5/20/2018 117706.skladiste(3)

1/20

3. SKLADITENJE

3.1 UVOD

Skladitenje je planirana aktivnost kojom se materijal1dovodi u stanje mirovanja, aukljuuje fiziki proces rukovanja i uvanja materijala te metodologiju za provedbu tih

procesa. U industrijskom poduzeu, skladite je ureeno i opremljeno mjesto za privremeno isigurno odlaganje, uvanje, pripremu i izdavanje materijala prije, tijekom i poslije njihovatroenja i uporabe u procesu proizvodnje.

!z svrhe skladitenja proizlaze njegovi ciljevi i zadaci "Feriak i dr. 1983.#$

1. %lavna zadae skladita je dinamiko uravnote&enje tokova materijala, koliinski iprostorno u svim fazama poslovnog procesa. Uz uinkovitu primjenu unutarnjegtransporta, skladite treba osigurati neprekidnost proizvodnje. 'aj se kontinuitetosigurava tako da tok materijala tee po unaprijed odreenom redu, planski isustavno, bilo da se radi o ulazu sredstava za proizvodnju u proizvodni sustav, bilo otoku materijala unutar proizvodnog sustava, njegovoj preradi i doradi u procesu

proizvodnje, bilo da se radi o izlazu materijala radi prodaje.

(. )roces skladitenja treba realizirati uz najni&e trokove skladitenja i uz najmanjamogua financijska sredstva anga&irana u zalihe.

*. U skladitu se mora odr&avati stalna kakvoa zaliha materijala uvanjem, zatitom iodr&avanjem fiziko+kemijskih svojstava materijala. e smije se dopustiti rasipanje,kvar, lom i ostale gubitke na vrijednosti zaliha.

-. Skladite treba racionalno ubrzavati tok materijala, kako bi se skratio procesposlovanja "npr. ciklus proizvodnje# i time ubrzao koeficijent obrtaja sredstavavezanih u zalihe.

. Svojim poslovanjem skladite treba utjecati na poveanje konkurentske sposobnostiposlovnog sustava.

/azlozi za skladitenje materijala u industrijskom poduzeu mogu se prikazati na

slijedeim primjerima$a# skladitenje sirovina

dugi rokovi nabave materijala, s obzirom na duljinu proizvodnog ciklusa, dobavljaevo zakanjenje isporuke, povremeni nedostatak materijala na tr&itu, pojava karta u proizvodnji, promjene u planovima proizvodnje,

b# skladitenje poluproizvoda odstupanje od proizvodnog plana,

1 )od pojmom materijal podrazumijevaju se sirovine, poluproizvodi, proizvodi, kupljena roba, alati, naprave,

itd., ali e se radi pojednostavljenja, u nastavku naziv materijal koristiti za sve vrste.

5/20/2018 117706.skladiste(3)

2/20

zastoji u proizvodnji, razlike u trajanju tehnolokih operacija i ciklusa proizvodnje pojedinih dijelova, razlike u veliini serija, rad u vie smjena,

kvarovi strojeva, razlike u kapacitetu pojedinih strojeva, potreba za veom iskoristivou kapaciteta, posebni zahtjevi tehnolokog procesa,

c# skladitenje gotovih proizvodao ote&ana prodaja gotovih proizvoda,o kratki rokovi isporuke "uvjeti tr&ita#,o potreba osiguranja doknadnih dijelova,

d# skladitenje alata i naprava + rjeava probleme pravovremene opskrbe i zamjene u

procesu istroenih ili oteenih alata i naprava,e# skladitenje dijelova potrebnih za odr&avanje opreme + nu&no je radi osiguranja

ispravnosti rada strojeva i ureaja.

Skladini proces predstavlja skup svih aktivnosti s materijalom u skladitu, dok se podnazivom skladite podrazumijeva skladini sustav. 0snovne komponente "elementi#skladinog sustava su$

skladini objekti "npr. zgrade#

sredstva za skladitenje i sredstva za odlaganje materijala "sredstva za oblikovanje

jedininih tereta# transportna sredstva

pomona skladina oprema

+ komunikacijsko+informacijski sustav,+ sredstva za sastavljenje i rastavljanje jedininih tereta,+ sredstva za odreivanje izmjera i te&ine,+ sredstva za prijevoz preko tranica i drugih neravnina,+ sredstva za pretovar, sredstva i oprema za pakiranje,+ sredstva za zahvat materijala,

+ pomona sredstva za povezivanje s okru&enjem, dodatna oprema

+ protupo&arni ureaji,+ sigurnosno+zatitni ureaji,+ ureaji za klimatizaciju,+ ureaji za grijanjehlaenje,+ sanitarno+higijenski ureaji,+ ureaji za odr&avanje istoe,+ sredstva zatite na radu.

Skladita se mogu podijeliti temeljem razliitih pojedinanih kriterija, tablica *.1.

5/20/2018 117706.skladiste(3)

3/20

Tablica 3.1 - Vrste skladita (Olui, 1997.)

