101 godina filma u Hrvatskoj

101 godina filma u Hrvatskoj (1896 - 1997)Povijest kinematografije slubeno se rauna od prvog naplatnog prikazivanja filmova brae Lumiere 28.12.1895.

Kaskajui za svijetom, u Hrvatskoj je prvi dugometrani film prikazan u Zagrebu 1909. u kinu irilo-Metarskih zidara: bila je to Bijela robinja s Astom Nielsen.

Uoi Prvog svjetskog rata u Zagrebu je postojalo nekoliko stalnih kinematografa. Osim prvog Uniona, bili su to Edison, Apollo te irilometarski-zidari (danas Europa).Kamere u domaim rukamaKao prvog profsionalnog snimatelja kod nas, moramo izdvojiti Josipa Hallu, a za njim slijedi i Josip Karaman.

Kinematografija od 191728.8.1917. u zagrebakom kinu Metropol prikazan je prvi hrvatski igrani film. Zvao se Brcko u Zagrebu, trajao je oko pola sata, a reirao ga je Arsen Maas. Autor mu je bio Arnot Grund. Sadraj filma je niz kominih situacija u koje upada provincijalac koji bi u Zagrebu elio doivjeti galantne pustolovine. U glavnim ulogama su: Irma Polak, Tonka Savi, Stjepan pl. Bojnii, i sam Grund, autor.

Niti tri mjesea nakon, prikazan je Matija Gubec, Ace Binikog. Scenarij je, prema enoinom romanu napisala Marija Juri Zagorka, a gl. ulogu je igrao Borivoj Rakovi. Snimatelj je bio Josip Halla.1918. stvorena su etiri filma, 2 u reiji Alfreda Grnhuta.

U prvom filmu Alfreda Grunhuta Vragoljanka nastupili su Zorka Grund (ker Arnota Grunda), Nina Varva i dr. U filmu se pojavio i sam Grunhut. Drugi film istog reisera bio je Dvije sirote, u kojem je naslovnu ulogu tumaila Nina Varva, koja se pojavila i u prethodnom Grunhutovom filmu.Ostala dva filma snimljena iste godine bila su Mokra pustolovina i Dama u crnoj krinki.

Filmski ivot u SHS

Produkcijska kua koja je snimila gotovo sve (nepoznat podatak) filmove, Croatia k.d. pod politikim utjecajem mijenja ime u Jugoslavija. Snima filmove (o kojima nema puno podataka) Jeftina kota (1919.; nastupio Arnot Grund), Briem i sudim (1919.), Kova raspela (1919.), U lavljem kavezu (1919.) i Grika vjetica.

Javnost je dobro prihvatila film Briem i sudim, koji je napisao Ignjat Bortnik, a reirao Arnot Grund. Okvir filma je drama umirovljenog asnika Tomana (igrao ga je sam Bortnik, autor), koji je u mlaim danima zbog dugova prisilio ker Mariju-Anu da se uda za bogatog mua, Zalu. U braku je Marija-Ana jako nesretna, a kad otkije muevu prevaru, podaje se ljubavi iz akih klupa, Kamenskom. Kamenski odlazi u Ameriku, mu bjei s ljubavnicom, a Marija-Ana rodi ker Vandu. Prije smrti preda pismo ocu za Kamenskog, ako se ikad vrati. U drugom dijelu filma Kamenski se vraa, spaava Vandu iz kanda pustolova te se meu njima raa ljubav. Tek nakon vjenanja svoje unuke, Toman pronae kerino pismo iz kojeg saznaje tajnu, da je Kamenski Vandin otac. Nemajui snage da im to obznani, Toman brie i sudi!U Briem i sudim nastupila je Grundova druga ker Milada Tana (prva ker Zorka, iz Grunhutove Vragoljanke, remember?).Zanimljiv je bio i Grundov film U lavljem kavezu, a jo zanimljiviji nain na koji je taj film snimljen. U rujnu 1919. u Zagrebu je gostovao putujui cirkus, iju je prisutnost snalaljivi Grund iskoristio. I u ovom njegovom filmu glumi ker Milada Tana.Nakon ove serije filmova djelatnost produkcijske kue Jugoslavija zastaje.

Anegdotalne prilikeIdui filmadija koji je neto konstruktivno napravio bio je Tito Strozzi, koji je ak imao vlastitu producentsku kuu. Veliki publicitet imao je njegov film Dvorovi u samoi (1925.), nastao po ideji Milana Ogrizovia, a scenarij je napisao i film reirao sam Strozzi. On se i pojavio u glavnoj ulozi, a partnerica mu je bila Draga Vesna (pravo ime Dragica Stiploek). Radnja filma se vrti oko romantinog zapleta mrnje i ljubavi dviju plemikih obitelji.

