12. studenoga 2010. SLUŽBENE NOVINE GRADA UMAGA B r. …INFRASTRUKTURNI SUSTAVI - VODOOPSKRBA - FEKALNA KANALIZACIJA - OBORINSKA KANALIZACIJA 3. UVJETI KORIŠTENJA, UREENJA I ZAŠTITE

12. studenoga 2010. SLUŽBENE NOVINE GRADA UMAGA Br. 10 STRANA 1098

__________________________________________________________________________________________

50 Na temelju članaka 26., 100. i 102. Zakona o prostornom ureñenju i gradnji („Narodne novine“, broj 76/07, 38/09), članaka 19. i 35. Zakona o lokalnoj i područnoj (regionalnoj) samoupravi („Narodne novine“, br. 33/01, 60/01 - vjerodostojno tumačenje, 129/05, 109/07, 125/08, 36/09), članaka 55. i 56. Statuta Grada Umaga ("Službene novine Grada Umaga", broj 9/09) te temeljem članaka 59. i 60. Poslovnika Gradskog vijeća Grada Umaga („Službene novine Grada Umaga, br. 9/09), Gradsko vijeće Grada Umaga na svojoj sjednici održanoj 09. studenoga 2010. godine, donosi

ODLUKU O DONOŠENJU IZMJENA I DOPUNA DETALJNOG PLANA URE ðENJA

SAVUDRIJA

I. TEMELJNE ODREDBE

Članak 1.

Donose se Izmjene i dopune Detaljnog plana ureñenja Savudrija (u daljnjem tekstu:Plan) koje je izradio tvrtka ARHEO d.o.o. iz Zagreba.

Članak 2.

Sastavni dio ove odluke je elaborat pod nazivom Izmjene i dopune Detaljnog plana ureñenja Savudrija u jednoj knjizi i sastoji se od: I. Tekstualnog dijela (Odredbe za provoñenje) II. Grafičkog dijela koji sadrži kartografske prikaze u mjerilu 1:1000.

0. PREGLEDNA KARTA IZMJENA I DOPUNA 1. DETALJNA NAMJENA POVRŠINA 2A. PROMETNA POVRŠINA 2B. ELEKTROOPSKRBA (niskonaponska mreža, javna rasvjeta) TELEKOMUNIKACIJE 2C. VODOOPSKRBA, FEKALNA KANALIZACIJA, OBORINSKA KANALIZACIJA 3. UVJETI KORIŠTENJA, UREðENJA I ZAŠTITE POVRŠINA 4. UVJETI GRADNJE

III. Obvezni prilozi:

-Obrazloženje; -Izvod iz dokumenta ureñenja šireg područja -Popis sektorskih dokumenata i propisa poštivanih u izradi plana; -Zahtjevi sukladno članku 79. Zakona o prostornom ureñenju i gradnji (Narodne novine, br. 76/07, 38/09); -Mišljenja sukladno članku 94. Zakona o prostornom ureñenju i gradnji (Narodne novine, br. 76/07, 38/09);


__________________________________________________________________________________________

-Izvješće s prethodne i javne rasprave -Evidencija postupka izrade i donošenja prostornog plana -Sažetak za javnost

Članak 3.

Izmjene i dopune Detaljnog plana ureñenja Savudrija izrañene su u skladu s Odlukom o izradi predmetnog plana (Službene novine Grada Umaga br. 3/09) II. ODREDBE ZA PROVO ðENJE

Članak 4.

U članku 4. točka 2.2.10. mijenja se 20. red u tablici 2.2. Iskaz brojčanih prostornih pokazatelja i glasi:

Oznaka grañevne čestice

Površina grañevne čestice m2

(cca)

Max. izgrañena površina grañevne čestice m2

Max. koeficijent

izgrañenosti (kig)

Max. koeficijent

iskorištenosti (kis)

Max. broj etaža

grañevine (E)

Max. visina grañevine m

(V)

T1/1 2.296,2 617,8 0,269 0,8 P+2 9,00

Članak 5.

U članku 4. točka 2.3.1. u stavku 2. mijenja se tekst „Zgrada (T1/1). Grañevina ostaje u postojećim legalnim gabaritima.“ na način da novi glasi: „Na grañevnoj čestici oznake (T1/1) omogućuje se rekonstrukcija postojeće grañevine na način da se omogući izgradnja hotela maksimalnog kapaciteta do 70 postelja, s pratećim sadržajima (wellnes, restoran, trgovina i sl.). Ne odobrava se izgradnja aparthotela. Prijedlog rekonstrukcije uz dogradnju, treba uključiti i primjerenu obnovu postojećeg povijesnog objekta. Visina postojećeg povijesnog objekta treba ostati nepromijenjena (postojeća). Prijedlog rekonstrukcije (idejni i glavni projekt) treba verificirati nadležni konzervatorski odjel pozitivnim mišljenjem na idejni i odgovarajućom suglasnošću na glavni projekt. Dozvoljava se gradnja podruma. Na obveznom grañevnom pravcu mora se nalaziti minimalno 35% pročelja grañevine“. Potreban broj parkirališnih mjesta mora zadovoljavati kriterije iz točke 3.1.6.

Članak 6.

U članku 4. točka 3.2.2. mijenja se i glasi: „Novu TK infrastrukturu za pružanje TK usluga putem elektromagnetskih valova, bez korištenja vodova, odrediti planiranjem baznih stanica i njihovih antenskih sustava na antenskim prihvatima na izgrañenim grañevinama (zgrade ili stupovi jave rasvjete) uz načelo zajedničkog korištenja od strane svih operatora – koncesionara gdje god je to moguće.


__________________________________________________________________________________________ Instalacije koje nužno moraju biti postavljene na grañevinu, treba izvesti na stražnjem, dvorišnom (manje izloženom) pročelju ili krovu, a nikako na uličnom pročelju.“

Članak 7.

U članku 4. točka 3.2.4. riječi „Kanalizacija mora biti dimenzionirana i za buduće potrebe kabelske televizije.“ mijenjaju se s riječima: „Telekomunikacijska infrastruktura za pružanje telekomunikacijskih usluga putem telekomunikacijskih vodova mora se planirati na način da omogući implementaciju novih tehnologija i/ili kolokacija odnosno potreba novih operatora, vodeći računa o pravu zajedničkog korištenja od strane svih operatora koji posjeduju propisanu dozvolu za pružanje telekomunikacijskih usluga za koje nije potrebna uporaba radiofrekvencijskog spektra.“

Članak 8.

U članku 4. točka 7.1. dodaju se novi stavci koji glase: „Prije bilo kakvih pripremnih i/ili grañevinskih radova potrebno je izvršiti arheološko rekognosciranje na području namjeravane gradnje. Ovisno o vrsti i količini nalaza nadležni konzervatorski odjel propisat će daljnje uvjete zaštite arheološke baštine. Ukoliko se pri izvoñenju planiranog zahvata naiñe na arheološke nalaze, izvoñač radova i investitor dužni su postupati sukladno važećem Zakonu o zaštiti i očuvanju kulturnih dobara, odnosno prekinuti radove i o nalazu bez odgañanja obavijestiti nadležni konzervatorski odjel.

Članak 9.

U članku 4. dodaje se poglavlje 10. MJERE ZAŠTITE OD ELEMENTARNIH NEPOGODA I RATNIH OPASNOSTI i glasi: „10. MJERE ZAŠTITE OD ELEMENTARNIH NEPOGODA I RATNI H OPASNOSTI

Točka 10.1.

U cilju zaštite od elementarnih nepogoda i ratnih opasnosti potrebno je uspostaviti i održavati odgovarajući sustav uzbunjivanja i obavješćivanja grañana te osigurati prijem priopćenja nadležnog centra 112 o vrsti opasnosti i mjerama koje je potrebno poduzeti.

Točka 10.2.

Protupotresno projektiranje i grañenje grañevina treba provoditi sukladno važećim zakonima i pravilnicima vodeći računa da se područje obuhvata plana prema seizmičkim kartama nalazi u prostoru intenziteta potresa do 7° MCS ( MSK 64 ) skale.


__________________________________________________________________________________________

Točka 10.3.

Sklanjanje stanovništva osigurava se u postojećim zaklonima i podrumskim dijelovima grañevina.“ III. ZAVRŠNE ODREDBE

Članak 10.

Stupanjem na snagu ove Odluke za plansku česticu T1/1 prestaju važiti grafički prilozi Detaljnog plana ureñenja Savudrija („Službene novine Grada Umaga“, br. 09/07).

Članak 11.

Elaborat Plana, sadržaja izrečenog u članku 2. ove Odluke, izrañen je u 8 (osam)

istovjetnih primjeraka – izvornika s potpisom i pečatom Predsjednika Gradskog Vijeća Grada Umaga, od kojih se četiri čuvaju u Gradu Umagu, dok se jedan dostavlja Ministarstvu zaštite okoliša, prostornog ureñenja i graditeljstva, jedan Hrvatskom Zavodu za prostorni razvoj, jedan Zavodu za prostorno ureñenje Istarske županije, te jedan Upravi za zaštitu kulturne baštine, Konzervatorskom odjelu u Puli.

Članak 12.

Ova Odluka stupa na snagu danom donošenja, a objavit će se u „Službenim novinama Grada Umaga“.

GRADSKO VIJEĆE GRADA UMAGA PREDSJEDNIK Goran Slavujević, v.r.

KLASA: 350-02/08-01/52 URBROJ: 2105/05-01/01-10-97 Umag, 09. studenoga 2010.

Broj: 9 Umag, 5. listopada 2007. Godina: XIV. Cijena: 25,00 kn S A D R Ž A J GRADSKO VIJE�E 45 ODLUKA o donošenju Detaljnog plana ure�enja Savudrija………………………....358 GRADSKO POGLAVARSTVO

29 ISPRAVAK Odluke o odre�ivanju lokacije odlagališta (deponije) otpadnog gra�evinskog materijala na podru�ju Grada Umaga……………………………….378

30 ZAKLJU�AK o izmjenama i dopunama Zaklju�ka o lokacijama javnih parkirališta u sustavu naplate, zonama, vremenskom ograni�enju trajanja parkiranja, vremenu

naplate parkiranja i visinama naknade za parkiranje na podru�ju grada Umaga…...379

5. listopada 2007. SLUŽBENE NOVINE GRADA UMAGA Br. 9 STRANA 358

GRADSKO VIJE�E

45 Temeljem �lanka 28. Zakona o prostornom ure�enju (“Narodne novine” br. 30/94, 68/98, 61/00,

32/02, 100/04), a u skladu s Programom mjera za unapre�enje stanja u prostoru Grada Umaga (“Službene novine Grada Umaga”, br: 7/01, 6/02, 2/03) i Statutom Grada Umaga (“Službene novine Grada Umaga”, br: 9/01), Gradsko Vije�e Grada Umaga na sjednici održanoj dana 12. travnja 2007. donosi

O D L U K U o donošenju Detaljnog plana ure�enja Savudrija

�lanak 1.

