Upload
darijan1906
View
48
Download
1
Embed Size (px)
DESCRIPTION
Plinacro d.o.o. Operator transportnog sustava prirodnog plina
Citation preview
SVEUČILIŠTE U ZAGREBURUDARSKO-GEOLOŠKO-NAFTNI FAKULTET
DIPLOMSKI STUDIJ NAFTNOG RUDARSTVA
Darijan Kosić
ULOGA TRANSPORTA PLINA I OPERATORA TRANSPORTNOG SUSTAVA U PLINSKOM SUSTAVU REPUBLIKE HRVATSKE
SEMINARSKI RAD
Zagreb, 2013.
SVEUČILIŠTE U ZAGREBURUDARSKO-GEOLOŠKO-NAFTNI FAKULTET
DIPLOMSKI STUDIJ NAFTNOG RUDARSTVA
ULOGA TRANSPORTA PLINA I OPERATORA TRANSPORTNOG SUSTAVA U PLINSKOM SUSTAVU REPUBLIKE HRVATSKE
SEMINARSKI RAD
Predmet: Dinamika sustava i upravljanje sustavima
Predmetni nastavnik: Prof. dr. sc. Igor Dekanić
Studenti: Univ. bacc. ing. petrol Darijan Kosić, N77Smjer: ENERGETIKA
Zagreb, 2013.
POPIS SLIKA
Slika 4-1. Transportni sustav Republike Hrvatske.............................................................. 8
Slika 4-2. Količine plina preuzete na ulazima u transportni sustav.....................................10
Slika 4-3. Količine plina isporučene na izlazima.................................................................10
SADRŽAJ
1. UVOD..............................................................................................................................1
2. OPERATOR TRANSPORTNOG SUSTAVA PRIRODNOG PLINA........................ 2
2.1 Osnivanje tvrtke Plinacro d.o.o. i osnova djelatnosti transporta plina...............3
3. MREŽNA PRAVILA TRANSPORTNOG SUSTAVA PRIRODNOG PLINA.......... 5
3.1 Tehnički uvjeti za pogon transportnog sustava..................................................5
3.2 Vođenje transportnog sustava............................................................................6
3.3 Priključenje na transportni sustav.......................................................................7
4. UPRAVLJANJE PLINSKIM TRANSPORTNIM SUSTAVOM................................. 8
4.1 Ulazi u transportni sustav...................................................................................9
4.2 Izlazi iz transportnog sustava.............................................................................10
4.3 Korištenje kapaciteta transportnog sustava........................................................11
4.4 Uravnoteženje sustava........................................................................................11
4.5 Sigurnost opskrbe...............................................................................................11
4.6 Nadzor i upravljanje transportnim sustavom......................................................12
5. ZAKLJUČAK..................................................................................................................13
6. LITERATURA................................................................................................................ 14
1. UVOD
Transport prirodnog plina je regulirana energetska djelatnost koja se obavlja kao javna
usluga. Operator plinskog transportnog sustava Republike Hrvatske je energetski subjekt
Plinacro d.o.o. koji je u vlasništvu Republike Hrvatske. Plinacro d.o.o. upravlja sustavom
magistralnih i regionalnih plinovoda kojom se prirodni plin iz domaće proizvodnje
(sjeverni dio kontinentalne Hrvatske i sjeverni Jadran) te iz uvoza (dobavni transportni
pravac preko Republike Slovenije - Rogatec-Zabok) transportira do izlaznih mjerno-
redukcijskih stanica na kojima se predaje u distribucijske sustave i krajnjim (industrijskim)
kupcima koji su izravno priključeni na transportni sustav. Plinacro d.o.o. raspolaže s 2 530
km cjevovoda, a u 2011. godini transport plina se odvijao putem 2 410 km plinovoda. Plin
je u transportni sustav preuziman preko 10 priključaka na ulaznim mjernim stanicama. Od
tih 10 priključaka, njih osam je u funkciji prihvata plina iz proizvodnih polja na teritoriju
Republike Hrvatske, dok su dva priključka međunarodni i u funkciji su prihvata plina iz
uvoznih dobavnih pravaca. Predaja plina iz transportnog sustava odvijala se putem 193
priključka smještenih na 157 izlaznih mjerno-redukcijskih stanica. Od navedenih
priključaka, njih 40 je u funkciji predaje plina industrijskim kupcima na transportnom
sustavu, dok se putem 151 priključka plin predaje u distribucijske sustave. Transportni
sustav omogućuje predaju plina na području 16 županija.