Strozzi-film nije zaivio dugo nakon toga, no Tito Strozzi je ostvario preko 300 uloga (izmeu ostalog i u filmu Barok u Hrvatskoj (1942.) Oktavijana Miletia).Nakon Strozzija, producentsku kuu otvara i Franjo Ledi, i naziva je Ocean-film. Zapoeli su sa projektom Ciganska krv, u kojem su nastupala mnoga slavna imena no on nikad nije dovren.Naa nepoznata filmska industrijaSergija Tagatz, jedan od ruskih emigranata 1922. stigao je u Zagreb i postao zaetnikog hrvatskog crtanog filma. I usput je snimio i Cigansku krv (onaj nedoveni Lediev film iz prolog odlomka). Poinju se raditi crtani filmovi. Kao prvi kompletni crtani film moemo izdvojiti Martin u nebo, Martin iz neba (1929.), crtaa Petra Pappa. S time zastaje crtani film. Vidjet emo ga ponovno s Zagrebakom kolom crtanog filma.Oktavijan Mileti (1902-1987)Oktavijan Mileti bio je prisutan u hrvatskoj kinematografiji od njenih prvih dana. Od ranog djetinjstva se poeo baviti filmom. Za dvanaesti roendan dobio je pravi kinoprojektor, s kojim je prireivao projekcije za ukuane i goste. S 15 godina ga je, pak, opinija kamera, te je mali Okti zaplovio snimateljskim vodama. Kako je potjecao iz jedne od najuglednijih zagrebakih obitelji, nije mu bio problem doi u blizinu filmaa. Tako je doao na mjesto drugog asistenta reije u filmu Pakao od Borbala.Kad su se na tritu pojavile Pathe kamere, odmah si je pribavio jednu i poeo snimati. Na natjeaju Photo Kino Verlaga u Berlinu dobio je nagradu za film Na alost samo san (1932.).

Za njegove filmove karakteristini su motivi mekanog mukarca i muevno snane ene. Ti motivi se proimlju u filmovima Strah (1933.) i Amadeus Nickelnagel (1932.). Isto tako, naginje prema anru filmova strave i uasa (Strah, jelte, a zatim i Nocturno).Kritika je dobro prihvatila njegov film Zagreb u svjetlu velegrada (1934.).Poslovi konzula Dorgena (1933.) donose mu nagradu na smotri amaterskih filmova u Parizu, Faust (1934.) na zagrebakom filmskom natjeaju, a posljednji film Nocturno (1935.) na prestinom festivalu u Veneciji. U posljednjem filmu (Nocturno) radi se o trgovakom putniku koji dobiva smjetaj u osamljenoj kui, gdje ita stravine romane pred spavanje. Pod utjecajem romana, poinje se plaiti svakog uma u kui te, umislivi da se dogodio zloin, alarmira policiju. Na kraju otkriva da su ukuani doista pokapali truplo, ali pseije.Kinematografija bez filmovaS pojavom zvunog filma, u Hrvatskoj su se pojavili novi problemi. Zvuni film je zahtjevao goleme trokove, koje Hrvatska nije mogla podnjeti. to je rezultiralo dominacijom amerikog filma na jugoslavenskom tritu. Domai film u nas nije mogao prosperirati jer za njega na tritu nije bilo interesa, on se nije mogao prodavati kao roba. Filmski ivot u Hrvatskoj odvijao se uglavnom u Zagrebu.Hrvatski slikopis (1941 1945)Poetkom 1942. osnovan je Dravni slikopisni zavod Hrvatski slikopis kao poduzee na koje su preli poslovi proizvodnje i distribucije filmova. Pokrenut je i asopis pod istim nazivom.Oktavijan Mileti snima i montira kratki film (20 min) Barok u Hrvatskoj (1942.) prema scenariju Josipa Horvata. Glazbu je skladao Boris Papandopulo. Uokviren je kao sjeanje starog grofa Drakovia (glumi ga Tito Strozzi, a u gl. enskoj ulozi se pojavljuje Marija Crnobori). Mileti svoje stvaralatvo nastavlja s Lisinskim (1944.) s podnaslovom slikopis iz ivota skladatelja prve hrvatske opere, u trajanju od 85 minuta, te s Radium izvor zraka (1944.), srednjemetranim filmom (naslovne uloge, brani par Curie igrali su Stjepan Jakevac i Marija Crnobori). Scenarij za oba filma iz 1944. napisao je Milan Kati.Predigra: dokumentarni film (1946. 1990)

*vipusk dokumentarni filmovi metrae ispod standardne za dokumentarne filmove (manje od 300 m)Meu redateljskim imenima nalazimo ova: Branko Belan, Melita Filipovi, Obad Gluevi, Kreo Golik, Branko Majer, Milan Luks, Ivanka Forenbacher, Slavko Goldstein, Branko Bauer, Ante Mladineo, Radenko Ostoji (svi 1950.) i dr.

Nabrojit emo njihova najvanija ostvarenja iz tog perioda:

Branko Belan Elektirfikacija (1948.), Tunolovci (1948.), Vritina i klasje (1949.).Ante Mladineo Aluminij (1950.)

Melita Filipovi Jadran kroz vjekove (1948.)

Rudolf Stremec Koraljari i Spuvari (1947.)

Hlavaty Istina o Puli (1947. skrivena kamera)

Kreo Golik Na novom putu (1948.)

