of 80 /80
4 4 3 2 - 0 3 3 1 N S S I Godište / Volume 34. Broj / Number 140/2014.

140/2014. · Istraživanja i proizvodnje nafte i plina se sastoji od tehnoloških pravaca, koji povezuju naftna polja Mosla-vine, kao izvor proizvodnje plina, plinskih polja Podra-vine

  • Author
    others

  • View
    2

  • Download
    0

Embed Size (px)

Text of 140/2014. · Istraživanja i proizvodnje nafte i plina se sastoji od tehnoloških pravaca, koji...

  • 4 432-0331 NSSI

    Godište / Volume 34. Broj / Number 140/2014.

  • Putovanje od 1000 kilometara započinje punim spremnikom.Već pola stoljeća pomičemo granice u naftnom i plinskom poslovanju kakobismo vam osigurali najbolju kvalitetu i najugodnije iskustvo kupovine.

    Uz vas smo i u drugim segmentima života, kroz podršku koju dajemoraznim ekološkim, kulturnim, sportskim i obrazovnim projektima.Vaša vjernost gorivo je koje pokreće naše poslovanje.

    50 GODINAPUTUJEMO S VAMA

  • PodržavaPlin.... 24

    Ovaj broj je pod pokroviteljstvom INA-Industrija nafte, d.d.

    8 pt - SloTheSans Light

    Slika na naslovniciNaftna bušotina u Slavoniji

    Hrvatska udruga naftnih inženjera i geologaSjedište: Šubićeva 29Ured: Barčićeva 910000 Zagreb

    Predsjednik HUNIG-aakademik Mirko Zelić

    DopredsjedniciZa naftno rudarstvoBožidar Omrčen, dipl. ing.Za geologijuJosip Križ, dipl. ing.Za tehnička pitanjamr. sc. Bojan Milković

    Glavni tajnikmr. sc. Jusuf Rajković

    Poslovna tajnicaS. Novak Zoroe, dipl. pol.

    [email protected]@[email protected]@[email protected]@ina.hr

    Telefon01/465 32 9401/465 32 80

    Matični broj: 0966584OIB: 71462679759Žiro-račun: IBAN HR23 2340 0091 1100 6500 2

    Riječ urednikaA Word from the EditorIvan Meandžija . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .5

    Odgovorna energetska aktivnost u rastućem svijetu (Službena publikacija 21. svjetskog naftnog kongresa)Responsibly Energising a Growing World (Official Publication of the 21st World Petroleum Congress)Mirko Zelić . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .9

    EOR potencijal naftnih polja u HrvatskojEor Potenital in Croatian Oil FieldsVlatko Bilić Subašić, Nenad Smontara . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .15 Proizvodnja prirodnog plina iz hrvatskog dijela podmorja Jadrana Natural Gas Production from the Croatian Part of AdriaticJako Križan . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .24

    Jonsko – jadranski plinovod, od ideje do ostvarenja strateškog regionalnog projektaIonian - Adriatic Pipeline, From Idea to Implementation of the Strategic Regional ProjectVladimir Đurović . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .35

    EGR metoda povećanja proizvodnje prirodnog plinaEGR Method of Increasing Natural Gas ProductionMatea Šmitran, Izidora Jurinić, Vladimir Majder . . . . . . . . . . . . . . . . . .41

    Istraživati konvencionalna ili nekonvencionalna ležišta?Conventional or Unconventional Exploration?Hrvoje Lipovac, Josip Križ . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .46 Prenamjena transportnog sustava plina na uvjete transporta CO2Conversion of Gas Transportation System to CO2 TransportIvana Kaličanin . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .53

    Novosti iz naftnog i plinskog gospodarstvaNews from the oil and gas sectorBožidar Omrčen . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .58

    Evaluation of surfactants with laboratory testsEvaluacija surfaktanata laboratorijskim testovima János Tóth i Tibor Bódi . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .64

    Vijesti i događaji iz naftnog i plinskog gospodarstva u Republici HrvatskojNews from the Croatian oil and gas industry. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .74

    Sadržaj / Contents

    _________________________________________________________________________ 3

  • PodržavaPlin.... 24

    Ovaj broj je pod pokroviteljstvom INA-Industrija nafte, d.d.

    8 pt - SloTheSans Light

    ISSN 1330-2434Godište/Volumen 34. Br. /Num. 140/2014.

    Izdavač / PublisherHUNIG – Hrvatska udruga naftnih inženjera i geologa10000 Zagreb, Šubićeva 29

    Za izdavača / For the publisherakademik Mirko Zelić – predsjednik HUNIG-a

    Glavni urednik / Editor-in-Chiefakademik Mirko Zelić (HAZU, HUNIG)

    Tehnička urednica / Technical EditorStefanija Novak Zoroe, dipl. pol. (HUNIG)

    Izdavački savjet / Publishing CouncilPredsjednik/PresidentBranko Radošević, dipl. ing. (CRODUX)

    Članovi / Members:prof. dr. sc. Igor Dekanić (RGN F)Dragutin Domitrović, dipl. ing. (CROSCO)dr. sc. Tomislav Dragičević (HNK)prof. dr. sc. Josip Halamić (HGI)dr. sc. Stevo KolundžićKrešimir Malec, dipl. pol. (PSP)mr. sc. Bojan Milković (INA)Ivan Novaković, dipl. ing. (STSI)dr. sc. Gordana Sekulić (JANAF)Želimir Šikonja, dipl. ing. (INA)Tomislav Thür, dipl. iur. (INA)Marin Zovko, dipl. oec. (Plinacro)

    Urednički odbor / Editorial BoardPredsjednik/PresidentIvan Meandžija, dipl. ing. (HUNIG)

    Članovi / Members:Dijana Bigunac, dipl. ing. (INA)Vlatko Bilić Subašić, dipl. ing. (INA)dr. sc. Zoran Čogelja (INA)Laslo Farkaš Višontai, dipl. ing. (INA)Dražen Kolembus, dipl. ing. (Plinacro)prof. dr. sc. Zdenko Krištafor (RGN F) Josip Križ, dipl. ing. (HUNIG)Željko Mlinarić, dipl. ing. (INAgip)Božidar Omrčen, dipl. ing. (HUNIG)Davorka Tancer, dipl. ing. (INA)Milan Vranešić, dipl. ing. (CRODUX)Damir Vrbić, dipl. ing. (JANAF)

    Kompjutorska priprema i obrada teksta i slika / ITAlan Čaplar (UREDNIK d.o.o.)

    Tisak / Printed bySTEGA TISAK d.o.o., Zagreb

    Distribucija / DistributionHUNIG

    Naklada / Circulation500 primjeraka

    PodržavaPlin.... 24

    Ovaj broj je pod pokroviteljstvom INA-Industrija nafte, d.d.

    8 pt - SloTheSans Light

    4 _________________________________________________________________________

  • PodržavaPlin.... 24

    Ovaj broj je pod pokroviteljstvom INA-Industrija nafte, d.d.

    8 pt - SloTheSans Light

    Riječ urednikaA Word from the Editor

    Ivan Meandžija HUNIG, Zagreb

    [email protected]

    Poštovani čitatelji, drage kolegice i kolege,

    Pred Vama je novi, 140 . broj stručnog časopisa Hrvatske udruge naftnih inženjera i geologa „NAFTA i PLIN“ . I ovoga puta smo nastojali da sadržajem stručnih i preglednih članaka obuhvatimo što veći broj djelatnosti i tema iz područja naftnog-plinskog rudarstva, odnosno energetike u cjelini i time pridonesemo zanimljivosti i većoj čitanosti našeg časopisa .

    Prva tema koju donosimo u časopisu je pregledni članak akademika Mirka Zelića ODGOVORNA ENER-GETSKA AKTIVNOST U RASTUĆEM SVIJETU . Radi se naime, o službenoj publikaciji 21 . svjetskog naftnog kongresa, održanog u Moskvi od 15 . do 19 . lipnja 2014 ., izdavača First World Petroleum . U spomenutoj publika-ciji obuhvaćena su ova tehnološka područja: Strategija i upravljanje energetskim sustavima, Istraživanje i proi-zvodnja nafte i plina, Snabdijevanje i potražnja prirod-nog plina, Prerada nafte i plina i petrokemija, Održivi razvoj i Rukovođenje industrijom .

    Dvojica Ininih stručnjaka Nenad Smontara i Vlatko Bilić Subašić napisali su stručni članak pod nazivom EOR POTENCIJALI NAFTNIH POLJA U HRVAT-SKOJ . U ovom su radu prikazani rezultati početnog EOR pregleda hrvatskih naftnih polja, čime je utvrđen ukupan EOR potencijal u Hrvatskoj te ujedno definirano koje su to EOR metode primjenjive na našem prostoru .

    U časopisu donosimo stručni članak Jake Križana PROIZVODNJA PRIRODNOG PLINA IZ HRVAT-SKOG DIJELA PODMORJA JADRANA . U njemu se autor osvrće na: prva seizmička snimanja, potom istražna bušenja, prva otkrića ugljikovodika, partnerstvo s talijanskim ENI-em i EDISONOM, odnosno sklapa-njem dva ugovora o podjeli proizvodnje na ugovornom području Sjeverni Jadran, Aiza Laura i Izabela kao te

    dakako i prvoj proizvodnji plina iz podmorja Jadrana u listopadu 1999 . Danas na Jadranu, INA sa svojim partnerima, ima 10 plinskih polja, 19 proizvodnih i jednu kompresorsku platformu s 50 proizvodnih bušo-tina te je položeno 500 km različitih promjera podmor-skih cjevovoda . Primjena najstrožih standarda u zaštiti okoliša na Jadranu nema alternativu, jer naše more i dalje treba ostati najljepše more svijeta .

    O značajnim potencijalima projekta Jadransko-jonskog plinovoda za energetski i gospodarski razvoj Hrvatske i zemalja u regiji, više možete pročitati u stručnom članku JONSKO – JADRANSKI PLINOVO, OD IDEJE DO OSTVARENJA STRATEŠKOG REGI-ONALNOG PROJEKTA autora Vladimira Đurovića iz tvrtke Plinacro . Ta plinovodna poveznica novog plinskog transportnog sustava Republike Hrvatske s projektom TAP (Trans – Adriatic Pipeline) u Albaniji, predstav-lja osnovu plinskog prstena jugoistočne Europe i stvara pretpostavku plinofikacije značajnog dijela regije . Kao takav uvršten je i na listu Projekta od zajedničkog inte-resa (PCI) i na listu Projekata od interesa Energetske zajednice .

    Članak naslova EGR METODA POVEĆANJA PROIZVODNJE PRIRODNOG PLINA, čiji su autori Matea Šmitran, Izidora Jurinić i Vladimir Majder ukratko analizira jedan od potencijalnih Ininih projekata u kontinentalnoj Hrvatskoj . Naime, utiskivanjem CO2, odnosno EGR metodom, postiže se ponovna uspostava energije ležišta, koja pokreće do tada nepridobive zalihe plina u ležištu, čime se produljuje proizvodni vijek rada polja i povećava ukupni iscrpak iz ležišta . Cilj projekta je pridobivanje dodatnih količina ugljikovodika na eksplo-atacijskom polju uz pozitivan ekološki učinak, jer se

    _________________________________________________________________________ 5

  • PodržavaPlin.... 24

    Ovaj broj je pod pokroviteljstvom INA-Industrija nafte, d.d.

    8 pt - SloTheSans Light

    Dear readers and colleagues,

    We are pleased to present you the 140th issue of the professional journal of the Croatian Association of Petro-leum Engineers and Geologists “OIL & GAS” . In this issue, as usual, we have tried to include professional papers and review articles covering a variety of activities and themes from the oil and gas sector and the entire energy industry in order to make our journal more inte-resting and extend our readership .

    The first topic presented in the magazine is a review article by Mirko Zelić, F .A . “RESPONSIBLY ENERGI-SING A GROWING WORLD” . This is the official publi-cation of the 21st World Petroleum Congress held in Moscow from15-19 June 2014 published by First World Petroleum . The publication includes these technological areas:

    Strategy and Management of Energy Systems, Oil and Gas Exploration & Production, Oil and Gas Refi-ning and Petrochemistry, Sustainable Development and Industry Management .

