VISOKA KOLA ZA MENADMENT U TURIZMU I INFORMATICI U VIROVITICIINFORMATICI U VIROVITICI

OSNOVE EKONOMIJEOSNOVE EKONOMIJE

2. KAKO RAZMILJAJU EKONOMISTI

V.pred. mr.sc. Neven Garaa11

1. EKONOMIJA KAO ZNANOST

- svako podruje znanosti ima svoj jezik i svoj nain svako podruje znanosti ima svoj jezik i svoj nain razmiljanja

- psiholozi ego, linost, kognitivna disonanca- matematiari integrali, vektori

odvjetnici zloin krivica parnica- odvjetnici zloin, krivica, parnica

- ekonomisti ponuda, potranja, elastinostp , p j ,

- NAUITI RAZMILJATI KAO EKONOMIST

22

- ekonomisti raspravljaju sa objektivnou znanstvenikaznanstvenika

- prikupljaju podatke, analiziraju podatke prikupljaju podatke, analiziraju podatke osmiljavaju teorije

- znanstvena metoda nepristran razvoj i testiranje teorija

- ekonomisti ne mogu provoditi eksperimente u laboratoriju za razliku od fiziara, kemiara..j ,

- ekonomisti koji prouavaju inflaciju ne mogu

3

mijenati monetarnu politiku neke zemlje kako bi doli do podtaka

3

- ekonomisti, kao i astronomi, prouavaju one podatke koje prikupe promatranjem dogaajapodatke koje prikupe promatranjem dogaaja

Pretpostavimo da.. Zato pretpostavljamo ?Pretpostavimo da.. Zato pretpostavljamo ?

- u fizici slobodni pad eljezne kugle sa zgrade od 5 katova pretpostavimo da pada u vakumu, iako pada u zraku koji usporava kuglu

- utjecaj zraka je tako mali da je zanemariv

- u ekonomiji takoer pretpostavljamo da..

4

- se svijet sastoji samo od dvije drave- da svaka drava proizvodi samo dva proizvoda

4

- stvarni svijet se sastoji od mnogo drava i od mnogo proizvoda ako pretpostavimo moemo se proizvoda ako pretpostavimo. moemo se usredotoiti i razumjeti pojavu

- umjetnost znanstvenog razmiljanja je u odluivanju KOJE PRETPOSTAVKE PRETPOSTAVITI

- u biologiji, kemiji.. koriste se plastini modeli koji nisu prava ljudska tijela i ne sadre mnoge detaljenisu prava ljudska tijela i ne sadre mnoge detalje

- ekonomisti takoer koriste MODELE dijagrame, grafikone, jednadbe

d l j k d i ii i k il

5

model ovjeka ne sadri sve miie i sve kapilare, tako ni ekonomski model ne sadri sve karakteristike ekonomije 5ekonomije

Zato se ekonomisti ne slau ?

Zato ekonomisti daju oprene savjete politiarima ?

- imaju razliita miljenja o istinitosti alternativnih teorija

- ekonomisti imaju razliite stavove

Da li oporezivati domainstva po osnovi dohotka ili po osnovi potronje ?p j

Da li poveati PDV ? Da li smanjiti PDV ?

6

U jednu ruku ovo, u drugu ruku ono .6

Prisjetimo se :

resursi su oskudniodabiri sa jedne strane donose koristi, ali sa druge odabiri sa jedne strane donose koristi, ali sa druge strane tete

- odabir izmeu uinkovitosti (efikasnosti, djelotvornosti) i pravednosti

Gospodarstvo proizvodi djelotvorno kada Gospodarstvo proizvodi djelotvorno kada neiju ekonomsku situaciju ne moe i iti b lj d ij d i i

7

uiniti boljom, a da neiju drugu uini gorom.

7

2. KAKO ITATI GRAFIKONE

Svrha grafova:Svrha grafova:

1. Vizualno predstavljaju ideje koje ne bi bile dovoljno p j j j j jjasne kada su predstavljene kroz jednadbe ili rijei.

2. Grafovi omoguavaju prilikom analize podataka da lake shvatimo povezanost varijablilake shvatimo povezanost varijabli.

88

Grafovi s jednom varijablom.

- prikazuju kako se mijenja jedna varijabla

9

Izvor: Mankiw, G. Osnove ekonomije, Mate, d.o.o. Zagreb, 2006., str. 37.

9

Grafovi sa dvije varijable: Koordinatni sustav.

- ekonomisti esto ele prouavati povezanost izmeu varijablivarijabli

- koordinatni sustav omoguava sastavljenje grafova sa dvije varijable

X koordinata odreuje vodoravan poloaj toke- X koordinata odreuje vodoravan poloaj toke

- Y koordinata odreuje okomit poloaj tokej p j

- 0 ishodite, toka s vodoravnim i okomitim

10

poloajem

10

Dijagram rasprenosti

11

Izvor: ibid. str. 38.11

- dijagram rasprenosti jer se sastoji od rasprenih toakatoaka

- toke koje se nalaze vie na desnu stranu takoer jse nalaze i vie

ij j i j k j k i t - vrijeme uenja i prosjek ocjena kreu se u istom pravcu = varijable pozitivno povezane

- kada bi nacrtali graf povezanosti izmeu vremena zabavljanja i uenja vidjeli bi da je vrijeme zabave povezano sa niim ocjenama = negativna korelacija

1212

Krivulje u koordinatnom sustavu.

Izvor: Ibid. str. 39.

