Hr vodoprivreda 200 2012Hrvatskim vodama za razdoblje 2010. ∑ 2012. 22 Zaštita od štetnog djelovanja voda za područje srednje i donje Save 26 Izgradnja sustava zaštite voda na

Zaštita od štetnog djelovanja voda

Jadranski projekt ∑ očuvanje kakvoće mora

Projekt ≈Unutarnje vode√ premašio početne ciljeve

136 godina vodnoga gospodarstva u Hrvatskoj

Ustroj Hrvatskih voda

Antikorupcijski program Hrvatskih voda

Navodnjavanje ∑ kada voda postaje uvjet opstanka

Tema broja

Izdvajamo...

Dobitnici dječjih nagrada Hrvatskih voda

Hrvatskavodoprivreda

ZAGREB I RUJAN / LISTOPAD 2012. I BROJ 200 I GODIŠTE XX. I ISSN 1330-321X I UDK 628.1

prigodan broj

Svim djelatnicima vodnoga gospodarstva čestitamo 7. rujan, Dan Hrvatskih voda! Uredništvo i glavna urednica časopisa Hrvatska vodoprivreda

HRVATSKE VODE

Poštovano čitateljstvo!

Čitajući ove prve retke uvodnika postali ste svjedokom povijesnih činjenica i rijetkih trenutaka sretnih okolnosti obi-lježavanja dva važna događaja koja su se izlaskom ovog broja susrela u istome trenutku. Naime, u rukama držite 200. broj Hrvatske vodoprivrede koja je svjetlo dana ugledala upravo na dan obilježavnja 136 godina organiziranog vodnog gospodarstva u Hrvatskoj. Svečani su trenuci kada možemo biti dijelom tako važnih obljetnica i kada mo-žemo biti ponosni na mnoge generacije prije nas, mnoga imena zaposlenika vodoprivrede i Hrvatskih voda koja su dala pečat i doprinos vodnome gospodarstvu. Neki od njih cijeli svoj život posvetili su vodi i uz nju proveli svoje najljepše trenutke života. Na žalost, mnogi danas nisu više s nama, ali u našim sjećanjima ostaje uspomena i djela koja su ostavili iza sebe i koja su dio našeg svakodnevnog rada i rezultata.

Od davne 1876. godine kada je osnovano Društvo za regulaciju rijeke Vuke s biskupom đakovačkim Josipom Ju-rajom Strossmayerom na čelu, proteklo je mnogo voda i vremena. Svako vrijeme nosilo je sa sobom nešto novo, s rezultatima boljim ili ponekad lošijim, no uvijek s istom željom da se osigura zaštita ljudi i imovine te povoljni uvjeti života, imajući na umu očuvanje okoliša. Hrvatska vodoprivreda dvadeset godina pratila je vjerno sve što se do-gađalo u sektoru vodnog gospodarstva. No, upravo očuvanje okoliša bilo je jedna od glavnih tema raznih autora. Mnogobrojna priznanja i nagrade potvrđuju njenu ulogu u dostignućima informiranja javnosti u području ekologije i priznanje su svima onima koji su stvarali ovaj časopis.

U želji da vam u ovom prigodnom broju što više približimo, aktivnosti i aktualnosti, u vodnome gospodarstvu, pred-stavili smo vam izabrane teme vodnoga gospodarstva koje su obilježile proteklu i ovu godinu, a koje će obilježiti i iduće razdoblje. Teško je, u samo stotinjak stranica, opisati sve što vrijedni djelatnici vodnoga gospodarstva rade i planiraju, ali pokušali smo izdvojiti najzanimljivije. Posebno se zahvaljujem svim kolegama koji su u kratkom vremenu pripreme broja izdvojili vrijeme za pisanje članaka. Vodno gospodarstvo zaista zna funkcionirati u teškim vremenima i pod pritiskom, provjerili smo i mi ≈rađajući√ ovaj broj u samo desetak dana. To govori o njegovoj dugogodišnjoj tra-diciji stvaranja čvrste i stabilne organizacijske strukture i djelatnicima spremnima pružiti odgovore u svakom trenutku.

Nedavno sam imala priliku čuti riječi zahvale visokog dužnosnika, upućene umirovljenom bivšem generalnom direk-toru Hrvatskih voda, gospodinu Jadranku Husariću, koji je izjavio da su Hrvatske vode organizacijski, realizacijom planova i obujmom posla danas najbolja tvrtka u Hrvatskoj. Mi smo sigurni u to, jer rezultat je to mnogih generacija i sadašnjih djelatnika Hrvatskih voda koji svakodnevno obavljaju goleme zadatke. Zato, svim djelatnicima Hrvatskih voda i vodnoga gospodarstva čestitamo njihov dan 7. rujna, sa željom da ustrajno nastave svoj rad prilagođavajući se vremenu upravljanja vodama!

Marija Vizner, urednica

I 2 I

HRVATSKE VODE


INFORMATIVNO-STRUČNI ČASOPIS HRVATSKIH VODA

Izdavač:

HRVATSKE VODE, Zagreb, Ulica grada Vukovara 220

Za izdavača:

Mr. sc. Ivica Plišić, dipl. ing. građ.

Glavna i odgovorna urednica:

Marija Vizner, dipl. ing. agr. I E [email protected]

Uredništvo:

Dr. sc. Danko Holjević, dipl. ing. građ.

Dr. Ing. Zijah Mahmutspahić, dipl. ing. grad.

Dr. sc. Siniša Širac, dipl. ing. kem.

Doc. dr. sc. Danko Biondić, dipl. ing. građ.

Mr. sc. Sanja Barbalić, dipl. ing. građ.

Stjepan Kamber, mag. ing. aedif.

Nedjeljko Šimundić, dipl. ing. građ.

Helena Iveković, dipl. iur.

Robert Kartelo, dipl. ing. građ.

Dinko Polić, dipl. ing. građ.

Fani Bojanić, dipl. ing. građ.

Marinko Galiot, dipl. ing. građ.

Dubravka Mokos, dipl. ing. agr.

Davorin Marković, dipl. ing. biol.

Uredništvo se ne mora nužno slagati s mišljenjem autora.

Ništa što je objavljeno u časopisu ne smije se ni u kojem obliku

reproducirati bez pisanog odobrenja uredništva.

Ovitak:

Antun Cerovečki

Dizajn:

Milivoj Milić

Tisak:

Intergrafika TTŽ, Zagreb

Naklada:

2.500 primjeraka

Dobitnik Priznanja Ministarstva zaštite okoliša i prostornog uređenja RH za

dostignuća na području informiranja i obrazovanja za okoliš.

Dobitnik nagrade Nobiliska 2003. za domete u publiciranju ekoloških tema.

Dobitnik Priznanja Dravski čon 2007. za medijsku suradnju na promociji

Drave.

4 Proslov Ministra poljoprivrede RH

6 Proslov Pomoćnika ministra

poljoprivrede RH

10 Proslov Generalnog direktora Hrvatskih

voda

12 Ustroj Hrvatskih voda

13 Ustroj direkcije Hrvatskih voda

14 Predstavljanje novih direktora VGO

Hrvatskih voda

20 Provedba antikorupcijskog programa u

Hrvatskim vodama za razdoblje

2010. ∑ 2012.

22 Zaštita od štetnog djelovanja voda za

područje srednje i donje Save

26 Izgradnja sustava zaštite voda na

području VGO za srednju i donju Savu

HR

VA

TS

KA

VO

DO

PR

IVR

ED

A I

BR

OJ

200

I R

UJA

N/L

IST

OP

AD

201

2.

Sa

drž

aj

I 3 I

HRVATSKA VODOPRIVREDA I rujan/listopad 2012.

27 Projekt: ≈Regionalni vodoopskrbni

sustav Zagrebačke županije ∑

Zagreb istok√

32 Korištenje voda na području

gornje Save

34 Sustav obrane od poplave

srednjeg Posavlja ∑ osnovno

rješenje

40 Projekti i aktivnosti na području

Dunava i donje Drave

43 Akumulacija Koritnjak

46 Obrana od poplava na rijeci Muri

49 Retencija Vučkovec u obrani

Svetog Martina na Muri

52 Regionalni vodoopskrbni sustav

Neretva ∑ Pelješac ∑ Korčula ∑

Lastovo ∑ Mljet

56 Navodnjavanje ∑ Kada voda

postaje uvjet opstanka

60 Priprema i provedba europskih

projekata u Hrvatskim vodama

64 Jadranski projekt u očuvanju

kakvoće mora

72 Projekt ≈Unutarnje vode√

premašio početne ciljeve

80 Glavni vodnogospodarski

laboratorij ∑ temeljna djelatnost

84 Upravljanje regulacijsko zaštitnim

vodnim građevinama na stoljetnoj

tradiciji

88 Osnovni pokazatelji o znanstveno-

istraživačko-razvojnim projektima

u planovima upravljanja vodama

od 1992. do 2011.

94 Uspješno riješen problem opskrbe

pitkom vodom u moslavačko-

posavskom području

Spust tradicionalnih čamaca

Savom od Rugvice do Oborova

96 Aplikacija projekta Poreč upućena

Europskoj komisiji

97 Dobitnici dječjih nagrada Hrvatskih

voda

102 Obavijesti

I 4 I

HRVATSKE VODE I Proslov Ministra poljoprivrede Republike Hrvatske

izuzetna mi je čast i zadovoljstvo kao resorni Mi-

nistar i predsjednik Upravnog vijeća Hrvatskih

voda pozdraviti vas prilikom ovog izdanja Hr-

vatske vodoprivrede, a povodom 7. rujna, kada

obilježavamo 136. obljetnicu organiziranog vod-

noga gospodarstva u Republici Hrvatskoj i kada

ujedno slavimo dan Hrvatskih voda.

Iskoristio bih ovu priliku i zahvalio svim gene-

racijama djelatnika vodnoga gospodarstva na

uloženom trudu i predanom radu jer su tradicija,

kvaliteta i kontinuitet hrvatskog vodnog gospo-

darstva neupitni i svakako su nešto čime se Hr-

vatska treba ponositi.

S obzirom da će za manje od godinu dana Re-

publika Hrvatska postat dio Europske zajednice

nastavak duge tradicije i bogatog iskustva vod-

noga gospodarstva primjenom pravne stečevine

u području voda, zalog su očuvanju i zaštiti voda

i vodnoga okoliša uz osiguranje održivog razvoja.

Nakon pojave zadnjih velikih voda, iz rujna, li-

stopada i prosinca 2010. godine na području

cijele Europe vodno gospodarstvo Republike

Hrvatske provedbom mjera obrane od poplava

uspješno je odgovorilo izazovima i osiguralo za-

štitu ljudskih života i zdravlja, što u isto vrijeme

na žalost nije bio slučaj u drugim zemljama.

Da su sve prisutnije klimatske promjene ukazuje i

ovogodišnja pojava ekstremnih suša u svim obli-

cima, koju je uzrokovao dugotrajni nedostatak

oborina, gotovo 20 mjeseci i to baš nastavno na

razdoblje zadnjih velikih poplava.

To potvrđuju ovih dana izmjereni ekstremno niski

vodostaji naših rijeka koji su u povijesti mjerenja

dosegli svoj minimum (na pojedinim mjestima

mjerenja su kontinuirana gotovo 90 godina).

Ekstremno zabilježeno stanje vodostaja je uzro-

kovalo i sniženje razine podzemnih voda, što je

posljedično dovelo do presušivanja kako indivi-

dualnih bunara tako i pojedinih vodocrpilišta te

izazvalo i probleme u opskrbi vodom za piće i

ostale potrebe, pa su pojedini gradovi i općine

kao i najugroženije županije uvele mjere ograni-

čenja korištenja čak i redukcije korištenja voda.

Budući su zalihe vode u podzemlju, akumulaci-

jama i površinskim vodotocima dosegle najniže

zabilježene razine, ovo Ministarstvo i Hrvatske

vode poduzimaju kontinuirane i interventne mje-

re u cilju sprječavanja daljnjeg pogoršanja stanja

kao i suzbijanja posljedica suša koje su zahvatile

gotovo cijelo područje Republike Hrvatske.

Uzevši u obzir trend klimatskih promjena i njihovih

posljedica, nastojanja da se svladavaju ili barem

ublaže posljedice tih promjena koje sve češće iza-

zivaju ekstremni događaji poput ovogodišnje suše

koja je uz značajne poremećaje u opskrbi vodom

za piće i druge potrebe, mjestimično potpuno

uništila ili značajno smanjila urode poljoprivrednih

kultura, aktualna su nastojanja za intenziviranje

mjera u cilju osiguranja dovoljnih količina vode

kako za piće tako i za poljoprivredu.

Voda je ključna za poljoprivredu, ruralni razvoj,

proizvodnju hrane i prehranu, jer bez vode nema

ni sigurne proizvodnje hrane. Stoga politiku voda

i sigurnost hrane svjetska zajednica preporučuje

objediniti što je ova Vlada i prepoznala vraćajući

vodno gospodarstvo u okrilje poljoprivrede, ne

samo radi osiguranja dovoljnih količina vode već

i bolje adaptacije na sve prisutnije klimatske pro-

mjene kao i radi učinkovitog korištenja i zaštite

ovog sve važnijeg resursa.

U borbi protiv suše u poljoprivredi, nastavljamo

s provedbom Nacionalnog projekta navodnjava-

nja i gospodarenja poljoprivrednim zemljištem i

vodama u Republici Hrvatskoj (NAPNAV), čijom

provedbom ćemo osigurati poljoprivrednom

sektoru navodnjavanje na površini od 65 000 ha

i time zajamčiti sigurnost proizvodnje hrane kao i

bolju konkurentnost na svjetskim tržištima, a što

Poštovani čitatelji,

Tihomir Jakovina, dipl. ing. agr.