    Two INA experts, Vlatko Bilić Subašić and Nenad Smontara wrote a professional paper titled EOR POTE-NITAL IN CROATIAN OIL FIELDS . The paper gives

    the overview of results of the preliminary screening of Croatian oil fields for EOR which determined the overall EOR potential in Croatia and defined EOR methods applicable in the area .

    The journal also includes a professional paper by Jako Križan NATURAL GAS PRODUCTION FROM THE CROATIAN PART OF ADRIATIC providing a review of first seismic surveys, exploratory drilling, then first hydrocarbon discoveries, partnership with the Italian ENI and Edison, i .e . conclusion of two Production Sharing Agreements in the North Adriatic, Aiza Laura and Izabela Contract Areas resulting in the first offs-hore gas production in October 1999 . Today in Adriatic INA together with its partners operates 10 gas fields, 19 production platforms and one compression platform with 50 production wells and 500 km of different diameter sea lines . Compliance with the most stringent environmental standards in Adriatic has no alternative as our sea is to remain the most beautiful sea in the world .

    You can read about significant potentials of the Ionian-Adriatic pipeline for the energy and economic development of Croatia and the countries in the region

    u podzemlje utiskuje značajna količina CO2, čime se smanjuju emisije u zrak .

    ISTRAŽIVATI KONVENCIONALNA ILI NEKON-VENCIONALNA LEŽIŠTA? pitanje je na koje u zajed-ničkom radu Hrvoje Lipovac i Josip Križ traže odgovor . Velike naftne kompanije sve više se suočavaju s tom dvojbom . Ekonomika istraživanja u Meksičkom zaljevu uvelike se razlikuje od primjerice proizvodnje plina iz šejlova . Da bi znale gdje su isplatljivija ulaganja, kompa-nije moraju izraditi usporedivu ekonomiku . Dok za konvencionalne projekte postoji dobro razrađena metoda evaluacije, za nekonvencionalne projekte takovu metodu tek treba napraviti .

    Za novi broj časopisa Ivana Kaličanin je pripremila rad čiji je naslov PRENAMJENA TRANSPORTNOG SUSTAVA PLINA NA UVJETE TRANSPORTA CO2 . Sustav transporta plina u Ininom Segmentu djelatnosti Istraživanja i proizvodnje nafte i plina se sastoji od tehnoloških pravaca, koji povezuju naftna polja Mosla-vine, kao izvor proizvodnje plina, plinskih polja Podra-vine i Etanskog postrojenja u Ivanić-Gradu . Projektom

    utiskivanja CO2 u naftna polja Šumećana i Žutica došlo je do izgradnje novih te prenamjene dijela postojećih transportnih plinskih pravaca u transportni sustav CO2 . Autorica piše o tome kako su obavljene nužne provjere stanja postojećih cjevovoda kojima će se transportirati CO2 .

    U redovitoj rubrici našeg časopisa NOVOSTI IZ NAFTNOG I PLINSKOG GOSPODARSTVA Božidar Omrčen piše o ovisnosti gospodarstva EU o uvozu prirodnog plina iz Rusije .

    Dvojica profesora na Rudarsko-geološko-naftnom fakultetu u Miškolcu, u Mađarskoj, Tibor Bódi i János Tóth objavljuju stručni rad pod nazivom EVALUACIJA SURFAKTANATA LABORATORIJSKIM TESTOVIMA . Upravo laboratorijski testovi modela istiskivanja najpri-kladniji su način proučavanja i evaluacije zajedničkog učinka utjecajnih parametara kroz povećanje koefici-jenta istiskivanja nafte surfaktantima .

    Na posljednjim stranicama časopisa za Vas smo izdvojili vijesti iz naftnog i plinskog gospodarstva u Republici Hrvatskoj .

    6 _________________________________________________________________________

  • PodržavaPlin.... 24

    Ovaj broj je pod pokroviteljstvom INA-Industrija nafte, d.d.

    8 pt - SloTheSans Light

    in the professional paper IONIAN - ADRIATIC PIPE-LINE, FROM IDEA TO IMPLEMENTATION OF THE STRATEGIC REGIONAL PROJECT by Vladimir Đuro-vić from Plinacro . This pipeline connection of the new Croatian transmission system with TAP (Trans - Adria-tic Pipeline) Project represents a basis of the South East European gas ring and creates a precondition for deve-loping gas distribution network in a significant part of the region . As such the project was included in the list of Projects of Common Interest (PCI) and the list of Projects of Energy Community Interest (PECI) .

    The article titled EGR METHOD OF INCREASING NATURAL GAS PRODUCTION, by Matea Šmitran, Izidora Jurinić and Vladimir Majder provides a short analysis of one of INA’s potential projects onshore Croa-tia . Specifically, CO2 injection i .e . EGR method re-esta-blishes reservoir energy, which mobilises until then unre-coverable original gas in place thus enabling extension of gas production and increasing ultimate gas recovery . The aim of the project is recovery of additional hydrocar-bon volumes from the exploitation field with favourable environmental impact, since a significant CO2 volume is injected into the subsurface, which reduces air emissions .

    CONVENTIONAL OR UNCONVENTIONAL DEVELOPMENT? is a question addressed in a joint paper by Hrvoje Lipovac and Josip Križ . Major oil compa-nies are increasingly being faced with this dilemma . Economics of exploration in the Gulf of Mexico differs considerably from the shale gas production, for instance . In order to find out which investments are more profi-

    table companies have to perform comparable economic calculations . While a well developed evaluation method exists for conventional projects, such a method is yet to be developed for the unconventional ones .

    For the new issue of the magazine Ivana Kaličanin prepared a paper titled CONVERSION OF GAS TRAN-SPORTATION SYSTEM TO CO2 TRANSPORT . Gas transportation system in INA Exploration & Production BD consists of technological routes, which connect Mosla-vina oil fields, as a source of gas production, Podravina gas fields and Ethane Plant, Ivanić Grad . Within the scope of CO2injection project in the Šumećani and Žutica oil fields, new gas transportation routes were built and some existing ones were converted into the CO2 tran-sportation system . The author writes about the necessary activities that were carried out to check the condition of existing pipelines selected for CO2 transportation .

    In our regular section NEWS FROM THE OIL AND GAS SECTOR Božidar Omrčen writes about the EU dependence on Russian gas imports .

    Two professors from the Faculty of Earth Science and Engineering Miškolc, Hungary, Tibor Bódi and János Tóth publish a professional paper titled EVALUATION OF SURFACTANTS WITH LABORATORY TESTS . It is the displacement model test in laboratory that is the most appropriate way to study and evaluate the joint effect of the influential parameters, via the excess displacement efficiency of the surfactant displacement .

    The last pages of the journal offer news form the Croatian oil and gas sector .

    _________________________________________________________________________ 7

  • PodržavaPlin.... 24

    Ovaj broj je pod pokroviteljstvom INA-Industrija nafte, d.d.

    8 pt - SloTheSans Light

    Uvod

    U ovoj knjizi koja je izdana od strane FIRST WORLD PETROLEUM izdavačke firme obuhvaćeno je niz stručnih članaka vezanih za program »21. svjetskog naftnog kongresa« održanog u Moskvi od 15. – 19. lipnja 2014. godine.

    Ovaj kongres karakterističan je po tome, što je izložbeni prostor obuhvaćao preko 55.000 m2, zatim mu je nazočilo preko 5.000 posjetitelja, od toga, preko 500 čelnika tvrtki, predsjednika, ministara i drugih uglednih stručnjaka. Organizator je »Ruski nacionalni komitet«. Na kongresu su obuhvaćena slijedeća tehno-loška područja:

    ■ Strategija i upravljanje energetskim sustavima ■ Istraživanje i proizvodnja nafte i plina ■ Snabdijevanje i potražnja prirodnog plina ■ Prerada nafte i plina i petrokemija ■ Održivi razvoj ■ Rukovođenje industrijom.

    Prvi Svjetski naftni kongres održan je 1933. u Londonu a drugi 1937. u Parizu. Za vrijeme drugog svjetskog rata nije se održavao i tek 1951. održan je treći Svjetski naftni kongres u Hagu, da bi se slije-deći održavali svake četvrte godine do 1991., a nakon toga, svake treće godine, kako slijedi: Rim – 1955., New York – 1959., Frankfurt – 1963., Mexico City – 1967., Moskva – 1971.,Tokio – 1975., Bukurešt – 1979., London – 1983., Houston – 1987., Buenos Aires – 1991., Stavanger – 1994., Peking – 1997., Calgary – 2000., Rio de Janeiro – 2002., Johanesburg – 2005., Madrid – 2008., Doha – 2011., Moskva – 2014.

    Odabrani članci koji obrađuju navedena tehnološka područja

    1. Članak pod naslovom: How technology led to tectonic shifts in oil and gas supply (Kako je tehnolo-gija dovela do tektonskih pomaka u opskrbi naftom i plinom), autora D. Yegina, potpredsjednika IHS-a (Information Handling Services) naglašava nekoliko bitnih informacija i konstatacija vezanih za naftno-plinsko rudarstvo, odnosno gospodarstvo, kako slijedi: a) nove značajnije rezerve nafte i plina očekuju se u

    nekonvencionalnim ležištima, dubokim morima (posebice u području Arktika i Brazilskog morskog dijela) te u Kanadskim naftnim pijescima;

    b) »nekonvencionalna revolucija« u SAD-u omogućila je povećanje proizvodnje plina tako da je zastupljena s 44% ukupne proizvodnje, a nafta je porasla za 64%, čime je ostvareno preko dva milijuna radnih mjesta;

    c) SAD ostaje drugi najveći uvoznik nafte, tj. poslije Kine, ali je najveći izvoznik naftnih derivata (preko 232 x 106m3/g.), dok će koncem 2015. i početkom 2016. postati jedan od glavnih izvoznika ukapljenog prirodnog plina (LNG), tj. uz bok Qataru i Australiji;

    d) IHS je identificirao 23 najperspektivnija područja za otkrivanje rezervi nafte iz nekonvencionalnih ležišta (»tight oil formations«) i to, uz SAD, u zapadnom Sibiru u Rusiji, u Kini i Argentini.

    2. U članku pod naslovom: Unlocking opportunity with innovation and cooperation, (Inovativnost i koope-rativnost otvaraju nove prilike), autora R. Tillersona, čelnika naftne kompanije »Exxon Mobil«, naglašava se da će populacija u svijetu do 2040. porasti za 30% i da će se nove rezerve pronaći novim tehnologijama

    Odgovorna energetska aktivnost u rastućem svijetu (Službena publikacija 21. svjetskog naftnog kongresa)

    Responsibly Energising a Growing World (Official Publication of the 21st World Petroleum Congress)

    Mirko Zelić HUNIG

    [email protected]

    _________________________________________________________________________ 9

  • PodržavaPlin.... 24

    Ovaj broj je pod pokroviteljstvom INA-Industrija nafte, d.d.

    8 pt - SloTheSans Light

    prikladne za duboka i ultraduboka mora, zatim za Arktik te za nekonvencionalna ležišta. Exxon Mobil i Rosneft osnovali su »Joint Venture« za operacije u Sahalinu, Kara moru i zapadnom Sibiru, kao i zajednički »Centar za istraživanje Arktika« na području koji pripada Rusiji. Tu se još naglašava da će, prema procjeni US EIA (Energy Information Aministration) u SAD-u do konca 2015. proizvodnja nafte iz nekonvencionalnih ležišta porasti na 545,5 x 106m3/g. Isto tako, zanimljiva je procjena US DOE (Department of Energy) koja predviđa da će se u istom razdoblju smanjiti emisija CO2 i ekvivalentnih plinova na razini 1990., unatoč povećanju konzumenata prirodnog plina za 50 milijuna.

