1 Hr vodoprivreda 206 Upravljanje vodama · 2014. 11. 28. · 29 Energija geotermalnih voda Hrvatske 33 Zbrinjavanje otpadnog mulja s uređaja otpadnih voda HRVATSKA VODOPRIVREDA

Čepićko polje ∑ prošlost jednog jezera

Prijava projekata vrijednih preko 718 milijuna kuna

Predstavljena nova aplikacija za praćenje vodostaja

Filipini ∑ zemlja 7000 otoka

Voda i energija

Hidroenergetski potencijal Hrvatske

Obrana od poplava na slivu rijeka Kupe i Save

Zbrinjavanje otpadnog mulja s uređaja otpadnih voda

Natječaj podvodne fotografi je

≈UWPM 2014√

Tema broja

Izdvajamo...

Hrvatskavodoprivreda

ZAGREB I SIJEČANJ/OŽUJAK 2014. I BROJ 206 I GODIŠTE XXII. I ISSN 1330-321X I UDK 628.1

≈Pismo√, Zlatko Žagar Zlatko Žagar je rođen u Novoj Gradiški 1964. godini, a danas živi i radi u Novskoj. Slikarstvom se bavi od rane mladosti i školuje u slikarskim školama. Sudjelovao je u nizu likovnih kolonija, a prvi puta samostalno izlaže 1989. godine u Novskoj. Od tada do danas imao je mnogobrojne samostalne i skupne izložbe u Sisku, Novskoj, Petrinji, Glini, Hrvatskoj Kostajnici, Dvoru na Uni, Kutini, Jasenovcu, Pribiću i Zagrebu. Samostalne i skupne izložbe imao je izvan domovine u Njemačkoj i Švedskoj, a njegove slike prezentirane su i široj javnosti na TV aukcijama. Član je Hrvatskog likovnog društva u Zagrebu i Društva likovnih amatera Novske.

Poštovani čitatelji,uoči obilježavanja Svjetskog dana voda 2014 pod motom ≈Voda i energi-ja√ i još uvijek svježih sjećanja na snagu vode u nedavnim poplavama na području sliva rijeke Save i Kupe, izašao je novi broj časopisa Hrvatska vodoprivreda posvećen upravo ovim temama.

U neraskidivom životnom ciklusu nadopunjuju se i prožimaju voda i ener-gija, jedna o drugoj oviseći i jedna na drugu utječući. Potreba čovjeka za iskorištavanjem prirodnih resursa, dobivanje toliko potrebne energije, odvijanje gospodarskih aktivnosti i svakodnevnih životnih navika usko je povezana s korištenjem vode u raznim fazama proizvodnih procesa i njenim pojavnim oblicima. Prva pomisao o vezi vode i energije, svakako je, proizvodnja električne energije putem korištenja prirodne snage vode. No, ne manji značaj ove veze ogleda se u gotovo svakoj industrijskoj proizvodnji, prometu, vodoopskrbi i odvodnji, pročišćavanju otpadnih voda, korištenju obnovljivih izvora energije i domaćinstvu. Bitan element, na koji se želi ukazati obilježavanjem ovog dana, je povezanost vode i energije, održivo korištenje oba resursa u njihovoj uzajamnoj međuovisnosti u procesima i načinima koji u praksi promoviraju racionalno i održivo upravljanje ovim resursima.

Sastavljajući ovaj broj zatražili smo pomoć stručnjaka iz područja energetike, prometa i geologije koji su nam predsta-vili vodne i energetske potencijale u Hrvatskoj, kao i današnje stanje u korištenju ovih resursa za potrebe hrvatskog stanovništva. Jedan od važnijih elemenata stabilnosti i snage svake zemlje leži u njenoj energetskoj neovisnosti uvjeto-vanom vlastitom proizvodnjom energije i njenom racionalnom održivom korištenju, u kontekstu kojeg Hrvatska raspo-laže velikim hidroenergetskim potencijalom. S druge strane, Hrvatska je zemlja izuzetno velikog prirodnog bogatstva i bioraznolikosti koja je evidentirana u okviru zaštićenih područja i područja međunarodne ekološke mreže Natura 2000. Ugrožene vrste ponajviše vezane uz vlažna i vodena staništa zaštićene su prema hrvatskim zakonima iz područja zašti-te prirode i međunarodnim direktivama. Svjedoci smo danas mnogih prijepora i argumenata stručne, akademske i šire javnosti u dokazivanju potreba očuvanja prirodnih vrijednosti u odnosu na korištenje prirodnih resursa za proizvodnju energije od kojih vodni resursi predstavljaju značajan obnovljivi izvor energije. Rješenje ovih pitanja morat će uvažiti obveze pojedinih sektora u nastojanju očuvanja prirodnih resursa za buduće generacije i današnje potrebe stanovnika za energijom. To nije uvijek lagan zadatak i zahtjeva jasne strateške smjernice u održivom razvoju. Ono što već danas možemo učiniti jest ukazivanje na racionalno korištenje vode i energije kroz edukaciju stanovnika i uvođenje zelenih tehnologija u gospodarstvo čime ćemo smanjiti negativne učinke na okoliš i očuvati naše resurse.

Vjerujemo da smo vam u ovom broju ponudili zanimljive članke i prekrasne fotografi je vezane uz temu vode i energije te ukazali kako je odgovornost na svima nama u racionalnom i održivom korištenju vode i energije. Snaga prirode i njeno lice, ponekad neodoljivo lijepo a ponekad surovo, svakodnevno nas opominje i poziva na promišljeno djelovanje u kojem ćemo voditi računa o njenim potrebama kao i potrebama ljudi u iskorištavanju svih njenih blagodati.

Uz obilježavanje Svjetskog dana voda svim čitateljima, djelatnicima i umirovljenicima vodnoga gospodarstva najavljuje-mo zanimljive ljetne teme sljedećeg broja časopisa s prekrasnim fotografi jama našeg priobalja.

Vaša urednica

I 2 I

HRVATSKE VODE

5 Svjetski dan voda 2014 ∑ Voda i energija

8 Hidroenergetski potencijal Republike Hrvatske

14 Koncesije za korištenje vodne snage ∑ male hidroelektrane

16 Obrana od poplava na slivu rijeka Kupe i Save

22 Program zaštite, uređenja i korištenja rijeke Save od granice s Republikom Slovenijom do

Siska

27 Valorizacija prometnih potencijala rijeke Save

29 Energija geotermalnih voda Hrvatske

33 Zbrinjavanje otpadnog mulja s uređaja otpadnih voda

HR

VA

TS

KA

VO

DO

PR

IVR

ED

A I

BR

OJ

20

6 I

SIJ

EĆ

AN

J/O

ŽU

JA

K 2

01

4.

Sa

drž

aj

Hrvatskavodoprivreda

INFORMATIVNO-STRUČNI ČASOPIS HRVATSKIH VODA

Izdavač: HRVATSKE VODE, Zagreb, Ulica grada Vukovara 220

Za izdavača: Mr. sc. Ivica Plišić, dipl. ing. građ.

Glavna i odgovorna urednica: Marija Vizner, dipl. ing. agr. I E [email protected]

Uredništvo:Doc. dr. sc. Danko Holjević, dipl. ing. građ.Dr. Ing. Zijah Mahmutspahić, dipl. ing. grad.Dr. sc. Siniša Širac, dipl. ing. kem.Doc. dr. sc. Danko Biondić, dipl. ing. građ.Mr. sc. Sanja Barbalić, dipl. ing. građ.Stjepan Kamber, mag. ing. aedif.Nedjeljko Šimundić, dipl. ing. građ.Helena Iveković, dipl. iur.Robert Kartelo, dipl. ing. građ. Dinko Polić, dipl. ing. građ.Fani Bojanić, dipl. ing. građ. Marinko Galiot, dipl. ing. građ.Dubravka Mokos, dipl. ing. agr.Dr. sc. Matija Franković, mag. ing. biol.Andreja Ribarić, dipl. ing. agr.

Uredništvo se ne mora nužno slagati s mišljenjem autora.

Ništa što je objavljeno u časopisu ne smije se ni u kojem obliku reproducirati bez pisanog odobrenja uredništva.

Ovitak: Antun Cerovečki

Dizajn: Milivoj Milić

Tisak: Intergrafika TTŽ, Zagreb

Naklada: 2.500 primjeraka

Dobitnik Priznanja Ministarstva zaštite okoliša i prostornog uređenja RH za dostignuća na području informiranja i obrazovanja za okoliš.

Dobitnik nagrade Nobiliska 2003. za domete u publiciranju ekoloških tema.

Dobitnik Priznanja Dravski čon 2007. za medijsku suradnju na promociji Drave.

I 3 I

HRVATSKA VODOPRIVREDA I siječanj/ožujak 2014.

37 Dobra praksa zbrinjavanja mulja u EU

39 Uspostava uslužnih područja

42 Iskustvo jednog istraživača

49 Iskustva hrvatskih stručnjaka o radu u institucijama EU relevantnim za vode

51 Prijava projekata vrijednih preko 718 milijuna kuna

53 Predstavljen vodič za pripremu vodno-komunalnih projekata

54 Predstavljene investicije u vodnom gospodarstvu

56 Predstavljena nova aplikacija za praćenje vodostaja

57 Program za prognoziranje poplava

Predstavljena Crvena knjiga ptica Hrvatske

58 Radionica o SEE RIVER projektu

59 Svjetski dan močvarnih staništa

60 Krajolici u srcu

61 Učenici OŠ Cvjetno naselje u Hrvatskim vodama

62 Kako istražujemo energiju?

63 Promocija knjige ≈Uređenje voda√

65 Natječaj podvodne fotografije ≈UWPM 2014√

75 Čepićko polje ∑ prošlost jednog jezera

78 Zagrebačko more ∑ žarište bioraznolikosti iz daleke prošlosti?

83 Ispod površine rijeka, jezera i močvara

89 Rijetko viđen domaćin očuvanih vodotoka

91 Neobični biljni grabežljivac

93 CITES Konvencija

97 Kamenjak ∑ mirisna oaza okružena tirkiznim morem

107 Filipini ∑ zemlja 7000 otoka

118 Publikacije

120 Obavijesti

Slap u Kama niku. Foto: Alan aplar

I 4 I

HRVATSKE VODE I Svjetski dan voda 2014 ∑ Voda i energija

I 5 I


SVJETSKI DAN VODA 2014 ∑ VODA I ENERGIJA

Ivo Aščić

Marija Vizner, dipl. ing. agr.

Ovogodišnja tema »Voda i energija« ima za cilj podizanje svijesti o važnosti održivog pristupa vodi i energiji, energetskoj u inkovitosti i obnovljivim izvorima energije.

Voda i energija

Skretanje pozornosti na važnost pitke vode te promoviranje održivog upravljanja vodnim re-sursima glavni su ciljevi Svjetskog dana voda, koji se ve 22. godinu zaredom obilježava 22. ožujka. Prijedlog je to UN-ove konferencije o okolišu i razvoju (engl. United Nations Confe-rence on Environment and Development - akr. UNCED), koja se održala 1992. u Rio de Jane-iru (Brazil), nazvana još i Zemaljski sastanak na vrhu (engl. Earth Summit). Izbor dosadaš-njih razli itih tema, dokaz je da nema privred-nog i ekonomskog razvoja niti jednog društva ili pak neke zajednice ako nema djelovanja na podru ju voda, posebice kada je rije o osigu-ranju pitke vode i koli ina potrebnih za proi-zvodnju energije.

U 2014. godini usmjerenost e biti na vodu i energiju. Tema je povezana s Milenijskim ciljevima UN-a (engl. The Millenium Deve-lopment Goals 2005.-2015.) odnosno izravno s Osiguranjem održivosti okoliša (engl. Ensu-re Environmental Sustainability) koji izme u ostalog ima za cilj prepoloviti broj stanovnika koji nemaju održiv pristup sigurnoj vodoop-skrbi i osnovnoj odvodnji te podizanje svijesti o važnosti održivog pove anja pristupa ener-giji, energetskoj u inkovitosti i obnovljivim izvorima energije, kako na lokalnoj i nacional-noj, tako i na me unarodnoj razini.

Tako er, ovogodišnja tema Svjetskog dana voda je povezana i s UN-ovim akcijskim pla-nom desetlje e “Voda za život” (eng. The International Decade for Action, “Water for life”), a kojeg su od 2005. do 2015. godine proglasili Ujedinjeni narodi, radi provo enja milenijskih ciljeva. UN-ov akcijski plan ima za cilj skrenuti pozornost na veliku važnost vode u svakodnevnom životu (neprocjenjiva uloga žena u korištenju vode, pitka voda i sanitarni uvjeti, uloga vode u poljoprivredi i proizvodnji hrane, prirodne nepogode povezane s vodom - suše, poplave, tsunami i sl., biološka razno-likost okoliša, voda kao energentsko sredstvo i dr.).