Obad Gluevi Bez meaa (1950.)Stjepan Dragani U abarskoj dolini (1953.), Dvije etve (1951., reirao zajedno s Radenkom Ostojiem)

Bauer Naa djeca (1950.)

Handekovi Nova mladost (1947.)

Milan Kati Iz tame u svjetlost (1947.), Spomenik zahvalnosti Crvenoj armiji (1948.)

to se tie dokumentarnih filmova, veliki uspijeh je pobrao Jugoslavenski narodni plesovi (1948.) Rudolfa Stremca. Niti Katiev film Jugoslavenska akademija znanosti i umjetnosti (1949.) nije bila korak iza, a vrijedi spomenuti i Muziki ivot Zagreba Iva Tomulia i Nova djela kompozitora Hrvatske Melite Filipovi.Javlja se i potreba da se za svaki film nae adekvatna glazba. Od glazbenika koji su stvarali muziku za film istiu se Ivo Kirigin, Boris Papandopulo, Fran Lhotka te Silvije Bombardelli (skladao glazbu za Koncert Branka Belana).

etrdesete godine: Dravna kinematografijaPrevijenac nove jugoslavenske kinematografije bila je Slavica (1947) Vjekoslava Afria. Film je doivio golem uspjeh. Glumili su Irena Kolesar i Marijan Lovri (citat Opet ti osta, Marine), a glazbu za film je skladao Silvije Bombardelli. Zatim izlazi film ivee ovaj narod (1947) Nikole Popovia prema scenariju Branka opia. Nikola Popovi je glavne uloge povjerio Veri Ili i Sinii Ravasiju. Oktavijan Mileti bio je u svojstvu snimatelja, dok je glazbu skladao Fran Lhotka.ivee ovaj narod nije naivan film poput Slavice. On je, dodue, nespretan u reiji i patetino-teatralan u glumi kao i njegov prethodnik, ali tu srodnost prestaje. Film je trebao biti model kako bi trebalo prikazivati revoluciju. Neuspijeh toga filma kod publike bio je stoga logian. Sljedei film snimljen u Hrvatskog bio je Zastava (1949), koji je reirao Branko Marjanovi po scenariju Joe Horvata. Kao snimatelj debitirao je Nikola Tanhofer, kao scenograf Vladimir Tadej, a kao montaerka Radojka Ivanevi.

Film je jo uvijek bio vana dravna stvar, po svojoj vanosti izjednaen s pomno uvanim dravnim tajnama. Negativ filma bio je pohranjivan nigdje drugdje nego u trezoru Narodne banke u Juriievoj ulici.

1950. izlazi redateljski prvenac Kree Golika, Plavi 9. U svoje vrijeme, bio je iznimno zabavan film. U glavnim ulogama su se pojavili Irena Kolesar i beogradski glumac Ljubomir Didi.

U razdoblju dravne kinematografije najzrelijim filmom smatra se Bakonja fra-Brne (1951.) po scenariju i reiji Fedora Hanekovia. Uz Hanekovia, redatelj je trebao biti i Oktavijan Mileti, no on se izvukao isprikom da nema talenta za filmove s dijalozima te je ostao samo u ulozi snimatelja. Kad mu je povjerena reija Bakonje fra-Brne, Hanekovi je iza sebe imao redateljsko iskustvo tek dvaju dokumentarnih filmova (Stepinac pred narodnim sudom i Nova mladost). Za glavnog glumca izabrao je naturika Miu Markovia, a u jednoj epizodi se pojavio i sam redatelj (pojavio se i Aca Biniki, koji je 1917. reirao prvi hrvatski povjesni film Matija Gubec). U pojedinim epizodama pojavili su se i budui redatelji: ime imatovi, Marijan Arhani i Mate Relja. Publika je Bakonju primila prilino mlako, dok su je crkveni krugovi doivjeli kao teak napad na vjeru i njezine svetinje.Slobodni filmski radniciPripadnici svih struka vezanih za proizvodnju filma izdvojeni su iz radnog odnosa u filmskim proizvodnim poduzeima i prevedeni u status tzv. slobodnih filmskih radnika, koji su angairani i plaeni na temelju posebnog ugovora za svaki pojedini film i samo dok se film radi.Prvi igrani film koji su realizirali slobodni filmski radnici bio je Ciguli Miguli (1952), i to je prvi i jedini hrvatski igrani film zabranjen od cenzure. U njemu su prikazane izrazite nezgrapnosti provincijskog politikog aktivista koji dolazi u mali grad da privremeno zamijeni odsutnog referenta za kulturu. Ovaj doljak, po imenu Ivan Ivanovi izaziva zbrku u gradu pokuavajui promjeniti tradiciju. Naime, gradi oboava pokojnog skladatelja Cigulija Migulija, te u njemu djeluje ak 5 glazbenih drutava. Doljak rasputa sva ta drutva, te dovodi umjetnike iz drugih sredina, to izaziva otpor graana.Glumio je Ljubomir Didi, a snimao Nikola Tanhofer.

*Vatroslav Mimica...