    3. U članku Developing new technologies to meet expanding demand (Razvoj novih tehnologija kao odgo-vor na rastuću potražnju), autora B. Dudley, izvršnog direktora BP-a konstatira se sljedeće: a) Rusija je lider u proizvodnji nafte i plina u svijetu i

    veliki potencijalni izvori ugljikovodika omogućit će joj još veću proizvodnju;

    b) prema procjeni »BP Energy Outlook« potražnja za energijom do 2035. g. porast će za 41%, što će se osigurati iz nekonvencionalnih ležišta posebice, u SAD-u, Rusiji i Kini;

    c) prosječni iscrpak nafte iz ležišta u svijetu iznosi oko 35%, a povećanjem tog iscrpka na 45%, dobilo bi se oko 160 x 109m3 nafte, što po sadašnjoj potrošnji odgovara više od tridesetogodišnje potražnje nafte;

    d) preporuča se forsirati metode utiskivanja vode niske slanosti (»LoSal® EOR«) u svim naftnim ležištima pogodnima za to, budući da bi se takvom tehnologi-jom mogao postići konačni iscrpak nafte iz ležišta i do 60%.

    4. Članak pod naslovom: US unconventional output redraws the global energy map (Proizvodnja iz nekon-vencionalnih ležišta u SAD-u mijenja energetsku kartu svijeta), autorice M. van der Hoeven, izvršne direkto-rice IEA, usredotočen je na analizu energetskih područja uz slijedeću procjenu: a) razvoj proizvodnje nafte i plina iz nekonvencionalnih

    ležišta u SAD-u promijenit će svjetsku energetsku kartu (mapu);

    b) lagana nafta (»light tight oil – LTO) iz nekonvencio-nalnih ležišta dostići će svoj maksimum u 2030.;

    c) svi novi izvori nafte povećat će svjetsku proizvodnju u 2035. za 14%;

    d) potražnja za primarnom energijom u 2035. iznosit će oko 15 x 109 toe (tona ekvivalentne nafte) (Izvor: World Energy Outlook, 2013.).

    5. Autor A. S. El-Badri, generalni tajnik OPEC-a u članku pod naslovom Energy security is vital for produ-cers as well as consumers (Energetska sigurnost je od presudne važnosti i za proizvođače i za potrošače), ističe niz podataka koje možemo sumirati kako slijedi: a) 2,6 milijardi ljudi za svoje osnovne potrebe oslanjaju

    se na biomasu i drvo, dok 1,2 milijarde ljudi nemaju pristup električnoj energiji;

    b) globalna energetska potražnja do 2035. porast će za 52%;

    c) fosilna goriva će i dalje dominirati, ali će do 2035. pasti s 82% na 80% (udio nafte će pasti s 33% na 27%; udio plina će porasti s 22% na 26%; udio ugljena će ostati na 27%);

    d) svjetski konačni iscrpak nafte i plinskog kondenzata (prema US Geological Survey), iznosit će preko 600 x 109m3;

    e) prema procjeni »OPEC’s World Oil Outlook« svjet-ska potražnja za primarnom energijom u 2035. g. iznosit će 18,4 x 109 toe/g. (od čega se na naftu odnosi 20,6%, na prirodni plin 26,6%, na ugljen 32,6% te na nuklearnu energiju i obnovljive izvore energije oko 20,2%).

    6. Članak pod naslovom: A helping hand in deve-loping Africa’s energy resources (Pomoć pri razvijanju energetskih izvora u Africi), autora M. Simmondsa, državnog ministra za Afriku, Foreign and Commonwe-alth Office, UK obuhvaća informacije vezane za energet-ski razvoj Afrike, naglašavajući značajnu međusobnu povezanost energije i geopolitike u svijetu. Tu se također ističe da u Africi oko 500.000.000 ljudi nema pristupa električnoj energiji. Prema procjeni IEA, Afrika će do 2035. pokrivati oko 8% globalne energetske potražnje.

    7. Autor V. Alekperov, predsjednik LUKOIL-a, u članku pod naslovom: Is a shale revolution possible in Russia (Je li u Rusiji moguća revolucija u proizvodnji iz škriljevaca), elaborira mogućnost otkrivanja novih rezervi nafte i plina u Rusiji iz glinovitih škriljevaca (shales), pri čemu izdvajamo sljedeće navode: a) prema »US Energy Information Administration«

    Rusija je svjetski lider u rezervama nafte u glinovitim škriljevcima (ispred SAD-a, koji je drugi) i trenutno iz tih ležišta proizvodi nafte oko 600.000 t dnevno;

    b) za razliku od SAD-a, gdje se iskorištavanjem i proi-zvodnjom ugljikovodika iz škriljevaca bave privatne male i srednje tvrtke, u Rusiji se time bave krupne velike tvrtke pa je i profitabilnost niska;

    c) glavne rezerve nafte u škriljevcima u Rusiji nalaze se u zapadnom Sibiru, površine preko 1.000.000 m2 s ležištima dubine preko 2.000 m i efektivne debljine

    10 ________________________________________________________________________

  • PodržavaPlin.... 24

    Ovaj broj je pod pokroviteljstvom INA-Industrija nafte, d.d.

    8 pt - SloTheSans Light

    20 – 30 m; procijenjene rezerve nafte iznose 140 – 170 x 109 tona;

    d) u razradi ležišta škriljevaca u navedenom području sudjeluju u partnerstvu Rosneft i Gazpromneft s ExxonMobil-om i Shell-om te nezavisne tvrtke LUKOIL i Surgutneftegaz. Kao kontraktori sudjeluju zapadne servisne tvrtke Weatherford, Schlumberger, Baker Hughes i Halliburton;

    e) jedinična cijena proizvodnje nafte iz škriljevaca je dvostruko veća od one iz konvencionalnih ležišta;

    f) budući da prema procjeni ruskog Ministarstva za energiju, proizvodnja nafte u Rusiji može u sljedeća dva desetljeća pasti od 500 na 370 milijuna tona godiš-nje, ruska Vlada je započela fiskalnu reformu za istra-živanje, razradu i proizvodnju nafte iz ovih formacija.

    8. Članak pod naslovom: Mexico opens up energy sector and frees PEMEX to change (Meksiko otvara energetski sektor i omogućuje promjene u PEMEX-u), autora E.L. Austina, generalnog direktora PEMEX-a, posvećen je naftnom rudarstvu u Meksiku s osvrtom na naftnu tvrtku PEMEX, koja je najznačajnija tvrtka i koja osigurava 1/3 poreznih prihoda državi.

    Godišnja proizvodnja tvrtke PEMEX iznosi oko 146 x 106m3. i raspolaže s četiri bušaće platforme za duboka mora. Inače, potencijalne rezerve ugljikovodika u Meksiku iznose oko 25,0 x 109m3, većinom u nekonven-cionalnim ležištima i dubokim morima. Po dokazanim rezervama prirodnog plina u škriljevcima Meksiko se nalazi na 6. mjestu u svijetu.

    9. Autor I. Davletshin, vodeći analitičar za naftu i plin tvrtke Renaissance Capital u članku pod naslovom Fiscal and cultural barriers to raising recovery in Russia (Fiskalne i kulturne barijere povećanju proizvodnje u Ruskoj Federaciji), analizira fiskalne i druge aktivnosti vezane za naftno-plinsko rudarstvo u Rusiji, naglašava-jući da je ruska vlada najveći dioničar u naftno-plinskom sektoru, temeljeći se: a) na poreznu funkciju, tj. preko 70% cijena uglji-

    kovodika, posebice prirodnog plina, otpada na državne takse;

    b) na najveće investicije u tom sektoru, tj. kontroli-rajući 50% proizvodnje nafte i 80% proizvodnje prirodnog plina.

    Usvaja se na ruskim naftnim i plinskim poljima najsuvremenija sofisticirana tehnologija za povećanje proizvodnje nafte i plina kao što su vodoravna bušenja s više – stupanjskim frakturiranjem proizvodnih formacija. Značajno je napomenuti da naftne tvrtke Gazpromneft

    i Shell zajednički grade polimersko postrojenje u Rusiji za proizvodnju polimera za utiskivanje u naftna ležišta u cilju povećanja iscrpka nafte iz ležišta.

    10. Zanimljivo gradivo obuhvaćeno je u članku pod naslovom: Maximising ultimate recovery from uncon-ventional reserves (Postizanje maksimalne proizvodnje iz nekonvencionalnih rezervi), autora J. Millera, glav-nog izvršnog direktora tvrtke Halliburton, na temelju kojega možemo izlučiti sljedeće: a) ovo je zlatno doba za tehnologiju izrade i kompletira-

    nja proizvodnih bušotina i to u nekonvencionalnim ležištima, u dubokim morskim ležištima, i u starim konvencionalnim ležištima;

    b) sljedećih 20 godina potražnja za energijom rast će 1,5% godišnje, a svijet će za to vrijeme konzumirati energiju za 35% više;

    c) proizvodnja prirodnog plina iz škriljevaca u svijetu porasla je od 28 x 109m3 u 2007. godini na preko 280 x 109m3 u 2013. godini;

    d) proizvodnja nafte iz škriljevaca u istom periodu porasla je za 47%;

    e) prognozira se porast rezervi prirodnog plina u SAD-u u nekonvencionalnim ležištima za oko 60%, a u svijetu za oko 20%, dok se porast rezervi nafte u navedenim ležištima procjenjuje i u svijetu i u SAD-u za oko 25%;

    f) naglasak je na povećanje konačnog iscrpka i nafte i plina na postojećim konvencionalnim ležištima i to stimulacijskim metodama kao što su:

    ■ utiskivanje vode niskog saliniteta u ležišta u cilju podržavanja ležišnog tlaka;

    ■ utiskivanja CO2 u ležišta; ■ utiskivanje polimera; ■ termičke metode; ■ progušćivanje mreža bušotina na poljima (tzv. »infill drilling«).

    Ova posljednja je posebice pogodna za nekonvenci-onalna ležišta koja su karakteristična po vrlo maloj propusnosti.

    11. Članak pod naslovom: Changing the world: America’s tight oil revolution (Američka revolucija u proizvodnji nafte iz gustih formacija mijenja svijet), autora H. Hamma, glavnog izvršnog direktora tvrtke, Continental Resources, posvećen je novoj tehnologiji proizvodnje tzv. lagane nafte (»Light tight Oil - LTO«) iz slabopropusnih ležišta u SAD-u. Takva nafta ima kvalitetna svojstva, tj. relativno malu gustoću i niski sadržaj sumpora te se smatra najkvalitetnijom naftom u svijetu. Uz to naglašava se sljedeće:

    ________________________________________________________________________ 11

  • PodržavaPlin.... 24

    Ovaj broj je pod pokroviteljstvom INA-Industrija nafte, d.d.

    8 pt - SloTheSans Light

    a) Federalni zakon u SAD-u donesen 1970., kontrolira snabdijevanje, potražnju i cijenu energije;

    b) američkim aktima kao što su: »Energy Policy« i »Conservation Act« iz 1975. te »Export Administra-tion Act« iz 1979. zabranjen je izvoz američke nafte, ali će se to u sljedećim godinama mijenjati, jer je do 2020. (prema DEPA – Domestic Energy Producers Alliance) predviđena američka energetska neovisnost i mogućnost izvoza ugljikovodika;

    c) novom tehnologijom vodoravnog bušenja postiže se dužina vodoravnog kanala bušotine 1.500 – 3.000 m;

    d) trenutno, tj. u 2014. g. SAD izvozi naftne derivate u količini od oko 680.000 m3/d.