Rednibroj

Krierij Vr!a !"ladi#a

1. 2rsta i znaajke materijala

a#

sipki materijal

komadni materijal tekuine plinovi

b#

alati ambala&a potroni materijal otpad

c#

sirovine poluproizvodi proizvodi rezervni dijelovi

d# pokvarljivi materijal nepokvarljivi materijal

e# zapaljivi materijal eksplozivni materijal radioaktivni materijal

(. Stupanj razvoja skladinogsustava

a#

runa djelomino mehanizirana mehanizirana djelomino automatizirana automatizirana

*.Strategija odlaganjamaterijala

a#

s unaprijed odreenim rasporedom sa slobodnim rasporedom odlaganja unutarodreenog dijela skladita sa sluajnim rasporedom odlaganja materijala

b# odlaganje u blokovima odlaganje u redovima

c# na jednom mjestu odlaganja istovrsni materijal na jednom mjestu odlaganja raznovrsnimaterijal

-. 3odel organiziranja

a# glavna za komisioniranje meuskladita

b# centralizirana decentralizirana kombinirana

. %lavna zamisao izvedbeobjekta "graevine#

vodoravna ili niska "visina oko 4 m# okomita ili visoka "visina preko 1( m#

5/20/2018 117706.skladiste(3)

4/20

Tablica 3.1 - Vrste skladita (nastavak)

Rednibroj

Krierij Vr!a !"ladi#a

5.6naajke graevinskogobjekta

a#

zatvorena

otvorena natkrivena posebna

b#

podzemna prizemna katna silosi

4. 'ehnologija skladitenja

podna "statina i dinamina# regalna i visokoregalna "statina i dinamina# sa skladitenjem na transportnim sredstvima"transportno+skladina sredstva#

7. )ripadnost dijelu poduzea

nabave prodaje proizvodnje kooperacije servisa odr&avanja alatnice

laboratorija8.

2rsta toka materijala uskladitu

s jednosmjernim tokom s povratnim tokom

19.2rsta sredstava zaskladitenje

a# bez sredstava za skladitenje "podna skladita# sa sredstvima za skladitenje "regalnaskladita#

b# s nepokretnim regalima "statina# s pokretnim regalima "dinamina#

c#

polini regali paletni regali konzolni regali prolazni regali protoni regali pokretni regali prijevozni regali

11.6adatak u proizvodnomsustavu

ulazna proizvodna izlazna "otpremna#

1(.6naajke jedinica

skladitenja

statina

dinamina

5/20/2018 117706.skladiste(3)

5/20

1*. /jeenje zatite mala srednja velika

U proizvodnim procesima metalopreraivake industrije veliko znaenje imaju skladitapovezana s proizvodnjom$

pomona skladita uz pojedine pogone, sa zadaom opskrbe tih pogona materijalom,

alatima, itd. meufazna skladita unutar proizvodnih pogona sa zadaom uravnote&enja toka

materijala izmeu radnih mjesta ili pojedinih strojeva.

0snovni subjekt i glavno polazite skladinog sustava i skladinog procesa je materijalza skladitenje.

U industrijskim poduzeima materijal se uglavnom dijeli na$

sipki materijal, komadni materijal "najee je zastupljen u poduzeima metalopreraivake

industrije#, tekuine i plinove.

:omadni materijal mo&e se odlagati u skladitu$

a# pojedinano bez sredstava za oblikovanje jedininih tereta + izravno na mjesto odlaganja, sa sredstvima za oblikovanje jedininih tereta "npr. komad postavljen na paletu#,

b# skupno "vie komada odjednom# bez posebnih sredstava, s posebnim sredstvima.

;edan ili vie komada postavljenih na posebna sredstva ine jedinini teret kojim serukuje jednim zahvatom ili koji se odla&e na jedno mjesto. Uobiajena sredstva zaoblikovanje jedininih tereta su$ ravna paleta, kutijaste palete, stalci, sanduci, !S0+kontejneri,itd. ;edinini tereti mogu biti odreeni i na druge naine$ snop cijevi, paket limova, itd. 6aoblikovanje jedininih tereta mogu se koristiti i posebna sredstva standardnih izmjera ikakvoe ija je namjena prvenstveno za odlaganje materijala$ razliite palete, sanduci, stalci,kutije, kasete, koare, itd.

)rimjenom sredstava za oblikovanje jedininih tereta pri skladitenju i odlaganjukomadnog materijala humanizira se rukovanje materijalom, smanjuju se trokovi i omoguujeautomatizacija tokova materijala u proizvodnim procesima. %lavna zamisao pri uvoenju

jedininih tereta je okrupnjivanje + poveanje koliine materijala kojom se odjednom rukujeili koja se skladiti na jednom mjestu, a kao glavne znaajke istiu se izmjere i te&inamaterijala.

;edininim teretom u skladinom sustavu i procesu naziva se skladina jedinica "ili

jedinica skladitenja#. :od odreivanja jedinice skladitenja treba po mogunosti te&itiprimjeni idealnog rjeenja sa stajalita logistike "Jnemann, 1989.#$

5/20/2018 117706.skladiste(3)

6/20

;!'