Donosi se Detaljni plan ure�enja Savudrija (u daljnjem tekstu: Plan), koji je izradila tvrtka “Studio KAPPO”d.o.o. Rovinj (elaborat br: 260303 od 2005.) Elaborat je sastavni dio ove Odluke.

�lanak 2

Plan obuhva�a površinu od 13.59 ha.

�lanak 3. Elaborat Plana sadrži: TEKSTUALNI DIO I. OBRAZLOŽENJE 0. UVOD 1. POLAZIŠTA. 1.1. Zna�aj, osjetljivost i posebnosti podru�ja u obuhvatu plana 1.1.1. Obilježja izgra�ene strukture i ambijentalnih vrijednosti. 1.1.1.1. Stanje vlasni�kih odnosa 1.1.1.2. Analiza postoje�e izgra�enosti i postoje�e namjene površina. 1.1.2. Prometna, telekomunikacijska i komunalna opremljenost 1.1.3. Obveze iz planova šireg podru�ja 1.1.4. Ocjena mogu�nosti i ograni�enja ure�enja prostora 2. PLAN PROSTORNOG URE�ENJA 2.1. Program gradnje i ure�enja površina i zemljišta 2.2. Detaljna namjena površina 2.2.1. Iskaz prostornih pokazatelja za namjenu, na�in korištenja i ure�enja površina i planiranih gra�evina 2.3. Prometna, telekomunikacijska i komunalna infrastrukturna mreža. 2.3.1. Prometna mreža 2.3.2. Telekomunikacijska mreža 2.3.3. Elektroopskrba


2.3.4. Javna rasvjeta 2.3.5. Vodoopskrba 2.3.6. Odvodnja otpadnih voda 2.4. Uvjeti korištenja, ure�enja i zaštite površina i gra�evina 2.4.1. Uvjeti i na�in gradnje. 2.4.2. Zaštita kulturno-povijesnih cjelina, gra�evina i ambijentalnih vrijednosti.. 2.5. Sprije�avanje nepovoljna utjecaja na okoliš 2.6. Posebni uvjeti

II. ODREDBE ZA PROVO�ENJE 1. UVJETI ODRE�IVANJA NAMJENE POVRŠINA. 2. DETALJNI UVJETI KORIŠTENJA, URE�ENJA I GRADNJE GRA�EVNIH �ESTICA I GRA�EVINA 2.1.Veli�ina i oblik gra�evnih �estica 2.2.Veli�ina i površina gra�evina 2.3.Namjena gra�evina. 2.4.Smještaj gra�evina na gra�evnoj �estici 2.5. Oblikovanje gra�evine 2.6.Ure�enje gra�evnih �estica 3. NA�IN OPREMANJA ZEMLJIŠTA PROMETNOM, ULI�NOM, KOMUNALNOM I TELEKOMUNIKACIJSKOM INFRASTRUKTUROM 3.1 Uvjeti gradnje, rekonstrukcije i opremanje cestovne i uli�ne mreže 3.2 Uvjeti gradnje, rekonstrukcije i opremanje telekomunikacijske mreže 3.3. Uvjeti gradnje komunalne infrastrukturne mreže 3.3.1. Uvjeti gradnje, rekonstrukcije i opremanja elektroopskrbe 3.3.2.Uvjeti gradnje, rekonstrukcije i opremanja javne rasvjete. 3.3.3. Uvjeti gradnje, rekonstrukcije i opskrbe pitkom vodom 3.3.4.Uvjeti gradnje, rekonstrukcije i opremanja odvodnje i pro�iš�avanja otpadnih voda 4.UVJETI URE�ENJA I OPREME JAVNIH ZELENIH POVRŠINA 5.UVJETI URE�ENJA POSEBNO VRIJEDNIH I/ILI OSJETLJIVIH CJELINA I GRA�EVINA 6.UVJETI I NA�IN GRADNJE 7.MJERE ZAŠTITE PRIRODNIH, KULTURNO-POVJESNIH CJELINA I GRA�EVINA I AMBIENTALNIH VRIJEDNOSTI. 8. MJERE PROVEDBE PLANA 9. MJERE SPRE�AVANJA NEPOVOLJNA UTJECAJA NA OKOLIŠ 9.1. Rekonstrukcija gra�evina �ija je namjena protivna planiranoj namjeni


GRAFI�KI DIO 1. DETALJNA NAMJENA POVRŠINA 2A. INFRASTRUKTURNI SUSTAVI - PROMETNE POVRŠINE 2B. INFRASTRUKTURNI SUSTAVI - ELEKTROOPSKRBA (NN, RASVJETA), TELEKOMUNIKACIJE 2C. INFRASTRUKTURNI SUSTAVI - VODOOPSKRBA - FEKALNA KANALIZACIJA - OBORINSKA KANALIZACIJA 3. UVJETI KORIŠTENJA, URE�ENJA I ZAŠTITE POVRŠINA 4. UVJETI GRADNJE

�lanak 4.

Odredbe za provo�enje sastavni su dio Plana i glase: “0. Op�e odredbe

To�ka 0.1. Obveza izrade Detaljnog plana ure�enja «Savudrija» (u daljnjem tekstu: Plan) s granicama obuhvata utvr�ena je Prostornim planom ure�enja Grada Umaga (“Službene novine Grada Umaga”, br: 3/04) i Programom mjera za unapre�enje stanja u prostoru Grada Umaga (Sl. novine Grada Umaga», br: 7/01 i 6/02), �lanak 2 i 10. Plan se temelji na smjernicama utvr�enim važe�om dokumentacijom prostornog ure�enja višeg reda, Zaklju�ku Gradskog Poglavarstva Grada Umaga,klasa: 350-02/3-01/02, ur. br: 2105/05-02-03-3, od 20 velja�e 2003. godine sa Programskim zadatkom za izradu Plana od 20. velja�e 2003.

To�ka 0.2. Provo�enje i realizacija Plana izvršit �e se temeljem ovih odredbi posredstvom kojih se definiraju uvjeti namjene, režimi i koriš�enja prostora, na�ini izgradnje, ure�enja i obnove dijelova prostora,na�in opremanja zemljišta komunalnom, prometnom i telekomunikacijskom infrastrukturom, kao i zaštita svih prostornih vrijednosti unutar Planom obuhva�enog podru�ja. Navedeni uvjeti kojima se definira budu�a izgradnja, odnosno obnova postoje�e izgradnje, detaljno su utvr�eni kroz tekstualni i grafi�ki dio Plana koji zajedno predstavljaju jedinstvenu cjelinu za tuma�enje predvi�enih zahvata izgradnje i ure�ivanja prostora na dijelu urbanog podru�ja naselja Savudrija, obuhva�enog Planom. Svi uvjeti i odredbe koji nisu posebno definirane ovim Planom, primjenjuju se odredbe iz PPUG Umaga.

To�ka 0.3.

Detaljnim planom ure�enja ove zone obuhva�eno je cijelo gra�evinsko podru�je naselja Savudrija i obuhva�a površinu od 135 922.6 m2. Planom su obuhva�ene sljede�e �estice (izvadak iz kopije katastarsko – geodetske podloge obuhvata plana mj 1: 1 000, s popisom vlasnika nekretnina)17:k.�. zgr. 39; zgr. 40; zgr. 44; zgr. 45; zgr. 59; zgr. 60; zgr. 70; zgr. 77; zgr 78; zgr. 92; zgr. 94; zgr. 96; k.�. 96 (nema); 549; 553; 105/1; 105/2; 135/1; 135/2; 135/3; 138/1 (dio); 138/10; 138/5; 138/6; 138/7; 138/8 (dio); 139/2 (dio); 3/8 (dio); 82/1(dio), 82/3 (dio); 85/3; 86/93 (dio); 86/40; 86/5; 88/1; 88/2; 89/1; 89/2; 90/1; 90/3; 90/4; 91/1; 91/2; 91/3; 91/4; 91/5; 91/6; 93/1; 93/2; 95/1; 95/10; 95/ 11; 95/12; 95/13; 95/14; 95/2; 95/3; 94; 95/4; 95/5; 95/6; 95/7; 95/8; 95/9; 97/1; 97/2; 97/3; 97/4 (dio);k.�. zgr. 71/1; zgr. 71/2; zgr. 48; zgr. 72; zgr. 8; zgr. 92; zgr. 7

To�ka 0.4. Podloga za izradu Plana izvedena je digitalnom obradom na katastarsko – geodetskoj podlozi mj 1: 1 000 naselja Savudrija.

To�ka 0.5. Svi zahvati u prostoru obuhvata Plana vezani uz izgradnju i rekonstrukciju gra�evina, ure�enje prostora ili realizaciju bilo kakvih radova na površini, ispod ili iznad zemlje, mogu se provoditi samo u skladu s postavkama ovog Plana, PPUG Umaga, kao i na temelju zakona i drugih propisa.


1. UVJETI ODRE�IVANJA NAMJENE POVRŠINA

To�ka 1.1. Namjena površina unutar ovog Plana uskla�ena je sa namjenom površina utvr�enom u Prostornom planu ure�enja Grada Umaga. Prostor obuhva�en Detaljnim planom ure�enja naselja «Savudrija» podjeljen je u osnovne namjenske kategorije:

1. Stambena namjena - planska oznaka S, formirana je na k.�. zgr. 44; k�. Zgr. 59; k.�. Zgr. 70; k.�. zgr 60; k.�. zgr. 45; k.�. 90/4; k.�. 71/1; k.�. 71/2; k.�. 91/2; k.�. 91/5; k.�. 138/5; 97/2; k.�. 97/3; k.�. 97/4; k.�. 86/39 (dio); k.�. 82/1 (dio); ukupne površine 9.922,6m2.

2. Mješovita namjena – planska oznaka M, pretežito stambena M1, formirana je na k.�. 90/3 i k.�. zgr. 77k.�. 91/3; k.�. 91/4; k.�. 88/1(dio); ukupne površine 3 300.2 m2.

3. Gospodarska namjena – ugostiteljsko turisti�ka - planska oznaka T1 – hotel, T4 – pansion, T5 – recepcija; formirana je na k.�. 89/1(dio); k.�. 82/3(dio): k.�. 82/5(dio); k.�. 95/4(dio);k.�. 95/13(dio); i k.�. 138/1 (dio); ukupne površine 10 684,2 m2.

4. Javna i društvena namjena – planska oznaka D7 – vjerska, D8 muzej povijesne memorije,formirana je na k.�. zgr. 8 ukupne površine 2 995.9 m2.