    12. U članku pod naslovom: Making the most of what’s left in the North Sea (Kako pridobiti najviše od preostalih količina u Sjevernom moru) , autor sir I. Wood, bivši glavni direktor tvrtke Wood Group, navodi da je Velika Britanija u zadnjih pet desetljeća bila glavni internacionalni igrač u naftnoj i plinskoj indu-striji zahvaljujući uspješnoj vlastitoj »offshore« industriji okružujućeg Sjevernog mora. Do sada je iz tog okruženja Velika Britanija proizvela blizu 6,0 x 109 toe (tona ekviva-lentne nafte), zaposlila preko 400.000 ljudi diljem zemlje i pritom ostvarila izvoz u raznoj robi i servisima u preko 100 zemalja u vrijednosti preko 7 milijardi engleskih funti godišnje. Uz to, valja naglasiti sljedeće: a) proizvodnja ugljikovodika u UK opada, postigla je

    vrhunac 1999. Ostatak pridobivih rezervi iznosi oko 3,3 x 109 toe te je zbog toga u prošloj godini uloženo oko 14 milijardi funti za otkrivanje novih naftnih i plinskih ležišta;

    b) u razdoblju od 50 godina investirano je u Sjeverno more (koje pripada UK) oko 300 milijardi funti i pritom je državna blagajna zaradila preko 300 mili-jardi samo na proizvodnim taksama;

    c) trenutno je u proizvodnji preko 300 naftnih i plinskih polja, od marginalnih, srednjih do velikih.

    13. U članku pod naslovom: Global gas prices: A random walk or inevitable convergence? (Globalne cijene plina: Nasumično kretanje ili neizbježno pribli-žavanje?), autora H.V. Rogersa, direktora Programa istraživanja plina sa Oxford Instituta za studije o ener-giji, navodi se nekoliko bitnih informacija vezanih za cijenu prirodnog plina i ukapljenog prirodnog plina, između ostalog: a) temeljeći se na nekoliko studija, u slijedećih neko-

    liko desetljeća prirodni plin će najbrže rasti u udjelu globalnog energetskog tržišta;

    b) »Brent« cijena prirodnog plina kretala se od 10 USD/106 BTU (British Thermal Unit) u 2007., do 20 USD/106 BTU u 2013. godini;

    c) u istom razdoblju u »Azijskom LNG Spotu« cijena se kretala od 7 USD/106 BTU do 19 USD/106 BTU, a »Henry Hub« cijena plina u SAD-u kretala se oko 6 USD/106 BTU, dok je cijena po »European hub-u« oko 11 USD/106 BTU;

    d) značajno je naglasiti da je u 2013. razlika između »European hub« cijene plina i cijene ruskog plina (koja se temelji na cijeni nafte) bila manja od 5%;

    e) do konca 2019. u SAD-u će se brojni uvozni UPP (LNG) terminali preinačiti u izvozne za količine ukapljenog prirodnog plina oko 70 – 110 x 109m3 godišnje.

    14. Članak pod naslovom: LNG to grow twice as fast as overall demand for gas (Industrija UPP-a će rasti dvostruko brže nego ukupna potražnja za plinom), autora S. Hill-a, predsjednika firme Global Energy Marketing and Shipping – BG Group, opisuje razvoj UPP (LNG) tehnologije tj. ukapljenog prirodnog plina (SVT), te predviđa da će proizvodnja i opskrba UPP-a rasti dvostruko brže od prirodnog plina, tj. 5%/g. Do 2025. g. globalna UPP opskrba dostići će od one 240 x 106 t u 2013. g. na 400 x 106 t u 2025. godini te će iznositi 10% ukupno konzumiranog plina u svijetu. Danas je u svijetu u opticaju oko 380 UPP brodova, pri čemu se obavi 75.000 tereta iz 17 izvoznih zemalja u 27 uvoznih zemalja svijeta.

    15. U članku pod naslovom: Australian LNG floats to the top(Australija preuzima vodeće mjesto među izvoznicima UPP-a), autora P. Colemana, direktora tvrtke Woodside Energy, naglašava se da će u slijede-ćim desetljećima australska UPP industrija biti vodeća u svijetu. Ujedno je prikazan kronološki razvoj naftnog rudarstva u Australiji od 1970. g. do danas, pri čemu je na postrojenja kao što su: »offshore« platforme, podvodna infrastruktura, procesna skladišna postrojenja na kopnu te postrojenja za punjenje UPP brodova i UPP brodovi, uloženo preko 27 x 109 USD. U pet proizvodnih jedi-nica proizvodi se godišnje oko 16 x 106 tona ukapljenog prirodnog plina. Planira se u slijedećih sedam novih UPP – projekata uložiti preko 200 x 109 USD, čime će se postići 20% ukupnog globalnog snabdijevanja ukaplje-nim prirodnim plinom.

    16. Članak pod naslovom: The EU takes an option on developing shale gas (EU odlučuje o kretanju u razradu ležišta plinskih škriljevaca), autora D.A. Iago,

    12 ________________________________________________________________________

  • PodržavaPlin.... 24

    Ovaj broj je pod pokroviteljstvom INA-Industrija nafte, d.d.

    8 pt - SloTheSans Light

    korespodenta firme Argus Media Group u Brislu, posvećen je analizi zakonskih mogućnosti istraživanja prirodnog plina iz nekonvencionalnih ležišta u EU, pri čemu se naglašava pravo EU članica da same izaberu izvore energije koje će iskorištavati, kao i generalnu strukturu snabdijevanja energijom. Europska komisija je procijenila da pridobive rezerve prirodnog plina u EU u škriljevcima iznose oko 16 x 1012m3.

    17. D. Demers, izvršni direktor kanadske tvrtke Westport u članku pod naslovom: Natural gas engi-nes hit the roads of North America (Motori pogo-njeni plinom na cestama Sjeverne Amerike), analizira upotrebu prirodnog plina u cestovnom i morskom prometu, usredotočujući se na ukapljeni prirodni plin - UPP (LNG) i stlačeni (komprimirani) prirodni plin – SPP (CNG). Međunarodna energetska agencija (IEA) procjenjuje značajan porast primjene prirodnog plina u transportu, kako u cestovnom, tako i u morskom. To se potkrepljuje i razlikom u cijeni, pri čemu se navodi da je u SAD-u prosječna cijena dizela oko 3,92 USD/106 BTU, odnosno ukapljenog prirodnog plina 2,76 USD/106 BTU, dok je cijena komprimiranog plina oko 2,09 USD/106 BTU. Ulažu se značajna sredstva u SAD-u u UPP (LNG) i SPP (CNG) postaje, pri čemu su vodeće firme Shell, zatim, kanadska firma Westport te firma Blu and Clean Energy.

    18. U članku pod naslovom: Preparing and promo-ting the energy transition (Priprema za i promovira-nje prijelaza na obnovljive izvore energije), autor C. Margerie, glavni direktor tvrtke Total, usredotočuje se na naftno-plinsku industriju i na odgovornost u snab-dijevanju energije. Tu možemo izlučiti nekoliko bitnih navoda: a) globalna potražnja za energijom procjenjuje se do

    2035. više od 30%; b) energija vjetra i sunčeva energija porast će do 2035.

    godine od sadašnjih 1% na 6%; c) fosilna goriva će i dalje dominirati i do 2035. g. i biti

    će zastupljena sa 74%, nafta će biti na 28% a prirodni plin na 25%;

    d) životni vijek naftnih rezervi (izuzev naftnih škrilje-vaca) procjenjuje se na oko 80 godina, a prirodnog plina (izuzev plinskih hidrata) na oko 140 godina;

    e) pad proizvodnje nafte iz starih polja kao i povećanje potražnje za naftom do 2030. treba nadoknaditi novom proizvodnjom blizu 9,0 x 106m3/d, što je oko 60% sadašnje tekuće proizvodnje nafte u svijetu;

    f) 60% stakleničkih plinova rezultat su proizvodnje i potrošnje fosilnih goriva, pri čemu najviše sudjeluje

    Kina stvarajući emisiju oko 24%, SAD oko 18%, a EU oko 12%.

    19. Članak pod naslovom: Make a start to climate action by cutting flaring (Ublažavanje klimatskih promjena započnite smanjenjem spaljivanja na baklji), autorice R. Kyte, potpredsjednice World Bank Group za klimatske promjene, razmatra, kako i sam naslov kaže, utjecaj fosilnih goriva na klimatske promjene, naglašavajući, posebice, utjecaj naftnog plina koji izgara na bakljama širom svijeta. Navedimo samo neke podatke vezane uz ovu temu: a) nedavno je International Panel Climate Change

    (IPCC) objavio promjenu klime koja bi mogla uzro-kovati:

    ■ rizike podizanja razine mora; ■ poplave i oštećenja gradova; ■ rizike o nesigurnosti i nestašici hrane; ■ rizike o infrastrukturi;

    b) u žarištu je eliminacija izgaranja plina na bakljama, gdje su uključene 32 naftne kompanije i zemlje proi-zvođači nafte;

    c) svake godine u svijetu izgori na bakljama oko 140 x 109m3 plina, što rezultira emisijom CO2 u zraku u količini od oko 350 x 106 tona, a to je ekvivalentno 1/3 konzumacije plina u EU;

    d) u mnogim zemljama radi se na eliminaciji izgara-nja plina na bakljama koristeći ga u druge svrhe: Meksiko, Azerbejdžan, Nigerija, Saudijska Arabija, Katar, UAE, Kuwait i dr.;

    e) najveći potrošači plina na bakljama (izraženo 109m3/g.) su: Rusija (50), Nigerija (15), Iran (12), Irak (10), SAD (7), Alžir (6), Kazahstan (5), Angola (4,5), Saudijska Arabija (4), Libija (4), Venecuela (3,5), Meksiko (3,5), Kina (3), Kanada (2,5), Indone-zija (2,5), Qatar (2,5), Uzbekistan (2,5), Oman (2,5), Malezija (2), Egipat (2).

    20. Članak pod naslovom: Balance of power in Russian partnerships (/ Ravnoteža moći u partner-stvima s ruskim kompanijama), autora J. Hendersona, Oksfordski institut za energetske studije, i A. Fergu-sona bivšeg šefa odjela za plin firme TNK-BP, obrađuje uspješnu suradnju zapadnih i ruskih naftnih kompanija u cilju unapređenja tehnologije istraživanja, razrade i proizvodnje nafte i plina, kao i u cilju otkrivanja i pove-ćanja rezervi nafte i plina u Rusiji. Izdvajamo neke bitne navode: a) nedavni »joint ventures« između ruskih kompanija

    Rosnefta, Gazproma, Novateka i brojnih internaci-onalnih naftnih kompanija, u protekle dvije godine

    ________________________________________________________________________ 13

  • PodržavaPlin.... 24

    Ovaj broj je pod pokroviteljstvom INA-Industrija nafte, d.d.

    8 pt - SloTheSans Light

    označili su povratak partnerskoj strategiji koja je 2000. g. u Rusiji napuštena;

    b) inozemne naftne kompanije osiguravaju suvre-menu tehnologiju, eksperte u upravljanju i kapital, dok domaće ruske kompanije osiguravaju prostor i koncesije za pogodno istraživanje i otkrivanje rezervi nafte i plina;

    c) najveći »joint ventures« između ruske kompanije TNK i engleske kompanije BP ostvaren je 2003. g. koji je rezultirao uspješnom suradnjom;

    d) značajan »joint ventures« između Rosnefta i Exxona, Statoila i ENI-a fokusiran je na istraživanje nafte u Arktičkom području te na istraživanje nafte u nekon-vencionalnim ležištima;

    e) razvijen je »7R« model angažmana (»engagement model«) koji bi trebao doprinijeti pozitivnom odnosu inozemnih i domaćih investitora u poslovnim okol-nostima u Rusiji. Nakon 15 g. analiziranja modela »7R« dokazano je da potencijalni strani partneri u Rusiji imaju mogućnost uspješne suradnje na opera-tivnom, kulturnom i duhovnom planu;

    f) model »7R« obuhvaća pojmove nužne za uspješnu suradnju kompanija:

    ■ Resourcing – izvorište, poticaj; ■ Renewal – obnova; ■ Reciprocity – uzajamnost; ■ Relevance – važnost; ■ Reality – stvarnost; ■ Rigour – stroge mjere; ■ Relationships – srodni odnosi.