Ministar poljoprivrede i predsjednik Upravnog

vijeća Hrvatskih voda

I 5 I


će utjecati na samodostatnost poljoprivredne

proizvodnje i smanjenje uvoza hrane i poljopri-

vrednih proizvoda u Hrvatskoj. A upravo je to cilj

ovoga Ministarstva, mene i mojih suradnika.

U cilju intenziviranja provedbe Nacionalnog pro-

jekta navodnjavanja i gospodarenja poljoprivred-

nim zemljištem i vodama za izgradnju potrebne

infrastrukture kao i ubrzanu pripremu projektne

dokumentacije za korištenje EU sredstava u tije-

ku je osiguranje i dodatnih fi nancijskih sredstva iz

kreditnih linija HBOR-a .

Zatvaranjem pregovora i članstvom Republike

Hrvatske u Europskoj uniji, Republici Hrvatskoj se

otvaraju značajna ulaganja u infrastrukturu što je

veliki izazov koji Vlada Republike Hrvatske vidi i

kao šansu za oporavak hrvatskoga gospodarstva.

S tim u vezi u cilju osiguranja preduvjeta za razvoj

gospodarstva u okviru Programa Vlade Republi-

ke Hrvatske ≈Pokretanje novog investicijskog

ciklusa u mandatu 2012. ∑ 2015. s posebnom

analizom za 2012. godinu√ pripremljen je Pro-gram investicija iz područja vodnoga gos-podarstva (vodoopskrba, zaštita voda, zaštita

od štetnog djelovanja voda i navodnjavanje) u

maksimalnom iznosu od 300 mil. EUR-a čijom

provedbom se očekuje da vodno gospodarstvo

bude jedan od ključnih čimbenika i pokretača ra-

zvoja gospodarstva Republike Hrvatske.

Konkretni podaci dosadašnje realizacije Progra-

mom planiranih investicija potvrđuju tu činjenicu.

Od planiranih 2,26 mlrd. kuna, ukupno je ugo-

voreno 1,54 mlrd. kuna, a korištenjem sredstava

vodnih naknada i sredstava predpristupnih fon-

dova uz osiguranje dodatnih fi nancijskih sredsta-

va iz različitih kreditnih linija i zajmova, jamstvo su

provedbe planiranog Programa.

Ulaskom Republike Hrvatske u Europsku uni-

ju bit će nam na raspolaganju višestruko veća

sredstva iz strukturnih instrumenata za čije se

korištenje priprema značajan broj projekata, či-

jom provedbom će se osigurati ostvarenje ciljeva

iz pregovora u poglavlju 27. Okoliš ∑ vode, kao i

dostizanje europskih standarda u pružanju vodnih

usluga kako za građane tako i za gospodarstvo.

S obzirom da je voda jedan od osnovnih predu-

vjeta svakog oblika života i briga o ovom općem

dobru iznimno je odgovoran i zahtjevan zadatak,

pogotovo u vrijeme pojave sve učestalijih prirod-

nih ekstrema, potrebno je ovim prirodnim resur-

som maksimalno racionalno gospodariti. Posto-

jećim Zakonom o vodama osigurana je njena

maksimalna pravna zaštita kao nacionalnog

blaga i općeg dobra te je kao takva neotuđiva,

a Zakonom o izmjenama i dopunama Zakona o

vodama planiramo osigurati i njezino bolje kori-

štenje za potrebe hrvatskog gospodarstva kao

i osiguranje preduvjeta za kvalitetniju provedbu

reforme vodnokomunalnog sektora, čime će se

osigurati provedba planiranih ulaganja u vodno-

komunalnu infrastrukturu kao i održivo upravlja-

nje izgrađenim sustavima

Svim djelatnicima vodnoga gospodarstva česti-

tam njihov dan uz zahvalu na predanom radu i

postignutim rezultatima sa željom da još uspješ-

nijim radom i zalaganjem te suradnjom sa institu-

cijama na nacionalnoj razini kao i institucijama iz

susjednih zemalja na prekograničnoj razini, od-

govorimo svim izazovima budućih razdoblja, kao

i skorog članstva u Europskoj uniji!

I 6 I

HRVATSKE VODE I Proslov Pomoćnika ministra poljoprivrede Republike Hrvatske

Nakon zadnjih parlamentarnih izbora, dana 22. pro-

sinca 2011. donesen je Zakon o ustrojstvu i djelo-

krugu ministarstava i drugih središnjih tijela državne

uprave (NN 150/11 i 22/12), kojim je poslove bivšeg

Ministarstva regionalnog razvoja, šumarstva i vod-

noga gospodarstva iz područja vodnoga gospo-

darstva preuzelo Ministarstvo poljoprivrede.

Sukladno navedenom Zakonu, Vlada Republike Hr-

vatske je 23. veljače 2012. donijela novu Uredbu

u unutarnjem ustrojstvu Ministarstva poljoprivrede

(NN 27/12) kojom je ustrojena jedna uprava nadlež-

na za obavljanje poslova vodnoga gospodarstva ∑

Uprava vodnoga gospodarstva, umjesto dosadaš-

nje dvije uprave ( Uprava vodne politike i međuna-

rodnih projekata i Uprava gospodarenja vodama)

radi racionalizacije sustava državne uprave općeni-

to. Za obavljanje poslova Uprave vodnoga gospo-

darstva ustrojena su tri sektora:

1. Sektor voda i vodnog dobra

2. Sektor državne vodopravne inspekcije, upravnog

nadzora i žalbenog postupka

3. Sektor vodne politike i međunarodnih projekata.

U nastavku daje se pregled najznačajnijih aktivnosti Uprave vodnoga gospodarstva

Na sastanku Međuvladine konferencije o pristupa-

nju Republike Hrvatske Europskoj uniji, održanom

u Bruxellesu 30. lipnja 2011. godine, formalno su

dovršeni pregovori o pristupanju Republike Hrvat-

ske Europskoj uniji. Republika Hrvatska je ispunila

najveći dio obveza koje proizlaze iz procesa pri-

stupanja Europskoj uniji što se posebice odnosi

na proces usklađivanja zakonodavstva s pravnom

stečevinom EU. Kao jedno od mjerila za zatvara-

nje poglavlja vezano za Kakvoću voda bilo je da

Hrvatska mora donijeti zakonodavstvo usmjereno

ka prijenosu pravne stečevine u području kakvoće

voda, osobito novi Zakon o vodama i novi Zakon o

fi nanciranju vodnog gospodarstva te ostvariti daljnji

značajan napredak u usklađivanju zakonodavstva u

ovom sektoru donošenjem provedbenog zakono-

davstva, što je i provedeno, a daljnje aktivnosti su

pod stalnim nadzorom Europske komisije.

Uprava vodnoga gospodarstva nastavlja aktivno-

sti na provedbi važećeg Zakona o vodama (NN

153/09 i 130/11) a u tijeku je izrada Zakona o izmje-

nama i dopunama Zakona o vodama kojim bi se

poboljšala usklađenost pojedinih odredaba s prav-

nom stečevinom EU, osiguralo bolje korištenje voda

za potrebe hrvatskog gospodarstva kao i osigurali

preduvjeti za kvalitetniju provedbu reforme vodno-

komunalnog sektora, kao i za pripremu projekata

za fi nanciranje iz fondova EU.

Također radi ispunjenja obveze nakon zatvaranja

pregovora u poglavlju 23. Pravosuđe i temeljna pra-

va, predmetnim izmjenama uskladit će se odredbe

Zakona o vodama i sa Zakonom o općem uprav-

nom postupku (ZUP). Isto tako radi uočenih pro-

blema i nedostataka u provedbi važećeg Zakona o

vodama daju se poboljšanja pojedinih odredbi.

Paralelno s izmjenama i dopunama Zakona o vo-

dama pristupilo se i izradi Zakona o izmjenama i

dopunama Zakona o fi nanciranju vodnoga gospo-

darstva, kojim će se također provesti usklađivanje

sa Zakonom o općem upravnom postupku RH (NN

47/09) i dodatno poboljšati postojeće odredbe.

Sukladno Arhuškoj konvenciji, u razdoblju od 15.

svibnja do 15. lipnja 2012. provedeno je savjeto-

vanje sa zainteresiranom javnošću o Nacrtu prijed-

loga Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o

vodama te u razdoblju od 15. svibnja do 31. svibnja

2012. provedeno je savjetovanje sa zainteresira-

nom javnošću o Nacrtu prijedloga Zakona o izmje-

nama i dopunama Zakona o fi nanciranju vodnoga

gospodarstva.

Naime, nacrti prijedloga oba zakona objavljeni su

na internet stranici Ministarstva poljoprivrede te su

pozvani svi zainteresirani korisnici voda, nadležna

tijela i institucije, fi zičke i pravne osobe koje iskazuju

interes u upravljanju vodama i ostala zainteresirana

javnost na aktivno sudjelovanje u javnoj raspravi o

Aktualnosti u vodnom gospodarstvu Republike Hrvatske

Dražen Kurečić, dipl. ing. agr.

Pomoćnik ministra poljoprivrede

Republike Hrvatske

I 7 I


nacrtima prijedloga zakona o izmjenama i dopu-

nama i dostavu svojih pitanja, prijedloga, mišljenja

u navedenom roku. Također su bile organizirane i

četiri javne rasprave o Nacrtima prijedloga Zakona

diljem Republike Hrvatske (Osijeku, Zagrebu, Rijeci

i Splitu), sektorski sastanci s predstavnicima ključ-

nih sektora i dionika (poljoprivrede, predstavnicima

zaštite okoliša i prirode, predstavnicima Grupacije

vodovoda i kanalizacija).

Trenutno su Nacrti prijedloga izmjena oba Zakona

u završnoj fazi izrade uključujući i primjedbe dane

tijekom savjetovanja sa zainteresiranom javnošću

te se očekuje njihovo donošenje do kraja godine.

Osim usklađivanja zakonodavstva sa relevantnim

EU direktivama, nastavljene su aktivnosti iz Plana

provedbe vodnokomunalnih direktiva. Plan obu-

hvaća aktivnosti i mjere za ispunjenje obveza dviju

najzahtjevnijih direktiva. U cilju ispunjenja zahtjeva

Direktive o vodi za piće u identifi ciranih 68 vodo-

opskrbnih zona radi postizanja zahtjevane kakvoće

vode za piće u pogledu mikrobioloških i kemijskih

pokazatelja planirana je izgradnja objekata u vrijed-

nosti ulaganja od 1,3 milijarde EURa.

Za zadovoljenje zahtjeva Direktive o komunalnim ot-

padnim vodama uvjeta čiji cilj je izgradnja odgovara-

jućih sustava za odvodnju i pročišćavanje otpadnih

voda radi zaštite od onečišćenja voda i vodnog

okoliša predviđena je izgradnja sustava odvodnje i

pročišćavanja na 294 aglomeracije s opterećenjem

većim od 2000 ES u vrijednosti ulaganja 3,2 milijar-

de eura.

Za provedbu zahtjeva obje navedene direktive pu-

tem Plana provedbe vodnokomunalnih direktiva po-

trebno je uložiti značajna fi nancijska sredstva koja se

procjenjuju na 4,5 milijarde eura (33,0 milijarde kn).

Izvori sredstava za navedena ulaganja su prven-

stveno Državni proračun, izvorna sredstva Hrvatskih

voda, sredstva proračuna JLP(R)S, krediti domaćih

i stranih banaka, sredstva EU i drugih donacija.

Svim izgrađenim sustavima se mora osigurati fi nan-

cijski održivo upravljanje odnosno odmah po izgrad-

nji i puštanju sustava u pogon iz cijene vode mora

se osigurati odgovarajuće upravljanje i održavanje

izgrađenih sustava što znači znatno veće troškove

u odnosu na postojeće što će sigurno uzrokovati

povišenje cijena vodnih usluga.

Za ostvarenje uspješne provedbe vodnokomunal-

nih direktiva potrebno je osigurati i učinkovitu refor-

mu vodnokomunalnog sektora koja podrazumijeva:

uspostavu uslužnih područja sukladno zakonu ∑

područja jedne ili više aglomeracija i jednog ili više

vodoopskrbnih sustava na kojima će se usluge

javne vodoopskrbe i odvodnje odvijati,

vodnokomunalna djelatnost se mora odvijati

putem tzv. regionalnih operatera registriranih is-

ključivo za djelatnosti vodoopskrbe i odvodnje s

godišnjom isporukom više od 2 milijuna m3 vode,

poštivanje načela punog povrata troškova vodnih

usluga, što će se defi nirati Uredbom o uslužnim

područjima koja je u izradi, a donosi ju Vlada Re-

publike Hrvatske.

Vezano za vodne usluge, treba istaknuti da je Za-

konom o vodama, radi osiguranja zakonitosti u po-

dručju određivanja cijene vodnih usluga, naknade

za razvoj i naknade za priključenje osnovano Vijeće

za vodne usluge, čije članove je u srpnju 2010. go-

dine imenovao Hrvatski sabor i koje već dvije godine

uspješno obavlja poslove povjerene mu Zakonom.

Rad je Vijeća, ponajprije kroz nadzor zakonitosti ci-

jena vodnih usluga, ali i kroz obavljanje drugih aktiv-

nosti iz svog djelokruga sukladno Zakonu o voda-

ma, u proteklom razdoblju zapažen u domaćim, ali i

međunarodnim stručnim krugovima.

Završetkom pregovora i ulaskom u Europsku uniju,

Hrvatskoj se otvaraju značajna ulaganja u infrastruk-

turu, osobito u vodnogospodarskom sektoru.