Glavni nositelji obilježavanja ovogodišnjeg Svjetskog dana voda, uz UN-ov program za vodu (engl. UN Water) su Organizacija uje-dinjenih naroda za industrijski razvoj (engl. United Nations Industrial Development Orga-nization – akr. UNIDO) koju je op a skupština UN-a utemeljila radi ubrzanja industrijalizacije zemalja u razvoju i promicanju me unarodne industrijske suradnje i Sveu ilište UN-a (engl. United Nations University – akr. UNU) osno-

vano radi pou avanja studenata i istraživa a, usmjeravaju i ih na op e ljudske vrijednosti, nove pravce u svjetskom gospodarstvu, teh-nološki i znanstveni napredak te populacijsku dinamiku i socijalnu skrb.

Pripremaju i se za ovogodišnji Svjetski dan voda “Voda i energija”, sredinom sije nja u Zaragozi (Španjolska), u organizaciji UN-ov programa za vodu, održana je me unarod-na konferencija na kojoj je sudjelovalo devet UN-ovih agencija i programa, više od stotinu stru njaka iz reprezentativnih me unarod-nih poduze a i institucija koji se bave vodnim gospodarstvom i energijom te predstavnici vlada i nevladinih organizacija. Zaklju ci kon-ferencije poslužiti e u de niranju smjernica za obilježavanje Svjetskog dana voda ali i za slanje klju nih poruka javnosti i mjerodavnim institucijama o povezanosti vode i energije, sa središnjeg doga aja obilježavanja Svjetskog dana voda koji e se održati u Tokiju (Japan) od 20 do 21. ožujka.

Sve ve a potražnja za ograni enim zalihama vode stavlja sve ve i pritisak na proizvo a e

Dosadašnje teme proslava Svjetskog dana voda

2014. – Voda i energija2013. – Me unarodna godina suradnje na podru ju voda2012. – Voda i sigurnost hrane2011. – Voda za gradove – odgovor na urbani izazov2010. – ista voda za zdravi svijet2009. – Prekograni ne vode2008. – Odvodnja otpadnih voda2007. – Kako se nositi s nestašicom vode2006. – Voda i kultura2005. – Voda za život2004. – Voda i katastrofe2003. – Voda za budu nost2002. – Voda za razvoj2001. – Voda i razvoj2000. – Voda za 21. stolje e1999. – Svi žive nizvodno1998. – Podzemne vode – Nevidljivi resurs1997. – Svjetske vode – ima li ih dovoljno?1996. – Voda za žedne gradove1995. – Žene i vode1994. – Briga za vodne resurse ti e se svakoga

SLIKE

www.unwater.org

I 6 I

HRVATSKE VODE I Svjetski dan voda 2014 ∑ Voda i energija

Promocija Svjetskog dana voda

Svjetski dan voda obilježa-va se u cijelo-me svijetu na razli ite na i-ne, koriste i r a z n o v r s n a sredstva ko-municiranja. Jedan od na-ina prijenosa

poruka su po-štanske mar-ke koje kao edukativno i informativno sredstvo svakodnevno putuju svijetom te podsje aju javnost, bilo kao pojedince ili institucije, o važnosti teme kao što je voda i energija. Tako je primjerice, od 2002. do 2013. godine na temu vode i energije, prema ne-potpunim podacima Svjetske udruge za razvoj latelije, izdano više od 500 maraka i latelisti kih suvenira. S poštanskih maraka Tadžikistana iz 2005., Indije 2007., Malte 2010., Portugala 2011., Luksemburga 2012., Izra-ela 2013. i dr., pažljivi kolekcionari saznati e nešto više o ovom UN-ovom desetlje u “Voda za život”. U promociji Milenijskih ciljeva uklju ile su se i brojne poštanske uprave predvo ene onom Ujedinjenih naroda koje su 2009. godine izdale osam razli itih poštanskih maraka i to u sva tri svoja ureda u New Yorku, Be u i Ženevi. Marke su izdane u razli itim nominalnim vri-jednostima i valutama s prigodnim trojezi nim tekstom o Milenijskim razvojnim ciljevima na ar i u s markama. Radi interesantnosti teme sve marke i latelisti ki proi-zvodi iz ove serije nisu više dostupne kod UN-a.

Voda treba energiju a energija voduMe usobna povezanost vode i energije stara je koliko i samo društvo. Svi izvori energije (uklju uju i i elektri nu) zahtjevaju vodu u proizvodnji. S druge strane energija se u zna ajnoj mjeri koristi za vodno gospodarstvo u svim fazama (crpilište, prerada i distribucija vode). Radi boljeg razumjevanja me usobne povezanosti vode i energije, promidžbe i usmjeravanja pozornosti, kako nacionalne, tako i svjetske javnost - naci-onalni poštan-ski operatori

Ivo Aščić

Radi boljeg razumjevanja me usobne povezanosti vode i energije, nacionalni poštanski operatori vrlo esto izdaju prigodne marke.

vrlo esto izdaju marke s temom proizvodnje elektri ne energije uz korištenje vode. ak i male državice poput Liechtensteina promi u vrijednosti takvih izvora energije (primjerice, njihova marka iz 2010.). Island, koji proizvo-di najviše elektri ne energije iz obnovljivih izvora po glavi stanovnika u svijetu, nekoliko je puta izdao takve marke. Iz njihovih materijala javnost se upoznaje o, primjerice, nji-hovih 37 velikih i 200 malih hidroelektrana. U seriji od pet maraka “Portugalske brane“ izdanih 2007., prikazane su najve e hidroelektrane u Portugalu. Iz njihovih popratnih materijala, osim o hidroenergetskim potencijalima, može se saznati i o drugim vrijednostima - turisti kim, poljopri-vrednim, ribarskim te vrijednostima vodnog gospodarstva.

Prema podacima Australske pošte, koja je u ožujku 2004. godine izdala etiri razli ite poštanske marke o obnovlji-vim izvorima energije (Sunce, vjetar, voda i biomasa), ak devet posto elektri ne energije u Australiji se proizvodi iz obnovljivih izvora energije. Istodobno, udjel proizvodnje u hidroelektranama iznosi osam posto od ukupne proizvod-nje elektri ne energije i najve i je izvor me u svima obnovljivim izvori-ma energije u svijetu. S brazilske marke iz 2009. godine može se saznati da je Brazil vode i proi-zvo a obnovljive ener-gije u svijetu. Nadalje, iz promidžbenih materija-la Irske pošte (marka iz 2011. s motivom hidroe-lektrane Shannon, izgra-ene 1929.) saznaje se

da šest posto od ukupno proizvedene elektri ne energije u njihovoj zemlji otpada na onu proizvedenu u hidroelektranama. Jedina hrvatska marka s temom industrije izdana je 1995. godine, u spomen 100. obljetnice gradnje hidroelektrane na Skradinskom buku rijeke Krke. Rije je o prvoj hidroe-lektrani takve vrste u Hrvatskoj, koja je proizvodila elek-tri nu energiju za javnu rasvjetu grada Šibenika, 28. kolo-voza 1895. godine.

Marka s motivom žrvnja vodenice za mljevenje žita na rijeci Plivi (2009.)

Marka Fidži - hidroenergija je najve i izvor obnovljivih izvora energije (2012.)

Enciklopedijski prikaz europskih izvora energije na rumunjskoj marki iz 2009.

Prijevoz vodnim putem iziskuje najmanju potrošnju energije od svih vrsta prijevoza (USA, 2012.)

I 7 I


energije s intenzivnim korištenjem vode da prona u alternativne pristupe, osobito na po-dru jima gdje se energija nadme e s ostalim velikim potroša ima vode (poljoprivreda, pre-ra iva ka industrija, usluge vodoopskrbe i od-vodnje za gradove) i gdje se korištenja vode mogu ograni iti na održavanje zdravih eko-sustava. Nesigurnosti vezane uz rast i razvoj proizvodnje energije na svjetskoj razini (npr. kroz rast neuobi ajenih izvora plina i nafte ili biogoriva) mogu dovesti do znatnih rizika za vodne resurse i ostale korisnike.

Voda i energija su usko povezane i ovisne jed-na o drugoj. Taj odnos leži u središtu onoga što je poznato kao „sveza voda-energija“.

Energija i voda su isprepletene. Voda je ne-ophodna u procesima proizvodnje razli itih izvora energije: va enju sirovina, procesima hla enja, procesima obrade, uzgoju usjeva za biogoriva, te pogonu turbina. Energija je pak potrebna kako bi vodni resursi postali do-stupni ljudima za korištenje i potrošnju (uk-lju uju i navodnjavanje) pomo u pumpanja, transporta, kondicioniranja i desalinizacije. Znatna koli ina energije potrebna je ne samo za korištenje vode, ve i za pro iš avanje ot-padne vode.

Energija dolazi u razli itim oblicima, a voda je u odre enoj mjeri klju na za proizvodnju, transport i korištenje svih oblika energije. Te aktivnosti razli ito djeluju na vodne resurse. Voda se koristi u ekstrakcijskim industrijama za proizvodnju goriva kao što su ugljen, nafta, plin i uran. Rastu i zamah u proizvodnji biogo-riva doveo je do sve ve e potražnje za vodnim resursima. Konvencionalna proizvodnja ener-gije zahtijeva mobilizaciju i korištenje znatne koli ine vodnih resursa, posebno za hla enje za nuklearnu i termalnu energiju, te akumuli-ranje i pogon turbina za hidroenergiju.

Racionalno korištenje vode zna i „s manje na-praviti više i bolje“ dobivanjem ve e vrijed-nosti s dostupnim resursima, smanjivanjem potrošnje resursa i smanjivanjem one iš enja i utjecaja korištenja voda na okoliš za proi-zvodnju roba i usluga u svakoj fazi vrijedno-snog lanca i pružanja vodnih usluga. Održiv razvoj ovisi o pristupu vodi i energiji. Voda i energija su ujedno neophodne za poboljšanje zdravstvenih uvjeta, obrazovanja, sigurnosti hrane i izgradnju infrastrukture.

Činjenice o vodi i energiji Voda je najve i obnovljivi izvor za proizvodnju energije. O ekuje se da e udio hidroenergije u ukupnoj proizvodnji energije do 2035. godine ostati na oko 16%.

Gotovo 75% ukupne koli ine vode koja se koristi u industriji kori-sti se za proizvodnju energije.

U 2011. godini, 768 milijuna ljudi nije imalo pristup kvalitetnom izvoru vode za pi e, a 2,5 milijarde ljudi nisu imale pristup kvali-tetnoj odvodnji.

Više od 1,3 milijarde ljudi još uvijek nemaju pristup elektri noj struji, a gotovo 2,6 milijarde ljudi za kuhanje koristi kruta goriva (uglavnom biomasu).

Predvi a se da e potražnja za vodom u smislu koli ina zahva ene vode do 2050. godine pove ati za oko 44% zbog sve ve e potra-žnje iz prera iva ke industrije, proizvodnje termoenergije (uglav-nom uslijed nadogradnje elektrana na ugljen i plin), poljoprivrede i korištenja u ku anstvima.

Procjenjuje se da se više od 80% vode koja se koristi širom svije-ta – a do 90% u zemljama u razvoju – niti ne sakuplja niti pro i-š ava, što ugrožava zdravlje ljudi i okoliša.

1,3 milijarde ljudi trenutno žive bez elektri ne struje, a oko 2,6 milijarde ljudi za kuhanje koristi kruta goriva (uglavnom bioma-su).

O ekuje se da e potražnja za elektri nom strujom porasti za 70% do 2035.

U 90% proizvodnje energije intenzivno se koristi voda.

Na proizvodnju energije otpada otprilike 15% ukupno zahva enih koli ina vode ili otprilike 75% svih koli ina vode zahva enih za potrebe industrije.

Na proizvodnju termoenergije otpada otprilike 80% svjetske pro-izvodnje energije.

O ekuje se da e do 2035. godine koli ine vode zahva ene za potrebe energije porasti za 20%, a potrošnja vode za energetske potrebe porasti za 85%.

Transport vodom je jedan od energetski naju inkovitijih. Tegle-nice na unutarnjim vodama su više od 3 puta energetski u inko-vitije od kamionskog prijevoza i 40% u inkovitije od prijevoza željeznicom.

I 8 I

HRVATSKE VODE I Hidroenergetski potencijal Republike Hrvatske

Vodne snage ili hidroenergetski potencijal spa-daju u obnovljive izvore energije. U po et-ku elektri kacije Republike Hrvatske (u biv-šoj državi) proizvodnja elektri ne energije je, najve im dijelom, bila zasnovana na hidroe-nergetskom potencijalu. Dominacija udjela hi-droenergije u pokrivanju potrošnje elektri ne energije se zadržala do po etka 70-tih godina prošlog stolje a, kad su se u RH po ele graditi ve e termoelektrane. Danas je taj udjel, ovisno o hidrološkim prilikama, 25 % do 40%, s ten-dencijom smanjenja.

