17,

E !!!!-o61fO ltfb J ~ta61t

T God. o.

Euharistija i Papa Isus je na zadnjoj večeri ustauovio

.sv. Euharistiju, da ostane dalje medu nama kao predmet naše, a dokaz nje­gove ljubavi. Plašt sakriva našim oči­

ma Njegov sjaj, i ljudi bez vjere, kao što su u malome Isusu vidjeli smo sina Marije, tako u Euharistiji vide samo prilike kruha. Ali vjernici vjeruju da je ono djetešće Spasitelj svijeta, a u onim prilikama kruha živi Bog. Tako je isto i sa Papom. Mnogi ljudi vide u Papi čovjeka, velikog čovjeka, ali ne namjesnika Kristova, a još manje da je Isus prisutan u Cr h v i i po Pa pi, a ne samo po Euharistiji.

Mi u Euharistiji ne vidimo onog dobrog i ljubljenog Isusa, koga su Apostoli toliko volili a puk zaborav­ljao na glad i žeđu samo da čuje

njegove božanske riječi. Kad se pri­bližavamo tabernakulu, opažamo da tišina opkoljuje posvećenu Hostiju, vjerujemo da je to živi Isus, koji pod prilikama kruha hrani naše gladne duše, ali Isus naš ne poučava iz ta­bernakula. U bijeloj Ho tiji mi ne pri· poznajemo dobroga Pastira, koji vodi svoje ovce. Tabernakul ti se čini grob· Ije, i kad mu se približujemo, govo­rimo tiho, tiho kao u mrtvačkoj sobi. Pod Euharističkim prilikama ne vidimo onog Isusa koji javno i privatno po­učava, tješi, blagoslivlja i kara ; o­noga Isusa, koji je zapovjedio: "idite i poučavajte sve narode... tko vas sluša mene sluša .. . ja sam s Vama do konca svijeta·. U svetoj Hosti ji dakle vidimo samo djelomično onog Spasi­telja, koji je put, istina i život našeg zemaljskog života. A gdje je u Crkvi Isus, koji govori, koji poučava i ka­ra? Njega treba da tražimo u Rimu, u Vatikanu, kod Isusova namjesnika, kod Pape. Papa je onaj vidljiv i dio, kojim sakriveni Isus živi medu nama u Crkvi. Ova dva otajstva: Isus u Euhari­stiji i u Papi, temelji su kr ćanstva. Tko ovo ne priznaje, nije više član svete Crkve, otpadnik je od Kristova nauka. U Euharistiji je Isus ostavio svoje ti-

jelo i božanstvo, ali nije ostavio svoju živu riječ. U sv. Ho tij1 Isus je nijem. Iz tabernakula govori samo ljubav i prijatelj tvo, srce se daje srcu. Ali kad koja kriva nauka uznemiruje vjeru i svijet, odgovor treba da tražimo ne od Isusa u Tabernal,ulu, već od Isusa, koji govori i naučava t. j. kod živu­ćeg Petra, kod Pape. Pre veto Isusovo tijelo nalazimo samo na oltaru, a ne­pogriješivu i~tinu jedino kod bijelog starca u Vatikanu . Euharistija može da tvara svece čistoće i mučenike. Papa jedini može da dade vla5t 1 da uzdrži crkvu i sakramente zaredujući

zakonite biskupe i svećenike. Isu u Euharistiji može da očuva dušu od grijeha, ali Isus u Papi može da oču ­

va cijeli jedan narod od raskola krivih nauka.

Papinstvo je pravo čudo, isto kao i sveta Euharistija. Papa kao čovjek pod­ložan je ljudskim slaboćama, može biti i grešnik, ali je Papa kao učitelj vjere i ćudoređa nepogrješiv, jer tada preko Papinih u ta govori l us. Duh je čo­

vječiji nestalan, danas obožava ono, što će sutra rušiti, ali Papa, kad zu­stupa I usa, postaje nepomična hridina Srce je čovječje pokvareno, čovjek

znade da okrene leda Bogu i njego­vim zapovjedima, da po tane rob stra­sti, a ipak Isus e služi !im grješn im čovjekom, da dijeli svijetu svoje milo­sti i upućuje ga u krepostima.