Ministarstvo poljoprivrede kao linijsko ministarstvo

zaduženo za sektor voda u okviru Operativnog

programa za okoliš i Hrvatske vode kao proved-

beno tijelo uspostavili su odgovarajuće strukture te

uspješno obavili postupak akreditacije za korištenje

predpristupnih fondova Europske unije. S tim u vezi

treba naglasiti da se već koriste predpristupni fon-

dovi (ISPA ∑ Karlovac, IPA III b ∑ Slavonski Brod,

Knin, Drniš i Sisak), a očekuje se odobrenje aplici-

ranog projekta Poreč. Ulaskom Republike Hrvatske

u Europsku uniju bit će nam na raspolaganju više-

struko veća sredstva iz strukturnih instrumenata. Za

buduće provođenje projekata iz strukturnih instru-

menata, uz daljnje jačanje uspostavljenih kapaciteta

na nacionalnoj razini, nužno je uspostaviti strukture i

ojačati kapacitete na lokalnoj razini.

U pripremama za buduće strukturne fondove izra-

đena je indikativna lista od 39 projekata procijenje-

ne vrijednost 1.344.000.000 EUR. Za potrebe ko-

ordinacije i praćenja pripreme projekata osnovani

su projektni timovi koje čine predstavnici Hrvatskih

voda, ove Uprave te predstavnici lokalnih zajednica i

komunalnih tvrtki. Daljnju pripremu projekata znatno

će olakšati angažman JASPERS stručnjaka (Joint

Assistance to Support Projects in European Regi-

ons ∑ zajednička pomoć za potporu projektima u

europskim regijama). JASPERS ima ulogu pomoći

12 centralnih i istočnih zemalja članica EU u pripre-

mi velikih projekata koji će biti podneseni za dodjelu

bespovratne pomoći u sklopu strukturnih i kohezij-

skih fondova, a čija pomoć je također na raspolaga-

nju i Republici Hrvatskoj, a fi nancirana je iz EU sred-

stava. Cilj je povećati kvantitetu i kvalitetu projekata

koji će biti poslani na odobrenje službama Europske

komisije. Trenutno su najzreliji projekti Osijek, Vuko-

var i Čakovec. Uz navedeno osigurana je tehnička

pomoć iz EU fondova u iznosu od 6.290.000 EUR,

sa nacionalnim sufi nanciranjem od 1.110.000 EUR

I 8 I

HRVATSKE VODE I Proslov Pomoćnika ministra poljoprivrede Republike Hrvatske

za pripremu dodatne liste od 16 projekata po redo-

slijedu Plana provedbe vodno komunalnih direktiva.

Dok se značajnije ne povećaju sredstva iz EU fon-

dova za izgradnju vodnokomunalne infrastrukture uz

redovita ulaganja u strateške projekte vodnoga gos-

podarstva iz nacionalnih izvora fi nanciranja već dugi

niz godina koriste se zajmovi Svjetske banke za

slijedeće projekte: Projekt zaštite od onečišćenja na

priobalnom području ∑ Jadran 2 vrijednosti 120 mil.

EURA uz darovnicu GEF-a 6,4 mil. USD sa razdo-

bljem realizacije 2009-2014 i Projekt unutarnje vode

vrijednosti 105,3 mil. (sve tri komponente: vodoop-

skrba, odvodnja otpadnih voda i zaštita od poplava)

koji se provodio od 2008. i završava ove godine.

Istovremeno u cilju pokretanja razvoja gospodar-

stva Republike Hrvatske u okviru Programa Vlade

Republike Hrvatske „Pokretanje novog investicij-

skog ciklusa u mandatu 2012.-2015. s posebnom

analizom za 2012. godinu“ pripremljen je Program

investicija iz područja vodnoga gospodarstva (vo-

doopskrba, zaštita voda, zaštita od štetnog djelova-

nja voda i navodnjavanje) u maksimalnom iznosu od

300 mil EUR-a.

Radi provedbe ovog programa osigurano je dodat-

no fi nanciranje zajmovima Erste&Steiermarkische

Bank d.d. Rijeka, HBOR-a u iznosu od cca 460

mil kuna i zajmovima Europske investicijske banke

(EIB) i Razvojne banke Vijeća Europe (CEB) putem

Projekta „Financiranje vodno-komunalne infrastruk-

ture“ u iznosu od 150 milijuna Eura, a svaka Banka

sudjeluje s jednakim iznosom sredstava od po 75

milijuna Eura i provodit će se u razdoblju 2012. ∑

2015. godine, a u tijeku je priprema za aktiviranje još

dodatnih 650 mil kn.

Povrat sredstava za gore navedene zajmove će se

osigurati iz namjenskih sredstava naknada za ko-

rištenje i zaštitu voda, te je sukladno tome Vlada

Republike Hrvatske na 41. sjednici Vlade održanoj

19. srpnja 2012. donijela Uredbu o izmjeni Uredbe

o visini naknade za zaštitu voda i Uredbu o izmjena-

ma i dopunama Uredbe o visini naknade za korište-

nje voda koje su objavljene u „Narodnim novinama“

broj 83/2012.

Navedenim Uredbama povećat će se predmetne

naknade za ukupno 1 kn/m3 isporučene odnosno

ispuštene otpadne vode, koje bi se primjenjivale od

1. siječnja 2013. godine te će se osigurati poveća-

nje na godišnjoj razini sredstava raspoloživih za ula-

ganja u razvoj sustava javne vodoopskrbe i javne

odvodnje u približnom iznosu od 250 milijuna kuna.

Provedbom ovog Programa od vodnog gospodar-

stva se očekuje da bude perjanica razvoja hrvat-

skog gospodarstva općenito i osigura zaposlenost

mnogim tvrtkama u procesu izgradnje vodnogos-

podarske infrastrukture.

Istovremeno radi poticanja ulaganja u investicije u

Republici Hrvatskoj, Uredbom o izmjeni Uredbe o

visini vodnoga doprinosa („Narodne novine“ broj

19/2012. ∑ stupila na snagu dana 17. veljače 2012.

godine) smanjena je visina vodnoga doprinosa za

sve vrste građevina (10 tarifnih brojeva) 50% u od-

nosu na visinu vodnog doprinosa propisanu tada

važećom Uredbom.

Međutim najstarija vodnogospodarska djelatnost

kojoj možemo zahvaliti i ovu 136. obljetnicu orga-

niziranog djelovanja u vodnom gospodarstvu je

svakako obrana od poplava. Naime, u Hrvatskoj su

poplave, koje su se dogodile u rujnu, listopadu i pro-

sincu 2010. i zahvatile gotovo cijelo područje Repu-

blike Hrvatske, a neka područja su pogodile i u više

navrata (područje Metkovića i okolice čak tri puta),

ostavile značajnu materijalnu štetu, no srećom nije

bilo ljudskih žrtava.

Promatrajući posljednje poplavne događaje u Hr-

vatskoj, ali i u širem, međunarodnom, pa i global-

nom kontekstu, nedvojbeno je da su te poplave, ali i

druge prirodne nepogode, posljedica sve izraženijih

klimatskih promjena, čije učinke prema raspoloživim

prognozama i procjenama, možemo očekivati i u

nadolazećim godinama.

Da su sve prisutnije klimatske promjene ukazuje i

ovogodišnja pojava ekstremnih suša, pa tako od

pojave zadnjih velikih poplava gotovo 20 mjeseci

nije bilo oborina o čemu svjedoče ovih dana izmje-

reni ekstremno niski vodostaji naših rijeka.

S obzirom da pojava izrazito dugih sušnih razdoblja

ograničava razvoj poljoprivrede, jedne od najvažni-

jih gospodarskih grana u Republici Hrvatskoj, kao

odgovor na ovu prirodnu nepogodu, i dalje nastav-

ljamo s provedbom Nacionalnog projekta navod-

njavanja i gospodarenja poljoprivrednim zemljištem

i vodama u Republici Hrvatskoj (NAP NAV), čijom

provedbom se planira do 2020. godine poljopri-

vrednom sektoru osigurati navodnjavanje na povr-

šini od 65 000 ha.

U proteklih godina u sklopu realizacije NAPNAV-a

obuhvaćeno je na različite načine (projektna doku-

mentacija, sanacija i izgradnja sustava za navodnja-

vanje) cca 95.000 ha na području cijele Republike

Hrvatske u što je zaključno sa 2011. godinom uku-

pno uloženo 587 mil. kuna (od čega su preko 80 %

sredstva Državnog proračuna) te se procjenjuje da

se zaključno sa 2011. godinom u Republici Hrvat-

skoj aktivno navodnjavanja cca 18.000 ha poljopri-

vrednih površina (dok se 2003. navodnjavalo svega

9.000 ha), što je povećanje od 100 %.

Do dovršenja izrade projektne dokumentacije i isho-

đenja potrebnih dozvola za gradnju novih sustava

navodnjavanja, u proteklom razdoblju započelo se

sa sanacijom i rekonstrukcijom postojećih sustava

navodnjavanja koji su, zbog stagnacije ove djelatno-

sti posljednjih godina, uništeni ili zapušteni.

Kroz program djelomične i potpune sanacije uku-

pno je osposobljeno cca 4000 ha na području Vu-

I 9 I


kovarsko-srijemske, Osječko-baranjske županije i

Zadarske županije.

U ovom razdoblju, u potpunosti je dovršena iz-

gradnja 5 novih sustava javnog navodnjavanja uku-

pnog obuhvata 1222 ha (od kojih SN Gat (500 ha)

u Osječko-baranjskoj županiji, SN Kaptol ∑ I faza

(70 ha) u Požeško slavonskoj županiji, SN Poljopri-

vredno-šumarske škole Vinkovci (52 ha) u Vukovar-

sko-srijemskoj županiji. U pripremi je proširenje SN

Kaptol ∑ I. faza (sa 70 na 110 ha) i izgradnja SN

Ramanovci-Bektež (367 ha) ta nastavak izgradnje

akumulacije Londža (Požeško-slavonska županija).

Daljnja provedba NAPNAV-a odnosno njegovo fi -

nanciranje osim iz državnog proračuna planirana je

i kroz pripadajuće Strukturne fondove i Kohezijski

fond. Stoga su i pokrenute određene aktivnosti u

ovom Ministarstvu i Agenciji za plaćanja u poljopri-

vredi, ribarstvu i ruralnom razvoju kako bi se što kvali-

tetnije pripremili za povlačenje dostupnih sredstava iz

odgovarajućih pristupnih fondova EU nakon 1. srpnja

2013. kada Republika Hrvatska pristupa u EU.

Unatoč značajnim dostignućima u području voda na

globalnoj razini, i dalje su prisutni brojni stari izazovi

(Izviješće o stanju okoliša Agencije za zaštitu oko-

liša EU, 2010). Onečišćenje vodnih resursa, hidro-

morfološke promjene, prekomjerno crpljenje voda,

odstupanja u kakvoći tala imaju značajan utjecaj

na ekosustave površinskih voda i na gospodarske

aktivnosti, osobito na međuovisnost vode, hrane i

proizvodnje energije. Porast stanovništva, promje-

ne u korištenju zemljišta i ekonomski razvoj ukazuju

na porast onečišćenja voda i nedostatak vode, što

se još pogoršava sve prisutnijim klimatskim promje-

nama, osobito na području Mediterana, dok su sve

intenzivnije i sve češće pojave poplava u mnogim

dijelovima Europe. Sve ovo ukazuje na teško ostva-

renje glavnog cilja Okvirne direktive o vodama ∑ do-

brog stanja svih voda EU do 2015. godine.

Te je bilo potrebno provesti sveobuhvatnu analizu

provedbe s ocjenom postizanja zahtjeva direktiva u

području zaštite okoliša sa aspekata zaštite i očuva-

nja voda kao podlogu za nove dugoročne strategije

u upravljanju vodama, što je u završnoj fazi proved-

be putem Službi Europske komisije kroz dokument

pod nazivom A Blueprint to safeguard Europe's

Water Resources ili Plan zaštite europskih vodnih

resursa. Skraćeno Blueprin ili Plan zaštite voda na

razini EU predviđen je kao odgovor na brojne iza-

zove s novim opcijama i politikama u zaštiti okoli-

ša i voda s ciljem očuvanja vodnih resursa diljem

Europe, a radi osiguranja dovoljnih količina voda za

zakonom propisana korištenja.

Uvažavajući načelo održivog razvoja i princip inte-

gralnog upravljanja vodama, Okvirna direktiva o vo-

dama predviđa izradu Plana upravljanja vodnim po-

dručjem, kao mehanizam pomoću kojeg se trebaju

ostvariti kriteriji zacrtani ovom Direktivom te krajnji

cilj: dobro stanje svih voda.

Vlada Republike Hrvatske je početkom prosinca

2010. usvojila Nacrt Plana upravljanja vodnim po-

dručjima. Nacrt Plana je usvojen po skraćenoj pro-

ceduri sukladno pregovorima, ali s provedbom mje-

ra iz prvog ciklusa do kraja 2015. godine zajedno s

ostalim zemljama članicama Europske unije.

Za Plan je sukladno zahtjevima Okvirne direktive

o vodama provedeno uključivanje i konzultiranje

ključnih dionika i zainteresirane javnosti kroz javne

rasprave, sastanke s relevantnim sektorima i pu-

tem Savjeta vodnih područja. U tijeku je provedba

strateške procjene Plana koja je propisana za sve

planove i programe i provodi se sukladno Uredbi

o strateškoj procjeni utjecaja plana i programa na

okoliš (NN 64/08). Završetak postupka strateške

procjene i donošenje Plana se očekuje krajem ove

godine.

