Upload
kreso-ceraj
View
100
Download
12
Embed Size (px)
DESCRIPTION
opterećenja
Citation preview
OPTEREENJA
GRAEVINSKO - ARHITEKTONSKI FAKULTETKatedra za metalne i drvene konstrukcije
Kolegij: DRVENE KONSTRUKCIJE
HRVATSKA NORMA(HRN)
HRN U.D 0.001 Materijali za izradu drvenih konstrukcijaHRN U.C 9.200 Konstrukcije od monolitnog drva i ploaHRN U.C 9.300 Lamelirane lijepljene konstrukcijeHRN U.C 9.400 Drvene skele i oplateHRN U.C 9.500 Zatita drva u konstrukcijama
PODJELA OPTEREENJA
Prema vaeim propisima (HRN) optereenja se dijela na:
1. GRUPA OSNOVNA OPTEREENJA2. GRUPA DOPUNSKA OPTEREENJA 3. GRUPA NAROITA OPTEREENJA
OSNOVNA OPTEREENJA (f = 1.00)
1) VERTIKALNA OPTEREENJA
a) Stalna optereenjab) Pokretna optereenja (ukljuujui snijeg)
2) HORIZONTALNA OPTEREENJA
a) Vjetar (kao samostalno optereenje)
Napomena:
Sva pokretna optereenja, kako i sama rije govori, mogu djelovati na bilo kojoj poziciji na konstrukciji. Projektant prepoznaje ta mjesta i na njih smjeta propisima predloene vrijednosti pokretnog optereenja!
DOPUNSKA OPTEREENJA (f = 1.15)
a) Vjetar (ako ne djeluje kao samostalno optereenje),b) Optereenja skela i oplata betonom,c) Optereenja privremenih konstrukcija,d) Trenje na leajevima,e) Sile koenja motornih vozila,f) Skupljanje i bubrenje,g) Ostala horizontalna optereenja koja nisu obuhvaena
1. grupom optereenja.
NAROITA OPTEREENJA (f = 1.5)
a) Potresb) Pomak leajevac) Pritisak ledad) Udar vozilae) Poarno optereenje do 30 minuta
Reprezentativne veliine zapreminskih teina:
6.00 15.00Pjeno-beton
22.5 24.0Beton od pijeska i ljunka
3.00 6.00Plino-beton za toplinsku izolaciju
3.50 7.0Perlit beton
19.00buka od vapna i cementa
14.00 18.00Gipsani mort
21.00Cementni mort
17.50 18.00Produni mort
12.00 16.00Vapneni mort
8.70Stakleni zidni elementi
18.00Fasadni zidni elementi
18.00Silikatni zidni elementi
18.50amotni zidni elementi
16.00erpi
17.00Vapneno silikatni zidni element
11.50 14.50Perforirani zidni elementi
8.20 13.50uplji zidni elementi sa vie od 25 % upljina
16.00 18.00Puni zidni elementi od peene gline
8.00Tvrdo drvo liari
6.00Meko drvo etinari
Zapreminska teina (kN/m3)Materijal
Reprezentativne veliine zapreminskih teina:
4.50 6.50Iverica
7.50 8.50perploa
16.00 18.00Teina polunabijenog ljunka
18.00 22.00Teina polunabijenog pijeska
16.00PVC podne ploice
18.00Gumeni pod
27.00Armirano staklo
25.00Staklo
24.00Keramike ploice
11.00 14.00Katran
10.00 14.00Bitumen
22.00Asfalt
11.50 14.50Zidovi od upljih zidnih elemenata
15.00 19.00Zidovi od produnog morta i punog zidnog elementa od peene gline
Zapreminska teina (kN/m3)Materijal
Reprezentativne veliine povrinskih teina:
0.25-0.40Valoviti lim
0.25Salonitne ploe
1.10ljebnjaci (kupa kanalica)
0.90Dvostruki biber crijep
Povrinska teina (kN/m2)Krovovi: pokrovi s podronicama (rogovima) i oplatom
4.00Zid debljine 25 cm od upljih zidnih elemenata
4.60Zid debljine 25 cm od punih zidnih elemenata
Povrinska teina (kN/m2)
Zidovi zajedno s obostranom produnom bukom ukupne debljine 3.5 cm
Teina reetki:
+= 2m
kN100
121515g l , l - raspon u m
Korisna optereenja u zgradama:
br.