Papa kao čovjek može biti pokva· ren (većina su ipak bili sveci a mnogi i mučenici) ali kso glavar Crkve: on je nepogrješivi učitelj vjere i ćt dore­da, i to ne po svojim zasluga111a već

po naredbi Božjoj. Bezvjerci , slabi po· Jitičari, loža, liberalno novin tvo, strasti udružuju se, da uni'te Papinstvo, jer kad ovo nestane, nestalo je i Crkve. Mnogi u polw ~ali , ali nije u uspjeli. Čovjel<a mogu zarobiti i ubiti ali Papa ostaje nepobjediv. Papa nikad ne u­mire ... Isus je rekao: ~Ja sam s Va­ma do konca svijeta•. Sve ovo mi vjerujemo i ispovijedamo o Isusu u

Broj 29.

Euharistiji i u Papi. Zato pripravljajuĆi se na velebno euharistićn o slavlje kada ćemo javno da očitujemo ·voju živu vjeru u Euharističkog Isusa, !avi mo Papinstvo, po kojemu Crkva živi tra je. ; , {e

-·-Sto da učinimo za svoJu vjeru?

Vjeru nam nije Bog dao da jt> za­kopamo samo u srce ko što je onaj zli i lijeni luga zakopao u zemlju ta-lenat što mu ga je go podar bio po­vjerio.

Mi smo du žni voju vjeru širiti na tojati da ona zahvaća cio svijet od i toka do zapada, da obuhvati sve na­rode, da se čim prije i p(lni Kri tovo proročanstvo daće e njegovo Evanđelje propovijedati svim narodima svijeta.

Ako pak mi lično ne možemo da budemo Misionari, i da nosimo luč

Kri tova Evanđelja, m du jo5 nepro­svijetljene narode, kam<1 još nije do­prla nauka Kri tova, svaki od nas može pripomagati katoličke misije.

Srce nam zebe kad se jetime da na svijetu imade još jedna miljarda ljudi koji ne znaju za l u a Krista, koji još žive u tmi na ma pogan tva.

što god učinimo za katlč. mhje, to činimo za vjeru i za Boga, te će

nam svemogući Bog sto truko od­vratiti.

SVIM NAqM PRIJATELJIMA. j11š nas malo dana dileli od euharlstlc'!kog kon­gresa. S"akim danom zaniman1e sve to više raste. Nekoje župe hvalevrijedno ja· vljaju svoj dolazak u odlil'nom broju, te ka~o se njiht.vl pjevači l pjevsčice mar­ljivo vježbaju da uzmognu skladno pje­vati hvale Gospodu šibenskim ulicama. All još treba što veće agitacije koti sa strane veić . župnika, toli dobrih vjernika. Euharistički kongres mora da bude do­sad neviđeno vjersko slavlje u Šibeniku. Ona mora dn bude veličanstvena mani­festacija na~e žive vjere prema Euhari­stičkom Bogu l Iskaz oa~e nepokoleblve l sinovske odanosti sv. Ocu Papi. Tražite na vrijeme legitimacije, da se uzmognete poslužiti popustom od 5LI 0

0 • Katolici na­~ ih aviju biskupija pokažite svoju kato­ličku svijest, polražite se dostojni potomci

.naroda sa naslovom .Predztde kršćanstva• i dohrlite brojni u katolički grad, u grad Krdimira.

..

Strana ~

Uapšen starokatolički biskup Redar tvo je uap ilo evera Jor­

govića, bivšeg krčmara i b.i kupa mad­žarske starokatoličke crkve, zboO' pre­vare. On je još kao krčmar primao osoblje kaucijom. !(ada je likvidirao radnju , po tao je starokatolički bi kup, ali nije vratio kaucije vojim kono­barima, niti na njihovo višekratno tra­ženje . Zbog toga je ada napšen.