5/20/2018 117706.skladiste(3)

7/20

Tablica 3.$ -Znaa!ke skladita (Olui, 1997.)

Redni

broj Sare i&'edbe No'e i&'edbe

1. 0bjekti

bez posebnosti gradnje smjeteni u zajednikimzgradama viestruka funkcija

posebnosti gradnje posebne forme odvojene zgrade samo za skladitenje

(. 'ehnika

jednostavni regali "estosamogradnja# mala dodatna oprema veliki udio runog

rukovanja univerzalna oprema statinost

regali velike nosivosti veliki izbor opreme specijalizirana oprema dinaminost

*. ;edinini tereti sloboda u dimenzijama

nesigurno rukovanje

standardizacija i tipizacija uvjet za automatizaciju sigurno rukovanje

-.)odruja "zone#skladita

gruba struktura bez posebne opreme

stroga struktura za svaku zonu posebnaoprema

. /adnici niska kvalifikacija visoka kvalifikacija

U jednom skladinom prostoru ostvaruju se brojni i raznovrsni radni ciklusi, ovisno oslo&enosti aktivnosti i o koordinatama polazita i odredita. /adi toga se kod projektiranjarauna s prosjenim radnim ciklusom. U ostvarivanju skladinih procesa razlikuju se dvaciklusa$ jednostavni i slo&eni ciklus skladitenja. Slo&eni ciklus skladitenja sastoji se od npr.aktivnosti odlaganja jedne jedinice skladitenja na odgovarajue mjesto npr. regala, teaktivnosti izuzimanja neke druge jedinice skladitenja s drugog polo&aja u regalu, a sve sistim polazitem transportnog sredstva.

)ri odreivanju radnog ciklusa transportnog sredstva potrebno je definirati strukturusvih aktivnosti koje ine taj ciklus.

/adni ciklus viliara koji transportira materijal odlo&en u naslo&nom sanduku doodredita + valjanog konvejera, sastoji se od slijedeih vremena "Olui, 1991.#$

1. podizanje vilica,(. nagib jarbola prema naprijed,*. kretanje do tereta,-. podizanje tereta,. nagib jarbola prema natrag,5. kretanje viliara prema natrag,4. sputanje tereta do visine na kojoj se nalazi tijekom vo&nje,

5/20/2018 117706.skladiste(3)

8/20

7. vo&nja prema natrag sa zakretanjem viliara,8. vo&nja do odredita tj. valjanog konvejera,19. dizanje tereta na visinu do 199 mmiznad valjanog konvejera,11. vo&nja viliara prema naprijed,

1(. nagib jarbola prema naprijed,1*. sputanje tereta,1-. vo&nja viliara prema natrag,1. nagib jarbola prema natrag,15. sputanje vilica u polo&aj za vo&nju,14. zakretanje viliara,17. vo&nja viliara do polazita + na poetak novog ciklusa.

!zraunavanje radnog ciklusa detaljno je opisano u knjizi Skladitenje u industriji +/ukovanje materijalom "autor$ ". Olui, 1997.#.

akon provedenog istra&ivanja prethodnih problema potrebno je odrediti veliinuskladinog prostora, a ona ovise od nekoliko faktora. 3eu njima najznaajniji su$ opsegzaliha materijala koji treba uskladititi, organska i fiziko+kemijska svojstva materijala,tehniko+tehnoloke znaajke procesa proizvodnje, raspolo&iva skladina i transportnaoprema, vrste skladinih jedinica, metode rasporeda materijala u skladinom imanipulativnom prostoru, te tehnike skladitenja materijala.

Analize koje je proveo #au$$mann "#au$$mann, 198%.# pokazuju da odnos izmeuskladine i proizvodne povrine iznosi u normalnim uvjetima 1$5 do 1$*, dok se zastrojogradnju ovaj odnos kree izmeu 1$* do 1$(. 3eutim, suvremene proizvodne filozofije

"&arne'ke, 199.&ildemann, 199.# ukazuju na potrebe sni&avanja svih trokova, pa tako itrokova skladitenja. :rajnji cilj je projektiranje i realizacija proizvodnih sustava sminimalnim povrinama skladita, te konano realizacija tvornice bez skladita.

U naelu, veliina skladinog prostora trebalo bi biti tolika da osigura smjetaj baremminimalnih zaliha. 3eutim, s obzirom na tr&ine situacije, a napose na neizvjesnost u

pogledu rokova isporuka dobavljaa, potrebno je barem za znaajnije vrste materijalaprocijeniti optimalni opseg zaliha, kao osnovu za proraun potrebnog skladinog prostora.Svaka previsoka procjena opsega zaliha materijala poveava trokove izgradnje ineiskoritenost skladinog kapaciteta, dok preniska procjena dovodi u pitanje kontinuiranost

procesa proizvodnje.