- tablica prikazuje kako broj romana koji e Emina kupiti ovisi o njenom dohotku i cijeni romana

13

- tri varijable: cijena romana, dohodak i broj kupljenih romana

jednu varijablu moramo drati konstantnom 13- jednu varijablu moramo drati konstantnom,dohodak je konstantan

Izvor: ibid. str. 39.

14

- kada spojimo toke koje predstavljaju vrijednosti iz tablice one sainjavaju liniju D1

14

- linija, prethodno prikazana, je Eminina krivulja jpotranje

- govori nam koliko romana Emina kupuje ovisno o - govori nam koliko romana Emina kupuje ovisno o cijenama

- nagib krivulje je padajui i pokazuje da via cijena smanjuje koliinu

- cijena romana i koliina kreu se u suprotnim smjerovima te dvije varijable su negativno smjerovima te dvije varijable su negativno povezane

15

- D = demand, potranja- S = supply, ponuda

15

- pretpostavimo da Eminin dohodak naraste na 40 000 kuna godinje prikazano krivuljom D240.000 kuna godinje prikazano krivuljom D2

- pretpostavimo da Eminin dohodak padne na 20.000 pretpostavimo da Eminin dohodak padne na 20.000 kuba prikazano krivuljom D3

- nove krivulje sline su staroj samo to:

PORAST DOHODKA POMIE KRIVULJU DESNOPORAST DOHODKA POMIE KRIVULJU DESNO

SMANJENJE DOHOTKA ULIJEVO

- vrlo je bitno razlikovati pomake du iste

16

krivulje i pomicanje itave krivulje

16

17Pomicanje krivulje potranje

17

Izvor: ibid. str. 40.

Nagib krivulje.

- ako je krivulja vrlo strma, kupuje se isti broj romana neovisno o njihovoj cijeniromana neovisno o njihovoj cijeni

- ako krivulja nije jako strma, kupuje se znatno j j j , p jmanji broj romana kada im poraste cijena

ib d k i lj j l ij bl - nagib vodoravne krivulje je nula varijabla y se ne mijenja

- nagib okomite krivulje je beskonaan varijabla y moe imati bilo koju vrijednost, bez da se varijabla x

18

j j jpromijeni

18

ynagib =nagib =

x

- kada Emina ima dohodak 30.000 kuna, kupit e 21roman po cijeni od 6 kuna ili 13 romana po cijeni od 8 k8 kuna

6 - 8 - 2 - 16 8 2 1= = =

21 - 13 8 4

- karakteristika ravne linije je da ima isti nagib ij l j d i

19

cijelom svojom duinom

- to ne vrijedi za krivulje koje su na nekim mjestima 19to ne vrijedi za krivulje koje su na nekim mjestima strmije

20Izraunavanje nagiba krivulje.

20

Izvor: ibid. str. 41.

3. MODEL GOSPODARSTVA

- naredna slika predstavlja vizualni model gospodarstva zvan dijagram krunog toka gospodarstva, zvan dijagram krunog toka

- u modelu su samo dva tipa donosioca odluka domainstva i poduzea

d i d ji k i t f kt i d j - poduzea u proizvodnji koriste faktore proizvodnje rad, zemlju i kapital (inputi) vlasnici su im domainstvadomainstva

- domainstva troe dobra i usluge proizvode ih

21

poduzea

21

domainstva i poduzea djeluju na dva tipa trita- domainstva i poduzea djeluju na dva tipa trita

- trite roba i usluga domainstva su kupci, a trite roba i usluga domainstva su kupci, a poduzea prodavai

- trite faktora proizvodnnje domainstva prodaju, a poduzea kupuju

- dijagram krunog toka je jednostavni model gospodarstvag p

- realistiniji i kompliciraniji model ukljuivao bi i

22

ulogu drave i meunarodnu trgovinu

22

2323Dijagram krunog toka. Izvor: ibid. str 23.

to je trite ?

- openito trita su mjesta gdje se sreu kupci i prodavatelji, razmjenjuju robe i usluge i odreuju prodavatelji, razmjenjuju robe i usluge i odreuju cijene

- trite prema prostornom opsegu lokalno, regionalno, nacionalno, meunarodno, kontinentalno, svjetskosvjetsko

- trite prema predmetima razmjene tekstila, p p j ,poljoprivrednih dobara, dijamanata, rada, vrijednosnih papira,

24

- u trinom sustavu sve ima svoju cijenu vrijednost dobra u novcu 24vrijednost dobra u novcu

- tri temeljna pitanja trinog gospodarstva:1 to ?1. to ?2. Kako ?3. Za koga3. Za koga

to koju robu i u kojom koliinama proizvesti od irokog niza moguih dobara i usluga

Kako koje tehnike i tehnologije odabrati za Kako koje tehnike i tehnologije odabrati za proizvodnju prethodnog to - kako e se upotrijebiti ogranieni resursig

Za koga kako e se raspodijeliti dobra meu

25

lanovima zajednice - tko troi i koliko

25

4. NAIN ALOKACIJE RESURSA

1. CENTRALIZIRANA ALOKACIJA RESURSA (Socijalistika ekonomija)

d ( idlji k ) d i dl k - drava (vidljiva ruka) donosi sve odluke o proizvodnji i potronji drava posjeduje veinu sredstava za proizvodnju (zemlju i kapital)sredstava za proizvodnju (zemlju i kapital)

- drava odluuje kako se ukupna proizvodnja drutva treba razdijeliti na razliita dobra i usluge

d