Njegov prvenac U oluji (1952) realizirao je uvjerivi nadlene da e trokovi biti daleko ispod uobiajenih (to se nije obistinilo). Glumili su Mia Oremovi, Antun Nalis, a pojavio se i Veljko Bulaji.Drugi Mimiin film bio je Jubilej gospodina Ikla (1955.). Antun Nalis ponovno tumai glavnu ulogu, a uz njega nastupa i Lila Andres.*Branko Bauer...

U ovom razdoblju starta s dva filma: Sinji galeb (1953.) i Milioni na otoku (1955. glumi Relja Bai). Prije rada na igranom filmu, Bauer je radio prosjene dokumentarce (Naa djeca, Uzbuna, Zagorje slavi, Dani slave)*ime imatovi...

Reira film Kameni horizonti (1953.) prema ideji Vjekoslava Kaleba. Glavnu ulogu Male igrala je Irena Kolesar, a njezina oca Jakova igrao je Marko Soljai. Prije toga imatovi je reirao tek jedan dokumentarni film (Dan pobjede u Zagrebu).

*Branko Belan...Prije rada na igranim filmovima, stekao je iskustvo pravei brojne dokumentarce, za koje je mahom dobivao nagrade na raznim festivalima i smotrama. Njegov prvi cjeloveernji film Koncert (1954.) bio je oekivan s posebnim zanimanjem. Pobravi uspijeh meu kritiarima (ali ne i publikom!), Koncert biva oznaen kao najuspjenije ostvarenje kinematografije pedesetih godina. Scenarij za film napisao je Vladan Desnica, a uloge su tumaili Nada krinjar, Miroslav Petrovi i Marija Piro.

Svoj drugi (i posljednji!) igrani film Pod sumnjom Belan je snimio za Bosna-film.

*Kreo Golik...

Sredinom pedesetih (1955.) snima film Djevojka i hrast (gl.glumica Tamara Markovi).***1954. osniva se i filmski festival u Puli; na ideju je doao Mario Rotar.Producentska kinematografijaRatna tema za domai film je bila i ostala nezaobilazna;Branko Marjanovi Opsada (1956)

Branko Bauer Ne okrei se sine (1956) dobio Zlatnu arenu u Puli, Martin u oblacima (1961.)ime imatovi Nai se putovi razilaze (1957), Pustolov pred vratima (1961.)Nikola Tanhofer Osma vrta (1959), Dvostruki obru (1963)

Mato Krelja Kota 905 (1960), Vlak u snijegu (1976.)Fadil Hadi Abeceda straha (1961)

Idui znaajan film bio je Svoga tela gospodar (1957), ija je reija bila povjerena Fedoru Hanekoviu (iako je prvobitno redatelj trebao biti Babaja). Glavne uloge je povjerio Mariji Kohn i Mladenu ermentu. Film je bio dobro prihvaen od publike. To je bio zadnji Hanenkoviev igrani film, a potom je reirao jo 2 dokumentarca. Nakon toga, napustio je potpuno reiju, te je postao lan svih moguih irija, uprava, radnih grupa i komisija.

Idui film koji je vrijedan spomena je Tanhoferov H-8 (1958.; obrati pozor na Tanhoferovu fiksaciju brojevima Dvostruki obru, Osma vrata, H-8 !). To je bio njegov drugi film (prvi je bio 1957. Nije bilo uzalud), za koji su scenarij vrlo spretno napisali Zvonimir Berkovi i Tomislav Butorac. Radi se o autobusu punom putnika to u nonoj vonji juri u susret na poetku filma najavljenoj nesrei, za koju gledalac zna da e se dogoditi, ali ne zna tko e od likova, koje postupno upoznaje, u njoj stradati (stradava ena pisca, odn. majka vojnika koja odlazi s drugim vojnikom priati na prednje sjedalo, zatim sin oklevetanog lijenika, otac djece koja su mu za roendan naruila radio-estitku (Sretan ti put, lalala) i jo par ljudi). Izmeu ostalog, glume Antun Vrdoljak i Mia Oremovi. H-8 pobrao je glavne nagrade na Pulskom festivalu.Godinu dana kasnije nahrupio je Veljko Bulaji sa svojim prvim filmom Vlak bez voznog reda (1959.), koji je pobrao veliki uspijeh, tim vie to od Bulajia to nitko nije oekivao. On je dobio taj projekt (suraivao je s Giuseppeom de Santisom koji je doao u Zagreb reirati Cesta duga godinu dana (1958.), prvi hrvatski film nominiran meu pet inozemnih filmova za Oscara) zahvaljujui svom arz i produkcijskim sposobnostima. ak je pristao i na uvjed Jadran filma da mu bude dodjeljen supervizor (Fedor Handekovi), no nije dugo trpio kontrolu pa je preuzeo rizik da sam napravi svoj prvi film. I rizik se viestruko isplatio.Idui Bulajiev film bio je Rat (1960.), s Antunom Vrdoljakom (dobio Zlatnu arenu) i Ewom Krzszevskom u glavnim ulogama. Za njega je dobio niz nagrada, ak i nagradu za reiju u Puli. Niz njegovih filmova nastavlja se s Uzavrelim gradom (1961.) i Kozarom (1962.) s Kozarom dobiva Zlatnu medalju na novoosnovanom festivalu u Moskvi.Za vrijeme producentske kinematografije snimaju se solidni dokumentarci (Branko Marjanovi, Hetrich, Tanhofer, Branko Majer). Godina 1961. bila je rekordna po broju proizvedenih filmova u Jugoslaviji (33!) radilo se vie jeftinijih filmova, gledanost se raspodjelila. Ante Babaja debitira filmom Carevo novo ruho (1961.) Umire snimatelj Josip Halla, osamljen i umirovljen. Na sprovodu mu je bilo 6 ljudi.