Ukupna povrina skladita "*s# mo&e se izraunati s pomou izraza$

( )( m******* +m,srad,st+,s+r,str,snet,ss +++++= "*.1#

*s,net + neto povrina za skladitenje najvee koliine materijala s usvojenimskladinim jedinicama, policama, regalima, itd.,

*s,tr + povrina za prolaze i puteve + transportna povrina u skladitu,*s,+r + povrina za prijam,*s,t+ + povrina za otpremu,

5/20/2018 117706.skladiste(3)

9/20

*s,rad + povrina za radnike,*s,+m + povrina za pomonu i dodatnu skladinu opremu.

Ukoliko e materijal biti paletiziran, pri odreivanju potrebnog skladinog prostoranajprije treba ustanoviti izmjere i te&inu pojedinanog materijala, a zatim izabrati jednu ili

vie vrsta paleta. )rednost treba imati paleta 1(99 E 799 mm. !zmeu paleta u skladitu trebabiti prazan prostor do 19 'm.

6a svaku paletu odreenih izmjera treba proraunati broj jedinica materijala koji semo&e smjestiti na jednoj paleti. )ri slaganju materijala na palete treba to bolje iskoristiti

prostor palete, osigurati njenu stabilnost i ne dopustiti da se donji materijal oteti od gornjeg.2isina slo&enog materijala na paleti ovisi i od njegove te&ine, a ograniena je kapacitetomviliara "ili nekog drugog transportnog sredstva#, a jo vie uvjetima runog rada.

:ada je odreen broj jedinica materijala za svaku paletu odreenih izmjera, potrebno je

odrediti broj paleta u jednom slogu "skupini paleta#, i to za svaku vrstu materijala i za svakupaletu odreenih izmjera. 2isina sloga treba se nalaziti 9. mispod neke zapreke u skladitu.Broj paleta u jednom slogu ovisi od stabilnosti sloga, drobljivosti materijala i nosivosti tla.

Broj paleta za svaku vrstu materijala i vrstu palete odreuje se tako da se ukupna zalihajedne vrste materijala podijeli s brojem jedinica materijala jedne palete.

)otom se izraunavaju vanjske izmjere i te&ina po svakom paletnom teretu po svakojvrsti materijala i vrsti palete. )ri odreivanju visine paletnog tereta treba uzeti u obzir i visinu

palete. Uobiajeno je, radi stabilnosti, da visina tereta na paleti iznosi najvie do veliine du&estranice palete.

0drediti trebe i neto broj slogova + skupina paleta po svakoj vrsti paleta. 'o seizraunava tako da se ukupan broj paletnih tereta jedne vrste materijala podijeli s brojem

paletnih tereta u jednom slogu.

6atim je potrebno odrediti bruto broj slogova tako da se neto broj slogova pomno&i sfaktorom rukovanja "pribli&no 1.(#.

)otom je potrebno izraunati neto povrinu tla potrebnu za svaku vrstu palete, tako dase pomno&i bruto broj slogova s povrinom tla potrebnog za jedan slog. 'a povrina jest

potrebna povrina skladinog prostora namijenjenog funkciji uskladitenja materijala. eto

povrini se pridodaje neophodni skladini prostor za dodatne prostorije "hodnike, urede,sanitarije, garderobu, protupo&arne ureaje i prostor koji zauzimaju stupovi#.

Ukoliko se u skladitenju materijal odla&e na tlo ili na regale, police ili boksove,potrebni skladini prostor mo&e se odrediti na slian nain.

a temelju navedenog, potrebna povrina za materijal kod paletnih i podnih skladitamo&e se izraunati s pomou izraza$

( )( mn

k*n*

r

r+al+alnet,s

=

"*.(#n+al + broj paletnih mjesta "jedininih tereta#,

5/20/2018 117706.skladiste(3)

10/20

*+al + povrina paletnog mjesta "slika *.1#, m(

kr + faktor rukovanja "pribli&no 1.(#,nr + broj razina.

0visno o vrsti materijala veliina povrine*s,nettreba biti$

za komadni materijal

( )( mk+

-n* r

d+

+alnet,s

"*.*#

- + te&ina materijala,+d+ + doputeno optereenje poda,m(

za sipki materijal

( )( m+

-*

d+

net,s

. "*.-#

l+ a ll(l1

l+al, /+al+ standardne izmjerepalete "npr. 1(99 E 799mm#

l1, /1 + izmjere paletnog

mjesta "npr. 1*99 E899 mm#l(, /( + izmjere s doputenim

odstupanjemjedininog tereta napaleti "npr. 1(-9 E 7-9mm#

Sli"a 3.1 -0m!ere +aletn2 m!esta

2isina jedinice skladitenja "s# iznosi$

( )m./l

- +al

mmm

+als 718

+

"*.#

-+al + nosivost palete,lm + duljina materijala ma paleti, m/m + irina materijala na paleti, mm + specifina gustoa materijala, k24m*

+al + visina palete, m.

5/20/2018 117706.skladiste(3)

11/20

'ransportna povrina u skladitu "*s,tr# ovisi o izmjerama materijala, tipu i izvedbiregala, vrsti transportnog sredstva i organizaciji skladita.