5. Groblje je formirano na od k.�. 135/1; k.�. 135/2; k.�. 135/3; k.�. 95/7; k.�. 95/8,ukupne površine 9 338 m2. 6. Luka posebne namjene i luka otvorena za javni promet – planska oznaka L5 – mjesno privezište, L6 - izvla�ilište,

formirana je na k.� 549; k.�. 553(dio);k.�. 94, ukupne površine 40 818.2 m2. 7. Zelene površine – planska oznaka Z1 – javni park, Z3 – vrt, Z4 - ure�eni obalni pojas, Z5 – vodotok- formirane su na

k.� 139/2 (dio); k.�. 138/8 (dio); k.�. 138/9 (dio); k.�.91/6, k.�. 553 (dio), k.�. 95/1; k.�. 91/1; k.�. 91/7; k.�. 92; k.�. 93/1 (dio); k.�. 95/4; k.�. 90/1; k.�. 89/2; k.�. 3/8 (dio); k.�. 86/5; k.�. 86/40; k.�. 88/1 (dio); k.�. 88/2; k.�. 86/39; k.�. 95/14; k.� 95/11 (dio); k.�. 95/10 (dio); k.�. 95/3 (dio); ukupne površine 40.410,5m2.

8. Ceste i kolno – pješa�ke površine, formirane su na k.� 87/1; k.�. 105/2; k.�. 105/1(dio); k.�.93/1 (dio); k.�. 93/2 (dio);k.�. 92 (dio); k.�. 95/9 (dio);k.�. 95/12 (dio); k.�. 95/11 (dio); k.�. 95/1 (dio)k.�. 553 (dio) ukupne površine17 208.1 m2.

9. Površine infrastrukturnih sustava, formirane su na k.� 95/6, ukupne površine 333,1 m2. 10. Ure�ena plaža – planska oznaka UP – formizana na k.�. b.b., ukupne površine 911.8 m2


To�ka 1.2. U grafi�kom prilogu broj 1 prikazana je namjena površina. U tablici 1 iskazana je bilansa površina .

NAMJENA POVRŠINA POVRŠINA (m2)

Stambena namjena (S) 9.922,6 Mješovita namjena (M) – pretežito stambena (M1) 3 300.2 Gospodarska namjena – ugostiteljsko turisti�ka - planska oznaka T1 – hotel, T4 – pansion, T5 - recepcija 10 684.2 Javna i društvena namjena – planska oznaka D7 – vjerska, D8 muzej povjesne memorije 2 995.9 Groblje (G) 9 338.0 Luka posebne namjene i luka otvorena za javni promet – L5 – mjesno privezište, L6 - izvla�ilište 40 818.2 Zelene površine – Z1- Javni park, Z3 – vrt, Z4 – ure�eni obalno pojas, Z5 - vodotok 40.410,5 Prometnice i parking prostori 17 208.1 Površine infrastrukturnih sustava (IS) 333.1 Ure�ena plaža (UP) 911.8

SVEUKUPNO 135 922.6 Tablica 1.1. Bilansa namjene površina

2. DETALJNI UVJETI KORIŠTENJA, URE�ENJA I GRADNJE GRA�EVNIH �ESTICA I GRA�EVINA

To�ka 2.1. Detaljni uvjeti korištenja, ure�enja i gradnja gra�evinskih �estica i gra�evina odre�eni su broj�anim prostornim pokazateljima koji se odnose na veli�inu i oblik gra�evinskih �estica , veli�inu i površinu gra�evina te namjenu, smještaj i oblikovanje gra�evina kao i ure�enje gra�evnih �estica. ( grafi�ki prikazi br. 3. i 4. )

2.1.Veli�ina i oblik gra�evnih �estica

To�ka 2.1.1. Površina �estice je stvarna površina novoformirane gra�evne �estice ( tablica 2.2.) o�itane s raspoložive dokumentacije na kojoj su one ucrtan (Katastarsko – geodetska podloga obuhvata DPU Savudrija s popisom vlasnika nekretnina: Grad Umag, Upravni odjel za prostorno ure�enje, klasa: 350-02/03-01/02, ur.broj: 2105/05-09/01-03-18, od 23. srpnja 2003.). Izgradnja gra�evina omogu�ava se unutar ozna�ene površine na grafi�kom prikazu, uz mogu�a odstupanja u slu�aju promjene granica gra�evinskih �estica ( uskla�enje granica �estica i njihovih površina utvrditi �e se aktom o parcelaciji).

To�ka 2.1.2.

Površine gradivog dijela �estice prikazane su u grafi�kom prikazu broj 4. Gradivi dio gra�evne �estice za gradnju slobodnostoje�e gra�evine visokogradnje odre�uje se tako da je gra�evina visokogradnje od granice susjedne gra�evne �estice udaljena najmanje za polovicu svoje visine, ali ne manje od 4m. Ukoliko je gra�evina visokogradnje prema susjednoj gra�evnoj �estici okrenuta zabatom tada udaljenost mora biti najmanje polovica visine mjereno do najviše to�ke zabata, ali ne manje od 4m. Gradivi dio gra�evne �estice za gradnju gra�evine visokogradnje može se odrediti i na manjoj udaljenosti od granice susjedne �estice, pa i na samoj granici, ukoliko je susjedna �estica javna, parkovna (zazelenjena), odnosno prometna površina, pri �emu je potrebno ishoditi suglasnost tijela državne uprave nadležnog za problematiku prometnih površina. Gradivi dio gra�evne �estice za gradnju gra�evine visokogradnje može se odrediti i na manjoj udaljenosti od granice susjedne �estice tako�er namijenjene gradnji gra�evine visokogradnje,pa i na samoj granici, ukoliko se prema toj �estici ne izvode otvori, pri �emu je potrebno ishoditi suglasnost vlasnika susjedne gra�evne �estice (interpolacija).


Na podru�ju obuhvata Plana nije dozvoljeno graditi gra�evine visokogradnje na manjoj udaljenosti od one navedene u prethodnom stavku ovih Odredbi za provo�enje.

To�ka 2.1.3. Oblik gra�evnih �estica prikazan je na grafi�kom prikazu br. 4 “ Uvjeti gradnje“, gdje je svaka �estica ozna�ena svojom oznakom i to od S1/1, S1/2, S1/3 ,S1/4, S1/5, S1/6, S1/7, S1/8, S1/9, S1/10, S1/11, S1/12, S1/13, S1/14, M1/1, M1/2, M1/3, M1/4, M1/5, T1/1, T4/1, T4/2, T4/3, T5/1, D7/1 ( D7/1A, D7/1B, D7/1C), D8/1, G, L5/1, L6/1, Z1/1, Z1/2, Z1/3, Z1/4, Z1/5, Z1/6, Z1/7, Z1/8, Z1/9, Z1/10, Z1/11, Z1/12, Z1/13, Z1/14, Z1/15, Z1/16,Z1/17, Z3/1, Z3/2, Z3/3, Z3/4, Z3/5, Z3/6, Z3/7, Z3/8, Z3/9, Z4/1, Z5/1, UP/1 do TS/1. Veli�ina (površina) svake gra�evne �estice data je u tabeli br. 2.2. kao i svi ostali broj�ani prostorni pokazatelji, koji se izra�unavaju temeljem tih površina. Stvarna veli�ina (površina) svake gra�evne �estice biti �e utvr�ena kroz akt o parcelaciji gra�evinskog zemljišta.

2.2. Veli�ina i površina gra�evina

To�ka 2.2.1. Gra�evinom se, prema ovim odredbama, smatra i više gra�evina na istoj gra�evnoj �estici, ukoliko važe�im propisima nije druga�ije odre�eno. Postoje�om gra�evinom se smatra gra�evina koja postoji u prostoru u cjelini ili djelomi�no, izgra�ena na temelju i u skladu s gra�evnom dozvolom, ili je legalizirana po osnovi drugih zakonskih propisa ili se smatra graditeljskim naslje�em.

To�ka 2.2.2. Oznaka gra�evine je znak kojim je svaka pojedina gra�evina ozna�ena da bi se povezala s tabelom iz koje je vidljiv odnos prema postoje�im i planiranim �esticama, odnosno iz koje su vidljivi elementi za gra�enje.

To�ka 2.2.3. Gradivim dijelom gra�evne �estice, prema ovim odredbama, smatra se dio gra�evne �estice u koju se moraju smjestiti ortogonalne projekcije svih izgradnji na gra�evnoj �estici kroz sve nadzemne i podzemne etaže, i to osnovne gra�evine i pomo�nih gra�evina.

To�ka 2.2.4. Veli�ina gradivog dijela �estica i broj etaža utvr�eni su u kartografskom prikazu br. 4 “ Uvjeti gradnje“. Prostorni pokazatelji - maksimalna izgra�enost (kig i kis) ,najviša visina gra�evine i najve�i dozvoljeni broj etaža - prikazani su u tabelarnom prikazu br. 2.2. “ Obavezni prostorni pokazatelji “.

To�ka 2.2.5. Izvan gradivog dijela gra�evne �estice mogu se izvoditi gra�evni elementi na višim etažama kao što su vijenci, oluci, strehe krovova i sl., sve u okviru gra�evne �estice. Iznimno, kod gradnje na regulacijskom pravcu prema javnoj prometnoj površini, izvan gradivog dijela gra�evne �estice mogu se, pored prethodnog, izvoditi i balkoni, loggie i sl. elementi, ali na visini ve�oj od 4,5m od najviše nivelete dijela prometnice uz gra�evnu �esticu. Pored navedenog, izvan regulacijskog pravca mogu se postavljati naprave za isticanje reklama, tvrtki, elementi zaštite od sunca, vitrine, rasvjetna tijela i sli�ni elementi urbane opreme. Ovi elementi urbane opreme svojim postavljanjem ne smiju ugrožavati sigurnost svih vidova prometa niti ometati prolaz pješaka. Uz pješa�ke prometnice isti elementi mogu biti istaknuti s obje strane prometnice do granice kojom se osigurava nesmetan prolaz interventnih i dostavnih vozila, odnosno ne ugrožava sigurnost prometa.

To�ka 2.2.6. Izgra�enoš�u gra�evne �estice, smatra se odnos površine izgra�enog dijela gra�evne �estice i sveukupne površine gra�evne �estice. U izgra�enost gra�evne �estice ubraja se ortogonalna projekcija svih izgradnji vidljivih na gra�evnoj �estici i to osnovne gra�evine i pomo�nih gra�evina. Izuzetno u površinu izgra�enosti ne ra�una se površina otkrivenih terasa i sl. koji su isklju�ivo u funkciji organiziranja osnovnih djelatnosti. Izgra�ena površina je tkz. mogu�a “površina za razvoj tlocrta gra�evine”, a koeficijentom izgra�enosti iskazana je maksimalno mogu�a izgra�enost �estice u odnosu na njenu površinu. Koeficijentom iskorištenosti uzeta je u obzir visina gra�evina od jedne, odnosno dvije etaže, pa time predstavlja jednostruki, odnosno dvostruki koeficijent izgra�enosti. U površinu izgra�enosti �estice ( kig) ne ra�unaju se dje�ja igrališta, parkirališta, pergole, otvorene terase i


portici, kolonade, otvoreni bazen i sl. koji su u funkciji ure�enja oku�nice. U ukupnu brutto površinu gra�evine ra�una se površina svih podzemnih i nadzemnih etaža. Volumen gra�evine obra�unava se na na�in da se površina �estice pod gra�evinom pomnoži sa najvišom dozvoljenom visinom gra�evine.