U ovom radu tema je upravo operator transportnog sustava prirodnog plina u Republici
Hrvatskoj, odnosno tvrtka Plinacro d.o.o., osnovni zakonski propisi za obavljanje
regulirane djelatnosti transportiranja prirodnog plina te sama važnost transporta prirodnog
plina, a kroz rad bit će detaljno objašnjeno upravljanje transportnim sustavom prirodnog
plina.
1
2. OPERATOR TRANSPORTNOG SUSTAVA PRIRODNOG PLINA
Sektor transporta plina je makroorganizacijska jedinica tvrtke Plinacro d.o.o. koja
osigurava obavljanje njegove osnovne djelatnosti transporta prirodnog plina kroz
transportni sustav na području Republike Hrvatske, odnosno prihvat prirodnog plina na
ulaznim točkama u transportni sustav, njegov transport plinovodima do mjesta
primopredaje te isporuku plina korisnicima transportne usluge preko tehnoloških objekata,
odnosno mjerno-redukcijskih stanica. Tehnički gledano, riječ je o operativnom nadzoru,
upravljanju i održavanju 2 530 km transportnog sustava plinovoda koji prolaze kroz 17
županija, devet ulaznih mjernih stanica i 355 nadzemnih objekata transportnog sustava,
uključujući 156 mjesta isporuke plina - mjerno-redukcijskih stanica s 263 mjerne linije
preko kojih se plin isporučuje korisnicima sustava.
Sektor je organiziran u pet operativnih jedinica:
1. Regiju transporta plina Istočna Hrvatska sa sjedištem u Donjem Miholjcu
2. Regiju transporta plina Središnja Hrvatska sa sjedištem u Ivanić-Gradu
3. Regiju transporta plina Sjeverna Hrvatska sa sjedištem u Zaboku
4. Regiju transporta plina Zapadna Hrvatska sa sjedištem u Rijeci
5. Regiju transporta plina Južna Hrvatska sa sjedištem u Benkovcu
Postoji još i središnja organizacijska jedinica Službe održavanja i skladišta sa sjedištem u
Ivanić-Gradu. Cjelokupni sektor transporta plina u potpunosti realizira planove poslovanja
i planove održavanja, predlaže projekte modernizacije transportnog sustava, a kao član
pojedinih timova za izgradnju i proširenje transportnog sustava bitno pomaže u pripremi i
realizaciji investicijskih projekata. Također, uz samostalno djelovanje, Sektor transporta
plina - zahvaljujući suradnji s ostalim makroorganizacijskim jedinicama te tijelima državne
i lokalne uprave i samouprave - osigurava provođenje zakonskih i podzakonskih akata u
cilju osiguranja sigurnosti te sprečavanja nastanka uvjeta za ugrožavanje ljudi, materijalne
imovine i okoline.
2
2.1 Osnivanje tvrtke Plinacro d.o.o. i osnova djelatnosti transporta plina
Prema podacima iz Strategije energetskog razvitka Republike Hrvatske, sukladno okviru
za reformu energetskog sektora koji je utvrdila Vlada Republike Hrvatske i Sabor
Republike Hrvatske, u drugoj polovici 2000. godine je provedeno restrukturiranje državne
tvrtke INA-e. Uprava INA-e d.d. time je osnovala trgovačko društvo Plinacro d.o.o. za
transport i trgovinu prirodnim plinom sa sjedištem u Zagrebu. Tako je djelatnost transporta
plina, djelatnost iznimno bitna i jedna od ključnih djelatnosti INA-e do tada, prenesena na
Plinacro d.o.o. kao osnovna djelatnost novoosnovanog poslovnog subjekta. U tu je svrhu
INA d.d. u novo društvo Plinacra d.o.o. kao imovinu unijela cjeloviti magistralno-
transportni sustav plinovoda na području Republike Hrvatske. Društvo je u potpunom
vlasništvu INA-e, a registrirano je 19. siječnja 2001. godine. Postojeći plinovodni sustav u
vlasništvu Plinacra d.o.o., njegov kapacitet, režim rada i konfiguracija određen je i razvijen
u funkciji prihvata proizvodnje prirodnog plina s domaćih plinskih polja, iz uvoza,
transporta prirodnog plina do potrošačkih mjesta, te tehnološkog upravljanja plinovodnim
sustavom. Upravljanje i daljinski nadzor nad plinovodnim sustavom odvija se iz
Dispečerskog centra za plin u Zagrebu. Dispečerski centar predstavlja ključno mjesto
sustava gdje se uz podatke s objekata plinske mreže, koje šalju udaljene daljinske stanice,
prikuplja i mnoštvo drugih tehničkih i poslovnih informacija na temelju kojih se donose
operativne odluke o transportu prirodnog plina i potiču konkretne akcije u sustavu. Osim
usluga transporta plina, Plinacro d.o.o. upravlja razvojem, izgradnjom, održavanjem i
nadzorom cijelog transportnog sustava, kao i svim ostalim poslovima koji su nužni za
tehničko funkcioniranje sustava.