    21. Autor D. Kaberuka, predsjednik Afričke banke za razvoj u članku pod naslovom: Realising Africa’s full oil and gas potential (Ostvarenje punog naftnog i plinskog potencijala Afrike), objavljuje niz podataka vezanih za naftnu industriju u Africi, od kojih izdvajamo one bitne:proizvodnja nafte u Africi u 2013. iznosila je preko 360

    x 106m3/g; a) Afrika ima oko 10% dokazanih svjetskih rezervi

    nafte, i 8% dokazanih rezervi prirodnog plina; b) Afrička banka za razvoj nedavno je osnovala Afri-

    can Natural Resources Center (Centar za Afričke prirodne izvore) koji bi trebao osigurati financijsku i tehničku pomoć te stručni savjet za razvoj domaćeg gospodarstva;

    c) naglašene su zemlje koje imaju uspješno razvijeno naftno rudarstvo, kao što su: Angola, Gabon, Nige-rija, Republika Kongo, Gana, Kenija, Uganda, Mada-gaskar, Mozambik i Tanzanija.

    22. U članku pod naslovom: Innovative financing for upstream oil and gas (Inovativna rješenja za finan-ciranje istraživanja i proizvodnje nafte i plina), autor J. Martin, direktor odjela za globalnu energiju Standard Chartered Bank, naglašava nekoliko bitnih informacija vezanih za naftno rudarstvo. To su: a) prema procjeni IEA, zbog porasta potražnje za ener-

    gijom, u slijedećih 20 g. investirat će se u naftnu industriju godišnje oko 1,0 bilijun USD;

    b) najveće investiranje odnosit će se na: ■ vrlo duboka mora; ■ na »pre-salt« ležišta u Brazilu; ■ na škriljevce (shales) u SAD-u, Rusiji, Kini; ■ na istočnu Afriku, radi otkrića relativno velikih rezervi prirodnog plina;

    c) nacionalne naftne kompanije kontroliraju preko 70% dokazanih pridobivih rezervi ugljikovodika u svijetu i odgovorne su za preko 60% proizvodnje istih.

    23. Članak pod naslovom: The human challenge in the oil and gas industry (Izazovi ljudskih resursa u industriji nafte i plina), autora M. C. Filhoa, generalnog tajnika Brazilskog instituta za naftu, plin i biogoriva, posvećen je ljudima i generacijama vezanim za razvoj naftno-plinske industrije. Izdvajamo slijedeće podatke: a) svjetska potražnja za energijom do 2040. godine

    porast će za 56%; b) prema »UN World Population Prospects »(2012.)

    očekuje se do 2040. porast stanovništva na 9 mili-jardi;

    c) održivi razvoj nije moguć bez održive energije te razvoj modernih energetskih servisa fundamentalan je za razvoj društva;

    d) jedan od glavnih zadataka svjetske industrije odnosi se na zapošljavanje novih generacija stanov-ništva poznata kao »Y« (ili Millennial), (rođene 1980.) i »Z« generacije (rođene 1990.), koja je karakteristična po vrijednosti koja se razlikuje od prethodne generacije »X«;

    e) generacija »Y« svjedočila je tehnološkom razvoju interneta, a aktivna je i otvorena prema socijalnim mrežama;

    f) generacija »Z« rođena je u vrijeme PC-a, mobilnih telefona, MP3 playera te internetske povezanosti;

    g) strategija naftnih kompanija i vlada odnosi se na privlačenje ovih generacija u naftno rudarstvo.

    akademik Mirko Zelićpredsjednik Znanstvenog vijeća za naftu i plin HAZUpredsjednik HUNIG-a

    14 ________________________________________________________________________

  • PodržavaPlin.... 24

    Ovaj broj je pod pokroviteljstvom INA-Industrija nafte, d.d.

    8 pt - SloTheSans Light

    Ključne riječi: inicijalni EOR pregled, povećanje iscrpka, Hrvatski EOR potencijalKey Words: initial EOR screening, increased recovery, Croatian EOR potential

    Sažetak

    Svako naftno ležište određeno je velikim brojem karak-teristika, kao što su: ležišni tlak i temperatura, svojstva ležišne stijene, tip nafte te njezin sastav i viskoznost. Posljedica tog mnoštva varijabli je velika raznoli-kost naftnih ležišta. Zbog toga nisu sva naftna ležišta podobna za primjenu EOR-a i nije svaka EOR metoda primjenjiva na svako ležište.

    Postupak početnog EOR pregleda naftnih polja uključuje popisivanje svih bitnih svojstava ležišta i ležišnih fluida te njihovu usporedbu s kriterijima primjenjivosti raznih EOR metoda. Ovo je prvi korak u definiranju EOR potencijala na nekom prostoru, koji će brzo istaknuti sva perspektivna polja/ležišta za EOR te maknuti fokus s nepodobnih kandidata.

    Takav početni pregled proveden je na svim značaj-nim naftnim poljima u Hrvatskoj. Pritom su popisane ključne karakteristike ležišta i fluida za sve hidrodina-mičke jedinice s utvrđenim rezervama nafte većim od 1*106 m3 (iznimno je obuhvaćeno i nekoliko manjih HDJ) te su uspoređene s publiciranim empirijskim kriterijima primjenjivosti EOR metoda.

    U ovom su radu prikazani rezultati početnog EOR pregleda hrvatskih naftnih polja. Spomenutim pregle-dom utvrđen je ukupan EOR potencijal u Hrvatskoj i definirane su primjenjive EOR metode.

    AbstractEvery oil reservoir is determined by many characte-ristics, such as reservoir pressure and temperature, reservoir rock properties, crude oil type, its compo-sition and viscosity. The consequence of such a large number of variable properties is great diversity of oil reservoirs. Therefore, not all oil reservoirs are suitable for EOR and not every EOR method is applicable to a certain oil reservoir.

    The process of initial oil field EOR screening invol-ves the inventory of all significant reservoir and fluid properties and their comparison with the applicability criteria of various EOR methods. This is the first step in defining the EOR potential in a broader area, and it will quickly highlight all promising fields / reservoirs suitable for EOR implementation while removing focus from unsuitable candidates.

    This initial screening was conducted on all major oil fields in Croatia. The key properties for all reservo-irs containing more than 1*106 m3 initial oil in place (and exceptionally, several smaller reservoirs) were listed and compared to published empirical criteria for applicability of EOR methods.

    This paper presents the results of the initial EOR screening for Croatian oil fields. It further includes the total EOR potential in Croatia and applicable EOR methods.

    EOR potencijal naftnih polja u HrvatskojEor Potenital in Croatian Oil Fields Vlatko Bilić Subašić

    INA d.d., Zagreb [email protected]

    Nenad Smontara INA d.d., Zagreb

    [email protected]

    ________________________________________________________________________ 15

  • PodržavaPlin.... 24

    Ovaj broj je pod pokroviteljstvom INA-Industrija nafte, d.d.

    8 pt - SloTheSans Light

    UvodU razdoblju između 1978. i 1991. godine izvršena su detaljna laboratorijska ispitivanja učinka ugljiko-vog dioksida na istiskivanje nafte iz naftnih ležišta u Hrvatskoj. Ta istraživanja, zajedno s numeričkom simulacijom istiskivanja nafte iz ležišta, pokazala su da je naizmjeničnim utiskivanjem ugljikovog diok-sida i vode moguće ostvariti značajan dodatni iscrpak nafte iz naftnih ležišta eksploatacijskih polja Ivanić i Žutica. Pilot projekt je započeo 2001. utiskivanjem slane vode u naftno ležište s ciljem povećanja ležišnog tlaka, a u razdoblju od 2003. do 2006. provedeno je i utiskivanje ugljikovog dioksida. Na temelju rezul-tata pilot projekta donesena je odluka o realizaciji prvog projekta povećanja iscrpka nafte (EOR projekt) u Hrvatskoj. U izgradnju površinskog sustava (KS Molve, KS Etan, cjevodovi i membranski separator na KS Žutica) te opremanje utisnih i proizvodnih bušotina do sada je investirano preko 480 milijuna kuna, dok je za dovršenje projekta, u razdoblju 2015. – 2016., potrebno uložiti još 313 milijuna kuna. Prema numeričkom modelu ležišta, EOR projektom utiskivanja CO2 će se povećati konačni iscrpak nafte za 4,8% od utvrđenih geoloških rezervi.

    Cilj ovoga rada je dati pregled ukupnog EOR potencijala u Hrvatskoj i definirati primjenjive EOR metode, uz već spomenuto utiskivanje ugljikovog diok-sida u iscrpljena naftna ležišta.

    EOR (Enhanced Oil Recovery) je proces pove-ćanja iscrpka nafte utiskivanjem fluida koji se ne nalaze prirodno u ležištu. Povećanje iscrpka poslje-dica je manipulacije kemijskih i fizikalnih interakcija u naftnim ležištima na način koji unaprjeđuje povoljne uvjete crpljenja.

    Konvencionalnim metodama proizvodnje nafte moguće je prosječno iscrpiti oko 35 % utvrđenih rezervi nafte. To znači da u trenutku prekida proi-zvodnje na nekom polju, u ležištu preostaje oko 65 % utvrđenih rezervi nafte, što je velik i atraktivan cilj za EOR metode, jer one imaju potencijal za prekategori-zaciju nepridobivih rezervi nafte u bilančne rezerve.

    Može se reći da je EOR skup metoda za produ-ljenje proizvodnog vijeka iscrpljenih ili nerentabilnih naftnih polja. EOR se često primjenjuje u tercijarnoj fazi crpljenja naftnih polja, nakon što proizvodnja konvencionalnim i manje riskantnim metodama, kao što su primarna proizvodnja i zavodnjavanje, postane nerentabilna zbog male proizvodnosti bušotina i viso-kog udjela vode u proizvodnji. No može se koristiti i u sekundarnoj fazi crpljenja umjesto zavodnjavanja ili u primarnoj fazi crpljenja, kod ležišta s teškom naftom.

    Sve EOR metode podrazumijevaju utiskivanje nekog fluida u ciljano ležište. Ukupna djelotvornost bilo kojeg procesa utiskivanja fluida u ležište, s ciljem istiski-vanja ležišne nafte, određena je umnoškom makroskop-ske i mikroskopske djelotvornosti istiskivanja.

    EOR se oslanja na tri temeljna mehanizma:1. Redukcija međupovršinske napetosti između

    ležišne nafte i utiskivanog (istiskujućeg) fluida s ciljem povećanja kapilarnog broja i povećanja mikroskopske djelotvornosti istiskivanja.

    2. Smanjenje omjera pokretljivosti fluida radi pove-ćanja makroskopske djelotvornosti istiskivanja nafte iz ležišta. To se postiže povećanjem visko-znosti istiskujućeg fluida, smanjenjem relativne propusnosti istiskujućeg fluida te smanjenjem viskoznosti nafte koja se istiskuje.

    3. Smanjenje viskoznosti nafte, odnosno, poveća-nje pokretljivosti nafte dovođenjem toplinske energije u ležište, radi olakšanja utoka nafte u proizvodne bušotine.

    EOR metode definirane su vrstom fluida koji se utiskuje u ciljano ležište te se mogu svrstati u četiri kategorije:

    1. EOR metode utiskivanja plinova u uvjetima miješanja: ■ uključuju metode utiskivanja dušika/dimnih plinova, plinovitih ugljikovodika i CO2;

    ■ oslanjaju se na smanjenje ili poništavanje međupovršinske napetosti između ležišne nafte i utisnutih fluida.

    2. Kemijske EOR metode: ■ uključuju metode utiskivanja polimera te mice-larno-polimernih i alkalnih otopina;

    ■ oslanjaju se na dodavanje jednog ili više kemij-skih aditiva utisnom fluidu kako bi se postiglo smanjenje ili poništavanje međupovršinske napetosti između ležišne nafte i istiskujućeg fluida i/ili smanjenje omjera pokretljivosti između njih.

    3. Termalne EOR metode: ■ uključuju metode cikličkog i kontinuiranog utiskivanja pare te sagorijevanje nafte u ležištu;

    ■ oslanjaju se na zagrijavanje ležišne nafte uvođe-njem toplinske energije u ležište i na taj način smanjenje njene viskoznosti i olakšanje protoka kroz ležište.

    4. Mikrobiološke EOR metode: ■ oslanjaju se na utiskivanje mikroorganizama u ležište, koji u reakciji s ležišnim fluidima gene-riraju polimere ili surfaktante.