Vrsta zgrada i namjena Najmanja nazivna
vrijednost optereenja (KN/m2)
1) Stambeni prostori; spavae sobe u djejim vrtiima i kolama; sobe za boravljenje; hotelske sobe; bolnike i sanatorijumske prostorije. 1.50
2) Kancelarijske sobe; uionice u kolama i internatima; ostave; tuevi i kupatila; sanitarni prostori u industrijskim i javnim zgradama. 2.00
3) Uionice i laboratoriji u zdravstvu, kolstvu i naunim institucijama; sobe sa ureajima za obradu podataka; kuhinje u javnim zgradama; tehnike prostorije; podrumske prostrorije i sl.
2.00
4) Dvorane: a) itaonice (bez polica za knjige); 2.00 b) Za ruavanje (u kafeima i restoranima); 2.00 c) Konferencijske, kazaline i koncertne, sportske, plesne, ekaonice i sl.; 4.00 d) Odjeli robnih kua (prodavaonice); 4.00 e) Izlobene. 2.50
5) Prostorije s policama za knjige (biblioteke); biroi sa policama za uvanje dokumentacije; bine u kazalitima. 5.00
6) Gledalita: a) sa fiksiranim sjeditima; 4.00 b) bez fiksiranih sjedita. 5.00
8)* Terase i krovovi: a) za odmor; 1.50 b) na kojima se oekuje navala ljudi koji naputaju dvorane, kancelarije,
radionice i sl.
4.00 9)** Balkoni i loe:
a) pojas ravnomjerno optereene povrine irine 0.8 m du ograde; 4.00 b) jednoliko optereenje po cijeloj povrini balkona ukoliko je utjecaj tog
optereenja nepovoljniji od onog pod a).
2.00 10) Predvorja, foajei, hodnici, stepenita (sa prilaznim pasaima); vezuje se sa
prostorijama pod rednim brojem:
a) 1 2.50 b) 2 i 3 3.00 c) 4 i 5 4.00 d) 6 5.00
11) Platforme staninih i peronskih prostora eljeznica i podzemnih eljeznica. 4.00 12 Garae i parkirne povrine za putnika i laka dostavna vozila (ne kamioni). 2.50
OPTEREENJE SNIJEGOM
Optereenje snijegom "ps", prema HRN uzima se kao jednoliko raspodijeljeno optereenje po krovnoj plohi. Intenzitet optereenja ovisi o nagibu krovne plohe i uzima se prema slijedeoj tabeli:
nagib krova 60o ps (kN/m2) 0.75 0.70 0.65 0.60 0.55 0.50 0.45 0.40 0.35 0.00
U primorskim i ostalim krajevima gdje je snijeg rijedak uzima se ps=0.35 (kN/m2), kao minimalno zamjenjujue optereenje.
Prema novim saznanjima preporuka (obaveza) je da se optereenje snijegom u kontinentalnim dijelovima uzima kao ps=1.25 (kN/m2).
OPTEREENJE VJETROMVeliina optereenja koju e vjetar proizvesti na neki objekt, zavisna je uglavnom od:
- zemljopisne zone brzine vjetra,- lokalnog poloaja objekta i stupnja njegove zatienosti od djelovanja
vjetra,- visine zgrade,- kuta koji napadne povrine zgrade ine sa pravcem vjetra,- tipa konstrukcije i oblika povrine izloene vjetru.