Donošenjem i primjenom prvog Plana upravljanja

vodnim područjima s ciljem osiguranja dobrog sta-

nja svih voda, Republika Hrvatska nastavlja s ak-

tivnostima iz pregovora u području voda koje se u

potpunosti uklapaju u strategiju zaštite i očuvanja

vodnih resursa predviđenu Blueprintom.

Primjenom Okvirne direktive o vodama jača se kon-

cept upravljanja vodama na razini slivova što je već

dulje vrijeme praksa i u Republici Hrvatskoj, među-

tim uvođenjem novog pristupa planiranju sa širim

uključivanjem javnosti od samog početka izrade

planskih dokumenata i povećanje javnog interesa

za sve aspekte vodnoga gospodarstva kontinu-

irano, ne samo u doba poplava, suša i proslava,

omogućit će bolje preduvjete i podloge potrebne

za kvalitetno donošenje odluka i održivo upravlja-

nje vodama. Na taj još više i cjelovitije se promovira

konstruktivni dijalog u kojem sve uključene strane ∑

javnost, stručnjaci i predstavnici vlasti - uče jedni od

drugih na putu ostvarenja zajedničkih ciljeva.

Na kraju bih svim djelatnicima vodnoga gospodar-

stva čestitao 136. obljetnicu organiziranog djelova-

nja vodnoga gospodarstva u Republici Hrvatskoj sa

željom da će i buduće generacije djelatnika vod-

noga gospodarstva prepoznati vrijednost uloženog

truda i koristeći postojeća iskustva s još većim ža-

rom nastaviti aktivnosti na zaštiti i očuvanju vodno-

ga bogatstva na kojem nam mnogi zavide.

I 10 I

HRVATSKE VODE I Proslov Generalnog direktora Hrvatskih voda

Mr. sc. Ivica Plišić, dipl. ing. građ.

generalni direktor Hrvatskih voda

svake je godine 7. rujna poseban dan za rad-

nike vodnoga gospodarstva ∑ i za one u resor-

nom ministarstvu i za one u Hrvatskim vodama

i za one u suradničkim tvrtkama. To je dan kada

s ponosom ističemo da naš sustav ima konti-

nuitet i dugu tradiciju kakvu imaju samo rijetke

institucije u Republici Hrvatskoj, kada se prisje-

ćamo naših uglednih prethodnika i kada pred-

stavljamo planove našeg budućeg djelovanja

na korist hrvatskim građanima koji nas plaćaju.

Danas kao moderna i snažna javna ustanova

za upravljanje vodama u Republici Hrvatskoj

sustavno provodimo aktivnosti na ostvarenju

ciljeva postavljenih Strategijom upravljanja vo-

dama, a time i vladinu politiku pokretanja inve-

sticija čime omogućujemo zaposlenost mnogim

hrvatskim tvrtkama koje se bave pojedinim se-

gmentima vodnoga gospodarstva.

Nedavnim donošenjem Pravilnika o unutar-

njem ustrojstvu početkom lipnja ove godine,

Hrvatske vode su ostvarile sve organizacijske

pretpostavke za učinkovitiju provedbu zadaća

koje proizlaze iz članstva u Europskoj uniji ∑ od

vodnogospodarskog planiranja, monitoringa i

izvješćivanja o stanju voda i vodnih sustava, pa

sve do pripreme i provedbe projekata sufi nan-

ciranih iz europskih fondova. Ono što nam ove

jeseni predstoji jest dovršenje prilagodbe ras-

položivih ljudskih potencijala novome ustroju.

Provodeći vladin program ≈Pokretanje novog

investicijskog ciklusa u mandatu od 2012. ∑

2015. ∑ s posebnom analizom za 2012. godi-

nu√, kojim su Hrvatske vode predviđene za no-

sitelja velikih investicija, u srpnju smo paralelno

s našim redovitim ulaganjima u sustave uređe-

nja voda i vodnokomunalne sustave potpisali

158 dodatnih ugovora o fi nanciranju izgradnje

vodnokomunalnih sustava u ukupnoj vrijednosti

od oko 400 milijuna kuna, od čega 75 ugovo-

ra iz djelatnosti vodoopskrbe i 83 ugovora iz

djelatnosti odvodnje i pročišćavanja otpadnih

voda. Ugovorenim fi nanciranjima omogućiti

će se povećanje gospodarskih aktivnosti gra-

đevinskog sektora, povećanje sigurnosti javne

vodoopskrbe, smanjenje gubitaka u vodoop-

skrbnim mrežama, odnosno smanjenje poslje-

dica dugotrajne suše naročito u turističkim po-

dručjima. Također će se dovršiti izgradnja četiri

nova i rekonstrukcija jednog postojećeg uređa-

ja za pročišćavanje otpadnih voda i izgraditi će

se nešto više od 100 km kolektora, čime će se

ostvariti pretpostavke za priključenje dodatnih

tridesetak tisuća stanovnika na sustave javne

odvodnje.

Dana 8. kolovoza 2012. godine službeno je

prema Europskoj komisiji upućena IPA aplika-

cija projekta ≈Sustav odvodnje s uređajima za

pročišćavanje otpadnih voda grada Poreča√

radi odobrenja sufi nanciranja projekta europ-

skim sredstvima IPA programa. Projekt je pri-

premljen i predložen u okviru IPA Operativnog

programa ≈Zaštita okoliša√ za razdoblje 2007.

∑ 2013. godine i njegove prioritetne osi 2: ≈Za-

štita vodnih resursa Hrvatske kroz poboljšanje

sustava vodoopskrbe i integriranog sustava

upravljanja otpadnim vodama√. Ukupna vri-

jednost projekta iznosi oko 67 milijuna eura od

čega se sufi nanciranje bespovratnim sredstvi-

ma Europske unije očekuje u iznosu od oko 50

milijuna eura, dok će nacionalno sufi nanciranje

iznositi oko 17 milijuna eura.

Projekt Poreč je najveći projekt vodnoga sek-

tora u Republici Hrvatskoj koji je predložen za

sufi nanciranje sredstvima europskih fondova.

Ostali dosadašnji projekti bili su Karlovac uku-

pne vrijednosti od oko 36 milijuna eura, Sisak

oko 32 milijuna eura, Slavonski Brod oko 30

milijuna eura, Knin oko 16 milijuna eura i Dr-

niš ukupne vrijednosti od oko 6,5 milijuna eura.

Hrvatske vode su vodile pripremu svih navede-

Poštovani čitatelji,

I 11 I


nih projekata osim projekta Karlovac i bile su

glavni pokretač procesa. Odobrenjem projekta

Poreč za sufi nanciranje europskim sredstvima

osigurati će se povlačenje svih sredstava koja

su na raspolaganju sektoru voda za razdoblje

2007. ∑ 2013., a čiji je ukupni iznos oko 87 mili-

juna eura. Hrvatske vode su time potvrdile svoju

sposobnost pripreme i provedbe projekata su-

fi nanciranih europskim sredstvima, što će biti

od naročite važnosti kada Republika Hrvatska

postane punopravna članica Europske Unije i

kada dostupna sredstva iz europskih fondova

budu višestruko veća od onih koja su sada na

raspolaganju.

Osim pripreme i provedbe vodnokomunalnih

projekata, zadaće Hrvatskih voda su pripreme

i provedbe razvojnih projekata sustava zaštite

od štetnog djelovanja voda i navodnjavanja, te

višenamjenskih projekata uređenja i korištenja

voda i zemljišta u suradnji s drugim investito-

rima. Takvi projekti su naročito važni zbog

ublažavanja posljedica hidroloških ekstrema

∑ poplava i suša, zbog proizvodnje električ-

ne energije iz obnovljivih izvora i zbog riječne

plovidbe. U pripremi takvih projekata moramo

uložiti dodatne napore, kako bismo i za njihovu

provedbu u budućnosti osigurali sufi nanciranja

sredstvima iz europskih fondova.

Svim zaposlenicima, umirovljenicima i suradni-

cima vodnoga gospodarstva još jednom ističem

značenje tradicije i kontinuiteta našeg djelovanja

i od srca čestitam 7. rujna, Dan Hrvatskih voda.

GENERALNI DIREKTOR

ZAMJENIK GENERALNOG DIREKTORAZA VODNO PODRU JE

RIJEKE DUNAV

ZAMJENIK GENERALNOG DIREKTORAZA JADRANSKO

VODNO PODRU JE

VGI “Bi Bosut”Vinkovci

VGI “Zrmanja Zadarsko primorje”

Zadar

VGI “Mirna Dragonja”Buzet

VGI “Vuka”Osijek

VGI “Zagreba ko prisavlje”Zagreb

VGI “Zelina Lonja”Dugo Selo

VGI “Krapina Sutla”Veliko Trgoviš e

VGI “Brodska posavina”Slavonski Brod

VGI “Krka Šibensko primorje”Šibenik

VGI “Raša Boljun ica”Labin

VGI “Baranja”Darda

VGI “Orljava Londža”Požega

VGI “Cetina”Sinj

VGI “Kvarnersko primorje i otoci”Rijeka

VGI “Lika, Podvelebitsko primorje i otoci”

Gospi

VGI “Karašica Vu ica”Donji Miholjac

VGI “Šumetlica Crnac”Nova Gradiška

VGI “Srednjodalmatinsko primorje i otoci”

Split

VGI “Županijski kanal”Virovitica

VGI “Subocka Strug”Novska

VGI “Vrljika”Imotski

VGI “Gorski kotar”Delnice

VGI “Ilova Pakra”Daruvar

VGI “Matica”Vrgorac

VGI “Bistra”ur evac

VGI “ esma Glogovnica”Bjelovar

VGI “Neretva Kor ula”Opuzen

VGI “Plitvica Bednja”Varaždin

VGI “Lonja Trebež”Kutina

VGI “Dubrova ko primorje”Dubrovnik

VGI “Trnava”akovec

VGI “Banovina”Sisak

VGI “Kupa”Karlovac

USTROJ HRVATSKIH VODA

VGO ZA SREDNJU I DONJU SAVU

VGO ZA GORNJU SAVU

VGO ZA MURUI GORNJU DRAVU

VGO ZA DUNAVI DONJU DRAVU

VGO ZA SLIVOVESJEVERNOG JADRANA

VGO ZA SLIVOVEJUŽNOG JADRANA

DIREKCIJA

I 12 I

HRVATSKE VODE I Ustrojstvo Hrvatskih voda

GENERALNI DIREKTOR

ZAMJENIKGENERALNOG DIREKTORA

ZAMJENIKGENERALNOG DIREKTORA

USTROJ DIREKCIJE HRVATSKIH VODA

UREDGENERALNOG DIREKTORA

SEKTOR ZAŠTITE ODŠTETNOG DJELOVANJA

GLAVNI CENTAROBRANE OD POPLAVA

SEKTOR KORIŠTENJA VODA

SEKTOR ZAŠTITE VODA

SEKTOR PLANIRANJAI TEHNI KE KONTROLE

SEKTOR FINANCIJA

SEKTOR PRAVNIHI KADROVSKIH POSLOVA

SEKTOR INFORMACIJSKEI KOMUNIKACIJSKE TEHNOLOGIJE

DIREKTOR RAZVITKA

SEKTOR RAZVITKA

GLAVNIVODNOGOSPODARSKI

LABORATORIJ

ZAVOD ZAVODNO GOSPODARSTVO

JEDINICA ZA PROVEDBU NACIONALNOG PROGRAMA

NAVODNJAVANJA I GOSPODARENJA POLJOPRIVREDNIM ZEMLJIŠTEM

I VODAMA

JEDINICA ZA PRIPREMU I PROVEDBU PROJEKATA

SUFINANCIRANIH SREDSTVIMA EU

JEDINICA ZA PROVEDBUNACIONALNIH VODNO-

GOSPODARSKIH PROJEKATA

JEDINICA ZA PROVEDBUPROJEKATA

ZAŠTITE OD ONI EŠ ENJA U PRIOBALNIM GRADOVIAMA

SLUŽBA LOGISTIKE

Shematski prikaz unutarnjih ustrojstvenih jedinica Hrvatskih voda sukladno novom Pravilniku o unutarnjem ustrojstvu od 1. lipnja 2012. i i njegovim Prvim izmjenama i dopunama od 30. srpnja 2012. godine

I 13 I


I 14 I

HRVATSKE VODE I Predstavljanje novih direktora VGO Hrvatskih voda

Milan Mateša, dipl. ing. stroj.

direktor VGO za srednju i donju Savu

Milan Mateša rođen je 28. ožujka 1967. godine

u Novoj Gradiški gdje je završio osnovnu i sred-

nju školu. Na strojarskom fakultetu u Slavon-

skom Brodu 1992. diplomirao je stekavši zvanje

inženjera strojarstva, a 2005. godine zvanje di-

plomiranog inženjera strojarstva.

U Ministarstvu zaštite okoliša, prostornog ure-

đenja i graditeljstva, 2001. godine položio je

stručni ispit za strukovno područje strojarstva

(ing. strojarstva) kao i 2009. godine stručni is-

pit za strukovno područje strojarstva (dipl. ing

strojarstva).

Član je Hrvatske komore inženjera strojarstva

(HKIS) u graditeljstvu od 2009. godine. Godine

2000. završio je izobrazbu za energetsko cer-

tifi ciranje zgrada i energetske preglede razine

Modul 1.

Radno iskustvo stjecao je od 1993. godine u

poduzećima TANG d.d. Nova Gradiška, Đuro

Đaković, tračnička vozila, Plin projekt d.o.o.,

Nova Gradiška i od 1999. godine u Plin instala-

cije d.o.o. Nova Gradiška. Većim dijelom bogato

radno iskustvo stjecao je u operativi kao inženjer

gradilišta ili glavni inženjer gradilišta, te manjim

dijelom u projektiranju i stručnom nadzoru.