To�ka 2.2.7. Visina gra�evina i ukupni broj etaža dati su u grafi�kom prikazu br: 4. i u tabelarnom prikazu br: 2.2. Maksimalna dozvoljena visina gra�evina mjeri se od visinske kote kona�no zaravnatog terena na svakom pojedinom mjestu neposredno uz gra�evinu, do najviše kote poda potkrovlja odnosno vijenca. Pod kona�no zaravnatim terenom u smislu ovih odredbi ne smatra se ulazna rampa za garažu . U iznimnom slu�aju, radi omogu�avanja izvedbe arhitektonskih vertikala kao što su tornjevi, strojarnice za dizala, vidikovci i pristupi zatvorenog stubišta za krovnu terasu, može se dozvoliti odstupanje od maximalnih visina, ali se takva odstupanja ograni�avaju na max 36 m2 brutto površine i u tom slu�aju se takva izgradnja na smatra pove�anje etažnosti gra�evine. Za ostale parametre koji se odnose na visine gra�evina i broj etaža, a nisu specificirani ovim Planom, vrijede uvjeti iz odredbi za provo�enje plana šireg podru�ja.

To�ka 2.2.8. Pored dozvoljene etažnosti, navedene u tablici 2.2. kod svih gra�evina dozvoljava se izgradnja ukopane podrumske etaže u dijelu ili ispod cijelog tlocrta gra�evine. Podzemnom etažom na ravnom terenu, u smislu ovih odredbi, smatra se etaža kojoj je visinska razlika izme�u stropa i najniže to�ke kona�no zaravnatog terena neposredno uz gra�evinu jednaka ili manja od 1,0 metar. Podzemnom etažom na kosom terenu, u smislu ovih odredbi smatra se etaža kojoj je visinska razlika izme�u stropa i najniže to�ke kona�no zaravnatog terena neposredno uz gra�evinu jednaka ili manja od 2,0 metra. Pod kosim terenom u smislu ovih odredbi podrazumijeva se nagib terena gra�evne �estice za 20% i više (ili 11° i više).

To�ka 2.2.9. Pomo�ne gra�evine - garaže, kao i druge pomo�ne gra�evine koje se grade na gra�evnoj �estici za gradnju neke druge osnovne gra�evine, ali izvan gradivog dijela odre�enog za gradnju te gra�evine, kao i pojedina�ne garaže koje se grade na zasebnim gra�evnim �esticama osim etažnih skupnih garaža i parkirališnih prostora, ne mogu imati visinu višu od 2,5m na strani ulaza u garažu, uz najviše 1 nadzemnu i 1 podzemnu etažu. Pri tome razlika u visini poda garaže i najviše to�ke s unutrašnje strane sljemena krova, kao i visina mjerena od kona�no zaravnatog terena na najnižoj koti do visine vijenca na istom mjestu, može iznositi najviše 3,5m.

To�ka 2.2.10. Gra�evni pravci prikazani su na grafi�kom prikazu 4. Gra�evinskim pravcem se smatra pravac ulaznog pro�elja u gra�evinu i uglavnom je reguliran prema javnoj prometnoj površini. Dozvoljena su minimalna odstupanja od gra�evinskog pravca u slu�aju nepovoljnih rezultata geoloških ispitivanja ili drugih opravdanih razloga (uz suglasnost nadležne službe Grada Umaga i pravne osobe koja je izradila Plan). Ispred gra�evinskog pravca mogu�e je graditi ili postavljati ulazne nadstrešnice, pergole, konstrukcije za tende, balkone. Tablica 2.2. Iskaz broj�anih prostornih pokazatelja

Oznaka gra�evne �estice

Površina gra�evne �estice m2

Izgra�ena površina gra�evne �estice m2

Koeficijent izgra�enosti (kig)

Koeficijent iskorištenosti (kis)

Maksimalni broj etaža gra�evine (E)

Visina gra�evine m (V)

S1/1 642 288,2 0,45 0,90 P+1 7,50

S1/2 381,2 53,8 0,14 0,28 P+1 7,50

S1/3 836,8 93,14 0,11 0,22 P+1 7,50

S1/4 457,9 84,18 0,18 0,36 P+1 7,50









S1/5 696,3 45,7 0,07 0,07 P0 4,50

S1/6 96,3 95,8 0,99 2,98 P+2 9,00

S1/7 129,3 129,3 1,00 3,00 P+2 9,00

S1/8 65,9 48,9 0,74 1,48 P+1 7,50

S1/9 119,5 119,5 1,00 3,00 P+2 9,00

S1/10 86,7 86,7 1,00 2,00 P+1 7,50

S1/11 250,6 154,2 0,62 0,62 P0 4,50

S1/12 2999,6 252,7 0,08 0,17 P+1 7,50

S1/13 1914,8 172,5 0,09 0,18 P+1 7,50

S1/14 1247,5 383,4 0,31 0,61 P+1 7,50

M1/1 349,5 138,9 0,40 1,19 P+2 9,00

M1/2 318,3 137,7 0,43 1,30 P+2 9,00

M1/3 120,0 120,0 1,00 1,00 P0 4,50

M1/4 147,1 147,1 1,00 2,00 P+1 7,50

M1/5 2365,3 600,0 0,25 0,51 P+1 7,50

T1/1 2296,2 216,1 0,094 0,188 P+1 7,50

T4/1 2042,7 500,0 0,24 0,73 P+2 9,00

T4/2 2012,5 500,0 0,25 0,75 P+2 9,00

T4/3 4001,6 346,9 0,08 0,16 P+1 7,50

D7/1 1702,3 458,4 0,27 0,34

D7/1a 257,8

D7/1b 128,1 P+1 7,50

D7/1c 27,5 P0 4,50

D8/1 1293,6 38,3 0,03 0,06 P+1 7,50

G 9338









L5/1 40131,4

L6/1 686,8

Z1/1 1235,3

Z1/2 363,9

Z1/3 167,4

Z1/4 3611,7

Z1/5 852,4

Z1/6 946,7

Z1/7 1476,9

Z1/8 592,0

Z1/9 1198,6

Z1/10 174,0

Z1/11 235,6

Z1/12 128,9

Z1/13 6174,7

Z1/14 555,1

Z1/15 2725,6

Z1/16 1863,0

Z/17 7 004,2

Z3/1 250,4

Z3/2 697,0

Z3/3 270,4

Z3/4 770,2

Z3/5 772,5

Z3/6 778,6









Z3/7 190,8

Z3/8 3193,0

Z3/9 1193,7

Z4/1 2376,2

Z5/1 316,5

TS/1 333,1

UP/1 911,8

kig – odnos izgra�ene površine zemljišta pod gra�evinom i ukupne površine gra�evne �estice (zemljište pod gra�evinom je vertikalna projekcija svih zatvorenih dijelova gra�evine na gra�evnoj �estici) kis – odnos ukupne (bruto) izgra�ene površine gra�evine i površina gra�evne �estice

2.3.Namjena gra�evina

To�ka 2.3.1. Namjena gra�evina po gra�evnim �esticama prikazana je u kartografskom prikazu br.4 “Uvjeti gradnje”i u tabelarnom prikazu br.2.2. Stambena namjena - planska oznaka S .Na gra�evnim �esticama sa oznakom S pod oznakom : mogu se graditi stambene gra�evine. Ovu namjensku kategoriju se može sagledati po prostornim cjelinama, i to: Povijesni niz uz more, gra�evine (oznaka S1/6, S1/7, S1/8, S1/9, S1/10, S1/11). Uz stanovanje kao osnovne namjene, tu su mogu�i sadržaji turisti�kog smještaja. Na sjeverozapadnom dijelu u pozadini luke, gra�evine (oznaka S1/1, S1/2, S1/3 ,S1/4, S1/5). Gra�evina S1/1 omogu�ava se dogradnja. Namjena je cijelog objekta stambena – višeobiteljska gra�evina do najviše 4 funkcionalnih (stambena ili poslovna) jedinica. Gra�evina S1/2 omogu�ava se njezino proširenje kao sanacijska mjera arhitektonskih karakteristika. Gra�evine S1/3, S1/4 i S1/5 ostaju u istim gabaritima i iste namjene. Na jugoistoku i istoku su gra�evine (S1/12, S1/13, S1/14). Gra�evina (S1/12) ostaje u istoj namjeni i proširuje se za najviše dve stambene jedinice. Gra�evina (S1/13) ostaje u istim gabaritima i iste namjene. Formira se nova gra�evna �estica(S1/14), namjena je cijelog objekta stambena – višeobiteljska do do najviše 4 funkcionalnih (stambena ili poslovna) jedinica. Mješovita namjena – planska oznaka M, pretežito stambena M1 Uz stanovanje kao osnovne namjene, tu su mogu�i sadržaji ugostiteljstva, turisti�kog smještaja, trgova�ke djelatnosti, usluga, zanata, i sl. sadržaja, tihih i �istih djelatnosti bez opasnosti od požara i eksplozije te mogu�ih zaga�enja. Namjena ove kategorije je razvrstana u prostoru obuhvata kako slijedi: Povijesni niz uz more, gra�evne (M1/3;M1/4). Na sjeverozapadnom dijelu u pozadini luke, gra�evine (M1/1; M1/2). Na jugoistoku i istoku, gra�evina (M1/5). Na njoj se omogu�ava gradnja višeobiteljske gra�evine do 4 funkcionalne (stambene ili poslovne jedinice) jedinice. Gospodarska namjena – ugostiteljsko turisti�ka - planska oznaka T1 – hotel, T4 – pansion , T5 – recepcija Na sjeverozapadnom dijelu u pozadini luke, planira se mali gospodarski objekt za potrebe turizma (T5/1) – recepcija. Na jugoistoku i istoku, planirana je gospodarska namjena hotel T1 i pansion T4. To je nova gra�evna i prostorno homogena cjelina s namjenom pansiona (T4), a planirana je isto�no od kompleksa crkve u prednjem planu prema zaljevu. Zgrada (T1/1). Gra�evina ostaje u postoje�im legalno izgra�enim gabaritima.