Hidroenergetski potencijal se dijeli na nekoliko kategorija: teoretski, tehni ki iskoristivi, eko-nomski opravdani, ekološki prihvatljivi, te do sada iskorišteni. Ovaj teoretski potencijal ra-una se kao totalni energetski potencijal rije -

nih tokova koji odgovaraju prosje noj godišnjoj mogu oj proizvodnji, uzimaju i u obzir ukupni pad pojedinog vodotoka u odnosu na razinu mora. Bolji podatak od teoretskog potencijala jest tehni ki iskoristivi potencijal hidroe-nergije koji u sebe uklju uje neraspoloživost ri-je nih tokova, napose onih blizu uš a. Tehni ki

HIDROENERGETSKI POTENCIJAL REPUBLIKE HRVATSKEdoc. dr. sc. Mladen Zeljko, Energetski institut Hrvoje Požar

Instalirana snaga hidroelektrana, inila je 2010.

godine oko polovine ukupne instalirane snage svih elektrana na podru ju Hrvatske.

potencijal manji je od polovice teoretskog po-tencijala. Tre i je stupanj ekonomski poten-cijal koji sadrži sve hidroenergetske izvore koji se smatraju ekonomi nima u usporedbi s alter-nativnim izvorima elektri ne energije u vrijeme odabira za gradnju.

Ekološki prihvatljivi hidroenergetski po-tencijal uzima u obzir neka ograni enja koja name e zakonska regulativa koja se ti e zašti-te prirode i okoliša. Taj potencijal je još manji nego što je ekonomski opravdani hidroenerget-ski potencijal.

I kona no, postoji hidroenergetski potenci-jal koji se ve koristi, a to su izgra ene hi-droelektrane. On je po svom iznosu najmanji od svih navedenih kategorija hidroenergetskog potencijala.

Me utim, treba istaknuti da navedena klasi ka-cija (teoretski, tehni ki i ekonomski hidropoten-cijal, ekološki i izgra eni), odnosno vrijednosti navedenih hidropotencijala nisu konstantne ve-li ine, nego se s vremenom mijenjaju u ovisno-sti o novim istraživanjima, razvoju tehnologija,

I 9 I


i napokon, o cijenama alternativnih raspoloži-vih izvora za gradnju.

Hidroelektrane spadaju u skupinu izvora elek-tri ne energije kod kojih proizvodnja ovisi o prirodnoj pojavi, a to je veli ina dotoka koji se pojavljuje na pro lu elektrane ili akumulacije koja se nalazi uzvodno od elektrane. Dok se kod akumulacijskih elektrana može vršiti vremenska raspodjela korištenja vode za pro-izvodnju elektri ne energije, za proto ne hi-droelektrane je proizvodnja izravno ovisna o veli ini dotoka koji dolazi na elektranu. Budu i da taj dotok nije poznat za dulje razdoblje una-prijed, to unosi dosta nesigurnosti u planiranje rada postoje ih hidroelektrana, a tako er i kod planiranja izgradnje novih hidroelektrana.

S obzirom da protok u odre enoj hidroelektrani može oscilirati u velikim rasponima, u skladu s tim može oscilirati i proizvodnja hidroelektrane, a u odre enom rasponu i snaga hidroelektrane. Instalirana je snaga nazivna snaga hidroelek-trane, a dobiva se kada hidroelektrana radi s instaliranim protokom i uz pretpostavku da su svi dijelovi hidroelektrane sposobni za pogon. Raspoloživa snaga jest snaga koju hidroelek-trana može proizvesti u nekom trenutku, po-laze i od stvarnog stanja u hidroelektrani, a uz raspoloživi dotok i pad vode. Uz snagu hidroe-lektrane, drugo osnovno obilježje jest mogu-a proizvodnja. Obi no se mogu a proizvod-

nja izražava kao srednja godišnja proizvodnja u kWh (MWh, GWh i TWh), a ona se dobiva kao aritmeti ka sredina mogu ih godišnjih pro-izvodnji u promatranom dužem nizu godina. To je potrebno raditi zato što koli ina vode koja protje e vodotokom u jedinici vremena nije konstantna, ve ovisi o oborinama, o topljenju snijega i o koli ini vode koja podzemnim puto-vima dotje e u vodotok. Obi no se tako polazi od srednjeg satnog, a preko dnevnog, tjednog i mjese nog srednjeg protoka dolazi se do sred-njeg godišnjeg protoka. S obzirom na to da ve-li ina srednjih protoka i njihov raspored tijekom godine mogu biti vrlo razli iti, za odre ivanje mogu e proizvodnje potrebno je koristiti proto-ke za ve i broj godina kako bi se dobio višego-dišnji prosjek.

Pod pojmom mogu a proizvodnja podrazumi-jeva se maksimalna proizvodnja koja se može ostvariti uz upotrebu raspoložive koli ine vode i uz najpovoljnije uvjete, uzimaju i pritom u obzir instalirani protok, odnosno snagu hidro-elektrane. Pri ra unanju mogu e proizvodnje hidroelektrane treba ra unati samo s neto-protocima (bez vode koja se uzima za druge korisnike prije upotrebe u hidroelektrani), te uzeti u obzir postojanje akumulacijskih bazena prije zahvata hidroelektrane. Naime, postoja-njem akumulacijskih bazena osigurava se aku-mulacija vode u vlažnijim razdobljima godine, kako bi se sprije ilo prelijevanje vode kad je prirodni dotok ve i od instaliranog protoka, a

akumulirana bi se voda iskorištavala u sušnijim razdobljima i tako bi se pove ala mogu a pro-izvodnja hidroelektrane. Pri ra unanju mogu e proizvodnje u hidroelektrani pretpostavlja se da su svi dijelovi postrojenja sposobni za pogon i da nema nikakvih drugih ograni enja.

Svaka mogu nost gradnje hidroelektrane (teh-ni ki iskoristivi potencijal) za upotrebu vodnih snaga ne mora biti i ekonomski opravdana. Ako je ekonomski opravdana (rentabilna) gradnja elektrana za iskorištavanje hidroenergetskog potencijala, rije je o ekonomski iskoristivom potencijalu. Iznos ekonomskih iskoristivih vod-nih snaga ovisi o razvitku tehni kih mogu nosti gradnje, o kriterijima za odre ivanje ekonomi -nosti izvora i o cijenama goriva za pogon ter-moelektrana, a svi ti elementi mijenjaju se ra-zvojem tehnike i potrošnje elektri ne energije.

U nekim zemljama koje u velikoj mjeri iskori-štavaju svoj hidropotencijal može se dogoditi (samo na prvi pogled) da je ekonomski iskori-stivi potencijal ve i od tehni ki iskoristivog po-tencijala. Takva je situacija posljedica izgradnje crpno-akumulacijskih postrojenja ija je proi-zvodnja pribrojena proizvodnji hidroelektrana.

Crpno-akumulacijsko postrojenje jednom je hidroelektrana u kojoj se za proizvodnju elek-tri ne energije iskorištava potencijalna energi-ja vode (turbinski pogon), koja je akumulirana u gornjemu akumulacijskom bazenu, a drugi put je potroša , i to kada se voda iz donjeg

I 10 I


akumulacijskog bazena crpi u gornji akumula-cijski bazen. Iskoristivost je takvoga postroje-nja približno 70 posto. Promatraju i bilan no, crpno-akumulacijsko postrojenje jest potroša elektri ne energije, ali u krajnjoj liniji takvo po-strojenje može biti vrlo korisno u elektroener-getskom sustavu ako se voda crpi u razdoblji-ma malih optere enja kad postoje neiskorišteni kapaciteti za proizvodnju elektri ne energije, odnosno pri niskim cijenama elektri ne energi-je i kad se crpljenjem akumulirana voda iskori-štava za turbinski pogon u razdobljima velikih optere enja, odnosno viših cijena elektri ne energije. Takvim se pogonom može uštedjeti na gradnji konvencionalnih elektrana i bolje se mogu iskoristiti postoje e elektrane. S pove a-nom izgradnjom vjetroelektrana crpno-akumu-lacijske hidroelektrane postaju vrlo zna ajne.

Vodni tokovi i rijeke u velikoj ve ini zemalja svi-jeta smatraju se narodnim (javnim) dobrom, pa je njihovo iskorištavanje (pa i za proizvodnju elektri ne energije) pod nadzorom države. Kad je u pitanju iskorištavanje vodotoka u energet-ske svrhe investitor naj eš e ima koncesijski ugovor na relativno dugi rok.

Zbog razli itih pojedina nih interesa pri isko-rištavanju hidropotencijala može se dogoditi da je uporaba hidropotencijala za proizvodnju elektri ne energije prihvatljiva za dio društva (energetiku), a neprihvatljiva za drugi dio druš-tva (vodoprivredu, poljoprivredu, promet).

Izgra eni hidropotencijal

Po etak elektroenergetskog korištenja vodnih snaga seže u 1895. godinu, kada je puštena u pogon HE Jaruga, snage 320 kVA na rijeci Krki, dana 28. kolovoza, na datum koji je odre en

kao Dan Hrvatske elektroprivrede. Slijedi HE Jaruga II iz 1904. godine, snage 5,25 MW, pa HE Manojlovac (danas HE Miljacka) 1906. godine, snage 20,8 MW tako er na Krki, HE Ozalj 1908. godine, snage 2,5 MW na Kupi, te još nekoliko hidroelektrana u Primorju i Dalma-ciji, da bi 1912. godine bila završena izgradnja HE Kraljevac na Cetini, snage 25,6 MW i – iste godine – i mala HE Kuzmica na Orljavi kraj Po-žege, snage 295 kVA, s dizelskim agregatom 155 kVA radi omogu enja isporuke kada je ne-dostatno vode u Orljavi.

Nakon Drugog svjetskog rata izgra eno je još šesnaest hidroelektrana, snage ve e od 10 MW, koje se ubrajaju u velike hidroelektrane, po ev-ši s HE Vinodol na vodnim snagama ponornica Like, snage 84 MW iz 1952. godine pa sve do HE Leš e na Dobri, snage 41,8 MW koja je do-vršena 2010. godine.

Tako danas, u sastavu HEP-a ima 18 velikih HE, 8 malih HE, snage do 10 MW, a u Hrvatskoj izvan sustava HEP-a još je 7 malih HE. Me u velikim hidroelektranama pretežu akumula-cijske, ima ih 11, a proto nih elektrana je se-dam. Omjer akumulacijskih HE spram proto -nih je vrlo povoljan, akumulacijske omogu uju iskorištenje vode bolje prilago eno potražnji. Pogotovo su korisne crpno-akumulacijske HE (CAHE), koje omogu avaju pohranu energije u doba male potražnje i proizvodnju energije u

Red.broj

U pogonu od godine

Hidroelektrana Tip VodotokInst. snaga

(MW)

1 1906. Miljacka protočna Krka 24,0

2 1912. Kraljevac akumulacijska Cetina 46,4

3 1952. Vinodol akumulacijska Ponornice Like 90,0

4 1959. Gojak protočna Dobra i Mrežnica 55,5

5 1960. Peruča akumulacijska Cetina 60,0

6 1961. Zakučac akumulacijska Cetina 486,0

7 1965. Senj akumulacijska Lika i Gacka 216,0

8 1965. Dubrovnik akumulacijska Trebišnjica 216,0

9 1968. Rijeka protočna Rječina 36,0

10 1970. Sklope akumulacijska Lika 22,5

11 1973. Buško Blato CAHE Cetina 11,7

12 1973. Orlovac akumulacijska Cetina 237,0

13 1975. Varaždin protočna Drava 92,5

14 1982. Čakovec protočna Drava 77,4

15 1984. Velebit CAHE Ponornice Like 276,0

16 1989. Dubrava protočna Drava 77,8

17 1989. Đale akumulacijska Cetina 40,8

18 2010. Lešće protočna Dobra 41,8

Ukupno (MW) 2107,4

Tablica 1: Hidroelektrane snage veće od 10 MW u Hrvatskoj

I 11 I


doba pove ane potražnje. Imamo jednu takvu veliku (CAHE Velebit).

Ukupna instalirana snaga velikih hrvatskih HE je 2107 MW, a dodavši i male HEP-ove i one izvan HEP-a, ukupno je u hidroelektranama in-stalirano 2140 MW. Uz velike termoelektrane, ija je snaga ukupno 1681 MW, te industrijske

i male termoelektrane – kojih je snaga oko 220 MW, u Hrvatskoj je krajem 2010. godine ukupna instalirana snaga hidroelektrana i ter-moelektrana bila 4041 MW. Izvan toga su vje-troelektrane i fotonaponski sustavi. K tome, u hrvatskom vlasništvu je polovina NE Krško u Sloveniji, tako da snaga od 348 MW pripada Hrvatskoj. Dakle, raspolažemo sa sveukupno nešto preko 4500 MW u svim elektranama.