Osnivanjem tvrtke Plinacro d.o.o. postavljaju se temelji za provedbu ciljeva Energetske
povelje, čija je potpisnica i Republika Hrvatska. Stoga se upravo preko Plinacra d.o.o.
uvodi liberalizacija plinskog energetskog tržišta. Potrošač na temelju paketa energetskih
zakona, od 1. siječnja 2002. ima mogućnost izbora dobavljača plina te dostupnost
transportnom sustavu, koji mora biti dostupan i proizvođačima i dobavljačima i
potrošačima, na temelju unaprijed utvrđenih i javno objavljenih pravila.
Obavljajući energetsku djelatnost transporta plina kao svoju osnovnu djelatnost, operator
plinskoga transportnog sustava Republike Hrvatske - tvrtka Plinacro d.o.o. jamči sigurnu,
pouzdanu i kvalitetnu dopremu prirodnog plina od ulaza u plinski transportni sustav na
području Republike Hrvatske do primopredajnih mjerno-redukcijskih stanica distributera
3
plina te izravnih i povlaštenih kupaca. Plinacro d.o.o. s ciljem upravljanja kapacitetima i
zagušenjima u transportnom sustavu, provodi analizu zahtjeva korisnika za pristup
transportnom sustavu te izvodi proračune tehničkih, rezerviranih i slobodnih kapaciteta
transportnog sustava. U svrhu nadzora nad korištenjem ugovorenih kapaciteta transportnog
sustava analizira se i uspoređuje najavljeni i ostvareni protok prirodnog plina.
4
3. MREŽNA PRAVILA TRANSPORTNOG SUSTAVA PRIRODNOG PLINA
Mrežna pravila transportnog sustava predstavljaju zakonsku osnovu djelatnosti transporta
prirodnog plina, a izvedena su iz Zakona o tržištu plina. Dokumentom se uređuju tehnički
uvjeti za pogon, vođenje i razvoj transportnog sustava kojim upravlja operator transportnog
sustava, tvrtka Plinacro d.o.o., povezivanje transportnog sustava s ostalim dijelovima
plinskog sustava, priključenje na transportni sustav te mjerna pravila pri transportu plina.
Navedenih pravila mora se pridržavati operator transportnog sustava, kao i korisnik
transportnog sustava te neizravni korisnik sustava priključen na transportni sustav.
3.1 Tehnički uvjeti za pogon transportnog sustava
Transportni sustav čine plinovodi različitog nazivnog promjera i tlaka, ulazna mjerna
stanica, primopredajna mjerna stanica, primopredajna mjerno-redukcijska stanica, plinski
čvor te sustav za daljinski nadzor, upravljanje i prikupljanje podataka. Za ulaze u
transportni sustav nazivnog tlaka 75 bar, najniži ulazni tlak iznosi 70 bar, a za ulaze u
transportni sustav nazivnog tlaka 50 bar najniži ulazni tlak iznosi 45 bar, pri čemu najviši
ulazni tlak ne može biti veći od nazivnog tlaka. Tlak pri kojem korisnik transportnog
sustava predaje plin u transportni sustav može biti na pojedinim ulazima u transportni
sustav i niži od prije navedenih vrijednosti, pod uvjetom da to ne utječe na rad transportnog
sustava, kao i na ispunjavanje ugovornih obveza operatora transportnog sustava i drugih
korisnika transportnog sustava. Operator transportnog sustava obvezan je preuzeti u
transportni sustav plin koji kvalitetom odgovara standardnoj kvaliteti plina propisanoj
Općim uvjetima za opskrbu prirodnim plinom. Korisnik transportnog sustava obvezan je
obavijestiti operatora transportnog sustava o svim okolnostima koje mogu utjecati na rad
transportnog sustava ili na kvalitetu plina i to najmanje 5 radnih dana unaprijed za
predvidive okolnosti, a bez odlaganja za nepredvidive okolnosti.