Zagrebaka kola crtanog filmaZaetnicima hrvatskog crtanog filma smatraju se braa Walter i Norbert Neugebauer, koji su nakon djelatnosti u stripu pokrenuli rad na crtanom filmu. Njihov prvi crtani film bio je 1951. Veliki miting.Rad na crtanom filmu zapoinju Duan Vukoti, Aleksandar Marks, Nikola Kostelac, Vjekoslav Kostanjek, Zlatko Grgi, Vlado Kristl, Boris Kolar i jo neki.

Najveim imenom pokazao se Vukoti. Poevi s crtanim filmovima Cowboy Jimmy, Abra Kadabra, Veliki strah, Rep je ulaznica i Krava na mjesecu, te Piccolo, napravio je legendarni crti Surogat, za koji je dobio Oscara.Moram spomenuti i Nikolu Kostelca (Premijera, Na livadi, Susret u snu /Benko i Kamenko ideju pokupili Hanna i Barbera/), Vatroslava Mimicu (Strailo, Samac- pokupio nagradu u Veneciji, Kod fotografa, Inspektor se vraa kui), Zlatka Boureka (Bearec, I videl sam daljine meglene i kalne), Borisa Dovnikovia (Kostimirani rendez-vouz, Ljubitelj cvijea, kola hodanja), Zlatka Grgia (Muzikalno prase, Klizi-puzi, Ptica i crvek, Maxi cat, Baltazar u suradnji Zlatka Grgia, Ante Zaninovia i Borisa Kolara), Joka Maruia (Iznutra i izvana).

Autorska kinematografija

Vremenski se autorska kinematografija moe smjestiti u ezdesete godine. Naziva se autorska, jer je reiser i scenarist obino ista osoba.Jedan od prvih filmova vrijednih spomena ezdesetih godina bio je Licem u lice Branka Bauera (radni naziv: Otvoreni partijski sastanak). Radnja se vrti o sukovu izmeu jednog radnika i samovoljnog direktora. ezdesete godine su takoer vrijeme Mimiinog povratka igranom filmu. Snima Prometej s Otoka Vievice, za koji je osvojio u Puli Zlatnu arenu, ali i nagradu publike 'Jelen'. Radi se o putovanju biveg ratnika Mata Bakule (glumi Fabijan ovagovi, mislim) na otok gdje se formirao kao ovjek. U sljedeem filmu Ponedjeljak ili utorak filmsko miljenje je razvijenije nego u prethodniku (Prometeju, jel), no publika ga ne prihvaa najbolje (nije prihvatila dobro niti Prometeja). Najgore je pak proao Mimiin film Kaja, ubit u te!Jo jedan autor ezdesetih godina bio je Fadil Hadi (ne mijeaj ga vie s Fedorom Hanekoviem!!!). Prvi igrani film mu je bio Abeceda straha, zatim je snimio i Idu dani, a kao njegov najbolji film moe se izdvojiti Protest. Nije lo ni Lov na jelene, a ni Novinar (tako bar kae krabalo, i habe nicht ihr gesehen).Na scenu, bolje reeno iza scene dolazi i Obad Gluevi (Buo mu je bio nadimak) sa svojim filmom ovik od svita (gl. uloga Boris Dvornik), a niz nastavljaju Ljudi s Neretve, Vuk samotnjak i Kapetan Mikula Mali. Debitira i Zvonimir Berkovi kao reiser (zajedno s Butorcem napisao je scenarij za Tanhoferov H-8!) s filmom Rondo (gl. uloge Milena Dravi, Relja Bai i Stevo igon). Najvei dio fabule se odvija u pokrovnom stanu jednog zagrebakog branog para kojem svake nedjelje popodne na partiju aha dolazi sluajni znanac. Te tri osobe tvore brani trokut.Njegov sljedei film bio je Putovanje na mjesto nesree.

Svoj prvi film tada je snimio i Ante Babaja, a to je bio Carevo novo ruho. Nakon Careva novog ruha snima Brezu (s Mancom Koir i Fabijanom ovagoviem).