OPTEREENJE VJETROMUkupna sila od vjetra:
AwcF 0 =
Koeficjenti oblika:
0.30.8 0.4
0.41.2 sin - 0.4
0.40.4
0.8
0.4
0.1 0.1
OPTEREENJE VJETROM
Osnovno djelovanje vjetra (w0) odreuje se u zavisnosti od zemljopisne zone, visine objekta i stupnja zatienosti prema slijedeoj tabeli:
Redni broj
Visina objekta nad
terenom
Stupanj zatienosti objekta
Djelovanje vjetra (kN/m2) za
zone (m) I III 1 zatien 0.30 0.55 2 do 10 m poluzatien 0.40 0.80 3 izloen 0.45 1.10 4 poluzatien 0.50 1.10 5 10 - 30 m izloen 0.60 1.30 6 30 - 60 m izloen 0.70 1.50 7 60 - 100 m izloen 0.80 1.70
HRVATSKA PREDNORMAHRN ENV 1991-X-X
(u tijeku je usvajanje EU propisa)
Prema HRN ENV propisima optereenja se dijela na:
STALNA OPTEREENJAPROMJENJIVA OPTEREENJA IZVANREDNA OPTEREENJA
STALNA OPTEREENJA - G
Definicija:Stalna optereenja su ona za koje se smatra da e:
- vjerojatno djelovati na konstrukciju u cijelom vijeku trajanja,- i / ili imati promjenu intenziteta ali su te promjene zanemarive u
odnosu na srednju vrijednost,- i / ili imati promjene intenziteta tijekom vremena samo u jednom
smjeru (npr. porast optereenja), ali je ta promjena ograniene vrijednosti.
PROMJENJIVA OPTEREENJA - Q
Definicija: Promjenjiva optereenja su ona za koje je vjerojatno da e djelovati tijekom zadane proraunske situacije te da e imati promjenu intenziteta tijekom vremena.
Za te promjene se pretpostavlja da nisu monotone i zanemarive u odnosu na srednju vrijednost.
IZVANREDNA OPTEREENJA A (accident)
Definicija: Izvanredna optereenja su openito kratkog vremena trajanja, a vjerojatnost njihovog nastupanja u planiranom vijeku trajanja je mala.
PODJELA: STALNA OPTEREENJA
a) Vlastita teina konstrukcije,b) Teina nadgradnje ukljuujui bilo koju stalnu oblogu ili
uvrenja,c) Sile od djelovanja pritiska tla, koje nastaju od teine tla,d) Deformacije uslijed naina izgradnje konstrukcije,e) Sile uslijed pritiska vode,f) Sile nastale uslijed slijeganja leajeva,g) Sile prednapinjanja.
PODJELA: PROMJENJIVA OPTEREENJA
a) Optereenja uslijed aktivnog i pasivnog koritenja objekta,
b) Pojedini dijelovi teine konstrukcije koji djeluju samo u pojedinim fazama izgradnje,
c) Montana optereenja,d) Optereenja vjetrom,e) Optereenja snijegom,f) Optereenja ledom,g) Posljedice promjenjive razine povrine vode, ako je to
potrebno,h) Promjena temperature,i) Optereenje valovima,
PODJELA: IZVANREDNA OPTEREENJA
a) Sudari,b) Eksplozije,c) Slijeganje i klizanje terena,d) Tornado,e) Potresi,f) Poar,g) Ekstremna erozija.
Korisna optereenja u zgradama:
7.06.0E - skladita ukljuujui knjiniceE
7.05.0D2 prostorije u robnim kuama i trgovinama na veliko, papirnicama
4.05.0D1 prostorije u trgovinamaD
4.05.0C5 prostorije za velika okupljanja ljudi, zgrade za javne priredbe, koncertne dvorane, portske dvorane s gledalitem, terase.
7.05.0C4 portske prostorije i prostori za igru npr. plesne dvorane, gimnastike dvorane, pozornice i sl.
4.05.0C3 prostorije bez prepreka za kretanje ljudi u muzejima, izlobenim prostorima, pristupi u javnim i administrativnim zgradama, hotelima i sl.
4.04.0C2 prostorije s nepominim stolcima u crkvama, kazalitima ili kinima, sobe za sastanke, dvorane za predavanja, ekaonice
4.03.0C1 prostorije sa stolovima u kolama, kavanama, restoranima, blagovaonicama, knjinicama, recepcijama
C
2.03.0- uredski prostoriB
2.04.0- balkoni
2.03.0- stubita
2.02.0- sobe
A
Qk (kN)EC1qk (kN/m2)
ProstorKategorija
OPTEREENJE SNIJEGOM HRN ENV 1991-2-3
Optereenje snijegom ovisno o razmjetaju:
a) Optereenja snijegom na krovovima,
b) Snijeg to visi preko ruba krova,
c) Optereenja snijegom na snjegobranima i zaprekama,
d) Optereenja snijegom na mostovima.