Pansionska namjena (T4), gra�evine (T4/1; T4/2; T4/3). Zgrada s oznakom T4/1 kapaciteta do 24 dvokrevetnih soba i 3 do 4 zvijezdice, s oznakom T4/2 kapaciteta do 24 dvokrevetnih soba i 3 do 4 zvijezdice. Pansionska namjena T4/3, ostaje u postoje�im legalno izgra�enim gabaritima. Javna i društvena namjena – planska oznaka D7 – vjerska, D8 muzej povijesne memorije – Kompleks župne crkve sv. Ivana Vjerske gra�evine crkve, zvonika i župnog stana, planske oznake (D7), gra�evine k.�. D7/1 ( D7/ 1A; D7/1B; D7/1C) , ostaju u dosadašnjoj namjeni. Muzej povijesne memorije (D8), u prednjem prostoru crkve i u vrtu na površinama (D8/1),muzejsko - izložbena namjena u funkciji javnog i reprezentativnog prostora naselja.Kapela na groblju ostaje u funkciji groblja.

2.4.Smještaj gra�evina na gra�evnoj �estici

To�ka 2.4.1. Postoje�e gra�evine zadržavaju svoj položaj na gra�evnoj �estici, osim objekata koji su planirani da se uklone. Planirane gra�evine mogu se locirati unutar gradivog djela �estice poštuju�i ucrtane gra�evinske pravce sa minimalnim udaljenostima gra�evina od granica �estica, odnosno unutar obaveznih gra�evinskih pravaca za planirane zahvate novih gradnji, dogradnje/nadogradnje i rekonstrukcije, prema grafi�kom prikazu br.4 – Uvjeti gradnje. Izvan površine gradivog dijela �estice mogu se graditi dijelovi gra�evine u funkciji osnovne gra�evine (terase-platoi, nadstrešnice, pergole i sl.), a sve prema to�ci 2.2.6.

2.5. Oblikovanje gra�evine

To�ka 2.5.1. Savudrija treba o�uvati jedinstvene karakteristike tradicionalnog ribarskog naselja, prije svega inegritet i cjelovitost povijesne jezgre sa crkvom. Zona povijesne jezgre. Zahvati moraju biti uskla�eni s urbanisti�kim, povijesnim i oblikovnim karakteristikama naselja Savudrija. Potrebno je sa�uvati karakteristike zbijene i homogene jezgre naselja koja uvjetuje svako novo morfološko restrukturiranje pojedinih zgrada. Naselje Savudrija treba ostati prepoznatljivo upravo po zbijenim i po vertikali raš�lanjenim strukturama gra�evina, fasadnoj homogenosti i tipi�nim nizovima otvora – prozora koji se poklapaju u osi za svaku zgradu posebno sa škurama i kamenim ertama, naro�ito s morske eksponirane strane. Postoje�e spontane i bez kriterija izgra�ene pomo�ne gra�evine ukloniti i mjerama rekonstrukcije urediti sliku pro�elja zgrada prema primjerenim volumenima i prepoznatljivim arhitektonskim elementima ovog podneblja (prilog br. 39,) je digitalna simulacija i orijentacijski oblik sanacije, a kona�ne uvjete daje nadležna Uprava za zaštitu kulturne baštine). Krovove kao i orijentaciju sljemena, prilagoditi postoje�im karakteristikama dominantnih starih gra�evina iz ovog podneblja. A to su dvostrešan kosi krov, zabat, pokrov od kanalice, karakteristi�ni dimnjaci, strehe, jednostavno profilirani potkrovni vijenci, kamene erte, škure, vanjske kamene stepenice i sl. Oblik, detalji i boje pro�elja moraju se prilagoditi karakteristikama tipa najstarijih gra�evina ovog niza i tradicionalne arhitekture u bližem okolišu. Posebne uvjete i suglasnosti na projektnu dokumentaciju za pojedine zahvate u prostoru izdaje Uprava za zaštitu kulturne baštine u skladu s temeljnim uvjetima ovog Plana. Zona povijesne jezgre - kompleks župne crkve Sv. Ivana ostaje u postoje�im gabaritima. Zona stambene izgradnje - gra�evine izgra�ene do prve polovine prošlog stolje�a (do 1940 g.). Planom se dodatno uspostavlja zaštita pojedina�ne gra�evine ( kartografski prilog 3.) manjih ambijentalnih vrijednosti s posebnostima morfoloških karakteristika iz vremena nastanka, a koje doprinose vrijednosti cjeline, odnosno kulturnog krajolika u kojemu se nalaze. Posebne uvjete i suglasnosti na projektnu dokumentaciju za pojedine zahvate u prostoru izdaje Uprava za zaštitu kulturne baštine u skladu s temeljnim uvjetima ovog Plana. Zona stambene izgradnje – gra�evine izgra�ene u drugoj polovini prošlog stolje�a i kasnije (od 1940 g. do danas), (kartografskog priloga br.3) Ova skupina objekata se nalazi u dvije razli�ite prostorne cjeline. S obzirom na karakteristike �esto oblikovno nedosljednih i spontanih zahvata, prilikom rekonstrukcija, mjere se odnose i na obvezu ure�enja arhitektonskih elemenata i kompozicijske principe oblikovanja krovišta, pro�elja i raspored vrata i prozora, po karakteristikama tradicijske gradnje. Zona nove izgradnje, (kartografskog priloga br:3.) . S obzirom na nehomogenu izgra�enost novijih objekata, njihovu oblikovnu šarolikost i neprepoznatljivost, mogu�e je novim zgradama dati suvremenije arhitektonske oblike, a tom dijelu prostora novi prostorni red i prepoznatljivost. Zgradi T1/1 treba obraditi pro�elje u maniri suvremene interpretacije neoklasicisti�kog stila. Posebice težiti skladnosti oblikovanju eksponiranih pro�elja objekata pansiona, gra�evine mješovite namjene - pretežito stambene i hotela.


Trafostanica je slobodnostoje�a gra�evina sa ravno ili blago ukošenom krovnom plohom. Luka posebne namjene i luka otvorena za javni promet – L5 - mjesno privezište, L6 – izvla�ilište. Savudrijska luka je prema provedbenim odredbama PPUG Umaga, to�ka 1.39. namjenjena: I. morskoj luci otvorenoj za javni promet lokalnog zna�aja i II. morskoj luci posebne namjene lokalnog zna�aja, za privez sportskih i rekreativnih plovila gra�ana - sportska luka. Sadašnja luka op�e namjene, njena riva i lukobran u nastavku stare urbane jezgre su po pitanju priveza ribarskih i drugih manjih plovila mjesno privezište (L5), dok se na kopnenom dijelu osigurava operativna obala do zelene površine. To je ujedno i šetalište na rivi (kolno pješa�ka površina). U dijelu starog mola, kojeg treba konzervirati, planira se ure�enje izvla�ilišta brodica (L6) za potrebe njihovog servisiranja s ugradnjom adekvatne dizalice. Pošto u ovoj luci nije predvi�en ukrcaj rasutog tereta, potrebno je sniziti i rekonstruirati visoku armirano-betonsku rampu na nivo ostale operativne obale i urediti kao molo za povremeno pristajanje ve�ih turisti�kih plovila te omogu�iti ukrcaj/ iskrcaj putnika. U pripadaju�em akvatoriju, u okviru morske luke otvorene za javni promet lokalnog zna�aja se može se pove�ati kapacitet vezova sa organiziranim privezištem na plutaju�im gatovima (pontoni). Za svaki zahvat u akvatoriju luke potrebno je prethodno ishoditi suglasnost nadležne Uprave za zaštitu kulturne baštine. Eventualne instalacije, koje se nužno moraju postaviti na gra�evinu ( klima – ure�aj, elektroenergetske, telekomunikacijske i sl. naprave) Potrebno je smjestiti na krovu ili iznimno na sporednom (stražnjem) manje izloženom pro�elju. Ovim Planom zabranjuje se postavljanje instalacija na glavnom o�elju gra�evine. (Predlažem zamijeniti tekst). Navedeno se naro�ito odnosi na zone povijesne jezgre i graditeljskog naslje�a, a preporu�ljivo je unutar obuhvata cijelog Plana.

2.6.Ure�enje gra�evnih �estica

To�ka 2.6.1. Gra�evinske �estice namijenjene stambenoj, mješovitoj i gospodarskoj izgradnji obuhva�aju i otvorene površine koje mogu biti ogra�ene, dok su javne površine otvorenog karaktera. Ograde i podzide oko gra�evinskih �estica treba izvesti kao kameni zid i podzid, zidano – žbukane, sadnjom zelenih živica, sa visinama prilago�enim postoje�im zidovima, ali ne više od 1.2m visine zida prema prometnoj površini. Mogu se koristiti i transparentne metalne ograde, takva ograda može imati visinu do 2,0 m prema prometnoj površini. Visina ogradnog zida mjeri se od kote kona�no zaravnatog terena uz ogradu izvan gra�evinske parcele na regulacionoj liniji odnosno od terena uz ogradu unutar gra�evinske parcele. Prostor izme�u regulacione i gra�evinske linije treba hortikulturno urediti. Postoje�e ambijentalno visoko zelenilo o�uvati. Novo zelenilo planirati na na�in da se o�uvaju i unaprijede postoje�e ambijentalne karakteristike i vrijednosti. Izvesti ure�enje pješa�kih parternih površina poplo�enjem prirodnim kamenom ili adekvatnim betonskim proizvodima. �estica pomorskog dobra ne smije se ogra�ivati i treba biti otvorena za pristup pješacima i interventnim vozilima.

To�ka 2.6.2. Za smještaj vozila i gradnju pomo�nih gra�evina unutar pojedine planske �estice, ovim Planom dozvoljava se gradnja gra�evina za smještaj vozila - garaža, spremište, drvarnica i sl. To je gra�evina koja predstavlja ure�enje oku�nice, a koja se kao samostalna gradi na gra�evnoj �estici namjenjenoj gradnji osnovne gra�evine druge namjene. Pomo�nom gra�evinom u smislu ovih odredbi, smatra se i cisterna, spremnik i sli�na gra�evina, ukoliko njena visina na najnižoj to�ci kona�no zaravnatog terena uz gra�evinu iznosi više od 1 m. Tlocrtna površina pomo�ne objekte - garaže i nadstrešnice, na �estici druge osnovne namjene, dozvoljava se graditi do najviše 50 m2 bruto izgra�ene površine. Pomo�ne gra�evine na �estici druge osnovne namjene mogu se graditi samo u okviru najve�e dozvoljene izgra�enosti (maksimalna izgra�enost) te gra�evne �estice.