Gospa od Karmela Blaženi Simon Stoch , esti general

karmelićan kog reda, rodio e je god. 1164. od jedne od najodličnij i h o­bitelji Engle ke . Imao je 12 god . kad se je povukao iz grad kog života u šu­mu, i tu živio kao pustinja!<. tanovao je u šupljini nekog starog hra·ta; kora od stabla i trava bila je jedina nje­gova hrana, a molitvom e neprestano držao vezan s Bogom. Tako je živio dvade et godina.

U to su, vrijeme neki Ka r~elićani

podigli u ovom kraju svoj samostan. Simon se je divi o njihovoj pobožnosti prema M ari ji , Kral jici neba, pa odluči

da im se pridruži. Obukao je tada karmelićansko odijelo, a ·e t godina ka nije bude izabran generalom reda.

Jednom kad e je inov kom oda­nošću tužio Bl. Go pi radi velikih pro­gonstva, koja u prijetila unniti taj red, i molio od Bl. Djevice pom oć i zaštitu, prikaže mu t: u velii<Om ·vi­j etlu Bl. Djevica i pružajući tnu ~ka ­

pular reče: "Ovo je znak p ovla tica, što sam dobila za te i za sin ove Kar-

Misiiska izložba Id ite i naučavajte sve narode!"

Tako je l us Bog naredio apo tolima a po njima i svim njihovim na ljed­nicima. l zai ta je sv. Crkva vjerno i požrtvovno vrši la nalog. Od svojega postanka do dana današn jega "alje ona misijonare u zemlje, gdje još ne svijetli luč svetoga evanđelj a.

PAPA MISIJA Svakom Petrovom nasljedniku od-

redena je Duhom Svetim po ebna za­daća u razvoju Kraljev~lva Božjeg na zemlji. Ta zadaća prosijeva onda kroz av život i rad d o tičn og pape. Ona je

ka rakteristika, glavni adrža j , temel jna misao njegova pontifikata.

Na polju katoličkih mi ija ponlifikat Pija Xl. nije samo upi an zlatnim lo­vima, on do lovno znači j ednu novu

mela. Ovo j e zilak spasen ja, štit u pogibel jima, znak mira i o obite za tile".

No imo i mi rado taj znak osobite Marijine za ~tite a k lomu još udruži­mo kršćanski život, i spa enje naše bi­će o igurano.

Širim o dobru štampu! Kato!. bavarska organizacija za ši­

renje dobre štampe ima 35.000 člano­va. Oni šire ka to!. novine, pučke knji­žice i drle odgojna predavanja. Ova je organizacija lan i održa la 2000 pre­davanja . Posjeduje 964 knjižn ica, koje u lani kupile 800 000 knjiga. Sudjeluje

kod 10 tiska r ldh zavoda, l oji izdavaju 24 dnevnika. Sama organizacija pak ima 7 tiskara a 8 dnevnika. Oni još na to je da nadu što veći br o j pret­platnika, nagovaraju trgovce da stave u ove, li · tove svoje preporuke, traže vrijedne uradnike za voje li ­stove i t. d.

Kod na društvo sv. Jeronima ima 75.000 pretplatnika, ali ipak svi ne u­ziml ju vake godine društvena izdanja. Kad bi oni više cijenill kato!. "tampu našli bi smo jo" više pretplatnika ne samo društvu v. Jeronima već i svim na "im novitLma, a šir ili bismo više i . Katolik " . Nažalost neki neće da to razume, i mi le da će spasiti na­rod, k1d jadikuju nad novim vreme­nima mjesto da šire dobru štampu i da organizuju narod u kato!. akciji kako lo v. Otac Papa i naš preuzv. Bi kup traže. Imadu oči, a ne vide ...

epoh u novo doba u misij koj povijest i. Jedan od prvih čina novoizabranog

pape Pija Xl. je bio, da u litan ije Svih Svetih uvrsti zaziv: • Da l'e do­stoji ve koji lutaju, k crkn:nome je­dinstvu povratiti i sve nevjernike k vi jeli u evanđelja privesti" .