Tjekom posljednjih 13 godina bio je direktor

tvrtke ≈PLIN INSTALACIJE d.o.o.√ Nova Gra-

diška čije je osnovno djelovanje bilo izgradnja

plinovoda, vodovoda, instalacija plina i vode

i ostalih poslova u graditeljstvu. Ovim zahtjev-

nim poslovima stječe tehničko ∑ menadžerska

znanja i iskustvo u rukovođenju. Također, kroz

radne zadatke i vlastiti interes stječe puno zna-

nja i iskustva u energetici, odnosno energetskoj

učinkovitosti i obnovljivim izvorima energije, čije

će prednosti i vlastiti odgovoran odnos prema

okolišu i prirodi upotrijebiti i u sustavu ≈Hrvatskih

voda√.

U razdoblju od 01.06.2009. do 06.07.2012. za-

mjenik je gradonačelnika Grada Nova Gradiška

(volonter) zadužen za gospodarstvo i komunal-

nu problematiku, tjekom kojeg je radio na razvo-

ju gospodarstva i komunalne infrastrukture, te

sudjelovao u većem broju EU projekata.

Od ostalih znanja ističemo napredno korištenje

računala: MS Offi ce paketa i CAD/CAM sustavi,

Mechanical Desktop ∑ Auto CAD te upotreba

engleskog jezika.

I 15 I


Andrino Petković, dipl. ing. građ.

direktor VGO za gornju Savu

Andrino Petković rođen je 11. ožujka 1961.

godine u Kotoru, u Boki Kotorskoj. Osnovnu

školu završio je u Tivtu, a gimnaziju u Kotoru.

Na Fakultetu građevinskih znanosti Sveučilišta

u Splitu diplomirao je 1985. i stekao zvanje di-

plomiranog inženjera građevinarstva.

Od 1985. do 1988. godine, kao bivši stipen-

dist, zapošljava se i radi na gradilištima podu-

zeća Lavčević Split. U tadašnju Vodoprivrednu

radnu organizaciju OOUR Projekt Split dolazi

sredinom 1988. godine i radi na poslovima pro-

jektiranja i nadzora u vodoopskrbi. Stručni ispit

položio je 1990. godine.

Transformacijom tadašnjeg vodnog gospodar-

stva nastavlja svoj rad u Hrvatskoj vodoprivre-

di pa zatim u Hrvatskim vodama. Od 1993. do

1998. godine voditelj je Službe korištenja i gos-

podarenja vodama u VGO-u Split za koje vrije-

me je bio i član nadzornog odbora Vodooprivre-

de Vrgorac te predsjednik nadzornog odbora

Vodoprivrede Imotski.

Od značajnijih projekta u to vrijeme radio je kao

nadzorni inženjer na polaganju podmorskih cje-

vovoda za otoke Lopud, Koločep, Šipan i Mljet,

te na polaganju podmorskih cjevovoda za Pe-

lješac i Korčulu. Značajan je i njegov rad na

sanaciji i rješavanju problema opskrbe vodom

zadarsko-biogradskog područja za vrijeme Do-

movinskog rata.

1998. godine imenovan je na mjesto direktora

Vodovoda i kanalizacije d.o.o. Split, koju duž-

nost obavlja do 2003. godine. Za to vrijeme bio

je član uprave Grupacije vodovoda i kanalizacija

Hrvatske i član Upravnog vijeća Agencije EKO

∑ Kaštelanski zaljev. Od 2000. do 2003. bio je

član Upravnog vijeća Hrvatskih voda te je su-

djelovao u osnivanju Agencije za zaštitu okoli-

ša RH i bio članom prvog Upravnog vijeća te

Agencije od 2002. do 2004. godine.

U Institut građevinarstva Hrvatske prelazi 2003.

gdje obavlja poslove izvršnog direktora i kasnije

zamjenika direktora za djelatnosti geotehnike,

hidrotehnike i ekologije. Sudjelovao je u razli-

čitim fazama pripreme i realizacije značajnih

projekata kao što su: HE Lešće, uređaj za pro-

čišćavanje otpadnih voda i nova putnička luka

Gaženica u Zadru, kontejnerski terminal u Luci

Ploče, rekonstrukcija i dogradnja Luke Gruž u

Dubrovniku, fi zikalna modelska ispitivanja eva-

kuacijskih organa buduće HE Ombla i splitske

gradske luke, prostormo-prometna studije šireg

područja grada Splita, studije utjecaja na oko-

liš za uređaje za pročišćavanje otpadnih voda i

ispuste u sklopu Jadranskog projekta, SUO za

novi putnički terminal zračne luke Zagreb i dr.

Kao direktor Sektora IGH Invest koordinirao je

pripremu i realizaciju projekta izgradnje Spala-

dium Arene u Splitu po modelu javno-privatnog

partnerstva, nakon čega kao direktor preuzima

vođenje IGH-ovog Zavoda za planiranje, studije

i zaštitu okoliša od 2010. do 2011. godine.

U Hrvatske vode na mjesto direktora Vodno-

gospodarskog odjela za gornju Savu dolazi u

kolovozu 2012. sa mjesta pomoćnika direktora

za ekologiju IGH-ovog Sektora za geotehniku,

hidrotehniku i ekologiju.

Bio je član Upravnog odbora Hrvatske komo-

re arhitekata i inženjera u građevinarstvu od

2007. ∑ 2010. Ovlašteni je inženjer građevinar-

stva i član je više strukovnih udruga: Hrvatske

komora inženjera građevinarstva (od 2010.

član Upravnog odbora), Udruge građevinskih

inženjera Split (član Izvršnog odbora od 1995.

∑ 2007.), Hrvatskog saveza građevinskih inže-

njera (član Predsjedništva od 2001. ∑ 2009.),

Hrvatskog društva za zaštitu voda i mora, Hr-

vatske udruge certifi ciranih članova nadzornih

odbora.

Posjeduje specijalistička znanja i iskustava u

području: organiziranja i upravljanja javnim tr-

govačkim društvima i ustanovama u komu-

nalnom i vodnom gospodarstvu, konzaltinga i

vođenje projekata u graditeljstvu (pomorsko, hi-

drotehničko i ekološko inženjerstvo), korištenja

i gospodarenja vodnim resursima, fi nanciranja

projekata kreditima međunarodnih fi nancijskih

institucija (IBRD, EBRD, EIB, KfW), javno-pri-

vatnog partnerstva i dr. Govori engleski. Kao

član stručnog tima HKIG koautor je publikacije

Hrvatska ∑ nova vrata Europe, programa kapi-

talnih razvojnih multimodalnih prometnih pro-

jekata, te koautor Smjernica za javnu nabavu

inženjerskih usluga, također u izdanju HKIG.

I 16 I


Siniša Kukić, dipl. iur.

direktor VGO za Dunav i donju Dravu

Siniša Kukić rođen je 3. lipnja 1957. godine u

Vukovaru. Na pravnom fakultetu u Osijeku di-

plomirao je 1982. godine stekavši zvanje diplo-

miranog pravnika.

Prva radna iskustva stekao je kroz pripravnič-

ki staž u poduzeću SOUR VUPIK VUKOVAR, a

kasnija radna iskustva stjecao je od 1996. go-

dine u poduzećima BOLAGO D.N.O. u Kopru,

Slovenija, kao vlasnik i direktor, od 2002. godi-

ne u VUPIK d.d. u Vukovaru kao direktor hotela,

trgovine i usluga i kao direktor profi tnog centra

turizam i ugostiteljstvo, a od 2012. u SMILJA-

NIĆ d.o.o. u Vukovaru kao direktor razvoja.

Od ostalih znanja ističemo napredno korištenje

računala: MS Offi ce paketa te upotreba engle-

skog jezika.

I 17 I


mr. sc. Leonard Sekovanić, dipl. ing. građ.

direktor VGO za Muru i gornju Dravu

Leonard Sekovanić rođen je 17. prosinca 1974.

godine u Varaždinu gdje je završio osnovnu i

srednju školu. Diplomirao je 2001. godine na

studiju sedmog prvog stupnja Sveučilišta u Za-

grebu, Građevinskom fakultetu, smjer hidroteh-

nika.

Kao stipendist Hrvatskih voda, nakon završet-

ka studija kontinuirano radi u Vodnogospodar-

skom odjelu za vodno područje sliva Drave i

Dunava Osijek, Vodnogospodarski odsjek Va-

raždin, danas Vodnogospodarski odjel za Muru

i gornju Dravu te vodi poslove iz područja kori-

štenja voda.

Izvan radnog vremena u Hrvatskim vodama vrši

poslove asistenta te je 2008. godine izabran u

suradničko zvanje asistent za znanstveno po-

dručje tehničkih znanosti, polje građevinarstvo,

grana hidrotehnika, na Geotehničkom fakultetu

u Varaždinu.

Daljnje usavršavanje nastavlja na matičnom

Građevinskom fakultetu u Zagrebu gdje je ma-

gistrirao 2009. godine u znanstvenom području

tehničkih znanosti, znanstveno polje građevi-

narstvo, znanstvena grana hidrotehnika pod

mentorstvom prof.dr.sc. Davora Malusa.

Osim navedenog, usavršava se na stručnim

seminarima posebno vezanim uz Zakon o jav-

noj nabavi. Sudjeluje kao član Savjetodavnog

stručnog povjerenstva u postupcima procjene

utjecaja zahvata na okoliš. Položio je Državni

stručni ispit za stručnog suradnika.

Član je društva građevinskih inženjera i tehni-

čara Varaždin. Koautor dvaju stručnih radova

vezanih uz područje sanitarne hidrotehnike, te

zaštite od štetnog djelovanja voda.

U potpunosti poznaje rad na računalu, služi se

engleskim jezikom, što uključuje samo razumi-

jevanje jezika te čitanje i pisanje.

I 18 I


Darko Višnjić, dipl. ing. građ.

direktor VGO za slivove sjeverenog Jadrana

Darko Višnjić rođen je 2. lipnja 1960. godine u

Puli, gdje je završio osnovnu školu i gimnaziju.

Studirao je na Fakultetu graditeljskih znanosti u

Rijeci gdje je 1984. godine stekao zvanje diplo-

mirani inženjer građevinarstva.

Pripravnički staž odradio je u poduzeću CE-

STE Pula, gdje je radio do 1987. godine na

radnom mjestu voditelja građenja. Od 1987.

do 1993. godine radi u VODOVODU Pula na

radnom mjestu voditelja Službe pripreme i

projektiranja.

Bogato iskustvo na poslovima rukovođenja i

menađmenta započinje u društvu ADRIA ∑ ING

d.o.o. Pula, gdje je od 1993. do 1994. obnašao

funkciju tehničkog direktora u predstvaništvu

u Moskvi. Od 1994. do 1998. vodi u Moskvi

vlastitu tvrku CONALCO. Od 1998. do 2002.

godine radio je na mjestima direktora i direkto-

ra predstvaništva u društvima GRADNJA d.o.o.

Čakovec i ISTRADNJA d.d. Pula, da bi se po-

tom ponovno vratio u međunarodni menađment

u društvu ADIGE BITUMI impresa SpA (TN) Ita-

lija. U razoblju od 2002. do 2010. godine u u

društvu ADIGE BITUMI impresa SpA (TN) Italija

obnašao je funkcije overseas directora, direc-

tora Branch offi ce-a u Timisoari, Sofi ji, Kijevu,

Teheranu, Tripoliju, Luandi, Kinshasi i Valetti, te

funkciju director head quarter u Beogradu.

2010. godine vraća se u Hrvatsku i zapošljava u

komunalnom društvu VODOVODU Pula na rad-

nom mjestu direktora, koju funkciju obnaša do

imenovanja direktorom Vodnogospodarskog

odjela za slivove sjevernog Jadrana Hrvatskih

voda.

Položio je stručni ispit arhitektonske i građevin-

ske struke.

Aktivno sudjeluje u radu međunarodne asocija-

cije IWA (International Water Association).

Govori engleski, talijanski i ruski jezik. Posjeduje

napredno znanje u korištenju računala, a po-

sebno MS Offi ce paketa, CAD i Primavera.

I 19 I


Branko Pejaković, dipl. ing. građ.

direktor VGO za slivove južnog Jadrana

Branko Pejaković rođen je 23.veljače 1948.

godine u Splitu. Osnovnu školu pohađao je u

Kaštel Novom, a srednju građevinsko-tehničku

u Splitu. Građevinski fakultet je pohađao u Za-

grebu, gdje je i diplomirao 1972. godine.

U vodnom gospodarstvu radi u kontinuitetu od

prvog zaposlenja 1972. godine do danas. Iako

se tijekom vremena mijenjao organizacijski oblik

i status poduzeća, njegov rad je u cjelokupnom

razdoblju bio u Hrvatskim vodama, odnosno u

poduzećima koje su pravni prednik Hrvatskih

voda. Odmah nakon završetka pripravničkog

staža radio je na poslovima projektiranja i nad-

zora nad građenjem objekata, ispočetka kao

pomoćni projektant a nakon polaganja struč-

nog ispita kao odgovorni projektant.

Potom je rukovodio sa svim poslovima službe

za zaštitu od štetnog djelovanja voda: regulaci-

je vodotoka, zaštita od brdskih voda i uređenja

bujica, obrana od poplava, odvodnjavanje po-

ljoprivrednog zemljišta, navodnjavanje, radovi

na sanaciji zemljišta i dr. Od 1992. do 2004.

godine bio je direktor današnjeg VGO Split. Od

tada do izbora za direktora obavljao je poslove

glavnog inženjera 4, u sklopu kojih je bio uklju-

čen u međunarodnu suradnju (predsjednik Po-

vjerenstva za vodnogospodarske odnose RH i

BiH, član Potpovjerenstva za vodnogospodar-

ske odnose RH i CG).