)rema Ve5i"Ve5a 1996.#, pribli&na veliina transportne povrine u skladitu iznosi$

( ) net,str,s *..* = .9*9 "*.5#

pri emu se kod manjih neto povrina usvaja vei faktor transportne povrine.

Dirina prolaza u skladitu ovisi o nainu rukovanja materijalom u skladite i iz njega.Ako je u skladitu predvieno samo runo rukovanje glavni prolazi su irine oko 1.( m, asporedni prolazi su pribli&no 1.9 m. %lavni put u skladitu treba imati irinu koja e omoguitiokretanje vozila, tj. promjenu smjera kretanja. :ada je predvieno da se glavni prolaz koristi iza prolaz radnika, potrebno je irini glavnog puta dodati (F9.4 m.

)ri projektiranju skladine zgrade, a u odnosu na skladini prostor, treba predvidjeti oko9.5 mirok prolaz + put izmeu slo&enog materijala i bilo kakvog zida radi eventualnog

pristupa materijalu i opremi u sluaju po&ara. )otrebno je predvidjeti i put do protupo&arnihureaja.

)ovrina za prijam materijala "*s,+r# mo&e se izraunati izrazom$

+++r

uk+r,s

+$

7

+$8

9*

=

=

"*.4#

uk + ukupna koliina prijama materijala u skladite godinje,42d + prosjena koliina prijama,

+r + prosjeni broj prijama godinje,$ + faktor iskoristivosti poda "9. do 9.5#,++ + optereenje poda "9.( do 9.* od prosjenog optereenja poda za*s,net#,4m(.

0vim izrazom nisu obuhvaene potrebe za kontrolu, paletizaciju, depaletizaciju i dr.

a isti nain mo&e se izraunati i povrina za otpremu materijala "*s,t+#. :ada se istapovrina skladita koristi za prijam i za otpremu materijala, njena ukupna povrina mo&e seusvojiti kao 59 do 49G od (F*s,+r.

)ovrina za radnike koja obuhvaa i prostor namijenjen skladinom uredu "*s,rad# ovisi oureenju prostora i organizaciji skladita, a iznosi pribli&no 19+1m(po osobi. =ecentaliziranouredsko poslovanje u skladitu u naelu zahtijeva vei prostor od centraliziranog.

)ovrina za pomonu i dodatnu opremu "*s,+m# odreuje se u skladu sa zahtjevimatehnikih uvjeta instaliranja i funkcije opreme.

)oto je odreena veliina skladinog i manipulativnog prostora potrebno je napravitiplan rasporeda skladinih prostorija. )ri tome je potrebno voditi rauna o slijedeimfaktorima$ visini skladita, podu, prolazima, zidovima + pregradama, nosaima i prostoru

izmeu nosaa, vratima i prozorima, instalacijama, dodatnim prostorijama i prostorima zarazne pomone djelatnosti. Visinu skladita treba prilagoditi mogunostima poslu&ivanja

5/20/2018 117706.skladiste(3)

12/20

gornjih mjesta koritenjem mehanikih sredstava, odnosno mogunostima rada skladinihradnika koji sla&u robu po visina.

:d skladita treba biti vrst, tj. potrebne nosivosti, ravan i sposoban za transportmaterijala bez ina, izveden tako da se ne prai, da nije prohladan, da je siguran od po&ara, da

se po njemu mo&e lako hodati i da se lako mo&e odr&avati. Boja poda mora biti takva da selako mogu oznaiti transportni putovi. 2isina poda, ovisno o transportnim sredstvima mo&e

biti u razini zemlje ili podignuta. )osebno su prikladna skladite s podom u razini zemlje ukoje se i iz kojih se materijal transportira kamionima, koje utovaruju i istovaruju viliari. Ako

je skladite povezano s industrijskim kolosijekom potrebno je pod izgraditi iznad razinezemlje i koristiti se 1.(9 do 1.*9 mvisokom rampom za utovar, odnosno istovar paletiziranogmaterijala upotrebom viliara.

Cokacija prolaza u skladitu ovisi od znaajki materijala koja je predmet skladitenja iod znaajki transportnih sredstava za transport materijala. )osebnu pozornost treba obratiti

prijamnim i otpremnim prolazima, koji trebaju biti dovoljno iroki kako bi omoguilimimoila&enje dvaju transportnih sredstava. a prijamnim i otpremnim prolazima treba

predvidjeti prostor za privremeni smjetaj paletiziranog materijala uz sam prolaz. 'oomoguuje br&i proces primanja odnosno otpreme materijala, odmah po istovaru, odnosnoneposredno pred utovarom.

;nutarn!i idvi < +re2rade skladita po mogunosti trebaju biti monta&ni, kako bi seskladini prostor po potrebi mogao proiriti ili suziti.

saiu skladitu trebaju biti to ni&i, po mogunosti izraeni od elika, a prostor meu

nosaima treba omoguiti skladitenje paletiziranog materijala.Vrata i +rri trebaju biti sigurni i zatieni. )rozori trebaju biti dovoljno veliki, s

metalnim okvirima i da osiguravaju dovoljno svijetla.