Kristov Namjesnik otvara misijsku izložbu u Vatikanskim vrtovima. Ona je tvarna obuka, škola života za ti­suće hodočasn ika. Čitave svete godine ona je živo govorila o veličini mtStJ-kog djela, pričala o ju načkim žrtvama

mi ijonara, vapila za pa om milijuna pogana. vrha joj je bila, po rij ečima

arnog sv. Oca : "da misije učini kato­ličkom narodu milim i dragim ".

Sveti Otac papa zauzeo se i za mladu misijsku znanost. Misi j ' ka izlož­ba pretvorena 'je u stalni misij ki mu-

BroJ 29

Naši _junaci Preuzv. Kostantini vratio se pred ne­koliko mjeseci iz Kine gdje boljševi­stički mutljivci progone Krista, a njegovi Ga misijonari odlično brane.

Iz jednog razgovora s njim uzi­mamo ovaj uzoran primjer junaštva.

"Blizu Hong-konga, u nekom selu, ko je su bili zauzeli boljševici (isto sei o kamo je Preuzv. Valtorta jedva stigao na vrijeme da spasi jednog misijonara i dvije časne sestre) uhvatiše dva ki­neska kršćanina.

- Treba da se upišete u naše društvo ako hoćete raditi, živjeti -reče im voda boljševika.

- Dobro: ako je to obvezatno, zapišite nas.

- Al i morate pak napustiti vjeru Zapadnjaka.

Ne. Mi ćemo ostati kršćani.

- Ali odsjeći ćemo vam glavu. - Odsjecite je: mi smo pripravni. l tog ča a bila je obojici odrublje­

na glava. Svojim ~da" i mučeničkom smrću

oni su i povijedali kršćanstvo. U nekim slučajevima ne da se di­

jeliti smrt i krepost; očuvanje zemalj­skog života i zadobivanje vječnosti.

Trebalo bi nagađanje, ali to nije doz­voljeno .

Za potvrdu svoje ideje treba kat­kada i glavu žrtvovati. Kukavičluk ne rada mučenike.

Kalolitki lU kongresi manevri i pregled organizooanih katolika.

Niemačka poslovica

zej na Lateranu. Papa Apostol daje čitavoj mi ij koj znanosti apostolske ciljeve. Ona ima da i traži povijest, me­dicinu u pjehe misijskog rada i t. d.

Na temelju toga ima ona biti pu­tokazom savremenog misijskog aposto­lata. Novoo novana . Agentia Fides" daje vijesti iz misija već za 250 kato­lički h časopisa i novina.

MlSlJSKI RAD Prva i bitna je zadaća sv. Crkve

širenje Kraljevstva Kr istova, a misijski rad dužnost svakog kršćanina.

Sam Papa veli: . Crkva i nije usta­novljena za drugo, nego da sve ljude učini dionicima spasonosnog Otkup­ljenja. Zato je širenje Kristova Kra­ljev · tva "njegova t. i- sv. Oca glavna zadaća, kako je to bila stalnim pred­metom mi li i briga rimskih papa od

Broj 29

Osveta Pane Piia VII. Kad je god 1815. apoleon bio

pobijeđen kod Waterloo-a, evropske države izjavi~e da neće dozvoliti ni­jednom članu car ke obitelji, da e na eli u granicama njihove države.

Dok Pio VII, bay onaj Papa koaa je apoleon izgrdio i obružio te ga i tjerao iz . Rima i odveo ga k6 zarobljenika, odmah dade progla iti da će rado primiti i u Rim u za ytiti ti članove carske obitelji Bonaparte. l zai ta većina od njih nado'e najča nije gostoprirn tvo u R1mu.

Dobri kr~ćani, a nada ·ve njihov Otac Papa, što ih se viye vrijeda tim yirokoarudnije opra~taju i na uvrede odam'ara ju dobročin tvima.