Od 1978. godine uključio se u rad građevinskog

fakulteta u Splitu, na kojem je imao status višeg

predavača za predmet Privredna hidrotehnika i

gdje je radio 11 godina u honorarnom statusu.

U svom bogatom i dugogodišnjem radu bio je

član više strukovnih udruga: Udruge građevin-

skih inženjera Split (predsjednik 8 godina), Hr-

vatska komora inženjera u građevinarstvu (član

Upravnog odbora u 2 mandata, predsjednik

odbora za fi nancije), Hrvatskog hidrološkog

društva, Hrvatskog društva za odvodnju i na-

vodnjavanje i dr. Član je nekoliko nevladinih

udruga; Slap (za zaštitu voda i mora), Lijepa

naša ∑ ogranak Kaštela (za očuvanje okoliša)

i dr.

Objavio je niz stručnih radova iz djelatnosti vod-

nog gospodarstva, a svoje znanje i iskustvo

koristi u obavljanju stručnih poslova iz svoje

nadležnosti (projektni zadaci, recenzije, rad u

stručnim povjerenstvima, predavanja).

PROVEDBA ANTIKORUPCIJSKOG PROGRAMA U HRVATSKIM VODAMAZA RAZDOBLJE 2010. ∑ 2012.

Silvija Kućan, dipl. iur.

Prema posljednjem objedinjenom izvješ u Hrvatske vode su ostvarile svoj najbolji rezultat u provedbi Antikorupcijskog programa, a od svih javnih tvrtki imale su najviše zaprimljenih i odgovorenih zahtjeva za pravo na pristup informacijama.

Antikorupcijski program Vlade Republike HrvatskeU cilju ja anja odgovornosti i transparentnosti, stvaranja preduvjeta za sprje avanje korupcije na svim razinama i a rmacije pristupa nulte to-lerancije na korupciju, Hrvatski sabor je 2008. godine usvojio Strategiju suzbijanja korupcije („Narodne novine“, br. 75/2008). Na temelju navedenog dokumenta Vlada Republike Hrvat-ske je donijela Antikorupcijski program za trgo-va ka društva u ve inskom državnom vlasniš-tvu za razdoblje 2010. – 2012. Glavno težište Strategije i Akcijskog plana stavljeno je na ja-anje pravnog i institucionalnog okvira, prven-

stveno u sustavima koji upravljaju zna ajnim javnim sredstvima i imovinom, provode postup-ke nabave velikih vrijednosti, te zapošljavaju velik broj zaposlenika. Stoga je Vlada Republike Hrvatske obvezala sve javne tvrtke na dono-šenje i provedbu vlastitih Akcijskih planova za provo enje Antikorupcijskog programa koji se temelje na sljede im na elima: poštivanje pravne procedure, na ela i ograni-

enja (na elo vladavine prava); usuglašavanje poslovne politike s najboljom praksom potrebnom za u inkovito suzbijanje korupcije u RH (na elo dobre prakse); preuzimanje pune odgovornosti od strane ru-kovode e strukture u kreiranju poslovne po-litike i njezine u inkovite provedbe (na elo odgovornosti); donošenje i provedba mjera sustavnog ot-klanjanja uzroka korupcije, uklju uju i i ot-klanjanje svih nedostataka koji joj pogoduju (na elo prevencije); postizanje stalnog napretka u kreiranju i pro-vedbi mjera za sprje avanje korupcije (na elo u inkovitosti); zajedni ko djelovanje u provo enju antiko-rupcijske politike (na elo suradnje);

osiguranje transparentnosti u donošenju od-luka i omogu avanje pristupa informacijama (na elo transparentnosti); unaprje enje suradnje s civilnim društvom (na elo suradnje s civilnim društvom); dosljedno i redovito nadziranje provedbe po-slovnih aktivnosti, procjenu rizika korupcije i poduzimanje odgovaraju ih mjera (na elo sa-moprocjene).

Sve javne tvrtke su dobile zadatak razvijanja odgovaraju e upravlja ke prakse i aktivnog dje-lovanja na ostvarenju prioritetnih ciljeva Vladi-ne antikorupcijske politike kroz aktivnu surad-nju i partnerstvo svih nositelja antikorupcijskih mjera.

Akcijski plan za provo enje Antikorupcijskog programa u Hrvatskim vodamaHrvatske vode su 29. prosinca 2009. godine donijele svoj Akcijski plan za provo enje An-tikorupcijskog programa za razdoblje 2010. – 2012. Navedenim Akcijskim planom predvi eno je izvršenje 30 antikorupcijskih mjera u zada-nom vremenskom razdoblju radi ispunjenja 3 glavna cilja Antikorupcijskog programa:Cilj 1. – Ja anje integriteta, odgovornosti i

transparentnosti u raduCilj 2. – Stvaranje preduvjeta za sprje avanja

korupcije na svim razinamaCilj 3. – A rmacija pristupa „nulte tolerancije“

na korupciju.Nekolicina mjera iz predloženog Antikorupcij-skog programa je bila izvršena i prije donošenja Akcijskog plana. Tako je npr. ve bila objavlje-na misija i vizija Hrvatskih voda, kao i Katalog informacija, te je uspostavljen Službeni upisnik o zahtjevima, postupcima i odlukama o ostvari-vanju prava na pristup informacijama, usvojen

I 20 I

HRVATSKE VODE I Provedba antikorupcijskog programa

Plan uspostave i razvoja nancijskog upravlja-nja i kontrola, a postoje i Pravilnik o radu je ure-dio speci ne vrijednosti i pravila za prevenciju korupcije i osiguranje profesionalnog ponašanja u vezi s darovima i naknadama od poslovnih partnera i poslovnim partnerima, upravljanjem sredstvima organizacije, povjerljivoš u i nepri-stranoš u, mogu noš u obavljanja dodatnog posla (izvan radnog vremena), razdvajanjem privatnih i poslovnih interesa i sl.Po donošenju Akcijskog plana, a u sklopu pro-vedbe Antikorupcijskog programa imenovan je službenik za informiranje, povjerenik za etiku i osoba za nepravilnosti, te je osnovan Revizorski odbor. Izjava o integritetu je uklopljena u svaku natje ajnu dokumentaciju, te se ista popunjava od strane ponuditelja prilikom provo enja sva-kog postupka javne nabave. Isto tako, klauzu-la integritet je ugra ena u Op e uvjete naba-ve koji se primjenjuju na sve javne nabave, a uvedeno je i potpisivanje Izjave o povjerljivosti i nepristranosti za sve radnike Hrvatskih voda. Nadalje, na web stranici Hrvatskih voda www.voda.hr kontinuirano se ure uju i objavljuju informacije o radu Hrvatskih voda, uklju uju i podatke o aktivnostima, organizaciji, troškovi-ma rada i izvorima nanciranja, potom izvješ e nezavisnog revizora o reviziji nancijskog po-slovanja, informacije o javnoj nabavi, natje a-jima za zapošljavanje, te informacije i o drugim procesima zanimljivima za javnost. Tako er, sastavljena je Knjiga poslovnih procesa Hrvat-skih voda te se sustavno poduzimaju mjere u svrhu ja anja sustava nancijskog upravljanja i kontrole prema Zakonu o sustavu unutarnjih nancijskih kontrola u javnom sektoru.

Rezultati provedbeMinistarstvo pravosu a je u suradnji s koordina-torima iz resornih ministarstava preuzelo koor-dinaciju provedbe Antikorupcijskog programa u ukupno 86 javnih tvrtki. U tu svrhu se pristupilo izradi Upitnika o provedbi Antikorupcijskog pro-grama radi unaprje enja i ujedna enja na ina izvještavanja o provedbi antikorupcijskih mje-ra u javnim tvrtkama. Budu i da je rije o vrlo razli itim trgova kim društvima po veli ini i -nancijskim pokazateljima te da nisu sva društva obveznici primjene pojedinih zakona na kojima se temelje pojedina pitanja, od 1. objedinjenog izvješ a 2010. pa do 4. objedinjenog izvješ a 2012. godine mijenjali su se na ini i sustavi ocjenjivanja provedbe Antikorupcijskog pro-grama. Tako je Koordinacija za provedbu An-tikorupcijskog programa prilikom sastavljanja 4. objedinjenog izvještaja iz bodovanja izuzela pojedina pitanja koja se ne mogu primjeniti na sve javne tvrtke, te se od 133 pitanja iz dostav-ljenog Upitnika bodovalo njih 82. Najbolji pri-mjer „netipi ne“ javne tvrtke su Hrvatske vode, pravna osoba sui generis na koju se podredno primjenjuju propisi koji vrijede za ustanove. Naime, Hrvatske vode nemaju organe karakte-risti ne za trgova ka društva (skupština, upra-

va, nadzorni odbor). Prema Zakonu o vodama („Narodne novine“ broj 153/09 i 130/11) vo-ditelj poslovanja je generalni direktor, a tije-lo upravljanja je Upravno vije e. No Hrvatske vode su se tijekom dvogodišnjeg razdoblja po-kazale kao jedna od uspješnijih pravnih osoba u provedbi Antikorupcijskog programa. Prema posljednjem objedinjenom izvješ u Hrvatske vode su ostvarile svoj najbolji rezultat u pro-vedbi. Usporedbe radi, slijedi statisti ki pregled uspješnosti provedbe Antikorupcijskog progra-ma u Hrvatskim vodama po godinama:

Datum izvješćaMogući broj

bodova

Ostvareni

bodoviRang lista u provedbi AKP-a

15. 04. 2012. 82 75 7. mjesto

15. 10. 2011. 104 87 12. mjesto

15. 04. 2011. 84 70 17. mjesto

30. 09. 2010. 76 52 (Rangirano samo prvih 10 mjesta)

Zanimljivo je istaknuti da su Hrvatske vode, prema rezultatima posljednjeg objedinjenog izvješ a, u 2011. godini imale najviše od svih javnih tvrtki zaprimljenih i odgovorenih zahtje-va za pravo na pristup informacijama – ukupno 113 zahtjeva. Naj eš e su tražene informacije o kakvo i voda, zatim uvidi i preslike iz razli itih projektnih studija te informacije iz podru ja za-štite od štetnog djelovanja voda.Za koordinaciju provedbe Akcijskog plana u Hr-vatskim vodama zadužen je Ured generalnog direktora. Tako er, službenik za informiranje, povjerenik za etiku i osoba za nepravilnosti duž-ni su kvartalno, polugodišnje i godišnje izvje-štavati resorno ministarstvo i druge zakonom odre ene institucije, te Upravno vije e i Revi-zorski odbor Hrvatskih voda o tijeku provedbe mjera i ciljeva Antikorupcijskog programa, o primljenim zahtjevima, postupcima i odlukama o ostvarivanju prava na pristup informacijama, o primljenim pritužbama i provedenim postup-cima ispitivanja osnovanosti pritužbi i drugim aktivnostima, s ciljem pove anja transparen-tnosti poslovanja te smanjenja rizika od nepra-vilnosti, prijevara i korupcije.Iako je navedeni program donesen za razdoblje 2010. – 2012., njegova provedba istekom tog razdoblja ne završava. Ideja donošenja Akcij-skih planova za provo enje Antikorupcijskog programa je dugoro na implementacija antiko-rupcijskih na ela u upravlja ke sustave u javnim tvrtkama, s posebnim naglaskom na podizanje svijesti svakog pojedinca o vlastitom integritetu te odgovornom i savjesnom postupanju prili-kom upravljanja i korištenja javnih sredstava. U svrhu ostvarenja tog cilja o ekuje se i donoše-nje novog antikorupcijskog dokumenta na razini Republike Hrvatske, a javne tvrtke su i nadalje dužne aktivno raditi na uskla enju vlastitih do-kumenata sa zakonima i postoje im rješenjima iz prakse, te nastaviti kontinuiranu edukaciju svojih zaposlenika.

SLIKEAntun Cerovečki

I 21 I


HRVATSKE VODE I Zaštita od štetnog djelovanja voda

ZAŠTITA OD ŠTETNOG DJELOVANJA VODA ZA PODRUČJE SREDNJE I DONJE SAVE

Lidija Kratofi l dipl. ing. građ.

Tijekom proteklih godina obnovljena je ve ina vodnih gra evina ošte enih u ratu, a za realizaciju izgradnje kapitalnih objekata potrebno je provesti velik broj koraka, pa od planiranja do izgradnje i dovo enja objekta u funkciju protekne i nekoliko godina.

Djelatnost zaštite od štetnog djelovanja voda, uz redovno godišnje održavanja voda, obuhva-a i projektiranje i gra enje kapitalnih obje-

kata. Realizacija ovih objekata, uz racionalno planiranje, obuhva a velik broj koraka, osim izrade projektne dokumentacije raznih razina, potrebna je izrada studija, otkup zemljišta, is-ho enje dozvola, pa od planiranja do izgradnje i dovo enja objekta u funkciju protekne neko-liko godina. Tijekom proteklih godina obnovljena je ve ina vodnih gra evina ošte enih u ratu, posebno navodimo nedavni dovršetak izgradnje i rekon-strukcije savskog nasipa na dionici Gunja – Ra-jevo Selo, u dužini od 12 km.Tako er su izgra eni (sjeverni nasip) i je u tije-ku izgradnja (južnog nasipa) objekata retenci-je Lonjsko polje, kojima se zna ajno pove ava funkcionalnost centralnog sustava obrane od poplava Srednje posavlje. Uz navedene nasi-pe, koji e pove ati mogu nost prihvata velikih voda retencije, u izgradnji je i preljev Palanjek kojim e se vršiti dodatno rastere enje velikih voda Save u retenciju i smanjiti opasnost od poplava. U izradi je projektna dokumentacija za rekonstrukciju nekoliko dionica savskih i

kupskih nasipa.Ovom prilikom e se opisati dva segmenta ak-tivnosti koji se ne odnose na nasipe, kao kla-si nu mjeru zaštite od velikih voda.