a) OPTEREENJE SNIJEGOM NA KROVOVIMA
Optereenje snijegom na krovu (po tlocrtnoj povrini krova) odreuje se iz:
2i e t ks = C C s kN / m
- toplinski koeficijent koji obino ima vrijednost 1.0tC
- koeficijent oblika za optereenje snijegom (ovisi o obliku krova, ali i o moguem rasporedu snijega po izloenim plohama)
i
- karakteristina vrijednost optereenja na tlu u kN/m2 (statistika obrada, projektantima ponuene vrijednosti optereenja po zonama, na koje je u tom smislu podijeljena drava na koju se proraun odnosi)
ks
- koeficijent izloenosti koji obino ima vrijednost 1.0eC
b) SNIJEG TO VISI PREKO RUBA KROVA
Optereenje snijego to visi po metru duljine krova izraunava se iz:
[ ]2 2e i ks = k s / kN / m
- prostorna teina snijega ija se proraunska vrijednost usvaja kao 3 kN/m3
- koeficijent oblika za optereenje snijegom primjeren krovui- karakteristina vrijednost optereenja na tluks
- koeficijent kojim se uzima nepravilan oblik snijega i koji iznosi od 0.0 do 2.5 ovisno o klimi i gradivu pokrova
k
c) OPTEREENJA SNIJEGOM NA SNJEGOBRANIMA I ZAPREKAMA
Optereenje djeluje na snjegobranima i zaprekama, a izraunava se iz:
[ ]s i kF = s bsin kN / m
- nagib krova, mjeren od horizontale []
- sila od klizanja mase snijega, u smjeru klizanja po jedinici duljinesF
- karakteristina vrijednost optereenja na tluks- tlocrtna udaljenost od snjegobrana ili zapreke do sljemena [m]b
- koeficijent oblika za optereenje snijegom primjeren krovui
d) OPTEREENJA SNIJEGOM NA MOSTOVIMA
Optereenje snijegom za natkrivene mostove odreuje se postupkom jednakim onom za zgrade.
Za pokretne mostove nesimetrina se raspodjela mora odrediti u projektnim zadacima.
Kad to zahtijevaju klimatski uvjeti i trajanje graenja, optereenje snijegom za provjeru statike nosivosti (stabilnosti).
OPTEREENJE VJETROM HRN ENV 1991-2-4
Odreivanje optereenja vjetrom mogue je uz pomo 2 metode:
a) jednostavna metoda kvazistatika metoda, za konstrukcije neosjetljive na dinamiko djelovanje i uinak vjetra
b) detaljna metoda za konstrukcije osjetljive na dinamiko djelovanje i uinak vjetra.
a) JEDNOSTAVNA METODA
Optereenje vjetrom je kvazistatiki pritisak koji djeluje okomito na povrinu graevine (i tangencijalno kao sila trenja niz povrinu objekta)
Pritisak vjetra na vanjske povrine we, te pritisak vjetra na unutarnje povrine wirauna se po izrazima:
( ) 2e ref e e pew = q c z c kN / m ( ) 2i ref e i piw = q c z c kN / m
- referentni pritisak srednje brzine vjetrarefq
- koeficijent izloenosti kojim se uzimaju u obzir neravnine terena( ) ( )e e e ic z ; c z- referentna visinae iz ; z- vanjski i unutarnji koeficijent pritiskap e pic ; c
Referentni pritisak srednje brzine vjetra odreuje se izrazom:
2 2ref refq v kN / m2
=
- referentna brzina vjetrarefv- gustoa zraka
Referentna brzina vjetra dana je izrazom:
ref DIR TEM ALT ref ,0v c c c v=
- koeficijent smjera vjetraDIRc- koeficijent ovisan o godinjem dobuTEMc- koeficijent nadmorske visineALTc- osnovna referentna brzina vjetraref,0v
Sveuilite u Splitu, Graevinsko-arhitektonski fakultet
Hvala na panji.
w w w . g r a d s t . h r