Napredak Boerenbonda u Belgili Belgij'ki težaci pod vodstvom svo­

jih župnika o navali u već otrag tri­deset god ma eljački , avez koji e zove Boerenbond. Duh koji vodi ovu organizaciju, najbolju O\'e vrsti na vi­jelu, je onaj enciklike Lava XIII. "Re-rum Novarum". Iz IzvještaJa kanonika Luytgaeren a o radu dru'tva kroz god. 1930. doznajemo: Držano je 6328 predavanja, od kojih ~000 vjer ko-·o­cijalnih. Održano je 21 navrata du­homih vježba za mladiće a 55 za žen ke. Aktivno u udjelO\'ali na eu­hari tičkom kongresu u Maline ·u.

Organizacija broji 122 '.upskih organizacija a 127. 50 otaca obitelji. Seljačka organizacija omladine ima 15.714 članm·a, a liga ·eljačica 95 000

po tanka Crkve~. Nijedan papa ne može se zadovoljtti amo da čuva

tado Božje, koje je primio ... On ne bi zadovoljio vojo j gl a v n o j d u ž n o­st i. kad ne bi uložio ve ·voje ile, da predobije za Kri·ta ve one, ko ji ga ne poznaju ili su daleko od njega".

G edajući svoju tešku misijskJ duž­nost govori sv. Otac iskrene i potresne riječi:

"Dokle god bude u nama daška života, ovaj dio ap0 tolske službe bi­će nam nepresi2no na pameri i na brizi. Često pomišljajući, da pogana ima na tisuću miliJuna, koje valja ob­ratiti, nemoguće je, da naša duša nade mi ra. Ćini nam se kao da nas poga­daju one riječi upravljene proroku: • Viči, ne prestaj kao trublja podiži gla svoj".

KATOLIK

članica. Ured za kupo-prodaja dao je članovnna razne poljodjel ·ke predmete u vrijedno ti 370 milijuna franaka Ulozi u dora li kod centrale na l milijard

481 milijun i 300.000 franaka. Centrala je pozajmila težacima za 34 mil!Juna.

jihovo o iguravaj će društvo protiv požara i ne reće u radu isplatilo je kroz proylu godinu 47 milijuna. Ove broJke najbolje govore, kako Crkva znade pomoći težačkom narodu. Uva­dajmo i u vom narodu ovaku vjer­sku zadrugarsku organizaciju, koju je vlč. Felicinović opširnije opi ·ao u knjizi: .Socijalno pitanje". -------

Milijunašica um rta od o ladi! U engle kom gradu Grave ed

grofiJe Kent nađena je u vom tanu mrtva edamdeset godi nja ta­

rica Janja Ram ·ag Charke. Umrla je od rčane kapi radi gladi. U nje­zinom neči·tom stan u našlo se je šterlina u vrijedno ti od vest miliju na dinara. - Premda je imala toliko bla ­ga na ra polaganje živjela je u neo­pi ivoj neči toci, a umrla je od gladi.

Nesretne lude, rećićete! l imate potpuno pravo! ego tako bi mo mo­gli reći o mnogim koji dok imaju na raspolaganje blago Božjih milosti, i ni~ta manje nego istog l usa Kri ta u Eu hari ·tiji nikad Mu e ne približavaju, nikada Ga ne pohađaju, nikada Ga ne primaju u voje ree! I lišeni Božjih pomoći i milo ti takvi žive du­yam grije i~a okaljanom u gnju obi vakojakih nevolja no-eći mrt u du i

i u reu Po~raj pu tog blaga žive u bijedi,

a umiru vječnom mrću radi du-ševne gladi!

I doi ta Pa ·tir Kr i tova tada viče

i ne prestaje, kao trublja po iže gla ·voj zovući ve k1tolike na veliko misij·ko djelo

Mi ·ij ku dužno~t nagla uje Pija Xl. t kod v1h bi kupa katoličkog \"ijeta, kad veli: "1 ije rečeno samom Petru, na čijoj mi ta lici jedimo, neao i svim apostolima, koje te vi na lijedili: l­dite po vemu vijetu i propovijtdajte Evanđelje \ akome stvorenju! A Bog će jednom tražiti račun o toj velikoj tvari.