Ve gotovo zaboravljen, Kreo Golik je nakon vie od deset godina redateljske pasivnosti snimio Imam 2 mame i 2 tate (s kreacijama Fabijana ovagovia, Mie Oremovi i Relje Baia, ali oni nisu u glavnim ulogama /valjda su neka djeca u gl. ulogama/). Nakon toga snima legendarni Tko pjeva zlo ne misli, izvanredno prihvaen od publike. Nainjen je prema noveli 'Dnevnik malog Perice' Vjekoslava Majera, a glume Relja Bai i Mia Oremovi.U Zagrebu se tad ve afirmirala skupina mladih filmofiola koji su svoje kritike objavljivali u omladinskim listovima, a popularno su bili poznati pod imenom hikokovci (okupljeni oko Vladimira Vukovia).

Kad se na sceni pojavio Klju (directed by Vana Kljakovi, Krsto Papi i Antun Vrdoljak), kritika je najvie izdvajala Krsta Papia, bliskog skupini hikokovaca.

Papi je reirao dio Iluzija (u Kljuu, offcourse). Njegovi ostali filmovi su Lisice (gl. uloge Fabijan ovagovi i Jagoda Kaloper).U Kljuu debitira i Antun Vrdoljak , s epizodom Poslije predstave. Zatim snima filmove Kad uje zvona (s Vujsiem i Borisom Buzaniem), U gori raste zelen bor (s Ilijom Iveziem, Borisom Dvornikom i Ivicom Vidoviem) svojevrstan nastavak na Kad uje zvona te Ljubav i poneka psovka.Trea karika Kljua bio je Vana Kljakovi, s epizodom Duga ulica, bez snanih emocija. Bez osobitog osdjeka proao je i njegov prvi cjeloveernji film Jedanaesta zapovijed.

Tijekom ezdesetih godina debitiraju i dvojica hikokovaca, Ante Peterli s filmom Sluajni ivot i Branko Ivanda s filmom Gravitacija ili fantastina mladost inovnika Borisa Horvata (u njemu je svoju prvu glavnu filmsku ulogu odigrao Rade erbedija). Peterli se nakon ovog filma povukao iz filmskog stvaralatva u teoriju i nastavu. Jo dvojica iz reda hikokovaca snimaju svoje prve filmove (dokumentarce) Petar Krelja i Zoran Tadi (petuminutni montani hommage Hitch...Hitch...Hitchcock). U podruju dokumentarnih filmova istiu se i Branko Majer, Rudolf Stremec, Zlatko Sudovi i Bogdan ii.U okviru ovog razdoblja moram spomenuti i Lordana Zafranovia i njegov prvi igrani film Nedjelja, Duana Vukotia i njegove izlete u podruje igranih filmova s Sedmim kontinentom, Vladimira Tadeja koji je ekranizirao Lovrakov djeji roman Druba Pere Kvrice te Maria Fanellija s Putem u raj (prema scenariju Miroslava Krlee).Ivo krabalo tvrdi da se razdoblje autorske kinematograije moe smatrati najzrelijom i stvaralaki najplodnijom fazom u dosadanjem razvoju hrvatske kinematografije.Sedamdesete godine: sizovska kinematogradijaNaravno, priu o ovom razdoblju poet u s Bulajievim produkcijskim spektaklom Bitka na Neretvi (1969). To je bio pothvat koji je trajao preo etiri godine (samo 18 mjeseci snimanja), a zapamen je kao najvei i financijski najskuplji film cjeloukupne jugoslavenske kinematografije. Veljko Bulaji je animirao ak 58 privrednih poduzea da izravno sufinanciraju filma, a besplatno je dobio pomo Jugoslavenske narodne armije. Filmska ekipa brojala je 180 lanova. Najtea je za snimanje svakako bila scena ruenja mosta preko Neretve u kojoj je sudjelovalo oko 7000 statista. Glavne likove ostvarila je velika ekipa od gotovo 60 svjetskih i domaih glumaca od imena i formata (Yul Brynner, Orson Welles, Hardy Kruger, Fabijan ovagovi, Milena Dravi i jo mnogi drugi). Film je bio prodan u 84 zemlje, a bio je i nominiran za Oscara kao jedan od pet filmova s neengleskog jezinog podruja. Reklame za film bile su obljepljene svugdje po gradu (meu njima i reklamni plakat s dijelom Picassove Otmice Sabinjanki i osobnim rukopisom velikog slikara to je prodorni Bulaji uspio iz njega ishoditi). Nakon Bitke na Neretvi Bulaji se jo dva puta bavio velikim povijesnim temama, poput Atentata u Sarajevu (1975.), ovjek kojeg treba ubiti (1979.). Bulaji je dobio raznorazne nagrade, a i u vie navrata je sudjelovao u radu raznih irija, meu njima i na festivalima u Moskvi i Cannesu (dva puta). Da se pojavio u krilu neke druge velike kinematografije, Bulaji bi se po svoj prilici afirmirao kao izraziti producentski talent, vjerojatno najvei kojeg je naa kinematografija imala.U kinematografiji sedamdesetih godina drava se opet javlja kao mecena, a producenti sa svoje strane imaju veliku vanost za uspjeh filma. No, osim Bulajia moram spomenuti i neka druga imena. Lordan Zafranovi snima Kronika jednog zloina (1973) i Muke po Mati (1975), a jako bitna je njegova Okupacija u 26 slika (sniman u Dubrovniku /bar dijelom ako ne i cijeli/) iz 1978. koja je pobrala sve vanije nagrade na festivalu u Puli.