0nstala'i!e u irem smislu rijei obuhvaaju$ elektrine i vodovodne instalacije,instalacije grijanja, ureaje za ventilaciju, klimatizaciju, kontrolu vlage i rashladne ureaje.

5/20/2018 117706.skladiste(3)

13/20

potrebnog prostora. Smjetaj ambala&e preporuuje se u blizini primanja ili otpremanjamaterijala, ve prema intenzitetu primanja ili otpreme.

6a normalne uvjete rada u skladitu, naelno vrijede ovi podaci$

svjetlo jakosti 19 do -9 l"na radnom mjestu 9 do 199 l#, temperatura 19do ((9 = zimi i do (79 = ljeti, relativna vla&nost zraka oko 4G zimi i do 59G ljeti, brzina strujanja zraka 9.* do 9. m4s zimi i 9. do 9.4 m4sljeti, povrina prozora za dnevno svjetlo treba iznositi oko 19G od povrine skladita.

Uz svako tehniko rjeenje skladita potrebno je odrediti i ekonomske parametre +trokove skladitenja. 'rokovi skladita mogu se razvrstati u nekoliko osnovnih skupina$

trokovi skladinog prostora i opreme, trokovi transportne opreme,

trokovi rukovanja materijalom, trokovi zaliha, trokovi upravljanja i trokovi za plae.

'ehniki i ekonomski pokazatelji uspjenosti rjeenja skladita su$

iskoristivost obujma skladita, iskoristivost povrine skladita, udio trokova skladinih radnika u ukupnim trokovima za sve radnike proizvodnog

sustava, odnos trokova skladita i vrijednosti zaliha, odnos vrijednosti skladita i povrine skladita.

Stupanj iskoristivosti obujma skladita "s,V# je odnos izmeu zbroja svih zapremina

skladinih elemenata "regali, police, itd.# i ukupnog obujma skladita "slika *.(#$

199111

=

>?@

>/lV,s

"*.7#

Stupanj iskoristivosti povrine skladita "s,*# je odnos izmeu zbroja svih povrina

skladinih elemenata i ukupne povrine skladita "slika *.(#$

19911

=

?@

/l*,s

"*.8#

5/20/2018 117706.skladiste(3)

14/20

> 1

3 (

3 1

l1

/ 1 ?

>

@l(

/ (

Sli"a 3.$ - Veliine a iraunavan!e stu+n!a iskristivsti skladita (FraA, 197B.)

3.3. %OSTU%AK I()ORA LOKA*IJE SKLADITA

0dreivanje lokacije predstavlja vrlo znaajan zadatak u projektiranju novog skladinogsustava. )retpostavka za uspjean izbor lokacije je sustavni postupak s pomou odgovarajuihmetoda. )ostupak izbora lokacije obuhvaa$

1. definiranje skupa utjecajnih imbenika relevantnih za izbor lokacije,(. predvianje i ocjenu intenziteta, pravca i smjera djelovanja definiranih imbenika uzadanom vremenu i zadanim uvjetima okoline glede postupka odluivanja o lokaciji,*. vrijednovanje varijanti moguih rjeenja i izbor optimalne varijante.

0dreivanje lokacije mo&e se podijeliti na vie koraka, tj. postupak se mora provesti odglobalnog prema pojedinanom rjeenju "?ra't, 1986. Jae2er, 198%.#.

)olazei od vanjskih i unutarnjih faktora preko inicijative poduzea, definiraju seosnovni faktori koji utjeu na izbor lokacije. S obzirom na postavljene ciljeve poduzea idefinirani proizvodni program, problem odreivanja lokacije se postupno ograniava.

6ahtjevi za lokacijom mogu se objaviti preko oglasa u sredstvima javnog priopavanja upripadajuoj regiji, odnosno &upaniji. )rimjer jednog takvog oglasa prikazan je na slici *.*.

2eliina zemljita$Hupanija$Broj zaposlenih$6ahtjevi$)otrebe za energijom$)otrebe za vodom$

*9 aSplitsko+dalmatinska &upanija1999dobar prikljuak na cestovni i &eljezniki prometelektrina energija (F194k&42d

plin 1(9 999 m*2d199 m*2d

Clika 3.3 < O+la! &a ,ri",ljanje ,onda &a lo"acij

5/20/2018 117706.skladiste(3)

15/20

3. /ETODE UA O*JENJIVANJE ALTERNATIVNI0 LOKA*IJA

3etode za izbor najpogodnije lokacije mogu se podijeliti u nekoliko osnovnih skupina.U nastavku su opisane se slijedee metode ocjenjivanja alternativnih lokacija$ bodovno

ocjenjivanje, metode koje u obzir uzimaju transportne trokove, vrijednosna analiza i metodekoje u obzir uzimaju investicijske trokove.

