lenoj strani nalaze se oi, a na trbunoj su usni otvor, nosni otvori i krni prorezi. Neke vrste raa na leima ili na repu imaju otrovnu bodlju koja slui za obranu. Druge vrste posjeduju elektrini organ koji moe izazvatiprilino snaan elektrini udar na eventualnog napadaa.karpinaPripada obitelji bodeljki. Uz Hrvatsku obalu poznata je pod vie imena, neka od eih imena su: krpina, crveni krpun, logrnja, skarpina, skrpina i dr. karpina je najpoznatija kod naih ribara i ljudi po svojim otrovnim bodljama. Njen otrov nije tako opasan kao kod nekih drugih otrovnih riba iz jadrana, kao na primjer pauka. Nakon uboda na ubodenom dijelu tijela javlja se jaka bol, crvenilo i oticanje. Nekad se znaju javiti i sljedei simptomi ali dosta rijetko kao vrtoglavica, povraanje, temperatura i opa slabost. Otrov joj se nalazi u lenoj peraji te na krnim poklopcima. Otrov joj se razgrauje na visokim temperaturama prilikom kuhanja i peenja.karpina je po izgledu prilino neugledna riba. Glava joj je vrlo velika u odnosu na tijelo, koje je prepuno bodlji. Boje je ruiastocrvene do crvene, sa smekastim tokama po tijelu. Pigment na njenoj koi ima sposobnost promjene ara u skladu s okolinom u kojoj ivi. Zato ulovljene karpine moemo nai u raznim nijansama. Naraste 66 cm u duinu i moe teiti do 5 kg. ivi na svim vrstama dna ali preferira stjenovita i ljunkovita dna do 100 metara dubine. Zna zai do ak 400 metara u dubinu. U jesen i proljee je blie obali dok ostali dio godine provodi na veim dubinama. Hrani se rakovima, mekucima i ribom. Uglavnom ivi uz morsko dno uz koje i prilagoava boju svojeg tijela. Mrijesti se krajem proljea.ZATIENE VRSTE JADRANAPlemenita periskaivi na pjeskovitom dnu plitkih priobalnih podruja prednjim, iljastim dijelom ljuture zakopana u sediment, na dubinama od 2 do 30 m. Posebno je znaajna u livadama morskih cvjetnica. Ljuture, naroito starijih primjeraka, redovito su bogato obrasle algama, spuvama, cjevaima, mahovnjacima i drugim manjim sjedilakim ivotinjama. Periska je Sredozemni endem i rasprostranjena je u itavom Jadranu. Ova je vrsta najvei koljka u Sredozemnom i Jadranskom moru te je vrlo cijenjeni ukras i traeni suvenir.Morske kornjaesu jedini gmazovi koji naseljavaju Jadransko more. S obzirom da se radi o ivotinjama koje diu pluima, kornjae moraju izlaziti na povrinu mora da bi udahnule zrak. Iako su razmaci izmeu dvaju udisaja zraka u normalnim uvjetima kod kornjaa relativno dugi, kada se pod morem zapletu u mree, zbog stresa vrlo brzo ostaju bez zraka i utapaju se. Ugroavaju ih i motorne brodice, komercijalno iskoritavanje njihova mesa, jaja i oklopa te, naravno, zagaenost mora. U Jadranu se mogu nai tri vrste morskih kornjaa, iako u vrlo malom broju. Sedmopruga usminjaa ivi u toplim i umjereno toplimmorima, a u Jadranu i Sredozemnom moru vrlo je rijetka. Duga je do dva metra, a moe teiti i do 350 kg. Tijelo joj je tamno smee boje sa svijetlim mrljama. Hrani se uglavnom salpama i meduzama, ali i drugim morskim ivotinjama i biljkama. Glavata elva . Hrani se jeincima, spuvama, rakovima i mekucima. Duga je do 1 metra, a boja tijela joj varira izmeu smee i smekasto-crvene boje.Sredozemna medvjedicaOvaj rod ivotinja raa se sa oko 80 cm duine, a kad odrastu, mogu dosei duinu oko 2,40 metara. Teina im moe biti sve do 320 kg. Krzno im je crno (mujaci) ili smee do tamno sivo (enke) sa svjetlijim trbuhom koji je kod mujaka gotovo bijel. Mladunci se raaju u jesen, a u vodu ulaze u dobi od dva tjedna. Majke ih doje do starosti od oko 18 tjedana. Raaju se s crnim krznom, esto s mjestiminim bijelim mrljama. To su dnevne ivotinje koje se hrane ribom i koljkaima, no primarno glavonocima. Dnevno im je potrebno vie od 3 kg hrane.