Instalirana snaga hidroelektrana, inila je 2010. godine oko polovine ukupne instalirane snage svih elektrana na podru ju Hrvatske.

Što je znakovito za proizvodnju hidroelektrana u Hrvatskoj, u razdoblju 1990-2011. godine, u kojem je ukupni park hidroelektrana bio goto-vo stalan, uz dogradnju s nekoliko malih HE i izgradnju HE Leš e 2010. godine? Zna ajke te proizvodnje su:

najviše je u HE proizvedeno 2010. godine – 8,4 TWh (ve u 2011. godini proizvedeno je znatno manje, gotovo samo polovina: 4,6 TWh)

VodotokTeh.iskoristivo

(TWh/god)Iskorišteno(TWh/god)

Izgrađeno (%)

Drava 2,60 1,23 47,3

Sava 1,00 0,00 0

Kupa 2,00 0,24 11,9

Una 0,10 0,00 0

Rječina 0,18 0,12 66,6

Mirna 0,04 0,00 0

Raša 0,02 0,00 0

Lika i Gacka 1,40 1,00 71,4

Ličanka-Lokvarka 0,15 0,13 86,8

Krka 0,66 0,16 24,2

Zrmanja 0,10 0,00 0

Cetina 3,70 2,75 74,3

Trebišnjica 0,50 0,50 100

Ukupno 12,45 6,13 49,2

Tablica 2: Iskoristive i iskorištene vodne snage u Hrvatskoj

najmanje je u HE proizvedeno 1990. godine – 3,7 TWh

omjer najve e i najmanje godišnje proizvod-nje u HE je ve i od 2 (to no 2,27), što va-lja neprestano imati na umu: vodne snage u Hrvatskoj imaju veliku varijaciju godišnjih ostvarenja proizvodnje

najviši udjel proizvodnje HE u ukupnoj pro-izvodnji svih elektrana u Hrvatskoj bio je 1996. godine – približno ak tri etvrtine

najmanji udjel proizvodnje HE u ukupnoj proizvodnji bio je 2007. godine – samo nešto više od tre ine

najve i udjel proizvodnje HE u namirenju ukupne bruto potrošnje elektri ne energije u Hrvatskoj bio je 1996. godine – okruglo 60%

najmanji udjel proizvodnje HE u namirenju ukupne bruto potrošnje bio je 2007. godine – 23,6%

prosje na godišnja proizvodnja hrvatskih HE u tom 22-godišnjem razdoblju bila je 5,6 TWh

prosje no godišnje trajanje instalirane snage hidroelektrana bilo je 2667 sati, a ostvarenja su se kretala izme u krajnjih granica: 1760 i 4000 sati.

Redoslijed izgradnje hidroelektrana u prošlosti odre ivan je prema kriteriju što manjih investi-cija za što ve u snagu i/ili proizvodnju, te više-struko iskorištenje jednom zahva enih vodnih snaga na pojedinim vodotocima, izgradnjom vodnih stepenica (na Krki, Cetini, Dravi). U sli-jede em višegodišnjem razdoblju predstoji po-stupno iskorištenje pojedinih vodotoka uz, da-kako, sve skuplje zahvate na pojedinoj lokaciji.

U tablici 2. prikazane su tehni ki iskoristive vod-ne snage na glavnim vodotocima u Hrvatskoj, do danas iskorištene vodne snage izgra enim velikim hidroelektranama u TWh (teravatsati) prosje no godišnje i stupanj izgra enosti u po-

I 12 I


stocima. Za pograni ne rijeke, iskazi su dani za dio koji se odnosi na Hrvatsku.

Dakle, na svim vodotocima u RH, ukupno je tehni ki iskoristivo 12,5 TWh a iskorišteno je danas oko 6 TWh godišnje, dakako u prosje -no vlažnoj godini na svakom vodotoku. Prema tome, stupanj izgra enosti velikih hidroelektra-na u RH je približno polovina tehni kog poten-cijala.

Tablica 3. daje pregled malih hidroelektrana u Hrvatskoj koje su bile u pogonu 2010. godine, ukupne snage 25,3 MW.

Male HE u 2010. godini proizvele su ukupno 81,5 GWh, dakle ostvareno trajanje njihove in-stalirane snage bilo je 3216 sati, što je – zapra-vo – vrlo solidno za male HE.

Velike HE te su godine proizvele 8435 GWh, a ukupna im je instalirana snaga bila na po etku godine 2050 MW, a na kraju godine 2137 MW, prosje no dakle, 2094 MW. Ostvareno trajanje njihove instalirane snage bilo je 4028 sati. Za-pravo samo oko 800 sati više od trajanja ma-lih HE. No, za obje skupine tih hidroelektrana, 2010. godina bila je iznimno, rekordno, vlažna.

Preostali hidropotencijal i mogu nost korištenja

Pitanje je ho e li, i do kada e, uop e biti isko-rišten sav tehni ki potencijal: dijelom se radi o pograni nim rijekama – treba sporazum obje strane; dijelom e potpuno iskorištenje biti ekonomski nedostižno – preskupo; dijelom bi to tražilo toliko zahvata u prostoru da bi bilo nerazumno; a dijelom e se javnost toliko pro-tiviti da se objekti ne e uspjeti realizirati. Naj-

Naziv hidroelektrane Inst. snaga (MW)

CAHE Fužine 4,6/(-5,7)

HE Zavrelje 2,0

CAHE Lepenica 0,8/(-1,2)

HE Zeleni Vir 1,7

HE Jaruga 7,2

HE Golubić 6,54

HE Ozalj 5,5

HE Krčić 0,3

MHE Kupčina 0,045

MHE Ćabranka I i II 1,29

HE Roški slap 1,64

HE Pamuč. ind. Duga Resa 1,1

MHE Mataković 1 0,015

MHE Mataković 2 0,015

Ukupno 25,345

Tablica 3: Male hidroelektrane snage do 10 MW u Hrvatskoj 2010. godine

I 13 I


SLIKE

Alan ČaplarGoran ŠafarekNeven KlauznicnerRatko MavarDamir Zurub

vjerojatnije: kada bismo na inili referendum, niti jedna od budu ih novih hidroelektrana ne bi prošla! (sindrom „Ne u mom' dvorištu!“).

Aktualna je rasprava o predvidivoj izgradnji HE Ombla, te hidroelektrana na Savi, kao zna aj-nih imbenika u investicijskom zamahu i osi-guranju daljnjeg pove anja udjela korištenja obnovljivih izvora energije u RH. Govori se i o tome da je hidroenergetski potencijal u Hrvat-skoj danas iskorišten samo s 50 posto, a – opet – znano je da u naglašeno vlažnim godinama proizvodnja naših hidroelektrana zna biti ve a od polovine ukupne proizvodnje elektri ne energije.

Sveukupno mogu e je izgraditi hidroelektra-ne ve ih snaga (ve ih od 10 MW) na približno 40 poznatih lokacija, s ukupno oko 1000 MW snage i 4,6 TWh mogu e godišnje proizvodnje, koja pripada Hrvatskoj. Pri emu su ve e samo tri: HE Senj 2 od 350 MW, HE Dubrovnik II (oko 300 MW prema najnovijim idejama) i HE Novo Virje od 114 MW (ali ta je ve problemati na jer se radi o zajedni kom hrvatsko-ma arskom korištenju rijeke Drave). Ostale hidroelektrane su snage od nekoliko desetaka MW.

Tome valja dodati i tehni ki potencijal mogu-ih malih hidroelektrana, snaga manjih od 10

MW, na oko 700 lokacija, ukupne instalirane snage 180 MW i ukupne godišnje proizvodnje 570 GWh. Kad su u pitanju male hidroelektrane ono što je najve a zapreka njihovoj masovnijoj izgradnji je dosta složena i dugotrajna proce-dura, s obzirom na veli inu objekata, zahtjevni uvjeti zaštite okoliša te (ne)ekonomi nost. Lo-kacije i prirodni uvjeti na tim lokacijama nisu dovoljno (barem za sada) atraktivni za inve-

stitore. Razdoblje povrata uloženog kapitala je neprihvatljivo dugo.

Tako er, predvidivim revitalizacijama posto-je ih starijih hidroelektrana, zamjenom agre-gata, do i e uglavnom i do stanovita (no ne pretjeranog) pove anja instalirane snage na pojedinim loka-cijama.

Planirana HE Ombla imala bi snagu 68 MW a nove etiri HE na Savi – Podsused, Pre ko, Za-greb i Drenje, imale bi ukupnu instaliranu sna-gu oko 150 MW.

Tu su još HE Molve 1 i HE Molve 2, koje bi bile zamjensko rješenje za HE Virje, kako bi se izbjegao mogu i prijepor s Ma arskom.

I 14 I

HRVATSKE VODE I Koncesije za korištenje vodne snage ∑ male hidroelektrane

KONCESIJE ZA KORIŠTENJE VODNE SNAGE ∑ MALE HIDROELEKTRANEVjekoslava Zagota, dipl. ing. građ.

Mala hidroelektrana sukladno hrvatskim propi-sima je elektrana snage do 10 MW, me utim kod davanja koncesija sukladno lanku 175. Zakona o vodama, odluku o davanju koncesije donosi davatelj koncesije i to:• Hrvatski sabor za snagu postrojenja od 20

MW i više,• Vlada Republike Hrvatske za snagu postroje-

nja od 5 MW do 20 MW,• Ministarstvo nadležno za vode za snagu po-

strojenja do 5 MW.

Mala hidroelektrana korištenjem vodne snage malih vodotoka, na inom rada, oblikom i ve-li inom konstruktivnih elemenata, uklapa se i podre uje ostalim infrastrukturnim objektima i korisnicima prostora i voda, manje utje e na okoliši te je ekološki prihvatljivija od velikih.

Postupak davanja koncesije za gospodarsko korištenje voda je složen upravni postupak, a posebno je osjetljiv i zahtjevan kod koncesija za korištenje vodne snage radi proizvodnje elek-tri ne energije putem postrojenja hidroelektra-na jer je samo dio interdisciplinarnog procesa

pripreme i izgradnje ovih postrojenja pri emu u inkovitu savjetodavnu potporu daje Ministar-stvo gospodarstva, a tako er i sudjeluju broj-na državna tijela i agencije te jedinice lokalne i regionalne samouprave. U cijelom postupku moraju se imati u vidu gospodarski, ekološki, pravni, društveni,tehni ko-tehnološki te osta-li aspekti. Koncesija za korištenje vodne sna-ge radi proizvodnje elektri ne energije u ovom procesu je dakle samo jedan me u korak nakon izdavanja lokacijske dozvole i izrade glavnog projekta.

Pravni okvir za davanje koncesija za gospodar-sko korištenje voda - korištenje vodne snage radi proizvodnje elektri ne energije je: Zakon o vodama (Narodne novine broj:153/2009, 130/2011, 56/2013 i 14/2014), Uredba o uvje-tima davanja koncesija za gospodarsko kori-štenje voda (Narodne novine broj: 82/2010, 46/2012 i 51/2013) i Zakon o koncesijama (Na-rodne novine broj:143/2012). Na sva pitanja koja nisu ure ena Zakonom o vodama primje-njuje se Zakon o koncesijama.

Postupak davanja koncesije posebno je osjetljiv i zahtjevan kod koncesija za korištenje vodne snage radi proizvodnje elektri ne energije putem hidroelektrana jer je samo dio interdisciplinarnog procesa pripreme i izgradnje ovih postrojenja.

Instalirana snaga MAHE Pleternica je 220 kW

I 15 I


Ugovor o koncesiji sukladno lanku 176. Zako-na o vodama u ime Republike Hrvatske sklapa ministarstvo nadležno za vode i koncesionar, a Ministarstvo ujedno provodi postupak davanja koncesije za gospodarsko korištenje voda.

Koncesija za korištenje vodnih snaga za male hidroelektrane daje se u postupku ure enom Zakonom o koncesijama putem javnog nadme-tanja ili neposredno na zahtjev gospodarskog subjekta. Postupak davnja koncesija putem javnog nadmetanja pokazao se kao dugotrajan i vrlo skup. Naime putem javnog nadmetanja dana je koncesija za korištenje vodne snage ri-jeka Orljave za malu hidroelektranu Pleternica na rijeci Orljavi, a sam postupak je radi izrade studije opravdanosti davanja koncesije i priku-pljanja potrebne dokumentacije i provo enja javnog nadmetanja trajao preko 12 mjeseci. Radi navedenog Zakonom o izmjenama i dopu-nama Zakona o vodama (Narodne novine broj: 56/2013) je tako er dana mogu nost davanja koncesija neposredno na zahtjev stranke ukoli-ko isti ispunjava uvjete iz lanka 164.a stavak 2. Zakona o vodama da je vlasnik ili posjednik nekretnine na mjestu planirane koncesije jedini mogu i koncesionar.