    16 ________________________________________________________________________

  • PodržavaPlin.... 24

    Ovaj broj je pod pokroviteljstvom INA-Industrija nafte, d.d.

    8 pt - SloTheSans Light

    Empirijski kriteriji primjenjivosti EOR metodaEOR metode primjenjuju se od 1959. Do danas je u svijetu implementirano preko 600 projekata, a ujedno su provedena mnoga laboratorijska ispitivanja radi boljeg razumijevanja EOR mehanizama. Zbog velike količine sakupljenog teoretskog znanja i praktičnog iskustva, može se zaključiti kako je EOR zrela tehno-logija. Veći broj publiciranih članaka u naftaškoj struci bavi se kriterijima primjenjivosti EOR metoda. Jedan od najčešće citiranih skupova kriterija postavio je Martin Taber (Taber et.al., 1996). Taberovi kriteriji u potpunosti su empirijski, a temelje se na stvarnim projektima, koji su do tad bili provedeni u svijetu te predstavljaju presjek karakteristika ležišta i fluida uspješnih EOR projekata. Stoga se mogu shvatiti i kao poželjna svojstva ležišta i ležišnih fluida za pojedine EOR metode.

    Za potrebe analize opisane u ovom članku, Tabe-rov set kriterija je modificiran i nadopunjen dodat-nim karakteristikama ležišta i fluida. Usvojeni kriteriji sastoje se od 11 EOR metoda tablično suprotstavljenih s 13 svojstava ležišta i ležišnog fluida.

    Spomenute karakteristike ležišta i fluida su: ■ gustoća nafte u površinskim uvjetima ■ trenutna viskoznost nafte u ležištu ■ sastav nafte (dominantna skupina ugljikovodič-nih frakcija)

    ■ trenutno zasićenje ležišta naftom

    ■ litologija ležišta (pješčenjak, pijesak, karbonat, breča/konglomerat)

    ■ efektivna debljina ležišta ■ prosječna apsolutna propusnost ležišta ■ prosječni porozitet ležišta ■ dubina ležišta ■ temperatura ležišta ■ nagib ležišta (više ili manje od 15°) ■ postojanje i tip heterogenosti ležišta (homogeno, proslojci lapora, sekundarni porozitet)

    ■ salinitet slojne vode Prikaz presjeka karakteristika ležišta i fluida s EOR metodama nalazi Tablici 1. Govoreći općenito o poželjnim ležišnim svojstvima

    za pojedine EOR metode, proces utiskivanja plinova u uvjetima miješanja zahtijevaju lake nafte s malom viskoznošću. Takve nafte često imaju veliki udio lakih i srednjih ugljikovodičnih frakcija, koje su nužne za postizanje miješanja utisnutog i ležišnog fluida kroz višestruke kontakte (dinamičko miješanje). Povoljnija su tanja ležišta i/ili ležišta s većim nagibom, zbog manje vjerojatnosti gravitacijske segregacije utisnutog plina i ležišne nafte, što negativno djeluje na makroskopsku djelotvornost istiskivanja. Ujedno, ležište treba biti dovoljno duboko da u njemu bude moguće postići minimalni tlak miješanja.

    Kemijske EOR metode zahtijevaju niže tempera-ture ležišta, kako bi se izbjegla termalna degradacija polimera. Zahtijevaju ležište pješčenjaka, kako bi se smanjila adsorpcija surfaktanata i ostalih skupih kemi-

    Tablica 1. Kriteriji primjenjivosti EOR metoda

    U�skivanje dušika i/ili dimnih plinova u

    uvje�ma miješanja

    U�skivanje plinovi�h ugljikovodika u

    uvje�ma miješaja

    U�skivanje CO2 u uvje�ma miješanja

    Is�skivanje na�e nemješljivim

    plinovima

    micelarno-polimerno, alkalno/PAT/polimerno ili alkalno zavodnjavanje

    Polimerno zavodnjavanje

    Sagorijevanje na�e u ležištu

    Ciklično u�skivanje pare

    (huff and puff)

    Kon�nuirano u�skivanje pare (steam flooding)

    SAGD (steam assisted gravity

    drainage)

    MEOR (microbial enhanced

    oil recovery)

    Gustoća na�e na površinskim uvje�ma

    (kg/m3)< 850; prosjek 790 < 916; prosjek 820 < 922; prosjek 845 < 986; prosjek 918 < 934; prosjek 850 < 966; prosjek 896 < 1 000; prosjek 959 < 1014; prosjek 968 < 1014; prosjek 968 < 1014; prosjek 968 < 950; prosjek 875

    Trenutna viskoznost na�e u ležištu

    (mPa*s)< 0,4; prosjek 0,2 < 3; prosjek 0,5 < 10; prosjek 1,5 < 600; prosjek 65 < 35; prosjek 13 < 150; >10 < 5 000; prosjek 1 200 < 200 000; prosjek 4 700 < 200 000; prosjek 4 700 < 200 000; prosjek 4 700 < 50

    Sastav na�e (udio pojedinih frakcija i

    komponen�)

    visok udio lakih frakcija C1-C7

    visok udio lakih frakcija C2-C7

    visok udio srednjih frakcija C5-C12

    nebitnovisok udio lakih i srednjih frakcija,

    prisustvo organskih kis.nebitno

    visok udio teških frakcija, prisustvo

    asfaltenanebitno nebitno nebitno nebitno

    Trenutno zasićenje ležišta na�om

    (% pornog volumena)> 40; prosjek 78 > 30; prosjek 71 > 30; prosjek 46 > 45; prosjek 70 > 35; prosjek 53 > 50; prosjek 64 > 50; prosjek 67 > 40; prosjek 66 > 40; prosjek 66 > 40; prosjek 66 > 50; prosječno 60

    Litologija ležišta (pješčenjak / pijesak /

    karbonat)pješčenjak ili karbonat pješčenjak ili karbonat pješčenjak ili karbonat nebitno pješčenjak pješčenjak

    pješčenjak, pijesak ili karbonat

    pješčenjak ili pijesak pješčenjak ili pijesak pješčenjak ili pijesak pješčenjak

    Efek�vna debljina ležišta (m)

    < 3, osim u slučaju velikog nagiba sloja ili

    masivnog ležišta

    < 3, osim u slučaju velikog nagiba sloja ili

    masivnog ležišta

    velik raspon povoljnih debljina

    nebitno nebitno nebitno > 3 > 6 > 6 > 6 nebitno

    Prosječna apsolutna propusnost ležišta

    (mD)nebitno nebitno nebitno nebitno > 10; prosjek 450 > 10; prosjek 800 > 50 > 100; prosjek 2 700 > 100; prosjek 2 700 > 100; prosjek 2 700 > 75; prosječno 190

    Prosječni porozitet ležišta

    (%)

    > 11; prosjek 18, nebitno u slučaju

    sek. poroziteta

    > 11; prosjek 18, nebitno u slučaju

    sek. poroziteta

    > 11; prosjek 18, nebitno u slučaju

    sek. poroziteta

    > 11; prosjek 18, nebitno u slučaju

    sek. poroziteta

    > 15; prosjek 20, nebitno u slučaju

    sek. poroziteta

    > 15; prosjek 20, nebitno u slučaju

    sek. poroziteta> 15 > 20 > 20 > 20

    > 12; prosječno 19, nebitno u slučaju

    sek. poroziteta

    Dubina ležišta (m)

    > 1830 > 1220 > 760 > 550 < 2750; prosjek 1000 < 2750 < 3500; prosjek 1070 < 1220; prosjek 460 < 1220; prosjek 460 < 1220; prosjek 460 < 1055; prosječno 750

    Temperatura ležišta (°C)

    nebitno < 121 < 121 nebitno < 93; prosjek 52 < 93; prosjek 60 > 38; prosjek 57 nebitno nebitno nebitno < 75

    Nagib ležišta > 15 °povoljno zbog

    gravitacijskog utjecajapovoljno zbog

    gravitacijskog utjecajapovoljno zbog

    gravitacijskog utjecajapovoljno zbog

    gravitacijskog utjecajapovoljno zbog

    gravitacijskog utjecajapovoljno zbog

    gravitacijskog utjecajanebitno nebitno nebitno nebitno nebitno

    Heterogenost ležištaSekundarni porozitet

    nepovoljanSekundarni porozitet

    nepovoljanSekundarni porozitet

    nepovoljanSekundarni porozitet

    veoma nepovoljanSekundarni porozitet

    veoma nepovoljanSekundarni porozitet

    veoma nepovoljanSekundarni porozitet

    veoma nepovoljanSekundarni porozitet

    nepovoljanSekundarni porozitet

    veoma nepovoljanProslojci lapora veoma

    nepovoljniSekundarni porozitet

    nepovoljan

    Salinitet slojne vode (g/l NaCl)

    nebitno nebitno nebitno nebitno < 100 < 100 nebitno nebitno nebitno nebitno < 100

    Povoljna svojstva na�e i ležišta

    EOR metode

    ________________________________________________________________________ 17

  • PodržavaPlin.... 24

    Ovaj broj je pod pokroviteljstvom INA-Industrija nafte, d.d.

    8 pt - SloTheSans Light

    kalija na stijenu te dovoljno veliku propusnost da se omogući dovoljan utisni kapacitet. Kemijske metode funkcioniraju i s umjereno teškim i nešto viskoznijim naftama, no još uvijek je potrebno izbjeći nepovoljan omjer pokretljivosti između istiskivanog i istiskujućeg fluida.

    Kod primjena termalnih EOR metoda, najvažnije je imati visoko zasićenje ležišta naftom, pogotovo kod metode utiskivanja pare, gdje se dobar dio proizve-dene nafte na površini koristi kao gorivo za proizvod-nju pare. Ujedno, ležište bi moralo biti pliće, jer se u kanalu utisnih bušotina gubi toplinska energija. Kod metode sagorijevanja nafte u ležištu, bitno je da ležište bude veće debljine, kako bi se smanjili gubici topline u susjedne formacije. Sve termalne metode primjenjuju se isključivo na ležištima s jako viskoznim naftama, koje pri originalnoj ležišnoj temperaturi otežano struje kroz ležište i sporo utiču u bušotine te nije moguće ostvariti rentabilnu proizvodnju bez uvođenja dodatne toplinske energije u ležište s ciljem smanjenja visko-znosti nafte.

    Na kraju je bitno napomenuti kako su izražena heterogenost i prirodna raspucanost ležišta nepovoljni za sve vrste EOR-a, a za neke metode su i eliminacijski kriterij.

    Treba naglasiti da su kriteriji iz tablice 1 samo smjernice za odabir optimalne EOR metode, a ne čvrsta pravila. Oni su veoma korisni za brz i jeftin kvalitativni pregled velikog broja ležišta - kandidata za EOR, prije nego što se donese odluka o izradi skupih ležišnih studija i numeričkih modela.

    Početni EOR pregled naftnih polja u Hrvatskoj

    Inicijalnim EOR pregledom obuhvaćene su sve značaj-nije akumulacije nafte u Hrvatskoj, s izuzetkom naftnih polja Ivanić i Žutica na kojima je, u trenutku izrade ove analize, već proveden EOR projekt utiskivanja CO2. Preciznije, obuhvaćene su sve hidrodinamičke jedinice (HDJ) s utvrđenim rezervama nafte većim od 1*106 m3 (iznimno je obuhvaćeno i nekoliko manjih ležišta). Za sve spomenute HDJ popisano je 13 kritičnih svoj-stava ležišta i ležišnih fluida koja su se zatim uspore-

    đivala s kriterijima primjenjivosti svake EOR metode. Ukoliko se pojedino svojstvo ležišta ili fluida nalazilo unutar raspona vrijednosti kriterija određene EOR metode, tada je ćelija na presjeku svojstva i metode obojana zeleno. Kada se svojstvo ležišta ili fluida nala-zilo na rubu raspona vrijednosti kriterija određene EOR metode, tada je ćelija na presjeku obojana žuto. U slučaju kada se svojstvo nalazilo izvan raspona vrijed-nosti kriterija, ćelija na presjeku obojana je crveno. Za potrebe ovog početnog pregleda izrađen je Visual Basic program u Excelu koji je cijeli proces uvelike automati-zirao. Primjer usporedbe karakteristika naftnog ležišta A1 u tektonskom Bloku 3 na polju Stružec s kriterijima pojedinih EOR metoda prikazan je u Tablici 2.