Zapaeni su i Rajko Grli s filmom Kud puklo da puklo, te Bravo maestro.Bogdan ii reira Kuu i Daj to da.

Bruno Gamulin i Milivoj Puhlovski reiraju zajedno ivi bili pa vidjeli (1979).

Tomislav Radi reira ivu istinu, te Timon.Petar Krelja Godinja doba. Marijan Arhani Poslijepodne jednog fazana i Letai velikog neba.

Ante Babaja ekranizira prozna djela Slobodana Novaka, Mirisi, zlato i tamjan te Izgubljeni zaviaj.Antun Vrdoljak reira Meavu (s njegovim muzama, Borisom Dvornikom, Fabijanom ovagoviem, Radom erbedijom, Borisom Buzaniem, Milenom Dravi i Duicom egarec) te Povratak.

Duan Vukoti snima ratni film Akcija Stadion, Branko Ivanda Prijeki sud, Vladimir Tadej Hitler iz naeg sokaka, Vana Kljakovi Kui stari moj.

Krsto Papi reira Predstavu Hamleta u selu Mrdua Donja, te Izbavitelja. A zatim i, kod nas rijedak, biogradski film Tajna Nikole Tesle.Osamdesete godine: odumiranje draveDuan Vukoti reirao je svoj posljednji film, Gosti iz galaksije, a Veljko Bulaji Visoki napon, Obeanu zemlju, Vlak bez voznog reda te Donator. U ovom razdoblju svoje znaajne filmove stvaraju i pripadnici prake kole: Rajko Grli, Lordan Zafranovi i Emir Kusturica (bosanski film Sijea li se Dolly Bell?).Lordan Zafranovi u snimanju svojih filmova (Pad Italije s debitanticom Enom Begovi) koristi istu formulu (autorski film+populistiki elementi) kao i u Okupaciji u 26 slika. Nakon Pada Italije slijedi Ujed anela, pa Veernja zvona te Aloha-praznik kurvi. U ovom zadnjem filmu zanimljivog naziva (govorim o Aloha-praznik kurvi, jelte) radi se o jadransko putovanju postarijeg Nijemca i njegove znatno mlae ene, koja se prepusti strastima s mladim i lijepim lokalnim ApolonomRajko Grli snima svoj najbolji film, Samo jednom se ljubi (1981), s Predragom Mikijem Manojloviem i Vladicom Milosavljevi. U tom filmu su glavni akteri Tomislav (Manojlovi), koji nakon zavrenog rata postaje ef milicije u jednom malom gradu gdje upoznaje i eni balerinu Bebu (Milosavljevi). U braku dolazi do nesuglasica, balerina bjei u Zagreb i nastupa u nonom baru, a njen mu se lijei na psihijatriji od post-traumatskog sindroma. Njihov odnos zavrava tragino Tomislavovim samoubojstvom u Bebinoj garderobi. Sljedei Grliev film se U raljama ivota (1984), temeljen na zabavnoj knjizi Dubravke Ugrei tefica Cvek u raljama ivota. Glume Vitomira Lonar i Gorica Popovi u glavnim ulogama, te Rade erbedija, Mira Furlan i Mustafa Nadarevi u sporednim. Osim scenarija za film U raljama ivota, Grli je s Dubravkom Ugrei napisao scenarij i za slijedei film Za sreu je potrebno troje, s Mirom Furlan i Mikijem Manojloviem u gl. ulogama. Idui film mu je bio Davolji raj Ono ljeto bijlih rua u kojem je okupio meunarodne glumce.Zoran Tadi snima svoj prvi igrani film Ritam zloina, koji je proglaen najboljim filmom osamdesetih godina. Ostvaren je u crno-bijeloj tehnici, s Goranom Trbuljakom u ulozi snimatelja, a kao glumci se pojavljuju Ivica Vidovi i Fabijan ovagovi. Niz njegovih fimova nastavljaju Trei klju, San o rui, Osueni, ovjek koji je volio sprovode i Orao.Branko Ivanda snima Zloin u koli, ivorad Tomi Kraljevu zavrnicu, a Dejan orak Malu pljaku vlaka, te Oficir s ruom.Petar Krelja snima Vlakom prema jugu, Stelu (Anja ovagovi-Despot), Miroslav Mikuljan Hou ivjeti te Crveni i crni.

Nikola Babi Medeni mjesec, Fadil Hadi Ambasador.Gastarbajterskoj tematici se vraa Bogdan ii u svom filmu Rani snijeg u Munchenu, za koji je dobio 2 Zlatne arene.

Bruno Gamulin snima Ljeto za sjeanje.Antun Vrdoljak snima Kiklopa (prema romanu Ranka Marinkovia; gl. uloge: Mira Furlan, Frano Lasi) i Glembajeve (glume Mustafa Nadarevi, Tonko Lonza i Ena Begovi) prema Krleinom proznom ciklusu. Vrdoljak je meu prvima spojio televiziju i film, tako da je istodobno snimio TV seriju u 5 nastavaka i igrani film.