U slu aju davanja koncesije neposredno na za-htjev za korištenje snaga za malu hidroelek-tranu, prije podnošenja zahtjeva gospodarski subjekt je dužan s Hrvatskim vodama sklopiti

SLIKE

Arhiva Poduzetničkog centra Pleternica d.o.o.

Ugovor o najmu/služnosti ili pravu gra enja na javnom vodnom dobru na razdoblje za koje se traži i koncesija. Primjerak Ugovora dostavlja se Ministarstvu, koje na temelju istog traži o ito-vanje Ministarstva nancija da se koncesija do-djeli neposredno na zahtjev.

Ugovor o koncesiji za korištenje vodnih snaga radi proizvodnje elektri ne energije na postro-jenjima snage do 5 MW sklapa se s koncesio-narom na razdoblje do 30 godina. Trenutno je na snazi 13 važe ih Ugovora o koncesiji za ko-rištenje vodne snage za proizvodnju elektri ne energije putem malih hidroelektrana na vodoto-cima: Kupa, Glina, abranka, Orljava, Zavrlje, Curak i Dobra.

Ministarstvo poljoprivrede, Uprava vodnoga gospodarstva trenutno vodi 9 postupaka dava-nja koncesije za korištenje vodnih snaga za pro-izvodnju elektri ne energije putem malih hidro-elektrana na vodotocima i to za po jednu malu hidroelektranu na vodotocima: Kupa, Boljun i-ca, Kup ina, Gacka, Sunja, Mrežnica i Glina, te dvije na Korani.

Mala hidroelektrana Pleternica

I 16 I

HRVATSKE VODE I Obrana od poplava na slivu rijeka Kupe i Save

OBRANA OD POPLAVA NA SLIVU RIJEKA KUPE I SAVE Tomislav Novosel, dipl. ing. građ. U samo nekoliko dana tijekom prve polovine

mjeseca velja e 2014. godine na podru ju sli-vova rijeka Kupe i Save u Sloveniji i Hrvatskoj pale su ekstremno velike koli ine kišnih padali-na, koje su prema podacima hidrometeorološ-kih službi mjestimi no i višestruko premašile srednje mjese ne koli ine padalina za velja u. Uslijed izrazito nestabilnih i nepovoljnih vre-menskih prilika dolazi i do zatopljenja koje uzrokuje otapanje preostalih koli ina snijega, što u kombinaciji s pojavom obilnih kišnih pa-dalina dovodi do naglog porasta vodostaja i formiranja velikih vodnih valova rijeka Save, Kupe, Mrežnice, Korane, Gline, esme, kao i njihovih brojnih manjih pritoka.

Ekstremno velike koli ine padalina najprije su dana 11.2.2014. ugrozile brojna naselja na širem podru ju grada Zagreba i Zagreba ke županije, uklju uju i i dijelove grada Vrbov-

ca i Dugog Sela, iji odvodni cestovni kanali i kanalizacijski sustavi o igledno nisu dovoljnih dimenzija i kapaciteta za prihvat tolikih koli-ina oborinskih voda u tako relativno kratkom

vremenu.

Zatim se idu ih nekoliko dana na udaru e-tiriju rijeka Kupe, Korane, Mrežnice i Dobre našao i grad Karlovac, za koji su od 12.2. do 15.2.2014. bile proglašene izvanredne mjere obrane od poplava, tijekom kojih se vodostaj rijeke Kupe u Karlovcu nije spuštao ispod ra-zine od +750 cm. S obzirom da je rijeka Kupa na podru ju gornjeg i srednjeg toka izrazito buji nog karaktera, mogu i su i izrazito nagli porasti vodostaja od gotovo 7 metara u samo jednom danu, ali ina e ti vodostaji zato isto tako i puno brže opadaju nego u donjem toku, pa je posebno potrebno istaknuti i izuzetnu du-gotrajnost vrlo visokih vodostaja (>+750 cm)

Koliko kod obrana od poplava može biti korisna brza pomo HGSS vidjelo se i kada su aktivno sudjelovali u obrani od poplave tijekom velikog vodenog vala u lipnju 2013.

Generalni direktor u obilasku kriti nih lokacija

I 17 I


od gotovo puna 3 dana, koja e kasnije izazvati velike probleme na podru ju donjeg Pokuplja.

Vodostaj rijeke Kupe u Karlovcu dosegnuo je maksimum od +827 cm dana 13.2.2014. u 2:00 sata, što je tre i vodostaj po veli ini u povijesti otkad postoje službena mjerenja. Maksimalno zabilježeni vodostaj datira još iz davne 1939. godine (+872 cm), a drugi po ve-li ini bio je tako er davne 1966. (+830 cm). Važno je napomenuti da je u me uvremenu u razdoblju 1970.-1982. izgra en oteretni kanal Kupa-Kupa, koji je pri ovom poplavnom doga-aju u velikoj mjeri rasteretio podru je grada

Karlovca od još ve ih poplavnih voda te na taj na in zna ajno utjecao na vodostaj rijeke Kupe u Karlovcu, koji bi bez navedenog rastere enja sigurno dosegnuo i puno ve u razinu (možda ak i granicu od +870 cm što je razina 100-go-

dišnje velike vode).

Poplavne vode rijeka Kupe, Korane, Mrežni-ce i Dobre izlile su se u nebranjena podru ja i pritom poplavile brojne šumske i poljopri-vredne površine, a nažalost stradalo je ili se u okruženju našlo i više stotina stambenih i gospodarskih objekata u 15-ak prigradskih na-selja grada Karlovca. Poplavljen je i velik broj lokalnih, te niži dijelovi pojedinih županijskih prometnica, što je znatno otežavalo prometnu komunikaciju izme u pojedinih prigradskih na-selja na podru ju grada Karlovca, kao i pristup ure aju za pro iš avanje otpadnih voda grada Karlovca.

Nakon ovog prvog udarnog vodnog vala ri-jeke Kupe, u slijede ih 10 dana uslijedila su još 3 manja vodna vala (ostvareni maksimu-mi u Karlovcu redom od +682 cm, +604 cm i +579 cm), koji su onemogu ili brže povla enje poplavnih voda s poplavljenih površina, te je normalizacija stanja i potpuno povla enje po-plavnih voda na širem podru ju grada Karlovca i donjeg Pokuplja trajalo gotovo puna 2 tjedna, odnosno sve do 25. velja e 2014.

Istovremeno, u razdoblju izme u 9. i 22. velja-e 2014. godine formiraju se i 4 velika vodna

vala rijeke Save s ostvarenim vršnim protoci-ma izme u 1500 i 2100 m3/s na podru ju gra-da Zagreba, od kojih je najve i bio drugi, koji je ostvario maksimalni vodostaj od +361 cm dana 12.2.2014. u 15:00 sati. S obzirom da su nasipi na podru ju grada Zagreba dimenzi-onirani na 1000-godišnju veliku vodu, ovi vo-dostaji nisu dosegnuli niti granicu za uvo enje redovnih mjera obrane od poplava na podru -ju samog grada Zagreba (>+370 cm), ali su zato doveli do opsežnih provedbi mjera obrane od poplava na nizvodnim podru jima uz rije-ku Savu na dionicama s nedovoljnom visinom krune nasipa.

Tako se u cilju rastere enja vodnih valova, od-nosno za potrebe snižavanja vodostaja rijeke Save nizvodno od Rugvice do Siska, veliki dio voda rijeke Save upuštao putem ustave Prevla-

Gra ki prikaz vodostaja rijeke Kupe za razdoblje od 4.2.2014. do 4.3.2014.

Gra ki prikaz vodostaja rijeke Save za razdoblje od 4.2.2014. do 4.3.2014.

Selce, lijeva obala rijeke Kupe 1 km nizvodno od centra grada Karlovca

ka i preko preljeva Palanjek u sustav retencija Žutica i Lonjsko polje. Ustava Prevlaka zapo e-la je s radom dana 11.2.2014. i bila otvorena punih 96 sati tijekom kojih se u prosjeku upu-štalo oko 250 m3/s, odnosno ukupno blizu 90 milijuna m3 vode, koliko otprilike iznosi i re-tencijski kapacitet Žutice. Nakon toga mogu -nosti korištenja ustave Prevlaka bile su znatno ograni ene, te se ista otvarala još 3 puta i to 18./19.2., 20./21.2. i 23./24.2., ali u prosje-

I 18 I


ku samo na nekih 20-ak sati. Preljev Palanjek aktivirao se iza 12.2. i bio je u radu sve do 1.3.2014., a pri vršnom optere enju iz rijeke Save u retenciju Lonjsko polje preko preljeva prelijevalo se oko 250-300 m3/s.

Na taj na in je ve do 14.2. 2014. godine vrlo brzo došlo do zapunjavanja preko 50% reten-cijskog prostora Lonjskog polja s obzirom da se Lonjsko polje jako punilo još i rijekom e-smom, koja je tako er imala vršni protok bli-zu 300 m3/s (+648 cm u azmi 13.2.2014. u 7:00 sati). S obzirom na prognoze i najave novih velikih vodnih valova rijeke Save tijekom 17. i 20. velja e, te zbog nemogu nosti pra-žnjenja retencije Lonjsko polje putem ustave Trebež uslijed visokog vodostaja rijeke Save, dana 15. 2. odlu eno je da se izvrši interventni prokop Isto nog nasipa retencije Lonjsko po-lje u dužini 300 metara do kote 95,00 m.n.m. kako bi se u potpunosti iskoristio i retencij-ski potencijal sustava Mokrog polja u kojem u tom trenutku nije bilo više od 60 milijuna m3 vode (ukupno raspoloživi retencijski kapacitet oko 500 milijuna m3). Prokop Isto nog nasipa izvršen je dana 16.2.2014. godine i od tada je zapo elo rastere enje voda iz Lonjskog prema Mokrom polju.

Navedeno rastere enje pokazati e sve svoje pozitivne efekte u slijede im danima, kada je omogu eno pravo te enje kroz Lonjsko polje, što je direktno imalo za posljedicu da vodostaji u Lonjskom polju više nisu bili u tako naglom porastu, odnosno bitno se usporilo i sprije ilo daljnje pogoršanje stanja u Lonjskom polju. Primjerice vodostaj u Lonjskom polju na vo-domjeru Šašna Greda porastao je samo nekih 30-ak centimetara u razdoblju od 16.2. pa do 24.2.2014., kada je dosegnuo svoj maksimum od +575 cm (u travnju 2013. godine zabilje-žen apsolutni maksimum od +585 cm), a bitno je napomenuti kako je cijelo to vrijeme dotok u Lonjsko polje preko preljeva Palanjek, kao i putem rijeke esme te povremeno putem ustave Prevlaka bio još uvijek iznimno velik. To je omogu ilo kvalitetnu pripremu i dovoljno

vremena na radovima oja anja i stabiliziranja starog Južnog nasipa retencije Lonjsko polje, koji je u travnju 2013. godine bio oslabljen zbog nadogra ivanja krune nasipa u visini 50-60 centimetara i to priru nim materijalom iz nožice nasipa. Radovi na oja anju nasipa zapo-eli su 20. velja e 2014., a nasip je na najkri-

ti nijim mjestima na kojima se po elo primje i-vati procurivanje i klizanje materijala saniran, odnosno stabiliziran box barijerama napunje-nim kombinacijom vre a s pijeskom i priru nim zemljanim materijalom iz obližnje šume. Box barijere su dodatno poduprte i drvenim pilo-tima. Ugra eno je ukupno preko 1000 metara box barijera.

Nadalje, odre enim preklapanjem vodnih valo-va rijeka Kupe i Save na podru ju grada Siska znatno je otežan pronos vodnih valova nizvod-no, stvoreno je tzv. "usko grlo", odnosno došlo je do pojave uspora, koje je rezultiralo izuzet-no dugotrajnim visokim vodostajima i rijeke Kupe i rijeke Save na sisa kom podru ju. Tako je primjerice vodostaj rijeke Kupe u Farkaši-u u razdoblju od 11.2. do 20.2.2014, dakle

punih 9 dana bio konstantno iznad razine od +880 cm, na kojoj se proglašava izvanredna obrana od poplava za podru je donjeg Poku-plja. U me uvremenu je od 13.2. u 7:00 sati pa sve do 17.2 u 7:00 sati, dakle puna 4 dana bilo na snazi i izvanredno stanje jer je vodo-staj Kupe u Farkaši u bio iznad razine od +950 cm. Vodostaj rijeke Kupe u Farkaši u dosegnuo je maksimum od +988 cm dana 14.2.2014. u 22:00 sata, ime je za 5 centimetara oboren dotadašnji rekordni vodostaj iz 1974. godine (+983 cm). Uslijed izlijevanja Kupe poplavljeni su brojni objekti u vikend naseljima Stari Brod, Vurot i Žažina, manji problemi dogodili su se i u Petrinji, a najteže je stradao Letovani . Re-dovne mjere obrane od poplava za podru je donjeg Pokuplja provodile su se još sve do 27.2., kada je vodostaj rijeke Kupe u Farkaši u kona no opao ispod razine od +780 cm.