To�ka 2.6.3. Postavljanje kioska i dr. gra�evina gotovih konstrukcija te naprava privremenog karaktera dozvoljava se u zoni lu�kog nasipa - Park na rivi temeljem suglasnosti nadležnog tijela gradske uprave. Tipologija kioska, naprave ili konstrukcije, veli�ina, materijal, uvjeti i na�in korištenja javne površine, mogu�nost priklju�enja na komunalnu infrastrukturu te u odnosu na sigurnost odvijanja prometa i sl. utvrditi �e se projektom krajobraznog ure�enja “Parka na rivi”. Time se ure�uje i odnos prema o�uvanju ure�enih zelenih površina parka, o�uvanju karakteristi�nih vizura, mjerilu prostora i sl. Naprava privremenog karaktera može biti priklju�ena na potrebnu infrastrukturnu mrežu isklju�ivo privremeno, za trajanja sezone odnosno prigode.


3. NA�IN OPREMANJA ZEMLJIŠTA PROMETNOM, ULI�NOM, KOMUNALNOM I TELEKOMUNIKACIJSKOM INFRASTRUKTUROM

3.1 Uvjeti gradnje, rekonstrukcije i opremanje cestovne i uli�ne mreže

To�ka 3.1.1.

Mjesto i na�in opremanja zemljišta prometnom i uli�nom infrastrukturnom mrežom prikazani su u grafi�kom prikazu broj 2a.

To�ka 3.1.2. Prometna mreža se generalno dijeli na javne prometne površine i interne prometne površine. Na ulaznu prometnicu se u okviru naselja nadovezuju opskrbne i stambene ulice, te �ine zatvorenu cjelinu u kojoj se o�ekuje odvijanje internog prometa stanovnika naselja. Trase svih ulica su predvi�ene kao dvosmjerne prometnice sa elementima stambene ulice, osim prometnica u sjeverozapadnom dijelu koje �e se prometno uklopiti u prometnu mrežu naselja kao jednosmjerne prometnice sa smjerom kretanja “u desno”. Na njima su projektirane krivine sa kružnim lukovima veli�ine radijusa definiranih u grafi�kim prilozima plana.

To�ka 3.1.3. Križanja prometnica u naselju su predvi�ena u jednom nivou, s standardnim križanjima T ili X tipa. Veli�ina radijusa zaobljenja spoja prometnica u križanju, ovisno o širini prometnice i važnosti križanja predvi�ena je od 3,00 do 15,00 m. Za pristup komunalnih vozila, vozila za servisiranje, vatrogasnih vozila i drugih interventnih vozila, osigurano je kružno kretanje, tako da nema prometnih krakova koji bi na svojem kraju iziskivali izgradnju okretišta. Na svim križanjima u zoni pješa�kih prijelaza treba izvesti položene ivi�njake za svladavanje arhitektonskih barijera i to s tipskim elementima širine 2,00 – 2,60 m.

To�ka 3.1.4. Na predvi�enim prometnicama primjenjuju se uzdužni nagibi koji odgovaraju konfiguraciji terena i razmještaju objekata. Za zaobljenje prijeloma nivelete primjeniti �e se radijusi ve�i od Pravilnikom propisanih. Popre�ni nagib prometnica je jednostrešni i u pravcima iznosi 2,5 % a u krivinama do 5 % ovisno o radijusu kružne krivine. Uzdužni pad trase vezan je na konfiguraciju terena i raspoloživi pojas kojim se trasa proteže radi uklapanja prometnica u ukupno rješenje prometa. Preglednost na trasi je osigurana prema važe�oj norma za projektiranje i gra�enje �vorova u istoj razini – Projektiranje i gra�enje puteva / površinski �vorovi / tehni�ki uvjeti. Odvodnja oborinskih voda predvi�ena je betonskim rigolima koji dovode vodu do sabirnih rešetki. Zastor kolnika je asfaltni.

To�ka 3.1.5. Normalni presjek cesta utvr�uje se temeljem odredaba Pravilnika i raspoloživim širinama, i iznosi Primarne prometnice (tip A i B): - širina kolovoznih traka 2 x 2,75 = 5,50 m - širina trotoara 1,20 m - širina bankina 0,50 m - nagib pokosa u usjeku 1:1 - nagib pokosa na nasipu 1:1,5 Sekundarne stambene prometnice (tip K i L): - širina kolovoznih traka 2 x 2,50 = 5,00 m - širina trotoara 1,20 m - širina bankina 0,50 m - nagib pokosa u usjeku 1:1 - nagib pokosa na nasipu 1:1,5 Ostale stambene prometnice (tip C, D, E, F, G, H, I, J): - širina kolovoznih traka 2 x 1,50 (2,20) = 3,00 (4,40) m - širina trotoara 1,20 m - širina bankina 0,50 m - nagib pokosa u usjeku 1:1 - nagib pokosa na nasipu 1:1,5


To�ka 3.1.6.

Potreban broj parkirališnih mjesta se mora osigurati na gra�evnoj �estici na kojoj �e se ostvariti namjeravani zahvat u prostoru, odnosno za koju se izdaje lokacijska (gra�evna) dozvola. Prilikom gradnje gra�evine stambene namjene (osim višestambenih gra�evina) parkirališna mjesta na vlastitoj gra�evnoj �estici moraju se smjestiti u pojasu izmedu gra�evnog i regulacijskog pravca. Parkirališna mjesta su minimalnih dimenzija 5,0x2,5m. Najve�i dozvoljeni uzdužni i popre�ni nagib parkirališta je 5,0%. Najmanji broj parkirališnih mjesta po odre�enim djelatnostima se na�elno utvr�uje prema tablici iz PPUG -a Umaga:

DJELATNOST / SADRŽAJ 1 PARKING MJESTO

slobodnostoje�e stambene gra�evine (jednoobiteljske i višeobiteljske, te obiteljske ku�e)

0,8 funkcionalne jedinice

višestambene gra�evine 0,8 stana

uredi, zdravstvo, trgovina i sl. 30 m2 brutto površine gra�evine

veletrgovina, proizvodnja, zanatstvo i sl 100 m2 brutto površine gra�evine

ugostiteljsko turisti�ke smještajne gra�evine, osim motela 1 smještajna jedinica

restoran, zdravljak, slasti�arnica i sl. 4 sjede�ih mjesta (1 stol)

ugostiteljstvo, osim restorana, zdravljaka, slasti�arnice i sl. 10 m2 brutto površine gra�evine

moteli 1 soba

Za potrebe naselja planirana su parkirališta koja u potpunosti pokrivaju potrebe naselja za smještaj vozila u mirovanju van voznih površina. U naselju je predvi�eno ukupno 98 parkirnih mjesta. Od ukupnog broja parkirnih mjesta 5% istih mora biti izvedeno i rezervirano za invalide, a ista trebaju biti ravnomjerno raspore�ena i na pogodnim mjestima. Dimenzije parkirnog mjesta: - standarna parkirna mjesta 5,00 x 2,50 m - parkirna mjesta za invalide 5,00 x 3,50 m

3.2 Uvjeti gradnje, rekonstrukcije i opremanje telekomunikacijske mreže

To�ka 3.2.1. Mjesto i na�in priklju�enja na javni TT promet prikazan je u grafi�kom prikazu broj 2b.

To�ka 3.2.2.

U skladu sa planovima HT-a te Zakona o telekomunikacijama gra�evine u zoni �e se spojiti na telefonsku mrežu NF priklju�cima preko telefonskog kabela TK 59 GM i TK 33 AP koji �e se položiti u kabelsku kanalizaciju.

To�ka 3.2.3.

TK kanalizacija �e se sastojati od odgovaraju�ih plasti�nih cijevi i betonskih šahtova koji omogu�avaju uvla�enje i spajanje telefonskih kabela.

To�ka 3.2.4.

Trasa kanalizacije je najve�im dijelom po plo�niku. Kanalizacija mora biti dimenzionirana i za budu�e potrebe kabelske televizije. Od razvodne TK kanalizacije u plo�niku se do �estica (objekata ) predvi�aju cijevi za uvod priklju�nog kabela.

To�ka 3.2.5.

U sklopu objekata predvi�a se ormari� koncentracije iz kojeg �e do svake gra�evine podzemno ili u zidu povu�i instalacioni pretplatni�ki kabeli.

To�ka 3.2.6.

Za izvedbu pojedinih odcjepa od glavne kabelske kanalizacije na trupu postoje�e kanalizacije izvest �e se novi priklju�ni šahtovi te položiti sekundarnu kabelsku kanalizaciju do gra�evina u skladu sa uvjetima propisanim od strane distributera.


3.3. Uvjeti gradnje komunalne infrastrukturne mreže 3.3.1. Uvjeti gradnje, rekonstrukcije i opremanja elektroopskrbe

To�ka 3.3.1.1.

Mjesto i na�in priklju�enja na elektroopskrbu prikazan je u grafi�kom prikazu broj 2b.

To�ka 3.3.1.2. U skladu sa planovima HEP-a te stvarnim potrebama u zoni gra�evine �e se spojiti na NN- mrežu preko tipskih kabela PPOO koji �e se položiti u kabelsku kanalizaciju.

To�ka 3.3.1.3.

NN kanalizacija �e se sastojati od odgovaraju�ih plasti�nih cijevi i betonskih šahtova koji omogu�avaju uvla�enje i spajanje kabela. Kanalizacija mora biti dimenzionirana i za budu�e potrebe . Trasa kabelske kanalizacije je najve�im dijelom u budu�em plo�niku.

To�ka 3.3.1.4. U sklopu objekata predvi�a se priklju�ni ormari� na ogradnom zidu gra�evne �estice iz kojeg �e do svake gra�evine podzemno povu�i priklju�ni kabeli do mjernih ormari�a na fasadi gra�evine ili u gra�evinama( hotel i sl. ) kako �e to biti definirano uvjetima HEP-a.

To�ka 3.3.1.5. Procjena vršne snage je izvršena na temelju veli�ine i namjene gra�evina te iskustvenih podataka i iznosi ukupno 1.160 kW. Uz faktor istovremenosti 0.6-0.7 potrebna vršna snaga �e biti cca. 700kW. Potrebno je predvidjeti TS 2 x 630 kVA tako da uz zadovoljenje planiranih potreba ostaje i rezerva za eventualne dodatne zahtjeve naselja u budu�nosti.

3.3.2.Uvjeti gradnje, rekonstrukcije i opremanja javne rasvjete

To�ka 3.3.2.1.

Mjesto i na�in priklju�enja na javnu rasvjetu prikazan je u grafi�kom prikazu broj 2b.

To�ka 3.3.2.2. Glavna pristupna prometnica do naselja te prometnice koje vode do lu�ice te prema vojarni i izme�u postoje�eg i novog dijela naselja se svrstavaju u gradske ceste. Ista �e se osvijetliti svjetiljkama na stupovima visine 6-8m sa svjetiljkama sa visokotla�nim natrijevim žaruljama 150 ili 250 W . Ostale prometnice se svrstavaju u sporedne gradske ulice i ceste. Ista �e se osvijetliti svjetiljkama na stupovima visine 4-5 m sa svjetiljkama sa visokotla�nim natrijevim žaruljama 70 ili 100 W. Unutar obuhvata ovog Plana uvjetuje se postava “ekoloških” rasvjetnih tijela prema Katalogu urbane opreme Grada Umaga.