Krsto Papi snima ivot sa stricem, za koji je nominiran meu pet najboljih filmova s neengleskog podruja za Zlatni globus.Branko Schmidt snima Sokol ga nije volio (Fabijan ovagovi, debitira Filip ovagovi)Zovinmir Berkovi snima Ljubavna pisma s predumiljajem. Berkovi je poao od bizarne situacije u bolnici, gdje poslije teke prometne nesree dolazi do svijesti profesor-muzikolog Kosor (Zlatko Vitez), a na krevetu do njega lei srdani ekonomist Gajski (Kruno ari), kojeg redovito posjeuje njegova ena Melita (Irena Alfredova). Ta lijepa ena je prva osoba koju Kosor ugleda nakon bunila i potpuno je njome oaran. Poinje joj anonimno slati ljubavna pisma, te ona postaje nestrpljiva da ga upozna. Dakako, kod cinika Berkovia nema anse da doe do ispunjenja elja i sretnog zavretka, nego e plodove ove pomno iskalkulirane intelektualno-emocionalne igre pobrati drugi, epizodist koji posve sluajno upade u ovu igru i dobije u naruaj duhovno pripremljenu Melitu.Kreo Golik Vila Orhideja. Poeo je djelovati kao profesor na ADU te se otad rjee uputa u reiranje.

Vladimir Tadej snima Tajne starog tavana, djeiji pustolovni film, te komediju situacije Anticasanova.

TV-redatelj Berislav Markovi prvi i jedini put se predstavio filom Snai se drue.Jakov Sedlar snima svoj prvi igrani film U sredini mojih dana.

to se tie crtanih filmova, evo pregleda najvanijih:

Joko Marui Kod kue je najbolje, Neboder

Nedjeljko Dragi Slike iz sjeanja

Boris Dovnikovi Jedan dan ivota, Uzbudljiva ljubavna pria

Kreimir Zimoni Album, Leptiri

Milan Blaenkovi udesna uma, arobnjakov eir

Itd.

U samostalnoj draviZa vrijeme Domovinskog rata nije bilo dovoljno novaca za financiranje filmske proizvodnje, pa je dolo do njezina zastoja.

Zrinko Ogresta debitira s filmom Krhotine-Kronika jednog nestajanja (1991), koji je pobrao pozitivne kritike. Zrinko zatim snima Isprani (1995).

Krsto Papi Pria iz HrvatskeDavor mega Zlatne godine, Putovanje tamnom polutkomRajko Grli arugaAnte Babaja Kamenita vrataZvonimir Berkovi Kontesa Dora (radi se o Dori Pejaevi, koju je odglumila Alma Prica)

Film poinje predstavom kabaretskog zabavljaa Karla Armana, kojeg je sjajno utjelovio Rade erbedija. Njegova prava strast je film, te sanja da pone snimati. Jednog dana Armano trai zamjenu za klavirista i sluajno u crkvi uje neznanku kako svira na orguljama. Neznanka je pijanistica Dora (Alma Prica), ker bogatog zemljoposjednika i biveg bana grofa Teodora Pejaevia, iji bi mu kapital mogao pomoi da napokon ostvari san o vlastitom filmu. Kontesa Dora pobrala je 4 Zlatne arene, a Berkovi Nazorovu nagradu za ivotno djelo.

Bruno Gamulin Sedma kronika

eljko Senei Pont-Neuf

Vicko Rui Nausikaja (glumi Boris Dvornik)

Zvonimir Ili Djed i baka se rastaju

Tomislav Radi Luka, Anele moj dragi

Bogdan ii Cijena ivota (prema scenariju Fabijana ovagovia)

Branko Schmidt Vukovar se vraa kui, Boi u Beu (Filip ovagovi, Bojana Gregori)

Zoran Tadi Trea ena (parafraza Treeg ovjeka, glumi Alma Prica & Ena Begovi)Lordan Zafranovi je praktiki napustio Hrvatsku, seli u Be, pa Francusku pa Prag. Na festivale alje svoj uradak Zalazak stoljea Testament Lordana Zafranovia, pomalo narcisoidan film.

Jakov Sedlar snima Gospu prema scenariju Ivana Aralice. Film je bio izvanredan producentski pothvat, ujedno i najskuplji film u samostalnoj Hrvatskoj. Sedlara su usporeivali s Bulajiem. Poslije Gospe snima Ne zaboravi me/Fergismajniht (glume Tonko Lonza, Boris Buzani i Ena Begovi)Snjeana Tribuson snima Prepoznavanje, Vinko Brean Kako je poeo rat na mome otoku, Hrvoje Hribar Puku za uspavljivanje (glume Rene Medveak, Alma Prica, Relja Bai, Nina Violi), Lukas Nola Rusko meso, Goran Ruinovi Mondo Boba.Genijalno ostvarenje na podruju crtanog filma bile su udnovate zgode egrta Hlapia, koje je napravio Milan Blaenkovi.

***THE END***