Naravno da treba spomenuti kako su veliki utjecaj na produženu dugotrajnost visokih vo-

1 Mostanje, prigradsko naselje grada Karlovca na lijevoj obali rijeke Mrežnice

2 Stožer zaštite i spašavanja Republike Hrvatske u gradu Sisku

3 Interventni prokop Isto nog nasipa retencije Lonjsko polje

4 Punjenje vre a u naselju Puska

5 Preljev Palanjek

111 22 33333333333

I 19 I


nije zapo elo i opadanje rijeke Save u Crncu.

Nizvodno na jasenova kom podru ju uz samu rijeku Savu nije bilo nekih ve ih problema s obzirom da je ostvareni maksimalni vodostaj u Jasenovcu bio za 40-ak centimetara niži od prošlogodišnjeg (+895 cm). Tu svakako treba istaknuti povoljnu okolnost da u ovom vodnom valu nije bilo ve eg dotoka rijeke Une, što je sigurno zna ajno utjecalo na mogu nost pro-nosa vodnog vala nizvodno od Jasenovca.

Puno ve i problemi pojavili su se u naselji-ma Trebež, Bukovica, Kraljeva Velika, Plesmo i Puska uz rubove retencije Opeka. Naime, probojem Isto nog nasipa u cilju rastere enja retencije Lonjsko polje došlo je do naglog po-rasta vodostaja u retenciji Opeka i ugrožava-nja navedenih naselja. Ipak, koordiniranim i pravovremenim reakcijama na terenu, te po-dizanjem nekoliko kilometara ze jih nasipa (i zemljanih i od vre a) uspjelo se obraniti ve inu stambenih i gospodarskih objekata. Na kraju je poplavljen samo mali broj objekata, koji su prakti no izolirani, odnosno smješteni daleko na rubovima naselja, iako se i njih pokušavalo braniti i zaštititi vre ama.

Generalno se može zaklju iti kako su tijekom prolaska ovih vodnih valova rijeka Save i Kupe, od kojih je vodni val rijeke Kupe bio ekstremno velik, te s obzirom na izuzetno veliku dugo-trajnost vrlo visokih vodostaja koji su izazivali velike pritiske na nasipe, sve mjere redovne i izvanredne obrane od poplava, uklju uju i i mjere izvanrednog stanja iznimno uspješno provedene.

Od prvog dana pozorno su se pratile hidrome-teorološke prognoze i najave o mogu im for-miranjima velikih vodnih valova, te kontinuira-no izra ivale prognoze vodostaja i dostavljale ekipama na terenu.

Tako er, svakodnevno su održavani koordina-cijski sastanci, na kojima su sudjelovali gotovo svi najve i stru njaci u podru ju obrane od po-plava pod predsjedanjem generalnog direktora Hrvatskih voda ili njegovog zamjenika. Na ko-

dostaja na sisa kom podru ju svakako imala i nova dva velika vodna vala rijeke Save, koja su iz Slovenije u Hrvatsku ušla u relativno kratkom razdoblju izme u 17. i 20. velja e i zasigurno sprije ila ranije opadanje vodostaja. Tako je vodostaj rijeke Save u Crncu (mjerodavni vo-domjer nizvodno od uš a Kupe u Savu) punih 10 dana u razdoblju od 15.2 do 25.2.2014. bio stalno iznad +770 cm, odnosno iznad razine na kojoj se proglašavaju izvanredne mjere obra-ne od poplava, pri emu je dana 18.2.2014. u 21:00 sat ostvario maksimalnu vrijednost od +779 cm. Zna ajnije opadanje vodostaja rije-ke Save u Sisku po elo je tek od 26.2.2014. i to intenzitetom 24-30 centimetara na dan, dok su redovne mjere obrane od poplava za mje-rodavni vodomjer Crnac ukinute tek 1. 3. kada je vodostaj opao ispod razine od +670 cm.

Izuzetno dugotrajni visoki vodostaji rijeke Save i Kupe izravno su utjecali na zapunjavanje re-tencije Odransko polje, s obzirom da rijeka Odra nije mogla normalno utjecati u Kupu, ve su se i velike koli ine voda rijeke Kupe rijekom Odrom upuštale u samo Odransko polje. Tako je na uš u Odre u Kupu dana 23.2.2014. zabi-lježen novi apsolutni maksimalni vodostaj rije-ke Odre u povijesti od +890 cm, što je za 21 cm više nego dosadašnji maksimum iz travnja 2013. godine. Uslijed visokih zaobalnih voda u Odranskom polju posebno su bila ugrožena sisa ka prigradska naselja Sela, Greda, Sta-ro Pra no, Odra, Žabno i Dren ina, u kojima su nažalost ipak poplavljeni brojni stambeni i gospodarski objekti. Voda u Odranskom polju stigla je i do prigradskih naselja grada Velike Gorice i poplavila više desetaka ku a u i koj Poljani. Tako je i vodostaj rijeke Odre na vodo-mjeru na sifonu Odra dana 24.2.2014. ostva-rio novi rekordni vodostaj od +356 cm, što je na razini 100-godišnje velike vode i za ak 31 cm više nego prošle godine. Procjena je da je u retenciji Odransko polje u tom trenutku bilo akumulirano oko 320 milijuna m3 vode. Situ-acija u Odranskom polju po ela se zna ajnije popravljati tek iza 26.2.2014., i to kada je bit-

44444444444 55555555

i ka Poljana

I 20 I


ordinacijama se analiziralo trenutno i budu e stanje vodostaja, izvještavalo o stanju na tere-nu, planirale daljnje aktivnosti i donosile klju -ne odluke u provedbi mjera obrane od poplava.

Sve odluke donesene su pravovremeno. Klju -ne odluke, kao probijanje Isto nog nasipa re-tencije Lonjsko polje, pokazale su se apsolutno nužnima i ispravnima.

Aktivno se upravljalo i manipuliralo ustavama Prevlaka i Trebež u cilju rastere enja vodnih valova rijeke Save i optimalnog korištenja re-tencijskog prostora Lonjskog polja.

Preljevi Palanjek i Košutarica odradili su svoju funkciju i znatno snizili vodostaje rijeke Save na sisa kom, odnosno jasenova kom podru ju.

Javnost i mediji bili su redovno izvještavani o stanju, poduzetim aktivnostima i provedbama mjera obrane od poplava i to bilo direktno s terena ili putem službe za odnose s javnoš u. Sva izvješ a bila su dostupna javnosti i putem internetske stranice Hrvatskih voda.

Na prijedlog Hrvatskih voda, putem Državne uprave za zaštitu i spašavanje aktivirani su žu-panijski, gradski i op inski stožeri zaštite i spa-šavanja na ugroženim podru jima, a više puta održavane su i sjednice Stožera zaštite i spa-šavanja na razini Republike Hrvatske. Na svim Stožerima redovno su sudjelovali predstavnici Hrvatskih voda i izvještavali Stožere o stanju na terenu i prognozama o kretanju vodostaja. Hrvatske vode su jedinicama lokalne samou-prave preko Stožera zaštite i spašavanja ustu-pile i preko 200.000 vre a, uklju uju i i gotovo sav materijal za punjenje vre a.

S obzirom na ogromnu širinu fronte, putem DUZS-a Hrvatskim vodama je u najkriti nijem razdoblju na raspolaganju bilo i više jedinica namjenskih oružanih snaga Hrvatske vojske, koje su pomagale na punjenju vre a pijeskom, ali i samoj izradi ze jih nasipa od vre a, jasno

uz stalno prisustvo i instrukcije od strane ruko-voditelja obrane od poplava dionica iz Hrvat-skih voda.

Naravno, putem Stožera zaštite i spašava-nja, te centara 112 DUZS-a dogovoreno je i omogu eno uklju ivanje i svih ostalih službi u obranu od poplava, kao i civilne zaštite i sa-mih stanovnika. Tako su vatrogasne postrojbe iznimno zaslužne za ispumpavanje i evakuaciju zaobalnih voda. Policijske postrojbe zadužene za provo enje reda i mira, odnosno za nesme-tano provo enje mjera obrane od poplava, po-magale su i pri obilasku nasipa (osobito no u). HGSS-ovi amci odigrali su klju nu ulogu pri prijevozu ljudi i vre a na teško pristupa nim dionicama. Hrvatski crveni križ iskazao se do-stavljanjem hrane i pi a najugroženijim ku an-stvima. Komunalna poduze a bila su zadužena za prijevoz ljudi i materijala.

Osnovna karakteristika kod ove obrane od po-plava bila je izuzetna dugotrajnost vrlo visokih vodostaja rijeka Kupe i Save. Tako su danima bile na snazi mjere izvanredne obrane od po-plava i izvanrednog stanja, što podrazumije-va danono ni nadzor dionica nasipa. Ukupno je pod stalnim nadzorom i provedbom mjera obrane od poplava bilo 500 kilometara nasi-pa, dodatno je izgra eno ili nadvišeno 15-ak kilometara ze jih nasipa (što zemljanih, što od vre a), izvršene su brojne intervencije na za-štitnim i regulacijskim vodnim gra evinama, a stalno ili povremeno radile su 23 crpne stanice, kao i više desetaka mobilnih crpnih agregata za potrebe evakuacije oborinskih i zaobalnih voda. Sveukupno je tijekom provedbi mjera obrane od poplava utrošeno oko 1.000.000 vre a, od ega je preko 200.000 ustupljeno na raspolaganje gradovima i op inama, a utroše-no je i preko 10.000 m3 pijeska, što ukazuje na stvarno goleme razmjere prilikom ovih pro-vedbi mjera obrane od poplava.Prema procjeni, ukupno je u aktivnostima za

Prirodni retencijski prostori na podru ju Srednjeg Posavlja

I 21 I


SLIKE

Arhiva Glavnog centra obrane od poplava

potrebe provedbe mjera obrane od poplava sudjelovalo nekoliko tisu a ljudi, od ega iz sustava vodnoga gospodarstva oko 500 sudi-onika (Hrvatske vode i pravne osobe kojima je ustupljena provedba mjera obrane od po-plava), te više stotina pripadnika vatrogasnih postrojbi, namjenski oružanih snaga Hrvatske vojske, komunalnih poduze a, civilne zaštite i stanovnika ugroženih podru ja, kao i ve i broj pripadnika policije, DUZS-a, HGSS-a, te drugih sudionika obrane od poplava.

Posebno je potrebno istaknuti i pohvaliti dje-latnike Hrvatskih voda, koji su prema nalogu generalnog direktora iz drugih VGO-a stigli u ispomo na podru je VGO-a srednja i do-nja Sava, na branjeno podru je 10, odnosno podru je maloga sliva Banovina, gdje su se i provodile najopsežnije mjere obrane od popla-va. Tako su u Sisak, osim pomo i iz nadlež-nog VGO-a za srednju i donju Savu, u pomo pristigli i djelatnici iz drugih VGO-a (VGO Za-greb 2 djelatnika, VGO Split 2 djelatnika i VGO Osijek 5 djelatnika). Svi pristigli djelatnici bili su izrazito operativni, s bogatim iskustvom u provedbi mjera obrane od poplava, te su se vrlo brzo uhodali na terenu i predstavljali pra-vo poja anje doma im snagama, na kojima se ve lagano primje ivao i umor. Djelatnici VGO-a Zagreb morali su se povu i ve nakon jednog dana, zbog najave mogu ih provedbi mjera na svojem podru ju, dok su djelatnici VGO-a Osi-jek i Split ostali u Sisku i više od tjedan dana.

Na kraju možemo zaklju iti kako su mjere obrane od poplava uspješno provedene. Nije bilo probijanja pojedinih linija sustava obra-ne od poplava, odnosno nije došlo do pucanja nasipa iako su nasipi danima bili pod velikim optere enjem uz este intervencije za potrebe osiguranja stabilnosti zaštitnih i regulacijskih vodnih gra evina.Nažalost, kao i prilikom svake obrane od po-

plava, i tijekom ove poplavljene su brojne poljoprivredne površine, velik broj lokalnih i županijskih prometnica, uklju uju i i državnu cestu Sisak-Popova a, te više stotina stambe-nih i gospodarskih objekata na karlova kom i sisa kom podru ju, što su još uvijek minimal-ne štete s obzirom na ogromne koli ine vode koje su uspješno akumulurane i sprovedene. Poplavne vode izlile su se mahom u nebranje-na podru ja, odnosno u prirodne retencije ili na podru ja na kojima ne postoji sustav obra-ne od poplava.

