Upload
predragm75
View
169
Download
4
Embed Size (px)
Citation preview
PREDMET II GODINE, 2010/11.: MEĐUNARODNA EKONOMIJA I
FINANSIJE
“Trgovina i trgovinska politika”• Predavač:
mr Srđan Blagojević
VISOKA POSLOVNA ŠKOLA – ČAČAK
03.03.2011.
Trgovina je razmena direktnim putem ili putem sredstva razmene
Predstavlja vezu između proizvodnje i potrošnje
Najčešći problemi savremene trgovine vezani su za asortiman, trendove, zalihe, tržište, transport i distribuciju, skladištenje i čuvanje
Deli se na unutršnju, unutar iste države, i spoljnu
Međunarodna trgovina je opterećena merama trgovinske politike: carine, kvote, dozvole, devizna kontrola.
POJAM TRGOVINE
Trgovinska politika predstavlja skup pravila, normi i aktivnosti jedne države u cilju upravljanja tokovima trgovine i plaćanja
Uloga države je u stvaranju makroekonomskog ambijenta za obavljanje trgovine
Slobodan promet roba i usluga podrazumeva podsticanje konkurencije i tržište sa povećanim obimom trgovine odnosno proizvodnje i potrošnje
Država treba da u malom broju slučajeva utiče na cene
Npr. izvoz pšenice
TRGOVINSKA POLITIKA
Tržište predstavlja mesto gde se susreću ponuda i potražnja
Tržište je stalan i organizovan oblik dovođenja u kontakt ponude i potražnje roba i usluga
Struktura tržišta može biti sa potpunom i nepotpunom konkurencijom
Tržišta nepotpune konkurencije su monopol, monopolistička konkurencija, duopol, oligopol, monopson, oligopson, kartel i dr.
TRŽIŠTE I TRŽIŠNA STRUKTURA
Monopol je oblik nesavršene konkurencije gde se pojavljuje veliki broj kupaca na strani tražnje a samo jedan proizvođač na strani ponude
Bilateralni monopol predstavlja oblik nesavršene konkurencija kada se na strani ponude i potražnje pojavljuju po samo jedan subjekat
Kvazimonopol je oblik nesavršene konkurencije gde postoji jedan prodavac i mali broj kupaca
MONOPOL
Postoje četiri vrste Monopola:
Prirodni – vodovod, gasovod...Zakonski – telekomunikacije, struja...Ekonomski – koncentracija kapitalaOktopodski – kombinacija gore navedenih
MONOPOL
Veliki broj privrednih subjekata prodaje slične proizvode u određenoj privrednoj grani
Ovo je oblik nepotpune konkurencije koji karakteriše nedostupnost informacija o proizvodima i tržišnim uslovima
Tržnja je elastična a promena cene jednog proizvođača utiče na cene drugih
Ovaj oblik tržišne strukture je bliži potpunoj konkurenciji nego monopolima
MONOPOLISTIČKA KONKURENCIJA
Ovo je oblik nesavršene konkurencije gde postoje samo dva subjekta ponude i javlja se u granama privrede gde je ulazak na tržište veoma težak
Karaktereistika ovog modela, koji se naziva i Bertranov, je da se proizvodi i usluge mogu prodavati i po cenama nižim od proizvodnih samo da bi se sprečio ulazak konkurencije na tržište
Oligopol – nekoliko proizvodnih subjekata kontrolišu ukupnu ponudu – primer tržište automobila
Oligopoli mogu biti i tajni
DUOPOL I OLIGOPOL
Monopson je oblik tržišne konkurencije u kome postoji više proizvođača a samo jedan kupac
Ovoj oblik nesavršene konkurencije karakterističan je u poslovima u kojima se država javlje kao kupac
Oligopson karakteriše prisustvo samo nekoliko kupaca na strani potržnje
U ovom obliku tržišne strukture svaki kupac ima moć da utiče na cenu
MONOPSON I OLIGOPSON
Kartel je oblik tržišne strikture po svojim karakteristikama identičan oligopolu ali sa dogovorom ponuđača o visini cena
Cilj je maksimiziranje cena i ograničenje količina
Karakteristika ovog modela je da je proizvodnja ograničena
OPEC (Organization of Petrol Exporting Countries)
KARTEL
Da bi se umanjili efekti Monopola i drugih oblika nepotpune tržišne konkurencije država može da preduzme niz mera od kojih su najčešće: Donošenje anti monopolskih zakona, ohrabrivanje konkurencije, kontrola cena, oporezivanje...
AKTIVNOSTI DRŽAVE
Spoljna trgovina zavisi od:Spoljne politikeNivoa ekonomske razvijenostiOpštih ekonomskih ciljevaVeličine zemljePrivrednih i drugih resursa
Suficit i deficitAko je izvoz veći od uvoza – suficitAko je uvoz veći od izvoza - deficit
SPOLJNO TRGOVINSKA POLITIKA
Spoljna trgovina je šansa za svaku nacionalnu ekonomiju i zaokruženu ekonomsku regiju da racionalnije koristi raspoložive resurse, u skladu sa tražnjom na svetskom tržištu, koja je uvek veća od tražnje na nacionalnom ili regionalnom tržištu.
Osvajanje što bolje pozicije na svetskom tržištu i ostvarivanje što većeg profita na njemu, postalo je strateško opredeljenje svake savremene nacionalne ekonomije i njenih tržiših aktera.
SPOLJNA TRGOVINA
U sistemu tržišne ekonomije, u svetskim razmerama, najviše odluka o konkretnim spoljnotrgovinskim poslovima donose preduzeća, slobodno i samostalno, a ne države (vlade).
Međutim, vlada nijedne države u svetu nije se odrekla paternalističkog (očinskog) odnosa prema svojim preduzećima u vršenju izvoznih i uvoznih poslova.
ZNAČAJ SPOLJNE TRGOVINE
Državni organi su zadržali pravo da utvrđuju spoljnotrgovinsku politiku, mere, instrumente i režime kojima se u znatnoj meri utiče na obim, dinamiku, pravce i strukturu izvozno-uvoznih poslova, da nadgledaju tokove izvoza i uvoza roba i usluga, da podstiču ili usporavaju određene uvozne ili izvozne transakcije, da uvode carine, da utvrđuju robne kontingente, da propisuju carinske procedure i druge protekcionističke mere.
ZNACAJ SPOLJNE TRGOVINE
redovan izvoz i uvoz dobara i usluga; intra-firm trgovina; inter-firm trgovina; „vezana“ trgovina (kompenzacioni poslovi,
barteri i sično); i specifični spoljnotrgovinski poslovi (lizing,
franšizing, faktoring, forfeting i dr.).
OBLICI SPOLJNE TRGOVINE
“Vezani” spoljnotrgovinski poslovi su oni poslovi u kojima se uvoz jednih roba i usluga vezuje za izvoz drugih roba i usluga, i obrnuto.
U spoljnotrgovinskoj praksi se susreće više oblika “vezane“ trgovine:
Klasični barter; Savremeni barter; Kontrakupovine; Offset aranžmani; Buy - Back aranžmani; Poslovi prethodne kupovine; Klirinški poslovi.
POSLOVI “VEZANE” TRGOVINE
Poslovi dorade i prerade;Lizing poslovi;Šering poslovi;
Franšizing poslovi;Faktoring poslovi;Forfeting poslovi;
Reeksportni poslovi.
SPECIFIČNI SPOLJOTRGOVINSKI POSLOVI
HVALA NA PAŽNJI!JOŠ DVA KORAKA DO DANAŠNJEG USPEHA!