3..1 )odo'no ocjenji'anje

6a brzu odluku o najpogodnijoj lokaciji mo&e poslu&iti bodovno ocjenjivanje. 0va semetoda mo&e koristiti u fazi predizbora lokacije kada se na temelju ogranienog broja kriterijaodreuje izbor lokacije. 'ablica *.* prikazuje primjer ocjenjivanje alternativnih lokacija s

pomou bodovnog ocjenjivanja.Da/li'a 3.3 < Ocjenji'anje alernai'ni lo"acija ! ,o2o bodo'no+ ocjenji'anja

Faktri a i/r lka'i!e *lternativne lka'i!e

Red.br.

O&na"a (aje'i A ) * D E

1. 2anjska politikaorijentiranost premadr&avama iz

5/20/2018 117706.skladiste(3)

16/20

3..$ /eode "oje ob&ir &i2aj ran!,orne ro#"o'e

)rimjenjuju se tamo gdje je udio trokova vanjskog transporta u ukupnim trokovimarelativno velik, kao npr. kod visokih trokova transporta sirovinapoluproizvoda od

dobavljaa, odnosno kod visokih trokova transporta gotovih proizvoda do potroaa.:oliina materijala koji se transportira mora biti poznata, a na temelju nje se izraunavajutransportni trokovi izmeu potencijalnih lokacija proizvodnih sustava i ishodita"dobavljaa#, odnosno odredita "kupaca#. U jednostavnim sluajevima, za jedan proizvodnisustav mo&e postojati vie, prikladnih lokacija. 0dabire se ona lokacija koja zahtijevanajmanje transportne trokove. )ri izraunavanju transportnih trokova moraju se definiratitransportna sredstva, ali i podaci o udaljenostima "u kilometrima# izmeu mogue lokacije iishoditaodredita.

0vaj problem mo&e se prikazati grafiki "slika *.-#, dok se matematiki mo&e opisati

slijedeim izrazom$

=

=m

!

i!i!i!i,tr 'sm=1 "*.19#

=tr,i + ukupni transportni trokovi za pojedinu lokaciju, n.!.mi! + koliina transporta izmeu dobavljaakupca!i lokacije i, t,

si! + udaljenost izmeu dobavljaakupca!i lokacije i, km'i! + transportni trokovi izmeu dobavljaakupca!i lokacije i, n.!.4tkm

n.!. + novane jedinice.6a odreivanje najpogodnije lokacije razvijeno je vie metoda iz ove skupine, od kojih

su najpoznatije slijedee$

@aunardtvagrafika metoda "@aunardt, 198.#, koja koordinate lokacije odreuje

raunajui ih analogno odreivanju te&ita povrineJ G'kstrva metoda "G'kstr, 19H9.# definira optimalnu lokaciju odreujui

koordinate vrha radijusvektora te&ita "pojedini radijusvektori predstavljaju umno&aktransportnog intenziteta i koordinata udaljenosti#J

metoda Ksjeverozapadnog kutaL, itd.

5/20/2018 117706.skladiste(3)

17/20

< 1

< (

< *< .

6 -

6 1

6 (

6 *

A .

A -

A *

A (A 1

< -

6naenje simbola$

+ m o g u e l o k a c i j e

+ d o b a v l j a i

+ t o k i s p o r u k e

+ t o k d o b a v e n a l o k a c i j u

+ k u p c i

Clika 3.6 < Odre4i'anje naj,o+odnije lo"acije ! ob&iro2 na ran!,orne ro#"o'e

3..3 Vrijedno!na anali&a

2rijednosna analiza je vrlo prikladna za ocjenjivanje optimalne lokacije s obzirom narelevantne faktore. 0na se mo&e opisati kao istra&ivanje skupa alternativnih rjeenja sasvrhom da se alternative rangiraju prema odreenom cilju. 6a postizanje rangiranja mora seza svaku alternativu odrediti vrijednost rjeenja. 2rijednost rjeenja izraunava se na temeljuobjektivnih i subjektivnih informacija o vrijednosti pojedinih kriterija.

)ri usporeivanju pojednih kriterija mogue je istovremeno uzeti u obzir razliitejedinice "npr. k, k&, n.!.# i faktore "npr. faktor sigurnosti#. Stoga se vrijednost rjeenja

izra&ava bezdimenzionalnim indeksom za razliita rjeenja koja se ocjenjuju.2rijednosna analiza se izvodi u slijedeim koracima "Ve5a, 1993.#$

1. postavljanje cilja, odreivanje kriterija za ocjenjivanje alternativnih rjeenja iodreivanje vrijednosti pojedinih kriterija,

(. ocjenjivanje te&inskih faktora "fakotora pondiranja#, odnosno izraunavanjevrijednosti pojedinih kriterija u odnosu na ukupnu vrijednost svih kriterija,

*. ocjenjivanje alternativnih rjeenja s obzirom na postavljene kriterije, odnosno kolikopojedino postavljeno rjeenje ispunjava odreeni kriterij,

-. odreivanje vrijednosti kakvoe rjeenja za sva alternativna rjeenja,. postavljanje redoslijeda za sva alternativna rjeenja s obzirom na dobivene

vrijednosti kakvoe rjeenja.