Još jedanput pokazala se iznimna vrijednost uloge sustava retencija Lonjskog, Mokrog i Odranskog polja koja su u velikoj mjeri izvrši-la rastere enje vodnog vala, odnosno sustava obrane od poplava, te na taj na in doprinijela smanjenju rizika od pojave poplava i izravno utjecale na uspješnost provedbi mjera obrane od poplava. Temeljem analize kapaciteta i za-punjenosti pojedinih retencija na ugroženom podru ju, može se zaklju iti da su one zajed-no prihvatile oko 1,5 milijardu m3 poplavnih voda.

Zamjenik generalnog direktora u obilasku radova stabilizacije Južnog nasipa retencije Lonjsko polje

Nadvišenje nasipa za zaštitu naselja Puska Ustava Prevlaka

Foto: Ratko Mavar

I 22 I

HRVATSKE VODE I Program zaštite, uređenja i korištenja rijeke Save od granice s Republikom Slovenijom do Siska

PROGRAM ZAŠTITE, UREĐENJA I KORIŠTENJA RIJEKE SAVE OD GRANICE S REPUBLIKOM SLOVENIJOM DO SISKA

Ne samo da su promjene vodnog režima evi-dentne, one su negativne i povla e za sobom i brojne dalekosežne posljedice. Negativni trendovi odnose se na vodni režim u cjelini, ali naglasak je na pojavi kontinuiranog pro-dubljenja rije nog korita, koje u velikoj mjeri utje e na sniženje razine podzemnih voda u zaobalju, a time na pouzdanost vodoopskr-be, e kasnost postoje eg sustava zaštite od poplava, kakvo u površinskih i podzemnih voda te ekosustava koji o vodi ovise.

Dosada provedene stru ne analize, studi-je i projekti iz razli itih podru ja potvr uju da je uo ena promjena vodnog režima i u slu aju rijeke Save povezana s klimatskim promjenama. Svjedo imo sve eš im i uza-stopnim ekstremima velikih i malih voda.

Me utim, u ve oj su mjeri navedenim nega-tivnim pojavama, pogotovo morfološkog re-žima, pridonijele ljudske aktivnosti, kao što je prekomjerno va enje šljunka, izgradnja regulacijskih i protuerozijskih i ostalih gra-evina na uzvodnom dijelu sliva, a posebno

izgra ene hidroelektrane na rijeci Savi u Slo-veniji. Do danas ih je izgra eno 7, a planira ih se izgraditi još 12. Gradnja hidroelektrane Brežice upravo po inje ovih dana, a za naj-nizvodniju slovensku hidroelektranu Mokrice provodi se postupak procjene utjecaja na okoliš.

S druge strane, rijeka Sava na promatranoj dionici predstavlja jedan od najve ih nei-skorištenih hidroenergetskih potencijala u Hrvatskoj. Proizvodnja elektri ne energije iz

mr. sc. Ivana Ivanković, dipl. ing. građ.

Leo Penović, dipl. ing. građ.

Rijeku Savu na podru ju Republike Hrvatske, a osobito na dionici od granice s Republikom Slovenijom do Siska, kroz proteklih nekoliko desetlje a, karakteriziraju zna ajne promjene vodnog režima.

I 23 I


obnovljivog resursa, bez one iš enja okoliša i štetnog djelovanja na zdravlje stanovništva poti e širi gospodarski i društveni razvoj, a u skladu je i s obvezama koje je RH preuzela u pogledu udjela obnovljivih izvora energije.

Postoje e stanje rijeke Save i zaobalja ogra-ni ava i daljnji razvoj Grada Zagreba te osta-lih gradova, op ina i šire okolice na tom pro-storu.

Zaustavljanje negativnih trendova produ-bljenja rije nog korita i njegovih neposred-nih posljedica je mogu e zajedni kim, inte-gralnim i sustavnim djelovanjem, odnosno realizacijom višenamjenskog sustava kojim bi se ostvarili sljede i ciljevi i koristi:

zaustavljanje snižavanja dna korita te sta-bilizacija razina srednjih i malih voda rije-ke Save;

stabilizacija razina podzemnih voda u zao-balju rijeke Save;

povoljan utjecaj na vodocrpilišta;

uspostavljanje više razine upravljanja su-stavom zaštite od poplava rijeke Save;

ure enje zaobalja i stvaranje uvjeta za upravljanje vodnim režimom na vodoza-hvatnom, retencijskom i urbanom prosto-ru te poljoprivrednom i šumskom zemlji-štu;

poboljšanje uvjeta života izgradnjom in-frastrukturnih objekata i objekata zaštite okoliša (mostovi, prometnice, ure aji za pro iš avanje voda, ure enje prirodnih rezervata i vodenih površina (šljun are) i sl.);

pove anje razvojnog potencijala prostora uz rijeku Savu;

proizvodnja elektri ne energije iz obnov-ljivih izvora;

razvoj plovnog puta;

razvoj cestovnog i željezni kog sustava Grada Zagreba;

stvaranje uvjeta za gospodarski razvoj;

stvaranje uvjeta za razvoj turizma, sporta i rekreacije;

razvoj kapaciteta za pripremu i provedbu složenih projekata;

poboljšanje me udržavne suradnje.

Studija izvedivosti i strateška procjena utjecaja na okolišPriprema Programa, kao najvažniju aktiv-nost, obuhva a izradu studije izvedivosti i provedbu strateške procjene utjecanja na okoliš. S obzirom na kompleksnost studije izvedivosti i strateške studije zatražena je, a potom i dobivena tehni ka pomo Europske

Unije, odnosno su nanciranje navedenih stu-dija u iznosu od 1,5 mil. Eura. Izrada studije je povjerena konzorciju me unarodnih tvrtki Mott-McDonald, WS Atkins i WYG Internatio-nal, a uklju eni su i doma i stru njaci.

Studija je koncipirana na na in da na istu razinu razrade i na isti obuhvat, svede tri ra-zli ite varijante ure enja, zaštite i korištenja rijeke Save na promatranoj dionici. Radi se o sljede im varijantama:

Nulta ili bazna varijanta koja ne predvi a energetsko korištenje vodnih snaga rijeke Save

Varijanta 1 razvijana zaklju no do 2003. godine kada je izra ena Prethodna studi-ja izvodljivosti ure enja i korištenja rijeke Save od Republike Slovenije do Rugvice

Varijanta 2 razvijena 2013. godine u sklo-pu studije Višenamjenski hidrotehni ki sustav ure enja, zaštite i korištenja rijeke Save na dionici od granice s Republikom Slovenijom do Siska iju izradu su zajed-no nancirali HEP-Razvoj višenamjenskih nekretninskih projekata d.o.o. i Hrvatske vode.

Nulta ili bazna varijanta

Nulta ili bazna varijanta obuhva a gra evi-ne koje su u više planskih dokumenata Hr-vatskih voda analizirane kao prioritetne u smislu ostvarivanja zaštite od poplava na podru ju Srednjeg Posavlja i stabilizacije ra-zina podzemnih voda na najugroženijoj dio-nici od granice s Republikom Slovenijom do Rugvice. Osnovna podloga za sustavan pri-kaz i vrednovanje ove varijante je Višegodiš-nji program gradnje regulacijskih i zaštitnih vodnih gra evina i gra evina za melioracije u razdoblju 2013-2017. godine, kojeg su izra-dile Hrvatske vode 2013. godine. Najzna aj-nije aktivnosti predvi ene ovim rješenjem su izgradnja nasipa na dosad nezašti enom dijelu samoborskog i zapreši kog podru ja, rekonstrukcija preljeva Jankomir s ciljem njegovog ranijeg uklju ivanja u raspodjelu

Situacijski prikaz elemenata varijante 1

I 24 I


velikih voda, zatim niz regulacijskih pragova bez energetskog korištenja na podru ju Gra-da Zagreba radi stabilizacije razina podze-mnih voda, te izgradnja novih i rekonstruk-cija postoje ih nasipa na dionici nizvodno od Rugvice do Siska.

Varijanta 1

Osnovni elementi ove varijante su vor Pre -ko s ustavom Lu ko na ulazu u oteretni kanal Odra, te etiri višenamjenske vodne stepe-nice Zapreši (Podsused), Pre ko, Zagreb i Drenje na Savi. Obrambeni se nasipi na ri-jeci Savi zadržavaju, a izgradnjom bazena Pre ko i ustave Lu ko omogu ava se kon-troliranje rastere enja Save u kanal Odra i smanjenje nepovoljnog utjecaja na podru ju nizvodno od Zagreba.

Varijanta 2

U nastavku se daje širi prikaz varijante 2, odnosno koncepcijskog rješenja razvijenog 2013. godine. Osnova ovog rješenja je re-konstrukcija postoje eg kanala Sava-Odra i njegovo spajanje s rijekom Savom kod Pre-vlake. Rješenje kanala koje e omogu iti evakuaciju velikih voda mimo Zagreba, stva-ra mogu nost da se vodna lica na podru ju grada Zagreba zadrže unutar ure enog kori-ta. Ova koncepcija predvi a i zajedni ko ko-rištenje energetskog potencijala Kupe i Save na jednoj stepenici u Sisku.

Situacijski prikaz elemenata koncepcijskog rješenja iz 2013. godine

Osnovni elementi rješenja su sljede i:

višenamjenski hidrotehni ki sustav Zapre-ši (ranije Podsused)

višenamjenski hidrotehni ki sustav Pre ko s ustavom Lu ko

mala hidroelektrana Jarun

mala hidroelektrana Šanci

mala hidroelektrana Petruševec

mala hidroelektrana Ivanja Reka

kanal Sava-Sava

višenamjenski hidrotehni ki sustav Sisak.

Ovim rješenjem mijenja se i utje e na kon-cept obrane od poplava razmatranog podru -ja. Obrambena linija grada Zagreba od popla-va velikih voda rijeke Save se na ovaj na in proteže uzduž lijevog nasipa i usporne hidro-energetske gra evine VHS Pre ko na rijeci Savi te uzduž lijevog nasipa kanala Sava-Sa-va. Raspodjela velikih voda 1000-godišnjeg povratnog razdoblja, na dionici od slovenske granice do Siska prema novom koncepcij-skom rješenju prikazana je na slici 3.

Prema posljednjim provedenim hidrološkim obradama maksimalni protok rijeke Save 1000-godišnjeg povratnog razdoblja nizvod-no od uš a Krapine, iznosi 5.433 m3/s. S obzirom da je okosnica ove koncepcije, za-državanje vodnih lica Save na podru ju Za-

I 25 I


greba unutar glavnog korita, potvr eno je da se može ra unati s kapacitetom korita od 750 m3/s. Slijedi da kapacitet oteretnog ka-nala Sava-Sava treba biti oko 4.600 m3/s. Predvi eno maksimalno ispuštanje iz ka-nala Sava-Sava u retenciju Odransko polje je 1.500 m3/s, ime se zadržava postoje i režim plavljenja Odranskog polja u ekstre-mnim uvjetima.

Uš e kanala planira se izvesti kod Veleševca, u blizini ustave Prevlaka, koja u sadašnjim visokovodnim uvjetima rastere uje Savu u kanal Lonja-Strug. Dolazni protok kanalom ne koincidira sa dolaznim protokom rijeke Save od 750 m3/s, ve se dio vodne mase vra a Savom uzvodno i retenira na podru ju širokih inundacija kod Rugvice, a reducirani dio od približno 2.900 m3/s, te e do Prevla-ke gdje se reducira za oko 600 m3/. Ustava Palanjek dodatno rastere uje ovu dionicu, tako da je maksimalni protok rijeke Save ni-zvodno od uš a Kupe oko 2.800 m3/s.

Treba naglasiti da je osiguravanjem više ra-zine upravljanja vodnim režimom na na in na koji to odre uje ova koncepcija, prostor-ni potencijal za razvoj Zagreba na obalama Save ostvariv. Prostor rezerviran za prihvat vodnih valova osloba a se za širu društvenu korist i postaje razvojni potencijal.

Ukupna snaga hidroelektrana na Savi izno-sila bi 150 MW uz prosje nu godišnju proi-zvodnju energije od 636 GWh. VHS Zapreši i VHS Pre ko kao rješenja i lokacije pred-vi eno je zadržati. Mogu nost energetskog korištenja dionice od VHS Pre ko do VHS Sisak uvjetovana je usporom VHS Sisak, koji seže do Ivanje Reke. To je postala loka-cija najnizvodnije male hidroelektrane Iva-nja Reka. Uzvodne male hidroelektrane su smještene vode i ra una o raspodjeli pada na oko 20 km toka, te prema kriteriju osigu-ranja postoje ih uvjeta za uš a svih potoka i ispusta u Savu na podru ju grada. Na svakoj

stepenici, ostvarit e se denivelacija od 3,2 m. MHE Petruševec je smještena uzvodno od Domovinskog mosta, MHE Šanci u pro lu postoje eg praga, a MHE Jarun je smješte-na uzvodno od uš a potoka Vrap ak u Savu. Instalirana snaga svake male hidroelektrane je 9,2 MW.