5
3.2 Vođenje transportnog sustava
Operator transportnog sustava pružit će korisnicima sustava koji to pravo imaju temeljem
Zakona o tržištu plina, Općih uvjeta za opskrbu prirodnim plinom i Pravilnika o
organizaciji tržišta prirodnog plina, sljedeće standardne usluge, na kratkoročnoj i
dugoročnoj osnovi:
– priključenje na transportni sustav
– rezervaciju stalnog i prekidivog kapaciteta
– raspodjelu kapaciteta
– prijenos kapaciteta
– trgovanje kapacitetima na primarnom tržištu
– trgovanje kapacitetima na sekundarnom tržištu
– pristup operativnoj akumulaciji
– uravnoteženje transportnog sustava
– mjerenje i raspodjelu količina plina
– utvrđivanje kvalitete plina
U svrhu osiguranja sigurnosti i pouzdanosti rada transportnog sustava, operator
transportnog sustava je obvezan organizirati stalnu pripravnost radi interventnog
otklanjanja kvarova ili nedostataka na transportnom sustavu, odnosno poduzimanja mjera
za ublažavanje utjecaja istih na rad transportnog sustava. Operator transportnog sustava
nema obvezu preuzimati plin u transportni sustav, odnosno predavati plin iz transportnog
sustava ukoliko korisnik transportnog sustava koristi transportni sustav iznad rezerviranog
kapaciteta, a ukoliko bi to moglo utjecati na rad transportnog sustava ili na ispunjavanje
ugovornih obveza operatora transportnog sustava i drugih korisnika transportnog sustava.
U slučaju ograničenja ili obustave predaje plina u transportni sustav i/ili isporuke plina iz
transportnog sustava, a prije ponovne uspostave transporta plina, korisnik sustava
priključen na transportni sustav kojemu je predaja u transportni sustav i/ili isporuka plina
6
iz transportnog sustava bila ograničena ili obustavljena, obvezan je dostaviti operatoru
transportnog sustava pisanu izjavu o tehničkoj spremnosti za ponovnu predaju u
transportni sustav i/ili preuzimanje plina iz transportnog sustava na siguran način.
3.3 Priključenje na transportni sustav
Operator transportnog sustava priključit će na transportni sustav sve pravne i fizičke osobe
koje za to ispunjavaju uvjete propisane Zakonom o tržištu plina, Općim uvjetima za
opskrbu prirodnim plinom, Pravilnikom o naknadi za priključenje na plinsku mrežu i za
povećanje priključne snage i cjelokupnim Mrežnim pravilima. Mjesto na kojem se
povezuju transportni sustav i plinski uređaji ili instalacije korisnika sustava priključenog na
transportni sustav utvrđuje se energetskom suglasnošću za priključenje na transportni
sustav i ugovorom o priključenju na transportni sustav. Operator transportnog sustava, u
svrhu stavljanja priključka u funkciju, puni plinom priključak građevine koja je predmet
priključenja na transportni sustav sukladno odredbama Općih uvjeta za opskrbu prirodnim
plinom.
Poseban segment djelatnosti transporta prirodnog plina, za određivanje modela regulacije
energetske djelatnosti transporta prirodnog plina, formula i elemenata za izračun
dozvoljenog prihoda operatora transportnog sustava te obračuna naknade za korištenje
transportnog sustava za korisnika transportnog sustava jest tarifni sustav za transport
prirodnog plina koji je detaljno objašnjen u dokumentu Tarifni sustav za transport
prirodnog plina, bez visine tarifnih stavki te se u nastavku ovog rada neće podrobnije
objašnjavati.