Mi i] ·ka dužno·t vrijedi i za va-kog kr"ćanina. Dužno t ljubavi prema Bogu uključuje u nama dužno t, da privedemo Kristu duše, za koje je On prolio krv ·voju. $\·i su vjernici dužni po svetom zakonu, da pomažu mi ije, jer je Bog zapovjedio, da ljubimo

Str&n& 3

Za kršćansku ženidbu ".1ko moderni rusitelj1 brCJka to­

liko nastoie go vorima , knjigama i djelcima i bezbroinim drz:qim sred­stvima da izopate um, pokvare srca, da se ismj,havaiu bra~no; ći­sto~i i da uzvt!lićaju naigndnije o­pačine . • . ", ne smiie se pro pu ~ titi nikakovo sredstvo, i "preko svjetov­njaka baš zato odabranih meda članovima Kaloli~ke Akcije koju to­liko želimo i preporučamo kao po· moćnicu apostolatu h iierarhije, da zabludi suprostave istinu, rugobi opačine sjai čistoć~ . robo?an;u stra­stima slobodu sinova Božjih, ara­motnoi lako~i ženidbenih rastava vjt.čnu stalnost prave bračne liubavi i o nepooredliivosti zadane pris~ge vjernosti sve do smrti".

(/z enciklike • G asti con nu bil• l

Od bolJševizma k svećenstvu. U Friburgu u icar ~koj Javio je

nedavno voju prvu sv . Mi u pobožn i domenikanac O. Genaz. On proizlazi iz redova bolfevizma. azad de et godina bio je jedan od i taknutijih voda šv ica rs kog oci jal izma. God 1920, pn Je ula ka u katoličku Crk\ u, bto je pretsjednikom udruženja socijalističke

omladine. Osobito zanimivo: jednu od sv.

Pnče ti, koje je mladi većenik dijelio u svojoj prvoJ Mb1, podijelio je glav­nom uredniku .Courrier de Geneve, prvaxnjem svom drugu u boWevizmu, a kasnije drugu u obraćenju.

bližnjega ·voga;. Ova na zapovijed \eže tim vi' e xto je veća ne• olja, u kojoj se bližnji nalazi

l tina je, na \le ·trane irra naših bližnjih u bijedi. Pa ipak v. Otac papa ni ća ka ne oklijeva da kaže: Nitko nije tako bijedan, nije tako go, ni tako bole tan, nt gladan, ni žedan kao oni, koji ne poznaju Boga i ne­maju milo ti".

Mi -ij ki rad, po javnoJ nauci ~v.

Oca pape, pripada dakle medu naye kršćan-ke dužno ·ti.

Pwtestanti gledaju s udi\ ljenjem žilavi misij ki rad katoli:<a cijeloga vi­jeta i \ ele: ,.Katolici li jede jedan auktoritot i ujedinjenim ilama idu na­prijed. U reu njihova mhj·kog gi­banja i rada toji Papa Pijo Xl. - kao oga n j, koji vi oko plam a!"

(Sn' iće će).

..

StriUla 4 KATOLIK

r

Iz katoličKo.Q 5ibeoika već državni funkcijoner dijete u So­vjetsku zgradu. Tu dobiva od tajnika kako protukršćansko ime, koje dolazi iz kakvog sovjetskog dogođaja ili ime kakvog boljševističkog vode kao: "Ko­munardw, "Oktijabrinaw, "Staljna•, "Revolucija" i t. d. Tada zavijaju di­jete u crvene povoje, a na vrat, m jesto križića stave znak w komsomola • (komunističke bezvjerske organizacije). Tada pred roditeljima i svjedocima, zastupnik Sovjeta drži govor, u kojem nagovara klasnu borbu i mržnju na vjernike. Ako ih je veći broj prisut­nika pjevaju .. ~ntemacijonalu• pro·