    Ukoliko je svih 13 svojstava ležišta i ležišnih fluida optimalno zadovoljilo kriterije neke EOR metode (ili su neki od njih nebitni), tada je ta metoda proglašena optimalnom za promatranu HDJ. U slučaju da su se neka svojstva nalazila u rubnom rasponu kriterija EOR metode, tada je ta metoda proglašena uvjetno primjenjivom za promatranu HDJ, što ukazuje na potrebu za dodatnim laboratorijskim ispitivanjima prije prihvaćanja/odbacivanja metode. Kada neka svojstva nisu zadovoljavala kriterije EOR metode, tada je metoda proglašena neprimjenjivom za proma-tranu HDJ.

    Rezultati inicijalnog EOR pregleda razvrstani su po proizvodnim regijama u Hrvatskoj i prikazani u sažetim tablicama 3.- 6. Pritom, prikazane su samo HDJ koje su pogodne za neku EOR metodu te metode koje su primjenjive u promatranoj proizvodnoj regiji. Uz tablicu s rezultatima inicijalnog pregleda nalaze se i podaci o utvrđenim rezervama i trenutnom iscrpku analiziranih HDJ.

    Ćelije u sjecištima redaka s nazivima promatranih HDJ i stupaca s nazivima EOR metoda obojene su ovisno o stupnju kompatibilnosti ležišta i EOR metoda. Zelena boja označava potpuno zadovoljavanje krite-rija EOR metode, žuta označava djelomičnu (uvjetnu) kompatibilnost, a crvena nekompatibilnost. Dodatno, u ćelijama su navedena svojstva promatrane HDJ koja su nekompatibilna s kriterijima pojedine EOR metode. Podebljana su svojstva koja se nalaze izvan kriterija, a u zagradi su navedena svojstva koja rubno zadovoljavaju kriterij.

    18 ________________________________________________________________________

  • PodržavaPlin.... 24

    Ovaj broj je pod pokroviteljstvom INA-Industrija nafte, d.d.

    8 pt - SloTheSans Light

    Tablica 2. Usporedba karakteristika naftnog ležišta A1 u tektonskom bloku 3 na polju Stružec s kriterijima EOR metoda

    Gustoća na�e 831 kg/m3 Litologija ležišta Efek�vna debljina 16,2 mViskoznost na�e 0,904 mPa*s Dubina težišta ležišta 820 m Nagib ležišta > 15 °

    Zasićenje ležišta na�om 38,1 % Temperatura ležišta 60,2 °C Heterogenost ležištaSastav na�e (visok udio lakih/srednjih/teških frakcija) Propusnost ležišta 50 mD Salinitet slojne vode 8,13 g/l NaCl

    Posebne komponente (prisustvo organskih kiselina ili asfaltena) Porozitet ležišta 28,6 %

    U�skivanje dušika i/ili dimnih plinova u

    uvje�ma miješanja

    U�skivanje plinovi�h ugljikovodika u

    uvje�ma miješaja

    U�skivanje CO2 u uvje�ma miješanja

    Is�skivanje na�e nemješljivim

    plinovima

    micelarno-polimerno, alkalno/PAT/polimerno ili alkalno zavodnjavanje

    Polimerno zavodnjavanje

    Sagorijevanje na�e u ležištu

    Ciklično u�skivanje pare

    (huff and puff)

    Kon�nuirano u�skivanje pare (steam flooding)

    SAGD (steam assisted gravity

    drainage)

    MEOR (microbial enhanced

    oil recovery)

    Gustoća na�e na površinskim uvje�ma

    (kg/m3)< 850; prosjek 790 < 916; prosjek 820 < 922; prosjek 845 < 986; prosjek 918 < 934; prosjek 850 < 966; prosjek 896 < 1 000; prosjek 959 < 1014; prosjek 968 < 1014; prosjek 968 < 1014; prosjek 968 < 950; prosjek 875

    Trenutna viskoznost na�e u ležištu

    (mPa*s)< 0,4; prosjek 0,2 < 3; prosjek 0,5 < 10; prosjek 1,5 < 600; prosjek 65 < 35; prosjek 13 < 150; >10 < 5 000; prosjek 1 200 < 200 000; prosjek 4 700 < 200 000; prosjek 4 700 < 200 000; prosjek 4 700 < 50

    Sastav na�e (udio pojedinih frakcija i

    komponen�)

    visok udio lakih frakcija C1-C7

    visok udio lakih frakcija C2-C7

    visok udio srednjih frakcija C5-C12

    nebitnovisok udio lakih i srednjih frakcija,

    prisustvo organskih kis.nebitno

    visok udio teških frakcija, prisustvo

    asfaltenanebitno nebitno nebitno nebitno

    Trenutno zasićenje ležišta na�om

    (% pornog volumena)> 40; prosjek 78 > 30; prosjek 71 > 30; prosjek 46 > 45; prosjek 70 > 35; prosjek 53 > 50; prosjek 64 > 50; prosjek 67 > 40; prosjek 66 > 40; prosjek 66 > 40; prosjek 66 > 50; prosječno 60

    Litologija ležišta (pješčenjak / pijesak /

    karbonat)pješčenjak ili karbonat pješčenjak ili karbonat pješčenjak ili karbonat nebitno pješčenjak pješčenjak

    pješčenjak, pijesak ili karbonat

    pješčenjak ili pijesak pješčenjak ili pijesak pješčenjak ili pijesak pješčenjak

    Efekvna debljina ležišta (m)

    < 3, osim u slučaju velikog nagiba sloja ili

    masivnog ležišta

    < 3, osim u slučaju velikog nagiba sloja ili

    masivnog ležišta

    velik raspon povoljnih debljina

    nebitno nebitno nebitno > 3 > 6 > 6 > 6 nebitno

    Prosječna apsolutna propusnost ležišta

    (mD)nebitno nebitno nebitno nebitno > 10; prosjek 450 > 10; prosjek 800 > 50 > 100; prosjek 2 700 > 100; prosjek 2 700 > 100; prosjek 2 700 > 75; prosječno 190

    Prosječni porozitet ležišta

    (%)

    > 11; prosjek 18, nebitno u slučaju

    sek. poroziteta

    > 11; prosjek 18, nebitno u slučaju

    sek. poroziteta

    > 11; prosjek 18, nebitno u slučaju

    sek. poroziteta

    > 11; prosjek 18, nebitno u slučaju

    sek. poroziteta

    > 15; prosjek 20, nebitno u slučaju

    sek. poroziteta

    > 15; prosjek 20, nebitno u slučaju

    sek. poroziteta> 15 > 20 > 20 > 20

    > 12; prosječno 19, nebitno u slučaju

    sek. poroziteta

    Dubina ležišta (m)

    > 1830 > 1220 > 760 > 550 < 2750; prosjek 1000 < 2750 < 3500; prosjek 1070 < 1220; prosjek 460 < 1220; prosjek 460 < 1220; prosjek 460 < 1055; prosječno 750

    Temperatura ležišta (°C)

    nebitno < 121 < 121 nebitno < 93; prosjek 52 < 93; prosjek 60 > 38; prosjek 57 nebitno nebitno nebitno < 75

    Nagib ležišta > 15 °povoljno zbog

    gravitacijskog utjecajapovoljno zbog

    gravitacijskog utjecajapovoljno zbog

    gravitacijskog utjecajapovoljno zbog

    gravitacijskog utjecajapovoljno zbog

    gravitacijskog utjecajapovoljno zbog

    gravitacijskog utjecajanebitno nebitno nebitno nebitno nebitno

    Heterogenost ležištaSekundarni porozitet

    nepovoljanSekundarni porozitet

    nepovoljanSekundarni porozitet

    nepovoljanSekundarni porozitet

    veoma nepovoljanSekundarni porozitet

    veoma nepovoljanSekundarni porozitet

    veoma nepovoljanSekundarni porozitet

    veoma nepovoljanSekundarni porozitet

    nepovoljanSekundarni porozitet

    veoma nepovoljanProslojci lapora veoma

    nepovoljniSekundarni porozitet

    nepovoljan

    Salinitet slojne vode (g/l NaCl)

    nebitno nebitno nebitno nebitno < 100 < 100 nebitno nebitno nebitno nebitno < 100

    (pješčenjak, pijesak ili karbonat)da / ne

    (sekundarni porozitet, proslojci lapora)

    Povoljna svojstva na�e i ležišta

    EOR metode

    Tablica 3. Sumarni rezultati EOR inicijalnog pregleda naftnih polja Proizvodne regije Zapadna Hrvatska

    U�skivanje plinovi�h ugljikovodika u

    uvje�ma miješaja

    U�skivanje CO2 u uvje�ma miješanja

    Is�skivanje na�e nemješljivim plinovima

    micelarno-polimerno, alkalno/PAT/polimerno

    ili alkalno zavodnjavanje

    Polimerno zavodnjavanje

    Ciklično u�skivanje pare

    (huff and puff)

    Kon�nuirano u�skivanje pare (steam flooding)

    Polje Bunjani, ležišta I+II, III, IV, V

    dubina ležišta (svojstva na�e, debljina

    i porozitet ležišta)

    porozitet i dubina ležišta

    zasićenje na�om, porozitet ležišta

    propusnost i porozitet ležišta

    propusnost i porozitet ležišta

    propusnost i porozitet ležišta

    (svojstva na�e)

    propusnost i porozitet ležišta

    (svojstva na�e)4,8 13,0

    Polje Dugo Selo, ležište D

    dubina ležišta (svojstva na�e,

    zasićenje na�om)opmalno zasićenje na�om

    zasićenje na�om, propusnost ležišta

    zasićenje na�om (propusnost ležišta)

    propusnost ležišta (svojstva na�e,

    zasićenje na�om, dubina ležišta)

    propusnost ležišta (svojstva na�e,

    zasićenje na�om, dubina ležišta)

    2,9 36,5

    Polje Dugo Selo, ležište E

    dubina ležišta (svojstva na�e,

    zasićenje na�om)opmalno zasićenje na�om

    zasićenje na�om, propusnost ležišta,

    temperatura

    zasićenje na�om (propusnost ležišta,

    temperatura)

    zasićenje na�om, propusnost ležišta

    (svojstva na�e, dubina ležišta)

    zasićenje na�om, propusnost ležišta

    (svojstva na�e, dubina ležišta)

    1,9 36,5

    Polje Kloštar, I pješčana serija, HDJ X

    dubina ležišta (svojstva na�e,

    zasićenje na�om)opmalno zasićenje na�om

    propusnost ležišta (zasićenje na�om)

    zasićenje na�om, propusnost ležišta

    zasićenje na�om, propusnost ležišta

    (svojstva na�e, dubina ležišta)

    zasićenje na�om, propusnost ležišta

    (svojstva na�e, dubina ležišta)

    2,8 43,6

    Polje Kloštar, ležišta α , β, HDJ XXI

    svojstva na�e, zasićenje na�om

    opmalno zasićenje na�ompropusnost ležišta,

    temperatura

    viskoznost na�e, zasićenje na�om,

    propusnost ležišta, temperatura

    propusnost i dubina ležišta

    (svojstva na�e, zasićenje na�om)

    propusnost i dubina ležišta

    (svojstva na�e, zasićenje na�om)

    2,9 26,0

    Polje Kloštar, ležišta Pn, Ms, Tg, HDJ XXIV

    svojstva na�e, zasićenje na�om

    opmalno zasićenje naomzasićenje na�om,

    propusnost ležišta, temperatura

    viskoznost na�e, zasićenje na�om,

    propusnost ležišta, temperatura

    propusnost i dubina ležišta

    (svojstva na�e, zasićenje na�om)

    propusnost i dubina ležišta

    (svojstva na�e, zasićenje na�om)

    5,5 24,6

    Polje Kloštar, ležišta Pn, Ms, Tg, HDJ XXVI

    svojstva na�e, zasićenje na�om

    opmalno zasićenje na�omzasićenje na�om,

    propusnost ležišta, temperatura

    viskoznost na�e, zasićenje na�om,

    propusnost ležišta, temperatura

    propusnost i dubina ležišta

    (svojstva na�e, zasićenje na�om)

    propusnost i dubina ležišta

    (svojstva na�e, zasićenje na�om)

    1,4 11,1

    Polje Šumećanisvojstva nae,

    debljina i dubina ležišta (zasićenje na�om)

    svojstva nae, dubina ležišta

    dubina ležišta (svojstva na�e,

    zasićenje na�om)

    svojstva nae (propusnost ležišta)

    svojstva nae, zasićenje naom

    (propusnost ležišta)

    zasićenje na�om, propusnost ležišta

    zasićenje na�om, propusnost ležišta

    4,4 25,4

    EOR objekt (polje, ležište)

    EOR metodeGeološke

    rezerve nae, 106 m3

    Trenutni iscrpak nae,

    %

    ________________________________________________________________________ 19

  • PodržavaPlin.... 24

    Ovaj broj je pod pokroviteljstvom INA-Industrija nafte, d.d.