&arne'ke "&arne'ke, 1986.# je primjenom vrijednosne analize odredio optimalnulokaciju za osam potencijalnih lokacija(. Ako se pojavi nekoliko lokacija koje su blizuoptimuma, potrebno je uzeti u obzir i subjektivne imbenike, kao to su stavovi investitora idrutveno+politikih struktura, jer pozitivan stav i anga&iranje ovih institucija mo&e znaajnoolakati izvoenje projekta.

(0cijenjeni su pojedini kriteriji prema slijedeim stupnjevima$ vrlo prikladan "#, prikladan "-#, neutralan "*#,

nije posebno prikladan "(# i neprikladan "1#.

5/20/2018 117706.skladiste(3)

18/20

/ezultati primjene vrijednosne analize za odreivanje optimalne lokacije koju je proveoVllmer "Vllmer, 1993.#, prikazani su u tablici *.-.

a temelju hijerarhije pojedinih kriterija izabrana su (( kriterija. U drugom koraku,timski je ocjenjena va&nost pojedinih kriterija, odnosno odreene njihove te&inske vrijednosti

Ii. 6broj vrijednosti svih te&inskih faktora iznosi 199.

Da/li'a 3.6 < %ri2jer ,ri2jene 'rijedno!ne anali&e &a odre4i'anje o,i2alne lo"acije

Red.br

Krieriji &a i&borlo"acije

wi

Lo"acija 1 Lo"acija $ Lo"acija 3 Lo"acija

OwiO

O wi

O o

wiO

O wiO

1.)olo&aj glede

prodajnog tr&ita-.5 19 -5 (* 1 19 -5

(.)olo&aj gledenabavnog tr&ita

19.7 19 197 - -* * *( 19 119

*. 2odeni putevi .1 4 *5 * 1 - (9 7 -1

-. Heljezniki promet -.8 8 -- 19 -8 ( 19 - (9

. @este (.5 8 (* 5 15 7 (1 7 (1

5. osivost zemljita (.( 11 19 (( - 8 19 ((

4. /avnoa tla 1.* * - 19 1* * - 5 7

7. 0blik zemljita 1.7 7 1- 8 15 5 11 4 1*

8. 2eliina zemljita *. 4 (- 8 *( * 19 - 1-

19. Ugljen -.9 8 *5 7 *( 8 *5 4 (711. afta 1.* 19 1* 19 1* 19 1* 7 19

1(.

5/20/2018 117706.skladiste(3)

19/20

akon toga, ocjenom O, procjenjuje se koliko pojedina lokacija udovoljava pojedinomkriteriju "19 O1J pri emu se usvaja$ 19 ? lokacija u potpunosti zadovoljava odreeni

kriterij, 1 ? lokacija uope ne zadovoljava odreeni kriterij#.

3no&enjem te&inskog faktora Ii s vrijednosti ocjenjivanja O dobije se vrijednostodreenog kriterija za izbor lokacije. a temelju ukupnog zbroja vrijednosti, odreuje seoptimalna lokacija "u ovom primjeru to je lokacija 1#.

0snovna prednost ove metode je mogunost uzimanja u obzir velikog broja kriterija zaizbor lokacije. U obzir se mogu uzeti kako tehniki, tako i ekonomski kriteriji.

)ored navedenih metoda, prilikom izbora lokacije mogu se primijeniti i druge metode,

kao npr. metode viekriterijske analize .

3.. /eoda i&bora lo"acije ! ob&iro2 na ro#"o'e

)rema ovoj metodi optimalna je ona lokacija koja proizvodnom sustavu za ulo&enikapital osigurava najvei profit. a temelju trokova proizvodnje, prihoda i proizvodnogkapitala ovisnog o lokaciji, za svaku potencijalnu lokaciju odreuje se njena rentabilnost$

199

=

V##

;#:V#

nV

=;G

"*.11#

GV# + rentabilnost vlastitog kapitala, G;: + ukupni prihod, n.!.=;# + ukupni trokovi, n.!.V# + vlastiti kapital, n.!.nV# + stopa vlastitog kapitala.

0d vie moguih lokacija optimalna je ona koja omoguuje najveu rentabilnost.edostatak ovog postupka je dugotrajna i opse&na priprema. )odaci o trokovima i prihodima

morali bi biti potpuni i stalno na raspolaganju. 0va metoda ne uzima u obzir kriterije koji sene mogu kvantificirati, a koji se uglavnom pojavljuju pri izboru lokacije. 3eutim, ovaj

proraun mo&e biti koristan i od interesa onima koji ula&u kapital u izgradnju novogproizvodnog sustava.

Lierara

B/A@M', U.$ &erksstruktur

5/20/2018 117706.skladiste(3)

20/20

I/AO, S.$:lant @aAut,@arl Manser 2erlag, 3Nnchen + Pien, 184.

;A