7
4. UPRAVLJANJE PLINSKIM TRANSPORTNIM SUSTAVOM
Tijekom 2011. godine transport plina obavljao se u skladu s ugovornim uvjetima i nije bilo
poremećaja u radu sustava. Neprekidnim nadzorom ulaza i izlaza iz transportnog sustava,
upravljanjem tehnološkim objektima i njihovim sustavnim održavanjem osigurani su svi
preduvjeti za pouzdan i siguran transport plina, odnosno za prihvat ugovorom predviđenih
količina plina na ulazima i njihovu predaju na izlazima iz transportnog sustava uz
ugovorene radne uvjete. U sustav je preuzeto 3.327.240.535 m3 plina, od čega je
3.309.304.081 m3 plina isporučen iz transportnog sustava, dok je 5.200.000 m3 iskorišteno
za punjenje novoizgrađenih dionica plinovoda. Do izlaznih mjerno-redukcijskih stanica
transportirano je 2.990.076.906 m3, dok je 319.227.175 m3 plina transportirano do PSP-a
Okoli. Ukupno transportirane količine plina smanjene su za približno 2% u odnosu na
2010. godinu i to, prvenstveno, zbog manje predaje plina u PSP-u Okoli.
Slika 4-1. Transportni sustav Republike Hrvatske (Plinacro d.o.o., 2011)
8
Plin je u transportni sustav preuziman na 10 priključaka na ulaznim mjernim stanicama, od
kojih je osam priključaka u funkciji prihvata plina iz proizvodnih polja na teritoriju
Republike Hrvatske, dok su dva priključka međunarodna te su u funkciji prihvata plina iz
uvoznih dobavnih pravaca (Rusija, Slovenija, Italija, Mađarska). Plin je iz transportnog
sustava isporučen preko 193 priključka na 157 izlaznih mjerno-redukcijskih stanica, od
kojih je 40 priključaka u funkciji predaje plina industrijskim kupcima na transportnom
sustavu, dok su 153 priključka u funkciji predaje plina u distribucijske sustave kojima
upravlja 36 operatora distribucijskih sustava. Za transport plina korišteno je 2 410 km
plinovoda. Uslugom transporta plina koristilo se 37 opskrbljivača plinom, udruženih u
jednu bilančnu skupinu. Opskrbljivač plinom Prirodni plin d.o.o. rezervirao je kapacitete
na svih 10 ulaznih priključaka u transportni sustav te na 40 izlaznih priključaka iz
transportnog sustava za potrebe industrijskih kupaca koje opskrbljuje plinom. Kapacitete
na preostala 153 izlazna priključka rezerviralo je 36 opskrbljivača za potrebe kupaca na
distribucijskim sustavima. Uspostavom transporta plina na interkonekcijskom plinovodu
Dravaszerdahely–Donji Miholjac počela je svakodnevna razmjena podataka sa susjednim
operatorom transportnog sustava za postupak uparivanja količina plina nominiranih na
strani jednog i drugog operatora, podataka o izmjerenim količinama i sastavu plina, kao i
ostalih obveza prema sporazumno utvrđenim pravilima.
4.1 Ulazi u transportni sustav
Tijekom 2011. godine na ulazima u transportni sustav korisnik transportnog sustava
Prirodni plin d.o.o. predavao je plin iz proizvodnih polja Panona preko šest ulaznih mjernih
stanica (UMS Molve, UMS Etan, UMS Gola, UMS Hampovica, UMS Ferdinandovac te
UMS Legrad), iz proizvodnih polja Sjevernog Jadrana (UMS Terminal Pula), iz uvoznih
dobavnih pravaca (UMS Rogatec i UMS Donji Miholjac) te tijekom zimskog perioda iz
PSP-a Okoli. U 2011. godini smanjene su količine plina predane u transportni sustav na
UMS Molve, a povećane su količine plina predane u transportni sustav na ostalim UMS
Panona, što je posljedica preraspodjele količina plina između UMS Molve i UMS Etan od
rujna 2011. godine. Ulaz plina iz plinskih polja na teritoriju Republike Hrvatske u 2011.