500 uodl~n)lla Monumentalne Katedrale u šibeniku Program crkvenih i građanskih svečanosti

;prigodom starih gradskih blagdana sv. Jakova, Ane l Kristofora 25., 26. i 27. jula;

24. JULA. Otvor etnografske l kulturne iz­

~ožbe, koja traje do 9. augusta. Na večer u Ka­;tedrali Večernja i Himna sv. Jakovu (Pj~v~s Ceclljanski zbor). Duhovni koncerat na novim orguljama M.ra Sentincllc. Glazbeni koncerat i

vatrom eU. 25. JULA. Pontiflkalna sv. Misa prcuzv. dr

J. Milete, šibenskog biskupa, sa prigodnim go­.Yorom uz prisustvo vlasti, društava i građanstva .

Pjeva Ceclljanski zbor. Na podne u perivoju glazbeni koncerat. U 9 sati počinje noćna ado­racija sv . Sakramenta i traje do 9 sati u jutro 26. jula. Prigodni govor i ponlifikal. Sv. Misa

"fla ponoći. 26. JULA. Izjutra euharisiičke svečanosti po

vim gradskim crkvama. Dolazak gostiju l glazba fz bliže i daljne okolice. U 9 sati javno zbo­rovanje na trgu pred Katedralom. U 10.30 pon­tlflkalna glagolačka sv. Misa preuzv. dr J. Ca­;cevlća, biskupa iz Dubrovnika, s prigodnim go­vorom. Pjeva Ceciljanski zbor iz Splita. U 4.30 sata po podne velika teoforična procesija. Su­djeluje 7 glazba. Govor na trgu Katedrale Na-

RESTAURIRANJE CRKVE SV. BARBARE. Zauzimanjem općinske Uprave sada e je na­stavilo restauriranjem starodrevne šibenske cr­kvice sv . Barbare. Otrag par dana započelo se uređivanjem drugog pročelja crkvice. Pri tom će se Izvršiti izoliranJe krasnog gotskog prozora, koji je dosada bio zazidan, a uredllćc se i ona -sredovječna kapelica, koja sc nalazi ispod tog

rozora. Oko crkve je podignuta drvena ograda ~ zidari sn već započeli čišćenjem žbuke u

večer koncerat glazbara i:r: Sinja, koji dola..:e u

otmenoj narodnoj nošnji. 27. JULA. U 10.30 sali pontifikal i sv.

Krizma. Poslije podne utakmica lada pom. Sport. Kluba .Krka". Na večer u 7 sali u Katedrali zaključni govor, • Tebe Boga hvalimo· i blago­slov. Potom duhovni koncerat sa orguljama o.

Bernardina Sokola. Popust od 50 '' 0 na željeznicama važi od

23. j u l a do 23 a u g u s t a, a no parobrodlma Jadranske Plovidbe i Dubrovačke Plovidbe isio od 50% za sva 3 razr e d a, od 23 j u l a do 7 a u g u s t a. Vozna karta kupljena pri odlasku vrijedi l za besplatan povratak uz potvrdu legi· limacljc od strane Putničkog Ureda u Slbeniku. Legitimacije dobiju se kod svih Putničkih Ur(:­

da u zemlji. U Šibeniku će gosti Imali prigode da po­

sjele glasovite slapove Krke. Prigodom euharisiičkih svečanosti u Sibe­

beniku, održaće se posebno zborovanje kato!. mladeži i to na sv . Jakova u 3 sala poslije podne u Kato!. Domu. Jer će kao govornici nastupili na'l najbolji javni radnici, preporuča

se čč. gg. tupnicima da na ovo zborovanje

dovedu svoju najbolju mladež.

DAROVI NASEl\>\ USTU. Da počaste uspo­menu pok. Sime VlasHnovića: Don Sime Uglešić i don Joso Felicinovlć po din 20, tc Šprljan Josip pk. Stipe, don Olančević Ante i don Srećko Pavić po din l O. Da počasti uspo­menu pk. Tone Kužina : O. Protega Marko din 30. Da počaslc uspomenu p k. J e l k e M a­latić rod. Bulat ; Don Joso felicinović din 20 i don Franc Orandov din 10. - prava im svima najharnlje zahvaljuje.