Sanacija obala ve ih vodotoka kao mjera zaštite vodnih gra evina i zaobaljaU VGO-u za srednju i donju Savu redovito se pojavljuju veliki problemi uzrokovani odronima obala, uglavnom na oštrim rije nim krivinama. Kod tih pojava dolazi do ugrožavanja nasipa koji su gra eni vrlo blizu obala, a vrlo esto i prometnica, koje su smještene na nasipima ili neposredno uz njih. Veliki je broj naselja lociran neposredno uz obalu, odnosno nasip, koja mogu biti direktno ugrožena ukoliko se ne poduzmu pravovremeni zahvati sanacija. Ve i broj do sada izvedenih obaloutvrda, osim zašti-te od velikih voda, dodatno doprinose ljepšem izgledu prostora, pogotovo u gradovima. Veza-no uz to, Hrvatske vode odobravaju izgradnju šetališta na nasipu ili u pokosu same obalou-tvrde, za što je vrlo lijep primjer Županja.Ovakve okolnosti razlogom su da se trenut-no, u raznim fazama, radi na nekoliko velikih obaloutvrda na Savi (Palanjek kod Siska, Mla-

Obaloutvrda Save u Županji

I 22 I

ka kod Jasenovca, Slavonski Brod i Štitar kod Županje) i na rijeci Kupi (Bro ani, Zorkovac, Gradac i Drežnik kod Karlovca), a dovršena je izgradnja obaloutvrde na uš u Orljave u Savu.Kako se radi o objektima koji zahtijevaju ve i zahvat u prostoru, ishoditi e se gra evinske dozvole. Procijenjena vrijednost gradnje iznosi preko 50 mil. kuna, radi se, dakle, o zna ajnim investicijama.

Izgradnja retencija i akumulacija u funkciji zaštite od poplava i korištenja vodaIzgradnja brana na vodotocima, kojima se ve-like vode zadržavaju, te u duljem vremenu, u reduciranoj veli ini, ispuštaju u nizvodni dio vodotoka, u posljednje vrijeme se sve više ko-risti u našoj hidrotehni koj praksi. Nazivamo ih retencijama i jedina im je namjena obrana od poplava nizvodnog podru ja. Mogu nost kori-štenja ovih objekata u druge svrhe, na primjer, vodoopskrbu, navodnjavanje, oplemenjivanje malih voda u sušnim razdobljima ili rekreaciju, dodatno poti e njihovo planiranje i realizaciju. Trajno zadržavanje vode za dodatne namjene pretvara retencije u akumulacije. Na razini studija analizirano je u slivu Save ne-koliko stotina potencijalnih pro la za gradnju brana. Op enito se može re i da ne postoje idealne lokacije koje bi zahvatile veliki dio sliva vodotoka i imale utjecaj na ve e podru je. Pre-ostaju one koje imaju uglavnom lokalno zna-enje, a tek izgradnjom ve eg broja retencija

u pojedinim slivovima može se dobiti željeni

u inak. Primjer je sliv rijeke Krapine, površine 1236 km2, na kojem se analizom došlo do bro-ja od 30 potrebnih retencija koje bi reducirale velike vode na pritocima i samoj Krapini, na zadovoljavaju u vrijednost.Velike poplave 2009. i 2010. godine, te dugo-trajna suša, 2011. i 2012., aktualizirali su pi-tanje planiranja i izgradnje ovih objekata, pa

Šetalište na savskom nasipu u Županji

Obaloutvrda Save u Slavonskom Brodu

I 23 I


HRVATSKE VODE I Zaštita od štetnog djelovanja voda

6,5 mil m3. Procijenjena vrijednost izgradnje je 45 mil. kuna. U tijeku je izrada glavnog pro-jekta.

AkumulacijePostoje a akumulacija Londža izgra ena je u prvoj fazi, a planirane su ukupno 3 faze. Svaka nova faza zna i i pove anje mogu nosti aku-muliranja vode, koja e se koristiti za navod-njavanje nizvodnih poljoprivrednih površina. U izradi je glavni projekt 2. faze.U izradi projektne dokumentacije su još i aku-mulacije: Polojac, Breznica, Preslatinci i Berak. Akumulacija Polojac je na podru ju Kutine, Breznica i Preslatinci u slivu Zapadnog lateral-

u nastavku dajemo prikaz sadašnjeg stanja za podru je srednje i donje Save.

RetencijeUpravo je dovršena izgradnja retencije Vrbova, na istoimenom vodotoku, pritoku Londže. To je, nakon akumulacije Londža, koja je izgra-ena 2008. godine, drugi takav objekt u slivu

Orljave. U pripremi je po etak izrade doku-mentacije za tre i objekt u slivu, akumulaciju Kamensko, koja e imati i funkciju u vodoop-skrbi Požeštine.Za retencije: Plani ki Jarek i Martin Breg, važ-nih za smanjenje rizika od poplave Dugog Sela, isho ene su dozvole za gradnju, tako er i za retenciju Smiljanova Graba kraj urmanca u Hrvatskom zagorju.U sljede e dvije godine o ekuje se isho enje dozvola za gradnju retencija: Burdelj, Mileti-nac, Glogovica i Ogulin.

Izgradnja retencije VrbovaTrenutno najzna ajniji objekt ovog tipa je re-tencija Ogulin, jer e njezinom izgradnjom biti zašti en grad Ogulin, koji je esto i s velikim štetama izložen poplavljivanju rijeke Dobre. Brana koja e pružati zaštitu od 100 godišnjih velikih voda gradu Ogulinu, visine je 14,7 me-tara iznad okolnog terena, dužine 580 metara, a zapremina retencijskog prostora iznosi oko

Obaloutvrda Save u Martinskoj Vesi Desnoj

I 24 I

nog kanala Bi polja, a Berak u slivu Bosuta.Najve i objekt u ovoj skupini je akumulacija Šumetlica, višenamjenski objekt s funkcijom zaštite od poplava i vodoopskrbe Pakraca i Li-pika. Isho ena je gra evinska dozvola, a ova godine zapo ela je gradnja pristupne ceste. Osnovni objekt je brana, visine 43 metra, ijom se gradnjom formira jezero potencijalne zapre-mine do maksimalnog nivoa od 2.933.000 m3. Procjenjena vrijednost izgradnje 1. faze je 93 mil. kuna.Treba naglasiti da je put do kona ne realizacije ovih objekata vrlo dug i da su ponegdje za-preke takve da se od kona ne izvedbe moralo odustati. Postoji veliki otpor lokalnog stanov-

ništva i vlasnika parcela koje treba otkupiti za gradnju, pogotovo ako se radi o poljoprivred-nim površinama na kojima vlasnici ostvaruju prihode za život.Zanimljivo je da se izra eni planovi navodnja-vanja po županijama ne oslanjaju previše na akumulacije; u njima se preferira direktno ko-rištenje voda iz vodotoka, uglavnom iz Save, koja se tretira kao siguran i neograni eni izvor vode za ove namjene.U planskoj dokumentaciji postoji još veliki broj retencija i akumulacija ija e realizacija biti pokrenuta ovisno o ugroženosti podru ja od velikih voda, zahtjeva korisnika za vodom i -nancijskim mogu nostima.

SLIKELidija Kratofi l, dipl. ing. građ.

Miroslav Taborski, dipl. ing. građ.

Zoran Čavlović, dipl. ing. građ.

Izgradnja retencije Vrbova

I 25 I


IZGRADNJA SUSTAVA ZAŠTITE VODA NA PODRUČJU VGO ZA SREDNJU I DONJU SAVUStanislav Pandurić, dipl. ing. građ.

O uvanje vodotoka i kvalitete voda u našim rijekama, jezerima i moru važan je zadatak koji moramo ispuniti za slijede e naraštaje, tako da se u tih dvadesetak godina od domovinskog rata ozbiljno prišlo pripremi i izgradnji objekata zaštite voda.

U posljednjih dvadesetak godina zaštita voda dobiva sve više na zna aju kao klju ni segment vodnoga gospodarstva.O uvanje vodotoka i kvalitete voda u našim ri-jekama, jezerima i moru važan je zadatak koji moramo ispuniti za slijede e naraštaje, tako da se u tih dvadesetak godina od domovinskog rata ozbiljno prišlo pripremi i izgradnji objekata zaštite voda. Po etak tog posla na zaštiti naših rijeka na po-dru ju bivšeg vodnogospodarskog odjela (VGO) za podru je sliva Save bio je 2005. godine kada je izra ena studija izvodljivosti za sustav od-vodnje i pro iš avanja otpadnih voda grada Karlovca. Sve je zapravo pokrenuto otvaranjem vrata za ulazak Hrvatske u Europsku uniju, kada su nam postala dostupna sredstva fondova Eu-ropske unije pa tako i ISPA fonda. Tada je zapo ela realizacija ISPA Projekta-Kar-lovac koji je danas pred završetkom. Iza Karlov-ca na red je došao IPA Projekt-Slavonski Brod ija je realizacija upravo u tijeku, a u pripremi

je realizacija IPA Projekta-Sisak.Kako bi se nastavio trend izgradnje sustava zaštite voda na podru ju današnjeg VGO za srednju i donju Savu, prišlo se pripremi i izra-di projektne dokumentacije za sustave koji još nemaju izgra ene ure aje za pro iš avanje ili ih je potrebno rekonstruirati. Tako se na podru ju Vodnogospodarskog odjela za srednju i donju Savu i na bivšem podru ju sliva Save koji da-

nas pripada VGO-u za gornju Savu zapo elo s pripremom 14 projekta zaštite voda koji e biti kandidirani za kohezijske fondove EU. Tih 14 sustava odvodnje i pro iš avanja otpad-nih voda (aglomeracija) su slijede i: Županja,

akovo, Nova Gradiška, Daruvar, Kutina, Petri-nja, Križevci, Vrbovec, Krapina, Zabok, Zlatar, Dugo Selo, Pleternica i Pakrac. Priprema i izrada projektne dokumentacije za navedene aglomeracije obuhva a izradu idej-nih i glavnih projekta kolektorske mreže, izra-du idejnih projekata ure aja za pro iš avanje otpadnih voda, izradu studija utjecaja na oko-liš, izradu studija izvodljivosti, izradu aplikacija projekta za EU fondove. U nekim slu ajevima je potrebno izraditi i idejne i glavne projekte re-konstrukcije vodoopskrbnog sustava.U pripremi je proširenje popisa aglomeracija za koje e se pripremati spomenuta projektna do-kumentacija. Tako e se na podru ju VGO za srednu i donju Savu još pripremati dokumenta-cija za aglomeraciju Ivani Grad i Novska. Kako se radi o složenim zahvatima koji zahtje-vaju velika sredstva i ulaganja potrebno je ulo-žiti puno truda u pripremu dokumentacije koja e omogu iti ostvarenje zada e, a to je izgrad-

nja svih ure aja za pro iš avanje otpadnih voda ve ih od 10.000 ES do 2018. godine. Rok za realizaciju je vrlo kratak, potrebna sredstva su vrlo velika, ali vjerujemo da emo ostvariti za-dani nam cilj.

Foto: A. Cerove ki

I 26 I

HRVATSKE VODE I Izgradnja sustava zaštite voda na području VGO za srednju i donju Savu

PROJEKT: ≈REGIONALNI VODOOPSKRBNI SUSTAV ZAGREBAČKE ŽUPANIJE ∑ ZAGREB ISTOK√Hrvatske vode sukladno svojim nadležno-stima, a vode i ra una da imaju ulogu pro-vedbene agencije u sektoru voda, poduzele su potrebne aktivnosti na intenziviranju pri-preme pojedina nih projekata kako bi danom pristupa Republika Hrvatska Europskoj uniji mogle odmah krenuti s prijavom projekata i povla enjem sredstava iz Kohezijskog fonda.

Hrvatske vode izradile su indikativnu listu projekata (ukupno 39 projekata, odnosno 7 projekata regionalnih vodoopskrbnih susta-va), a na kojoj se nalazi i projekt Regional-nog vodoopskrbnog sustava Zagreba ke županije – Zagreb istok (u daljnjem tekstu RVS Zagreb istok). Ukupna investicija ovoga projekta prema indikativnoj listi procijenjena

Gorda Čukman, dipl. ing. građ.