godini iznosio je 2.062.250.877 m³ plina, što je za 2,8 mil. m³, odnosno 0,1% više u
odnosu na isto razdoblje prethodne godine. Navedena razlika posljedica je povećanja ulaza
9
plina iz Sjevernog Jadrana za 41,9 mil. m³ (3,2%), dok je ulaz plina iz Panona smanjen za
39 mil. m³ (5,1%). Međunarodni ulaz plina preko UMS Rogatec iznosio je 810.904.300 m3
, što je za 177 mil. m3, odnosno za 17,9% manje u odnosu na isto razdoblje prethodne
godine. Ulaz plina preko UMS Donji Miholjac počeo je tijekom kolovoza 2011. godine,
čime je raspoloživost kapaciteta na ulazima u transportni sustav porasla s 860.000 m3/h na
1.200.000 m3/h, a samim time povećana je i sigurnost opskrbe plinom. U razdoblju od
travnja do kolovoza 2011. godine, sukladno odluci opskrbljivača smanjen je ulaz plina iz
uvoza radi uravnoteženja sustava.
Slika 4-2. Količine plina preuzete na ulazima u transportni sustav (Plinacro d.o.o., 2011)
4.2 Izlazi iz transportnog sustava
Iz transportnog je sustava isporučeno 3.314.504.081 m3 plina, uključujući izlaz za PSP
Okoli, što je za 2,3% manje u odnosu na 2010. godinu. Distribucijskim sustavima je
isporučeno 1.216.915.037 m3, industriji na TS-u 422.062.237 m3, HEP proizvodnji
698.942.012 m3, Petrokemiji iz Kutine 652.157.620 m3 te PSP-u Okoli 319.227.175 m3.
10
Slika 4-3. Količine plina isporučene na izlazima (Plinacro d.o.o., 2011)
4.3 Korištenje kapaciteta transportnog sustava
Tijekom 2011. godine korisnici transportnog sustava rezervirali su kapacitete na godišnjoj
i mjesečnoj razini, na temelju kojih je voditelj bilančne skupine Prirodni plin svakodnevno
nominirao korištenje usluge transporta. Rezervacija ukupnog kapaciteta svih ulaznih
priključaka veća je za razdoblje od kolovoza do prosinca 2011. godine zbog rezervacije
kapaciteta na ulazu Dravaszerdahely–Donji Miholjac te zbog povećanja rezervacije
kapaciteta za mjesec prosinac na svim ulazima u TS za bilančnu skupinu Prirodni plin.
Rezervacija ukupnog kapaciteta svih izlaznih priključaka veća je za mjesece veljaču i
ožujak te studeni i prosinac kada podzemno skladište prirodnog plina može raditi u režimu
proizvodnje i utiskivanja. U skladu s tim korisnik transportnog sustava rezervirao je
kapacitet na PSP-u za utiskivanje i za proizvodnju. Podaci za najveća dnevna opterećenja
prikupljaju se svakodnevno putem sustava za daljinsko očitavanje i obrađuju u skladu sa
zakonskom regulativom. Obradom podataka utvrđuju se iskorištenost kapaciteta i dnevna
opterećenja sustava. Na razini sustava tijekom 2011. godine, najveće dnevno opterećenje u
iznosu od 13.581.207 mil. m3/dan zabilježeno je 22. 11. 2011. godine. Najveće dnevno
opterećenje prema kupcima na distribucijskim sustavima zabilježeno je 31.01.2011. godine
u iznosu od 8.741.314 m3/dan. Najveće dnevno opterećenje prema krajnjim kupcima na
transportnom sustavu zabilježeno je 22. 11. 2011. godine u iznosu od 6.235.903 m3/dan.
4.4 Uravnoteženje sustava
Plinacro je za potrebe uravnoteženja sustava na satnoj i, ograničeno, dnevnoj osnovi
koristio operativnu akumulaciju. Operativna akumulacija korištena je od -139.000 m3/h do
+139.877 m3/h, odnosno od -970.942 m3/dan do +997.236 m3/dan. Pravodobnim
odvajanjem 75 i 50-barskog sustava te punjenjem 75-barskog sustava do maksimalnog
tlaka osigurane su dodatne količine plina potrebne za uravnoteženje sustava u razdoblju
povećane potrošnje prirodnog plina.
4.5 Sigurnost opskrbe
S gledišta sigurnosti opskrbe, tijekom 2011. godine nije bilo zabilježenih teškoća u radu
plinskog transportnog sustava. Kapaciteti transportnog sustava omogućavali su da potrebe
11
tržišta plina budu potpuno zadovoljene. Do puštanja u rad novoizgrađenog plinovoda
Slobodnica–Donji Miholjac DN 800, korisnicima je na raspolaganju bio kapacitet u iznosu
od 860.000 m3/h, a nakon puštanja u rad interkonekcijskog plinovoda na raspolaganju im
je više od 1.200.000 m3/h, čime je moguće zadovoljiti potrebe tržišta plina i pri ekstremno
niskim temperaturama okoline.