To�ka 3.3.2.3. Kabeli �e se polagati manjim dijelom zra�no te podzemno u sklopu NN kabelske kanalizacije te podzemno u postoje�em dijelu ure�enja parkinga i rive. Napajanje, upravljanje i mjerenje utroška el.energije �e se izvesti iz posebnog slobodnostoje�eg ormara koji �e biti smješten na javnoj površini u blizini nove TS iz koje �e se napajati. Rasvjetne stupove i svjetiljke tipizirati radi lakšeg kasnijeg održavanja.

To�ka 3.3.2.4. Prema preporukama me�unarodne komisije za osvjetljenje ( CIE ) publikacija br. 115/1995 karakteristike osvjetljenja su sljede�e : A/ Klasa rasvjete P2 – klasa rasvjete cesta i prostora za pješake Ceste i prostori s velikom koli�inom i gusto�om pješaka i biciklista no�u


- minimalna srednja osvjetljenost površine kolnika Em (lx) = 15 - jednolikost rasvjetljenosti površine kolnika jr (%) = 40 B/ Klasa rasvjete P4 – Ceste i prostori s malom koli�inom i gusto�om pješaka i biciklista no�u - minimalna srednja osvjetljenost površine kolnika Em (lx) = 7,5 - jednolikost rasvjetljenosti površine kolnika jr (%) = 25

3.3.3. Uvjeti gradnje, rekonstrukcije i opskrbe pitkom vodom

To�ka 3.3.3.1. Mjesto i na�in priklju�enja gra�evnih �estica na javnu vodovodnu mrežu prikazan je u grafi�kom prikazu broj 2 c.

To�ka 3.3.3.2. Za budu�e planirane stambene i turisti�ke zone u naselju potrebno je na postoje�e cjevovode AC �150 i TRM � 100 spojiti, odnosno predvidjeti novu vodovodnu mrežu koja �e formirati prstenastu vodoopskrbu podru�ja i budu�ih gra�evina i sadržaja.

To�ka 3.3.3.3. Prilikom detaljnije razrade ovog podru�ja utvrdit �e se elementi za projektiranje i izvo�enje vodoopskrbne mreže kao i internog razvoda. Mjesto i na�ine priklju�ivanja gra�evina na vodovodnu mrežu odredit �e se uz primjenu odgovaraju�ih važe�ih propisa kao i uobi�ajenih pravila graditeljske struke.

To�ka 3.3.3.4. Za protupožarnu zaštitu predvi�aju se podzemni hidranti u oknima u trasi prometnice i nadzemni u zelenim površinama u skladu sa Zakonom o zaštiti od požara (NN 58/93).

3.3.4.Uvjeti gradnje, rekonstrukcije i opremanja odvodnje i pro�iš�avanja otpadnih voda

To�ka 3.3.4.1. Mjesto i na�in priklju�enja gra�evinih �estica na mrežu javne odvodnje i ure�aje za pro�iš�avanje otpadnih voda, prikazan je u grafi�kom prikazu broj 2c.

To�ka 3.3.4.2. Odvodnja otpadnih voda Za odvodnju otpadnih voda odabran je razdjelni sustav, odnosno posebni sustav za sanitarnopotrošne otpadne vode, te posebni sustav za oborinske otpadne vode.

To�ka 3.3.4.3. Voda uporabom mijenja svoju kvalitetu zbog promjena sustava koji je u ve�ini slu�ajeva štetan za ljudsko zdravlje i okoliš. Jednom upotrebljene vode više nisu pogodne za daljnju uporabu, ve� ih je potrebno sakupiti, transportirati i ispustiti u prirodne resurse ili ponovno upotrijebiti.

To�ka 3.3.4.4. Postoje�u kanalizacijsku mrežu putem koje se fekalne vode ispuštaju direktno u more, potrebno je potpuno rekonstruirati, odnosno sve otpadne preusmjeriti na postoje�i kanalizacijski sustav Savudrija. U cijelom naselju Savudrija je potrebno izgraditi novu kanalizacijsku mrežu – gravitacijske kolektore, uzimaju�i u obzir pove�anje kapaciteta po zonama predloženih ovim Planom.

To�ka 3.3.4.5. Gravitacijskim kolektorima sanitarno-potrošne otpadne vode se dovode do crpne postaje, preko koje se putem tla�nog cjevovoda distribuiraju do postoje�eg sjevernog kanalizacijskog sustava Savudrija.

To�ka 3.3.4.6. Oborinske vode


Za unapre�enje ure�enja oborinske kanalizacije, odnosno zaštite urbanih podru�ja potrebno je postaviti koncepcijsko rješenje odvodnje oborinskih otpadnih voda. Za utvr�ivanje koncepcije odvodnje potrebno je izraditi hidrološku podlogu kao osnovu izrade i prora�una koli�ina oborinskih voda: • godišnje i mjese�ne oborine, • dnevni podaci o oborinama, • pluviografski podaci. Nakon izrade hidrološke podloge odrediti metodologiju prora�una oborinskih otpadnih voda u skladu s analiziranim podru�jem odvodnje, izvršiti analizu postoje�eg stanja oborinskih voda pripadnih slivova s analizom namjena površina i izgra�enosti naselja. Zatim slijedi izrada koncepcijskog rješenja odvodnje na podru�ju obuhva�enom ovim Planom u kojem �e se dati smjernice za projektiranje.

To�ka 3.3.4.7. Oborinska odvodnja se klasificira na dva na�ina: • odvodnja oborinskih voda iz urbanih sredina, • odvodnja oborinskih voda s neurbanih tj. prirodnih površina.

To�ka 3.3.4.8. Odvodnja oborinskih voda može se rješavati na nekoliko na�ina: Izgradnjom sustava potpune oborinske kanalizacije, tj. sve vode cijelog naselja (krovne, oku�nice, prometnice i sve ostale u�vrš�ene površine) se prihva�aju kolektorima i vode najbližim putem do mora. Izgradnjom sustava nepotpune oborinske kanalizacije, tj. upuštanjem krovnih voda, voda s oku�nica i sli�nih površina u tlo – raspršena odvodnja, a vode s prometnica i sli�nih u�vrš�enih površina (npr. parkirališta) se prihva�aju kolektorima i vode najbližim putem do mora. Sve oborinske vode s cestovnih i parkirnih površina, tzv. zaga�ene oborinske vode, prije ispuštanja u more potrebno je prethodno odgovaraju�e obraditi putem separatora.

To�ka 3.3.4.9. Gra�evna dozvola se izdaje isklju�ivo za gra�evine koje se priklju�uju na sustav fekalne odvodnje. Zabranjuje se izdavanje gra�evnih dozvola za gra�evine sa septi�kim jamama ili dr. privremenim rješenjima na podru�ju cijelog Plana.

4. UVJETI URE�ENJA I OPREME JAVNIH ZELENIH POVRŠINA

To�ka 4.1.

Mjesni park To je zelena površina koja povezuje staru jezgru naselja s crkvenim kompleksom i proširenim stambenim dijelom naselja. Uvjetuje se ure�enje parka sa sadržajem kulturnog karaktera u kompleksu crkve, ispred nje i u vrtu, stvaraju�i tako reprezentativni prostor naselja Savudrije. Namjena preostalog dijela parka je odmor i rekreacija, što �e se definirati projektom krajobraznog ure�enja. Park na rivi. Treba stvoriti uvjete za odmor, mjesto pu�kih fešta, promenade i rekreaciju, što �e zadovoljiti funkcije javne površine, te podi�i kulturni uzorak i reprezentativnost Savudrijske luke. Definirat �e se detaljno projektom krajobraznog ure�enja. Park na ulazu u naselje. Stvoriti ure�en i prepoznatljiv ulazak u naselje. Urediti park s motivacijom vode oko povijesne špine naselja te dodatnim krajobraznim intervencijama urediti kanal/potok u funkciji reguliranja taloženja mulja u zaljevu. Kanal treba držati u ure�enom stanju i integrirati ga u krajobrazno ure�enje okoliša na ulazu u naselje. Definirat �e se detaljno projektom krajobraznog ure�enja. Drvoredi. Mrežnim sustavom drvoreda u naselju stvoriti ure�enost i �itljivost prostora te me�usobno povezati prirodnu osnovu naselja, poboljšavaju�i pritom kakvo�u ambijenta. Slobodne zelene površine, vrtovi. Slobodne zelene površine organski povezati sa slobodnim krajolikom van gra�evinske zone, a vrtove �uvati kao tradicijsku aktivnost u oku�nici naselja.

To�ka 4.2. Morska obala i dno zaljeva Morsku obalu o�istiti od nanosa mulja te produbiti plitke dijelove zaljeva na nivo mogu�eg korištenja. Rubove obale pored stare jezgre urediti s ve�im kamenim blokovima u obliku ure�enog nasipa. Cjelovitu sanaciju dna mora i obale te ure�enje i oblikovanje sa širinom i visinom pojasa, rasporedom i veli�inom kamenih blokova, mogu�noš�u integracije u krajobraz ure�ene obale, treba utvrditi posebnom studijom i projektom, u dogovoru i suradnji s Upravom za zaštitu kulturne baštine.


To�ka 4.3. Groblje Nedavno proširenje groblja je stvorilo predpostavke osiguranja prostora za duži period. Predvi�eno novo proširenje polja je vid rezervacije za dalje proširenje.

5. UVJETI URE�ENJA POSEBNO VRIJEDNIH I/ILI OSJETLJIVIH CJELINA I GRA�EVINA

To�ka 5.1. Planom se uspostavlja zaštita posredstvom posebnih uvjeta svih vrijednih i osjetljivih gra�evina visokogradnje i niskogradnje izgra�enih u pravilu do 1940. godine. Uvjeti oblikovanja su obrazloženi u �l. 13 i prema kartografskom prilogu br 3.: Za zahvate u ovom prostoru ne može se izdati gra�evna dozvola bez prethodno pribavljene suglasnosti tijela državne uprave nadležnog za poslove zaštite kulturnih dobara. 0. Povijesno jezgro, priobalni uli�ni niz (XIX/XX. stolje�e), je ujedno i upe�atljiva ambijentalna vrijednost. 1. Gra�evina, zgr. k.�. 71/1, je zgrada gra�ena u više vremenskih razdoblja i stambenog je karaktera, na samom obalnom

rubu. 2. Gra�evina na k.�. 97/1 je zgrada odmarališta «Vila Anna» sa vrtom 3. Zgrada na k.�. 85/3, pripada gradnji malih vila – smještajnih turisti�kih objekata iz vremena po�etka prošlog stolje�a. Bio

je to hotel «Al Piave» 4. Monumentalna javna gradska špina izgra�ena tridesetih godina prošlog stolje�a u kontekstu ulaza u naselje i zelene

površine koja opasuje prostor je i potencijalna ambijentalna vrijednost.