    8 pt - SloTheSans Light

    Tablica 4. Sumarni rezultati EOR inicijalnog pregleda naftnih polja Proizvodne regije Sjeverna Hrvatska

    U�skivanje CO2 u uvje�ma miješanja

    Is�skivanje nae nemješljivim plinovima

    micelarno-polimerno, alkalno/PAT/polimerno

    ili alkalno zavodnjavanje

    Polimerno zavodnjavanje

    MEOR (microbial enhanced oil

    recovery)

    Polje Bilogora ležište F, blok 1

    op�malno zasićenje naomzasićenje na�om, propusnost ležišta

    zasićenje naom (viskoznost na�e

    propusnost ležišta)

    zasićenje naom, propusnost ležišta

    (dubina ležišta) 3,0 34,1

    Polje Bilogora ležište F1, blok 1

    op�malno zasićenje naomzasićenje na�om, propusnost ležišta

    zasićenje naom (viskoznost na�e

    propusnost ležišta)

    zasićenje naom, propusnost ležišta

    (dubina ležišta) 1,3 37,4

    Polje Jagnjedovac, ležište α , blok IV

    dubina ležišta zasićenje naomzasićenje na�om, propusnost ležišta

    zasićenje naom (viskoznost na�e

    propusnost ležišta)

    zasićenje naom, propusnost ležišta

    1,1 18,0

    Polje Jagnjedovac, ležište B, blok II

    dubina ležišta (svojstva na�e)

    zasićenje na�om propusnost ležištaviskoznost na�e, zasićenje na�om, propusnost ležišta

    zasićenje na�om, propusnost ležišta

    1,5 11,0

    Polje Šandrovac, ležište E, blok 6.6a, HDJ 4

    zasićenje na�om zasićenje naomzasićenje na�om, propusnost ležišta

    zasićenje naom (propusnost ležišta)

    zasićenje naom, propusnost ležišta

    10,7 40,4

    Polje Šandrovac, ležište E, blok 42, HDJ 6

    op�malno zasićenje na�om op�malnozasićenje naom

    (propusnost ležišta)zasićenje na�om, propusnost ležišta

    3,4 33,5

    Polje Šandrovac, ležište F, blok 42, HDJ 2

    op�malno zasićenje naomzasićenje na�om, propusnost ležišta

    zasićenje naom (propusnost ležišta)

    zasićenje naom (dubina ležišta)

    1,0 29,9

    EOR objekt (polje, ležište)

    EOR metodeGeološke

    rezerve nae, 106 m3

    Trenutni iscrpak nae,

    %

    Tablica 5. Sumarni rezultati EOR inicijalnog pregleda naftnih polja Proizvodne regije Središnja Hrvatska

    U�skivanje plinovi�h ugljikovodika u

    uvje�ma miješaja

    U�skivanje CO2 u uvje�ma miješanja

    micelarno-polimerno, alkalno/PAT/polimerno

    ili alkalno zavodnjavanje

    Polimerno zavodnjavanje

    Ciklično u�skivanje pare

    (huff and puff)

    Kon�nuirano u�skivanje pare (steam flooding)

    MEOR (microbial enhanced oil

    recovery)

    Polje Bizovac, ležište Bizovac 2

    svojstva na�e, zasićenje na�om, prirodne frakture

    svojstva na�e, prirodne frakture

    litologija, propusnost ležišta, temperatura,

    prirodne frakture

    litologija, propusnost ležišta, temperatura,

    prirodne frakture (zasićenje na�om)

    litologija, propusnost, porozitet i dubina lež.

    (svojstva naf., zasićenje na�om, prirodne frak.)

    litologija, propusnost, porozitet i dubina lež., prirodne frak. (svojstva

    na�e, zasićenje naf.)

    litologija, propusnost i dubina ležišta,

    temperatura (zasićenje na�om, prirodne frak.)

    1,1 25,9

    Polje Beničanci, ležište Beničanci

    svojstva na�e, zasićenje na�om,

    temperatura, prirodne frakture

    zasićenje na�om, temperatura, prirodne

    frakture

    temperatura, prirodne frakture

    (zasićenje na�om, propusnost ležišta

    zasićenje na�om, temperatura, prirodne

    frakture (propusnost ležišta)

    zasićenje na�om, propusnost, porozitet i dubina ležišta (svojstva

    na�e, prirodne frak.)

    zasićenje na�om, propusnost, porozitet i dubina ležišta, prirodne

    frak. (svojstva na�e)

    zasićenje na�om, propusnost i dubina ležišta, temperatura (prirodne frakture)

    39,8 45,3

    Polje Kučanci-Kapelna, ležište Ladislavci (EL, F1a, F1b)

    svojstva na�e (zasićenje na�om,

    temperatura, prirodne frakture

    svojstva na�e, temperatura, prirodne

    frakture

    temperatura, prirodne frakture

    (zasićenje na�om, propusnost ležišta)

    zasićenje na�om, temperatura, prirodne

    frakture (propusnost ležišta)

    zasićenje na�om, propusnost, porozitet i dubina ležišta (svojstva

    na�e, prirodne frak.)

    zasićenje na�om, propusnost, porozitet i dubina ležišta, prirodne

    frak. (svojstva na�e)

    zasićenje na�om, propusnost i dubina ležišta, temperatura (prirodne frakture)

    1,8 41,6

    Polje Obod Lacići, ležište Lacići-1

    svojstva na�e zasićenje na�om,

    temperatura, prirodne frakture

    zasićenje na�om, temperatura, prirodne

    frakture

    propusnost ležišta, temperatura, prirodne

    frakture (zasićenje na�om)

    zasićenje naom, propusnost ležišta,

    temperatura, prirodne frakture

    zasićenje naom, propusnost, porozitet i dubina ležišta (svojstva

    na�e, prirodne frak.)

    zasićenje naom, propusnost, porozitet i dubina ležišta, prirodne

    frak. (svojstva na�e)

    zasićenje naom, propusnost i dubina ležišta, temperatura (prirodne frakture)

    2,6 34,9

    Polje Obod Lacići, ležište Lacići-1a

    svojstva na�e zasićenje na�om,

    temperatura, prirodne frakture

    temperatura, prirodne frakture

    propusnost ležišta, temperatura, prirodne

    frakture (zasićenje na�om)

    zasićenje naom, propusnost ležišta,

    temperatura, prirodne frakture

    propusnost, porozitet i dubina ležišta (svojstva na�e, zasićenje na�om,

    prirodne frak.)

    propusnost, porozitet i dubina ležišta, prirodne

    frak. (svojstva na�e, zasićenje na�om)

    zasićenje naom, propusnost i dubina ležišta, temperatura (prirodne frakture)

    1,6 41,2

    Polje Đeletovci, ležište c+i

    dubina ležišta (svojstva na�e,

    zasićenje na�om, prirodne frakture

    svojstva na�e, zasićenje na�om, prirodne frakture

    prirodne frakture (zasićenje na�om)

    zasićenje naom, prirodne frakture

    (propusnost ležišta)

    zasićenje naom, porozitet lež. (svojstva

    na�e, propusnost i dubina lež., prirodne f.)

    zasićenje naom, porozitet, prirodne frak. (svojstva na�e, dubina i

    propusnost lež.)

    zasićenje naom (dubina ležišta,

    prirodne frakture)5,7 41,7

    Polje Privlaka, ležište Privlaka

    svojstva nae, dubina ležišta

    (zasićenje na�om, prirodne frakture

    svojstva na�e, prirodne frakture

    prirodne frakture (zasićenje na�om)

    zasićenje naom, prirodne frakture

    (propusnost ležišta)

    zasićenje naom, porozitet lež. (svojstva

    na�e, propusnost i dubina lež., prirodne f.)

    zasićenje naom, porozitet, prirodne frak. (svojstva na�e, dubina i

    propusnost lež.)

    zasićenje naom (dubina ležišta,

    prirodne frakture)1,9 43,0

    Polje Privlaka, ležište A4

    svojstva nae, dubina ležišta

    (zasićenje na�om, debljina ležišta)

    svojstva na�esvojstva na�e,

    zasićenje na�omzasićenje na�om

    debljina ležišta, svojstva na�e,

    zasićenje na�om, propusnost i dubina

    debljina ležišta, svojstva na�e,

    zasićenje na�om, propusnost i dubina

    zasićenje na�om 0,7 20,7

    EOR objekt (polje, ležište)

    EOR metodeGeološke

    rezerve nae, 106 m3

    Trenutni iscrpak nae,

    %

    20 ________________________________________________________________________

  • PodržavaPlin.... 24

    Ovaj broj je pod pokroviteljstvom INA-Industrija nafte, d.d.

    8 pt - SloTheSans Light

    Tablica 6. Sumarni rezultati EOR inicijalnog pregleda naftnih polja Proizvodne regije Istočna Hrvatska

    U�skivanje plinovi�h ugljikovodika u

    uvje�ma miješaja

    U�skivanje CO2 u uvje�ma miješanja

    Is�skivanje na�e nemješljivim plinovima

    micelarno-polimerno, alkalno/PAT/polimerno

    ili alkalno zavodnjavanje

    Polimerno zavodnjavanje

    MEOR (microbial enhanced oil

    recovery)

    Polje Stružec, ležište P1, blok 3

    dubina ležišta (svojstva na�e,

    zasićenje na�om)opmalno zasićenje na�om

    zasićenje na�om, propusnost ležišta

    zasićenje na�om (viskoznost na�e,

    propusnost ležišta)

    zasićenje na�om, propusnost ležišta

    1,8 47,0

    Polje Stružec, ležište P2, blok 3

    dubina ležišta (svojstva na�e,

    zasićenje na�om)opmalno zasićenje na�om

    zasićenje na�om, propusnost ležišta

    zasićenje na�om (viskoznost na�e,

    propusnost ležišta)

    zasićenje na�om, propusnost ležišta

    4,2 47,0

    Polje Stružec, ležište A1, blok 3

    dubina ležišta (svojstva na�e,

    zasićenje na�om)opmalno zasićenje na�om

    zasićenje na�om, propusnost ležišta

    zasićenje na�om (viskoznost na�e,

    propusnost ležišta)

    zasićenje na�om, propusnost ležišta

    6,9 47,0

    Polje Stružec, ležište A2, blok 3

    dubina ležišta (svojstva na�e,

    zasićenje na�om)opmalno zasićenje na�om

    zasićenje na�om, propusnost ležišta

    zasićenje na�om (viskoznost na�e,

    propusnost ležišta)

    zasićenje na�om, propusnost ležišta

    2,5 47,0

    Polje Stružec, ležište A3, blok 3

    dubina ležišta (svojstva na�e,

    zasićenje na�om)opmalno zasićenje na�om

    zasićenje na�om, propus