4.6 Nadzor i upravljanje transportnim sustavom
Nadzor i upravljanje transportom plina i objektima na transportnom sustavu obavlja se
kontinuirano, 24 sata na dan, 365 dana na godinu iz Nacionalnoga dispečerskog centra. U
funkciji nadzora i upravljanja je SCADA-sustav s pripadajućim radijskim i optičko-
komunikacijskim vezama za prijenos podataka. U SCADA-sustav uključeni su: 6 UMS, 47
MRS, 66 BS, 10 MČS, 14 MRČ/PČ i PSP Okoli. Kontinuiranim nadzorom objekata
uključenih u SCADA-sustav, radnici NDC-a prate stanje objekata i opreme na objektima,
analiziraju alarmna stanja na sustavu te poduzimaju korektivne aktivnosti za njihovo
uklanjanje. Preusmjeravanjem protoka plina na plinskim čvorovima osigurane su ugovorne
obveze vezane za prihvat plina u transportni sustav i predaju plina korisnicima na izlazu iz
transportnog sustava. Primarni i redundantni sustav u svakom su trenutku sinkronizirani,
a nakon ispada jednog sustava drugi može odmah preuzeti sve funkcije nadzora i
upravljanja plinskim transportnim sustavom. Prijelaz na korištenje mjerne jedinice kWh
umjesto m3 od 01.01.2012. godine zahtijevao je detaljnu i pravodobnu pripremu s obzirom
na dinamičnost i povezanost poslovnih procesa te razmjenu podataka sa sudionicima na
tržištu prirodnog plina, a radi rezervacija, nominacija i obračuna usluge korištenja
transporta plina i obračuna isporučenih količina plina.
12
5. ZAKLJUČAK
Tvrtka Plinacro d.o.o., osnovana od strane INA-e tijekom 2000. godine, ima ulogu
operatora transportnog sustava prirodnog plina u Republici Hrvatskoj i time je navedena
djelatnost u potpunosti odvojena od INA-e. Na taj način, Plinacro d.o.o. postavlja se kao
jedna od strateški najvažnijih energetskih tvrtki u Republici Hrvatskoj, koja prirodnim
plinom opskrbljuje 36 lokalnih distributera te ostale korisnike izravno priključene na
transportni sustav, a upravlja i nadzire 2 530 km plinovoda.
Tijekom 2011. godine zabilježen je pad transportiranih količina plina za približno 2% u
odnosu na 2010. godinu, prvenstveno zbog smanjenih količina predanih PSP-u Okoli., a
ukupno je transportirano 3.309.304.081 m3 prirodnog plina. Daljnjom izgradnjom
planiranih trasa plinovoda u Dalmaciji te organizacijom plinskog gospodarstva u tom
dijelu države doći će do povećanja korisnika izravno priključenih na transportni sustav
(industrijskih pogona i malih korisnika), a sigurnost opskrbe, koja je u 2011. u potpunosti
zadovoljena, tada će još jednom biti aktualno pitanje.
13
6. LITERATURA
1) GODIŠNJI IZVJEŠTAJ ZA 2011. GODINU, Plinacro d.o.o., Zagreb 2012.
2) MREŽNA PRAVILA TRANSPORTNOG SUSTAVA, Zakon o tržištu plina
Ministarstvo gospodarstva, rada i poduzetništva, ''Narodne novin'', broj 40/2007 i
158/2008
3) GODIŠNJE IZVJEŠĆE 2009., Hrvatska energetska regulatorna agencija, Zagreb
2009.
4) TARIFNI SUSTAV ZA TRANSPORT PRIRODNOG PLINA, BEZ VISINE
TARIFNIH STAVKI, ''Narodne novine'', br. 134/11
5) ENERGIJA U HRVATSKOJ 2011., Godišnji energetski pregled. Ministarstvo
gospodarstva, rada i poduzetništva, Zagreb 2012.
6) PLINACRO D.O.O., http://plinacro.hr/
14