To�ka 5.2. Kao posebno vrijedan i osjetljiv pokazuje se prostor luke u cjelosti, kako njen morski dio tako i kopneni (arheološko nalazište Stare Savudrije u Listi zašti�enih kulturnih dobara), svi zahvati u ovom prostoru podliježu posebnim uvjetima i suglasnosti tijela državne uprave nadležnog za poslove zaštite kulturnih dobara. Poseban projekt izraditi za izgradnju izvlakališta, rekonstrukciju mola i sniženje rampe gdje se iskrcavao boksit te za organizaciju pontonskog pristana (grafi�ki prilog 3. )

6. UVJETI I NA�IN GRADNJE

To�ka 6.1.

Postoje�e i nove gra�evine planirane ovim planom, treba graditi temeljem gra�evinske dozvole sa tehni�kom dokumentacijom uskla�enom s odredbama ovog plana, te posebnim uvjetima nadležnih pravnih osoba. Sve gra�evine treba projektirati i graditi u skladu sa važe�im propisima iz podru�ja izgradnje gra�evina odre�ene namjene, zaštite od požara, zaštite na radu,vodoprivrede,zdravstva, sanitarne zaštite i zaštite okoliša. Zapaljive teku�ine i plinovi moraju se držati u spremnicima koji odgovaraju propisanim tehni�kim uvjetima i standardima. a njihov smještaj odobrava nadležno tijelo. Mjere zaštite od požara tijekom zahvata u prostoru provode u skladu s odredbama koje propisuju: Zakon o zaštiti od požara (NN 58/93) Zakon o zapaljivim teku�inama i plinova (NN 108/95) Zakon o prijevozu opasnih tvari (NN 97/93) Pravilnik o uvjetima za vatrogasne pristupe (NN 34/94) Pravilnik o zapaljivim teku�inama (NN 54/99) Pravilnik o izgradnji postrojenja za teku�i plin i o uskladištavanju i pretakanju teku�eg naftnog plina (NN 55/96) Pravilnik o tehni�kim normativima za hidrantsku mrežu za gašenje požara (NN 55/96) Pravilnik o postajama za opskrbu prijevoznih sredstava gorivom (NN 93/98) Pravilnik o gra�evinama za koje nije potrebno ishoditi posebne uvjete gra�enja glede zaštite od požara (NN 35/94) Pravilnik o zaštiti od požara ugostiteljskih objekata (NN 100/99) Ostali pravilnici i usvojena pravila tehni�ke prakse kojima su propisane mjere zaštite od požara.


Mjere zaštite od elementarnih nepogoda i ratnih opasnosti propisane su Pravilnikom o mjerama zažtite od elementarnih nepogoda i ratnih opasnosti u prostornom planiranju i ure�enju prostora (NN 29/83, 36/85, 42/86). Uvjeti za nesmetano kretanje invalida Za omogu�avanje nesmetanog kretanja invalida neophodno je pješa�ke komunikacije izvesti u skladu s odredbama ovoga plana i važe�im pravilnikom o spre�avanju arhitektonskih barijera (NN br. 47/82), a navedenog se pravilnika treba držati i pri detaljnoj razradi glavnih projekata. Izgradnja skloništa za sklanjanje ljudi, materijalnih i drugih dobara predvi�a se u skladu sa zonama ugroženosti Grada Umaga, koje su odre�ene sukladno odredbama Pravilnika o kriterijima za odre�ivanje gradova i naseljenih mjesta u kojima se moraju graditi skloništa i drugi objekti za zaštitu (NN 2/91)

7. MJERE ZAŠTITE PRIRODNIH, KULTURNO-POVIJESNIH CJELINA I GRA�EVINA I AMBIENTALNIH VRIJEDNOSTI

To�ka 7.1.

Za zahvate u prostoru koji se odnose na kulturno povijesne cjeline, kulturna dobra unesena u Registar kulturnih dobara Republike Hrvatske te nepokretna kulturna dobra i nosioce tih kvaliteta, a koja se nalaze u obuhvatu ovog Plana, ne može se izdati gra�evna dozvola bez prethodno pribavljene suglasnosti tijela državne uprave nadležnog za poslove zaštite kulturnih dobara. Pribavljanje suglasnosti se odnosi na glavni projekt namjeravanog zahvata u prostoru, za kulturna dobra iz to�aka 6.3., 6.4., 6.5. i 6.7. odredbi za provo�enje PPUG-a Umag: A. Zašti�ena kulturna dobra (identifikacijski broj prema grafi�kom dijelu PPUG-a Umag): 2. Hidroarheološka zona od granice Slovenije do Umaga - broj upisa u registar kulturnih dobara 107, br. rješenja 313/1 od 22. 12. 1966. Hidroarheološka zona od Umaga do Novigrada - broj upisa u registar kulturnih dobara 108, br. rješ. 314/1 od 22. 12. 1966. 30. Arheološko nalazište u uvali Stara Savudrija – broj registra u Listi zašti�enih kulturnih dobara (NN 151/02, 18/03 i 63/03) Z-70 B. Evidentirana nepokretna kulturna dobra, prema provedbenim odredbama PPUG-a Umag - cjeline i gra�evine (identifikacijski broj prema grafi�kom dijelu PPUG-a Umag): 30.Ruralna cjelina Savudrija (Salvore). Ambijentalna vrijednost i važan �initelj ambijentalne vrijednosti naselja. 35. Crkva Sv. Ivan apostol, župna crkva u naselju Savudrija. �itav kompleks je i ambijentalna vrijednost, položajem i zna�ajem u slici naselja. C. Zelene površine i uvjeti za ure�enje i opremanje mjesnog parka, parka na rivi, parka na ulazu u naselje, drvoreda, groblja ,morske obale i zaljeva su dati u t�. 4.1., 4.2. i 4.3. ovih Odredbi.

8. MJERE PROVEDBE PLANA

To�ka 8.1. Izgradnja i rekonstrukcija gra�evina te ure�enje prostora na podru�ju obuhvata Plana vršit �e se u skladu s Planom predvi�enom namjenom površina, te na osnovi vaze�ih zakonskih propisa izdavat gra�evinske dozvole za svaki pojedini zahvat.

To�ka 8.2. Etapnost izgradnje Posljednja se faza izgradnje naselja Savudrija planira za kompleks stambene izgradnje (S1) oznake (S1/12, S1/13, S1/14,) Uvjet za isho�enje gra�evinske dozvole tih gra�evinskih objekata, kao posljednje faze izgradnje, je prethodna cjelovito izvedena komunalna opremljenost i ure�enost s izgradnjom prometnica, rasvjete, elektroenergetike, telefonske instalacije, vodoopskrbe, fekalne i oborinske odvodnje, ure�enja zelenih površina. Ti radovi komunalnog opremanja i ure�enja �e se izvesti nakon cjelovitog komunalnog ure�enja i opremanja ostalih, ve�im dijelom izgra�enih, dijelova naselja Savudrija, prema ovom Planu i drugim op�im i posebnim aktima o kojima odlu�uje Gradsko Vije�e Grada Umaga. Ostvarenje Planom predvi�ene etapne izgradnje u zadanom prostoru ovog Plana provodit �e se u skladu s Programom izgradnje komunalne infrastrukture Grada Umaga.


9. MJERE SPRE�AVANJA NEPOVOLJNA UTJECAJA NA OKOLIŠ

To�ka 9.0.1. Kod svih faza izrade projekata za gra�enje kao i kod samog gra�enja predmetnih gra�evina treba primijeniti na�ela zaštite okoliša u svemu sukladno Zakonu o zaštiti okoliša (NN br. 82/94). Neophodno je i preporu�ljiva upotreba energenata kao struja, plin i sun�ana energija.

To�ka 9.0.2. Odlaganje sme�a i ostalog otpada vršit �e se prema odgovaraju�em op�em propisu o uvjetima za izgradnju prostora i ure�aja za prikupljanje i evakuaciju otpadnih materija iz gra�evina, kao i prema važe�im propisima na podru�ju Grada Umaga. Na svakoj gra�evinskoj �estici osigurati adekvatan prostor za odlaganje i prikupljanje otpada.

To�ka 9.0.3. Zbrinjavanje i evakuaciju sanitarno-fekalnih i oborinskih voda sa gra�evina i �estica obavljati na na�in da se ispuštaju u sustav kanalizacije samo sanitarno komunalne vode odnosno samo vode pro�iš�ene do nivoa sanitarnih voda.

To�ka 9.0.4. Na podru�ju obuhvata Plana propisuje se najviša dopuštena razina vanjske buke, 55 dBa danju i 45 dBA no�u, s tim da ukoliko novi propisi budu odredili stroža ograni�enja tada �e se primjeniti limiti iz tih propisa.

To�ka 9.0.5. Bespravno izgra�ene ili postavljene, pretežito montažne gra�evine posijane po �itavom prostoru obuhvata Plana, a naro�ito u parku u povijesnoj jezgri treba ukloniti.

9.1. Rekonstrukcija gra�evina �ija je namjena protivna planiranoj namjeni

To�ka 9.1.1. Rušenje i odstranjivanje objekata napuštene pumpne stanice ozna�ena u kartografskom prilog br. 3, te rekonstrukcija bivšeg pristana za odvoz boksita u molo za pristajanje plovila s visinama i dimenzijama, utvrdit �e se posebnim projektom i prethodno pribavljenom suglasnosti tijela državne uprave nadležnog za poslove zaštite kulturnih dobara.”

�lanak 5. Izvornik Plana izra�en je u šest (6) primjeraka od kojih se po jedan primjerak �uva u pismohrani Grada Umaga i Upravnom odjelu za prostorno ure�enje i komunalne djelatnosti Grada Umaga.

�lanak 6.

Elaborat Plana ovjerava potpisom i pe�atom Predsjednik Vije�a Grada Umaga.

�lanak 7. Ova Odluka stupa na snagu osmog dana od dana objave u “Službenim novinama Grada Umaga”. KLASA: 350-02/03-01/02 UR.BROJ: 2105/05-03/01-07-63 Umag, 12. travnja 2007.

GRADSKO VIJE�E GRADA UMAGA

PREDSJEDNIK GRADSKOG VIJE�A Marijan U�kar, v.r.

Documents

12. studenoga 2010. SLUŽBENE NOVINE GRADA UMAGA B r. …INFRASTRUKTURNI SUSTAVI - VODOOPSKRBA - FEKALNA KANALIZACIJA - OBORINSKA KANALIZACIJA 3. UVJETI KORIŠTENJA, UREENJA I ZAŠTITE