!jevaju dijete rakijom. Jadna Rusija što doživljava

ševizmom, da majmuniziraju obrede krštenja. Dokle sve ne bez vjerski fanatizam l

s bolj­Božje dolazi

Akademska liga Češka je akademska liga proslavih!

u Pragu 25 godišnjicu svog opstanka. Proslavi su sudjelovali i stariji članovi Lige iz god. 1906. i l 914. Oni sada vrše u državi razn e i važne službe. Razne su dačke delegacije iz Čehoslo­vačke i Jugoslavije sudjelovale, dok su iz ostalih katoličkih država izjavile svoj pristanak.

svrhu fugiranja čitavog pročelja.

----------------------------------------------

Ova je proslava počela pobožnim hodočašćima sv. Vidu i ostalim svetim zaštitnicima českog naroda. Iza sve­čane pontitikalne sv. Mise sve je pri­mio u svojoj palači preuzv. nadb. Kordač . tl.iječnik ide svaki dan na misu i

na sv. Pričest Nazad četiri godine umro je u Na­

pulju dr Josip Monati liječnik i pro­fesor sveučilišta . Svaki dan jutrom ra­no prije nego li je imao da započne svoj raznovrsni i teški rad, prije negoli će pohoditi mnogobrojne bo lesnike, prije negoli će ići na sveučilište da poučava, pošao bi prije u crkvu da slu ~ a sveh~ misu i da primi u svoje

srce euhari tičkog Isusa . Bio je vrijedan liječnik, glasoviti

profe or, još mlad, a nije e stidio klečati u crkvi , slušati svaki dan svetu misu i svaki dan pristupati na sv. Pričest.

Taj jajni primjer nek na potakne da vršimo dobra i nabožna djela bez obzira na po mijeh svjetskih ljudi.

Božji majmuni Boljševizam hoće da bude nova

religija koja će nadomjestiti kršćanstvo i svaku drugu vjeru. Da dadu štogod narodu mjesto krštenja uvadaju ada ceremoniju "crvenog krštenja". Ovaj se sa toji u tome što ne nosi rodbina

Nadbiskupa Kordača može se nazvati duhovnikom ove lige. Pri njezinom je osnutku posvetio svu svoju brigu i očinsku ljubav za njezin razvitak i procvat.

r~~ .... l NHjveće i nalmod t> rnije poduzeće u JugoslaviJI .CIRKUS KOLUMBIJA •

odr~aće HOju prvu veliku J?ala p•eftltavu dne 16. ov. mj. u 9 sati na Obali l!od Mlin•ce ~uruka N .. videne atrakciJe, senzacije dana! Svjetsko čuveni '

AUGUSTI 1 CLOWN! će Vas oduševiti svojom duhovitoš~u Dresura divljih ~ ži 0tinfa . Razgledavanje zvijeradi po cio dan. Pretstava običnim danom u ~ 9 nedlelfnm i praznikom l. pretstava u l>, ll. u 9 sati. f'retprodaja ulaznica dnevno od 9 sati na "lagajnl Cirkusa. - Za vrijeme pretstave koncertlra

glazba Ratne tn lrnarice.

P! q ,.pg ac> .KATOLIK• lzlazl svakog tjedna. - Goat ilnJa pr~>tplata din 30.- - Za inozemstvo d.vostrukv. - Oglasi po naro6ltc J tarifi . - Vlasnik i odgo vornt urednlk . sveć. JOSO FELICINOVlo, Sl benik, nltoa sv. Ma,..tlna. - Adl·esa uredništva • uprave: Sibenik, poU. prettnao 1'1. - SU.mpa: Pu6ka Tiskara, braća lliata61o pk. Petra, predsta.vnlk VJek. Mata61&