Ure enje ukupne dionice podrazumijeva i re-gulaciju korita u trapezni pro l sa širinom dna 70-80 m i nagibom pokosa 1:2, te, a uz svaku MHE planirana je izvedba brodske pre-vodnice za turisti ka plovila, Stalni vodostaj Save na podru ju bazena osigurat e prihra-njivanje zagreba kih vodocrpilišta. Bazeni svake MHE dužine su oko 5 km i ure uju se kao jezera u kojima se održava stalna razina vode do protoka od 450.0 m3/s. Razina se povisuje za oko 1.3 m samo kod evakuacije maksimalnog protoka od 750 m3/s. Obale jezera su stabilizirane do razine vodostaja koji odgovara protoku od 750 m3/s, a iznad ove razine predvi eno je hortikulturno ure-enje pokosa. Duž obala jezera u zoni od

oko 2.0 m iznad stalne razine vode predvi-ena je izvedba pješa kih šetnica širine 3.5

m.

Koncepcijskim rješenjem je predvi eno da kanal Sava-Sava od Velike Gorice do spoja sa Savom kod Prevlake bude plovan (klasa plovnog puta lV). Preduvjet za to je reali-zacija hidroenergetske stepenice kod Siska. Ova stepenica, dakle, osim korištenja hi-droenergetskog potencijala Save i Kupe ima ulogu održavanja vodostaja za potrebe plo-vidbe do i u kanalu Sava-Sava, a tako er i Kupom do Pokupskog.

Novi koncept ispitao je mogu nost realiza-cije RHE Medvednica na podru ju obronaka Medvednice Ova reverzibilna hidroelektrana nije integralni dio sustava i nema utjecaj na koncept korištenja Save i obranu od popla-va. Za svoj rad bi koristila dio volumena ba-zena VHS Pre ko.

Ure enje obale duž bazena malih hidroelektranaRaspodjela protoka pri nailasku velikih voda 1000-godišnjeg povratnog razdoblja

SLIKE

mr. sc. Ivana Ivanković, dipl. ing. građ.

Leo Penović, dipl. ing. građ.

I 26 I


Za potrebe identi kacije utjecaja višena-mjenskog hidrotehni kog sustava na podze-mne vode i na postoje a vodocrpilišta pro-vedena je kalibracija i veri kacija modela toka podzemne vode za postoje e stanje, te su izra eni prognozni modeli toka za izgra-eno stanje. Na temelju provedenih model-

skih ispitivanja zaklju eno je da zahvati iza-zivaju uravnoteženje vodostaja podzemnih voda u zagreba kom dijelu savskog aluvija, što zna i da se niski vodostaji zna ajno po-visuju, a srednji i visoki umjereno mijenjaju ovisno o blizini pojedinog zahvata. Zahvati-ma se utje e na strujnu sliku, koja se tako-er uravnotežuje, što zna i da su prisutne

manje promjene smjerova strujanja. Što se ti e bilance voda, pove ava se prihranjiva-nje u sušnim razdobljima, a smanjuje se u vlažnim razdobljima.

Zaklju ak

Osnovni zadatak studije izvedivosti za Pro-gram zaštite, ure enja i korištenja rijeke Save od granice s Republikom Slovenijom do Siska, je usporedba gore prikazanih vari-janti, ujedna enih u smislu prostornog obu-hvata i hidrološke osnove. Višekriterijska analiza vrednovat e varijante po najmanje trinaest razli itih kriterija, odnosno ciljeva koje je mogu e ostvariti: osiguranje zaštite od poplava, poboljšanje koli ine i kakvo e vode za vodoopskrbu, zaštita prirode, zašti-ta okoliša u cjelini, korištenje vodnih snaga rijeke Save kao obnovljivog izvora energi-je, plovnost, navodnjavanje i razvoj poljo-privrede, razvoj prometnih sustava, razvoj urbanog planiranja, razvoj športa i rekrea-cije, razvoj turizma, kontrolirana eksploata-cija mineralnih resursa te zaštita i održivo upravljanje šumama. Na osnovi rezultata provedene analize Vije u programa e biti predložena optimalna varijanta programa za ije je usvajanje potreban konsenzus svih lanova Vije a.

Zaključak Vlade Republike HrvatskeVlada Republike Hrvatske je 1. kolovoza 2013. godine donijela Zaklju ak kojim utvr uje na in pripreme Pro-grama zaštite, ure enja i korištenja rijeke Save i za-obalja od granice s Republikom Slovenijom do Siska. Zaklju ak Vlade RH je imenovao dionike Programa (ukupno 13), a tvrtku HEP-Razvoj višenamjenskih ne-kretninskih projekata d.o.o. zadužio za njihovu koordi-naciju ,kao i koordinaciju svih aktivnosti.

U skladu sa zaklju kom Vlade RH, formirano je Vije e programa. Za predsjednika Vije a izabran je ministar gospodarstva Ivan Vrdoljak, a za njegove zamjenike

ministar poljoprivrede Tihomir Jakovina te zamjenica gradona elnika Grada Zagreba dr.sc. Sandra Švaljek.

Vije e je potvrdilo Stru ni savjet Programa, tijela sa-stavljenog od stru njaka razli itih specijalnosti ija je zada a pra enje i usmjeravanje rada projektanata te voditelja Programa, s ciljem znanstvene i stru ne ute-meljenosti projektnih rješenja.

Sporazum svih dionika i voditelja pripreme programa potpisan je tijekom prosinca 2013. te je stupio na sna-gu 30. prosinca 2013. godine.

Foto: Antun Cerove ki

I 27 I


VALORIZACIJA PROMETNIH POTENCIJALA RIJEKE SAVE

Mato Brnardić, mag. ing. traff.

Transport vodom je jedan od energetski naju inkovitijih, a rijeka Sava gotovo se i ne koristi za rije ni promet.

Raspad Jugoslavije i usporavanje gospodarskih aktivnosti na ovim prostorima tijekom 80-ih i 90-ih godina prošlog stolje a uzrokovalo je ve-liko opadanje prijevoza i prometnih potencijala rijekom Savom. Rijeka Sava se, trenutno, goto-vo i ne koristi za rije ni promet. Drugi modalite-ti prometa se postupno oporavljaju, ali prijevoz unutarnjim vodnim putovima je još uvijek na niskoj razini. Prijevoz rijekom Savom (uklju-uju i Hrvatsku, Bosnu i Hercegovinu i Srbiju)

kretao se oko 9,5 milijuna tona 1982. godine, a zatim je 1990. godine opao na 5,7 milijuna tona. Tijekom ratnog razdoblja od 1991-1995. godine uništen je niz gospodarskih aktivnosti, kao i plovni putovi i lu ka infrastruktura. Iz tog je razloga koli ina tereta pretovarena u lukama na dijelu rijeke Save u Srbiji opala na manje od 25 tisu a tona, dok je u lukama u Bosni i Herce-govini i Hrvatskoj opala na manje od 1 milijuna tona.

Uzimaju i u obzir spomenute injenice i vrlo povoljan geopoliti ki i prometni položaj rijeke Save, koja povezuje etiri zemlje jugoisto ne Europe i može služiti kao poveznica izme u Ja-drana i Dunava, zemlje u slivu rijeke Save do-

govorile su se zapo eti sa obnovom i održivim razvojem unutarnje plovidbe na rijeci Savi i nje-nim pritokama. Ovo je jedan od osnovnih ciljeva Okvirnog sporazuma o slivu rijeke Save (Okvir-ni sporazum), koji predstavlja temelj suradnje zemalja a provodi se pod okriljem ISRBC.

Me unardona komisija za sliv rijeke Save (ISRBC) i zemlje u slivu rijeke Save odlu ile su da se obnova i razvoj vodnog puta izvede na klasu Va na sektoru od Beograda do Br kog, a na klasu IV od Br kog do Siska. U tu svrhu ISRBC zajedno sa svojim državama lanicama zapo ela je sa pripremom potrebne dokumen-tacije za izvo enje radova na obnovi i razvoju plovnog puta rijeke Save. Do sada završeni su slijede i osnovni dokumenti: Studija potreba za transportom i institucionalni okvir, Predstudija izvedivosti, Studija izvedivosti i projektna doku-mentacija za obnovu i razvoj prometa i plovidbe na plovnom putu rijeke Save (Studija izvedivo-sti) i Studija utjecaja na okoliš za sektor Br ko-Sisak.

Prema Studiji izvedivosti, o ekivani porast pro-meta je zamjetan i jasan pokazatelj za oprav-

Naftna luka Crnac

I 28 I

HRVATSKE VODE I Valorizacija prometnih potencijala rijeke Save

danost investicija i potrebnih aktivnosti. Pro-gnoza teretnog prometa nakon unapre enja plovnog puta pokazuje jasan rastu i pozitivan trend u pogledu obujma prometa na rijeci Savi u razdoblju do 2027. Tijekom 2027. godine ko-mercijalni teretni promet o ekuje se u okvirima od 3,5 do 9,6 mil.t na gornjoj Savi i 7,8 do 20,8 mil. t na donjoj Savi, ovisno o realizaciji scena-rija niskog ili visokog gospodarskog rasta.

Proširenje plovnosti uzvodno od Siska planira se za kasniju fazu u skladu s razvitkom gospo-darskih aktivnosti i prometa. Izradom stru ne podloge za de niranje plovnog puta od Siska do Bregane inicirana je potreba analiza na pred-metnoj dionici rijeke Save do granice s Republi-kom Slovenijom.

Danas je Sava uzvodno od Siska kategorizirana kao plovni put II klase (do Rugvice, rkm 662), a od Rugvice do granice s Republikom Slovenijom

Prometni potencijali rijeke Save uzvodno od Siska

Geoprometni položaj rijeke Save unutar prometne mreže

razvrstana je kao plovni put I klase (Pravilnik o razvrstavanju i otvaranju vodnih putova na unutarnjim vodama, NN 77/11), ali je realno mogu nost plovidbe vrlo ograni ena u odnosu na dubine voda kao i na prirodne zapreke te postoje e gra evine u pojasu korita (mostovi) koje nepovoljno utje u na odvijanje plovidbe, a isto tako je brzina te enja jedan od neospor-nih ograni avaju ih initelja. S ekonomskog as-pekta i vremenskog okvira u kojem se planira izgradnja hidroelektrana na ovoj dionici realan je i vrlo stvaran rizik odgode izvedbe projek-ta plovnog puta što može stvoriti kašnjenje u ostvarenju plovnosti uzvodno od Siska. Još jedan bitan ograni avaju i initelj plovidbe na dionici Sisak - Brežice su mostovi kojih ima ukupno 14, a koji svojim gabaritima ne zadovo-ljavaju gabarite slobodnog pro la za plovni put kod viših razina. [4]

„Studija izvedivosti i Projektna dokumentacija za rehabilitaciju i razvoj prometa i plovidbe na vodnom putu rijeke Save“ obuhva a mogu -nost uspostave iste kategorije plovnosti V kao do Siska (IV klasa) na cijeloj dionici do Brežica, varijantu s IV klasom do Rugvice i novom lu-kom Rugvica, varijantu s II klasom do Rugvice (bez nove luke) i I klasom do Brežica (even-tualno II klasom), ali je osnovni zaklju ak stu-dije da je sve te zahvate uglavnom vrlo teško ekonomski opravdati u realnom vremenskom razdoblju. Razvojem nauti kog turizma na rijeci Savi može do i i do ekonomske opravdanosti za ure enjem plovnog puta niže klase za plovila kategorije I i II. [4].

SLIKE

Mato Brnardić, mag. ing. traff.

I 29 I


ENERGIJA GEOTERMALNIH VODA HRVATSKE

dr. sc. Miron Kovačić

Do sad su u Hrvatskoj poznata 32 izvora ija je temperatura tijekom cijele godine ve a od srednje godišnje temperature zraka u podru ju na kojem se izvor nalazi.

Priroda geotermalnih voda i povijest korištenja

Geotermalne vode od ostalih se voda razliku-ju po povišenoj temperaturi odnosno po tome što sadržavaju toplinsku energiju koju dobivaju od topline iz unutrašnjosti Zemlje. Za njih je karakteristi no da im je temperatura viša od srednje godišnje temperature zraka na izvoru. Na podru ju Hrvatske radi se o vodama ija je temperatura u na elu ve a od 12 °C.

Zbog topline koja je im glavna zna ajka ove su vode oduvijek bile zanimljive ljudima pa i životinjama. Najpoznatiji primjer kako se živo-tinje koriste geotermalnom vodom su majmuni koji se u Japanu za vrijeme zime od

Documents

1 Hr vodoprivreda 206 Upravljanje vodama · 2014. 11. 28. · 29 Energija geotermalnih voda Hrvatske 33 Zbrinjavanje otpadnog mulja s uređaja otpadnih voda HRVATSKA VODOPRIVREDA