I 27 I

HRVATSKA VODOPRIVREDA I rujan/listopad 2012.Pregledna karta RVS Zagreba ke županije – Zagreb istok

Nakon provedenih analiza najpovoljnija varijanta je formiranje RVS Zagreb istok, uz izgradnju novog vodocrpilišta Kosnica koje e u potpunosti

podmirivati sve potrebe za vodom na podru ju RVS Zagreb istok.

je na iznos 70.000.000,00 eura.Nakon toga osigurana su sredstva za nanci-ranje izrade studijska i tehni kih dokumenta-cija za svih 39 projekata s indikativne liste u 100-postotnom iznosu. U okviru projekta RVS Zagreb istok obra uje se problematika vodoopskrbe funkcionalne cjeline isto nog dijela Zagreba ke županije, koja broji oko 104.000 stanovnika, a obu-hva a gradove: Dugo Selo, Ivani Grad, Sv. I. Zelina i Vrbovec te op ine: Brckovljani, Rugvica, Kloštar Ivani , Križ, Bedenica, Gra-dec, Rakovec, Preseka, Dubrava i Farkaše-vac.Problemi koji se javljaju na projektnom po-dru ju su:

Nedovoljne koli ine pitke vode Neodgovaraju a kvaliteta pitke vode Veliki gubici vode na vodoopskrbnom sustavu

Niska razina pokrivenosti i priklju enosti ku anstva na sustav javne vodoopskrbe

Velik broj komunalnih poduze a inicijal-no uklju enih u ovaj projekt

Glavni ciljevi projekta proizlaze iz strateš-kih dokumenata i EU Direktiva (Direktiva o vodi za pi e 1998/83/EZ, Okvirna direktiva o vodama 2000/60/EC, Operativni program “OKOLIŠ I ENERGETIKA”(OPOE) 2012.-2013. i Strategija upravljanja vodama (NN 91/08)).

sudionicima u projektu, proveden je postu-pak javne nabave za uslugu izrade studij-ske i tehni ke dokumentacije za izgradnju komunalnih vodnih gra evina za javnu vo-doopskrbu na RVS Zagreb istok, te su sklo-pljeni trogodišnji Okvirni sporazumi s izvodi-teljima u rujnu i prosincu 2010. godine. Studija izvodljivosti i Aplikacije za prijavu projekata RVS Zagreba ke županije – Za-greb istok za su nanciranje iz EU fondova (u daljnjem tekstu Studija) ugovorena je sa zajednicom izvoditelja, iji je naru itelj Vo-doopskrba i odvodnja Zagreba ke županije d.o.o. Zagreb.U sklopu pripreme tehni ke dokumentaci-je, prema Ugovorima i projektnim zadaci-ma projektiraju se vodoopskrbni cjevovodi ukupne duljine od oko 535 km s pripadnim komunalnim vodnim gra evina.Od gotove postoje e dokumentacije temelj-nih objekata sustava zna ajno je spomenuti da postoje glavni projekti osnovnog dobav-nog sustava (Vodocrpiliše Kosnica, magi-stralni cjevovodi: Sesvetski Kraljevec – Iva-ni Grad, Sesvetski Kraljevec – Božjakovina, Cerje – Vukovje – Sveta Helena), a za koje su isho ene gra evne dozvole. U tijeku je izrada glavnog projekta magistralnog cje-vovoda Kosnica – Cerje I etapa s prijelazom ispod rijeke Save.Na podru ju vodoopskrbnog sustava grada Sv. Ivan Zelina ranije su napravljeni glav-ni projekti koji obuhva aju vodoopskrbu 7 podzona na sjevernom dijelu i 3 podzone na južnom dijelu, a za koje su tako er isho ene gra evne dozvole. Izgradnja svih podzona je zapo ela. Dijelovi podzona za koje gra e-nje nije zapo eto nalaze se na indikativnoj listi, a odnose se na cca 71 km vodoop-skrbnih cjevovoda s pripadnim vodnim gra-evinama.

Dana 28. 04. 2011. godine komunalna poduze a potpisali su sporazum o me usob-nom sudjelovanju na projektu RVS Zagreb istok. Potpisnici ovog Sporazuma usuglasili su se da je nositelj pripreme ovog regional-nog projekta komunalno poduze e Vodoop-skrba i odvodnja Zagreba ke županije d.o.o.Dana 09. 02. 2012. godine Hrvatske vode organizirale su prezentaciju radne verzije studije, a prije usvajanja kona ne verzije Studije. Prezentaciji su prisustvovali svi su-dionici u ovom projektu sa ciljem da se što kvalitetnije i u okviru zadanih rokova zavr-ši kona na verzija Studije. Na prezentaciji predstavljeni su: glavni ciljevi projekta, ak-tivnosti koje su provedene u okviru projek-ta, varijantna rješenja s optimalnom vari-jantom, rezultati analize potreba, rezultati nancijsko – ekonomske analize te metodo-logija izrade i aktivnosti potrebne za dovrše-tak studije izvodljivosti.

Prezentacija radne verzije studije

Realizacija projektaNakon što su sklopljeni Ugovori 2010. godi-ne o komisijskom vo enju izrade studijske i projektne dokumentacije na RVS Zagreb istok s komunalnim poduze ima: Vodoop-skrba i odvodnja Zagreba ke županije d.o.o. Zagreb, Dukom d.o.o. Dugo Selo, Ivakop d.o.o., Ivani Grad, Komunalac Vrbovec d.o.o. Vrbovec i Zelinske komunalije d.o.o. Sv. Ivan Zelina kao krajnjim korisnicima –

I 28 I

HRVATSKE VODE I Projekt: ≈Regionalni vodoopskrbni sustav Zagrebačke županije ∑ Zagreb istok√

Financijsko – ekonomska analiza (Ukupni investicijski troškovi provedbe projekta, Troškovi pogona i održavanja i amortiza-cije koje generira provedba projekta, Izra-un dodatne cijene usluga vodoopskrbe

te izra un ukupne cijene vodnih usluga na svakom distributivnom podru ju kroz narednih 30 godina, Prikaz udjela cijena vodnih usluga u odnosu na raspoloživi do-hodak ku anstava (priuštivost), Izra un stope su nanciranja od strane EU fonda);

Održan je javni uvid u projekt izgradnje RVS Zagreb istok od 17. svibnja do 16. lipnja 2012. u prostorijama grada Velike Gorice, Dugog Sela, Ivani Grada, Sv. Iva-na Zeline i Vrbovca.

Projekt je prezentiran dana 21. 03. 2012. godine JASPERS stru njacima, a dana 05. 07. 2012. izvršen je obilazak terena. (JASPERS - Zajedni ka pomo za potporu projektima u europskim regijama sa sje-dištem u Be u, partnerstvo je za tehni ku pomo Europske Investicijske Banke, Eu-ropske komisije, Europske banke za ob-novu i razvoj i Kreditanstalt fuer Wiede-

U okviru ovoga projekta provedene su sljede e aktivnosti: Analiza postoje eg stanja vodoopskrbe na svakom od etiri distributivna podru ja treba (Postoje a i potencijalna izvorišta, Opis kon guracije postoje ih vodoopskrb-nih sustava, Priklju enost i pokrivenost uslugama vodoopskrbe, Potrošnja pitke vode za sve kategorije potroša a, Anali-ze gubitaka na postoje im vodoopskrbnim sustavima, Kvalitete pitke vode na posto-je im vodoopskrbnim sustavima);

Analiza potreba (projekcije potrebnih ko-li ina pitke vode kroz idu ih 30 godina);

Varijante tehni kih rješenje RVS Zagreb istok s kona nim prijedlogom optimalne varijante (ekonomsko, tehni ki i ekološki najprihvatljivije varijante);

Analiza svih komunalnih poduze a – su-dionika projekta na predmetnom podru ju (Analiza u inkovitosti nancijskog poslo-vanja komunalnih poduze a s izdvojenim poslovanjem vezanim za vodoopskrbu i odvodnju, Prikaz trenuta ne organizacij-ske strukture u komunalnim poduze ima);

Dijelovi infrastrukture u zajedni kom korištenju

I 29 I


raufbau). JASPERS je od iznimne važnosti s obzirom da ubrzava proces odobrenja projekata koji bi mogli dobiti bespovratna sredstva iz strukturnih fondova EU.

Dana 26. 07. 2012. godine u Ivani Gradu s predstavnicima JLS, Komunalnih podu-ze a, Ministrstva poljoprivrede, Hrvatskih voda i Konzultanta održan je sastanak na temu: „Pripreme za osnivanje jedinstvene tvrtke za vodoopskrbu i odvodnju”.

Dana 02. 08. 2012. godine potpisan je Sporazumom o poslovno – tehni koj su-radnji s Vodoopskrbom i odvodnjom Za-greba ke županije d.o.o. Zagreb i Za-greba kim holdingom d.o.o., Podružnica Vodoopskrba i odvodnja iz Zagreba na temelju kojeg je de niran me usobni od-nos s Gradom Zagrebom, a odnosi se na dijelove infrastrukture koji se zajedni ki koriste.

Nakon provedenih analiza varijantnih rješe-nja usporedbom nancijsko-ekonomskih i tehni kih kriterija najpovoljnija varijanta je formiranje RVS Zagreb istok, uz izgrad-nju novog vodocrpilišta Kosnica koje e u potpunosti podmirivati sve potrebe za vo-dom na podru ju RVS Zagreb istok. Izra ena je detaljna analiza potreba i bilan-ca voda za svaki vodoopskrbni sustav zaseb-no te su dobivene ukupne potrebne koli ine pitke vode na kraju promatranog razdoblja 2043. g. od 600 l/s.

Rezultati analize potreba ukupne koli ine pitke vode za podru je VS Dugo Selo, VS Zelina, VS Vrbovec i VS Ivani Grad, odno-sno za RVS Zagreb istok pokazuju da je:

Ukupna potrebna koli ina vode za ku-anstva i privredu (fakturirana voda

2043.g.): 7,0 mil. m3/god

Ukupno potrebno zahvatiti (2043.g.): 8,5 mil. m3/god

Ukupno potreban kapacitet sustava (2043.g.): 600 l/s

Rezultati analize potreba

Vodoistražni radovi na vodocrpilištu Kosnica I faza – probno crpljenje

Lokacija vodocrpilišta Kosnica I faza

I 30 I

HRVATSKE VODE I Projekt: ≈Regionalni vodoopskrbni sustav Zagrebačke županije ∑ Zagreb istok√

GODINA UKUPNO 2014. 2015. 2016. 2017.

Investicijski troškovi (HRK) 744.355.573 172.175.971 307.666.390 196.214.115 68.299.097

Rekonstrukcija cjevovoda 88.224.250 19.605.389 29.408.083 29.408.083 9.802.694

Novo izgrađen cjevovod 436.376.400 96.972.533 174.418.822 116.498.778 48.486.267

Kosnica izrada i objekti 56.623.499 30.199.817 26.423.682 0 0

Kosnica probni rad 1.000.000 0 0 1.000.000 0

Objekti (crpne stanice, HS) 19.310.000 3.735.556 8.103.333 5.603.333 1.867.778

Investicija novih priključaka 47.232.000 0 33.062.400 14.169.600 0

Oprema za održavanje 6.900.000 0 0 6.900.000 0

Projektna dokumentacija 1.000.000 1.000.000 0 0 0

Nadzor (3%) 19.492.984 4.545.399 8.142.490 5.000.394 1.804.702

Neprediđeni trošak (10%) 64.976.615 15.151.329 27.141.632 16.667.979 6.015.674

Troškovi promiđbe (0,5%) 3.219.824 965.947 965.947 965.947 321.982

Plan izgradnje planiranih investicija

SLIKEArhiv VGO za srednju i donju Savu,

Služba korištenja voda

Obzirom na kapacitet vodocrpilišta Kosnica od 900 l/s, Gradu Zagrebu bit e na raspo-laganju oko 450 l/s i tako kroz razdoblje od pet (5) godina po evši od njegova stavlja-nja u funkciju. Nakon toga u omjeru 600 l/s RVS Zagreb istok (Vodoopskrba i odvodnja Zagreba ke županije d.o.o.), a 300 l/s Grad Zagreb (Zagreba ki holding d.o.o., Podruž-nica Vodoopskrba i odvodnja).Po etak realizacije ovog projekta planira se od sredine 2014. godine, a sama izgradnja bila bi izvršena kroz narednih 36 mjeseci, do sredine 2017. godine. Prema radnoj verziji Studije prihvatljivi troš-kovi u iznosu od 744.355.573 kn nancirat e se: sredstvima iz programa Kohezije u iznosu od 506.351.600 kn,

nacionalnim sredstvima (Hrvatske vode, prora un lokalne samouprave u iznosu od 238.003.973 kn

Nacionalni izvori još uvijek nisu de nirani ni u kakvom pismu namjere niti su jasno de -nirani u op inskom/gradskom prora unu.

Aktivnosti koje je još potrebno provesti za uspješnu realizaciju projekta:

Završiti kona nu verziju Studije izvodljivo-sti koja e:

De nirati kona ni obuhvat projekta na podru jima na kojima investicija zna ajno podiže cijenu vode iznad so-cijalno prihvatljivih vrijednosti;

De nirati kona ni ustroj jedinstvenog regionalnog komunalnog poduze a,

Izvori fi nanciranja projekta

obzirom da je predmet prijave pro-jekta regionalni vodoopskrbni sustav;

Dati kona ni izra un jedinstvene ci-jene usluga vodoopskrbe, te ukupne cijene vodnih usluga na svakom pod-sustavu (ovisno o stupanj izgra eno-sti infrastrukture odvodnje i pro iš a-vanja otpadnih voda);

Dati kona ni nancijsko-ekonomski model temeljem novoformiranog je-dinstvenog regionalnog komunalnog poduze a;

Pripremiti Aplikaciju za EU sredstva teme-ljem kona ne Studije izvodljivosti;

Ukoliko se prethodno nabrojane aktivnosti uspješno riješe, o ekivani po etak realiza-cije ovog izuzetno velikog i bitnog projekta pretpostavlja se polovinom 2014. godine.

I 31 I


HRVATSKE VODE I Izgradnja sustava zaštite voda

KORIŠTENJE VODA NA PODRUČJU GORNJE SAVE Renata Kolačević, dipl. ing. geol. Djelatnosti korištenja voda na podru ju Vod-

nogospodarskog odjela za gornju Savu imaju osnovnu zada u osigurati kvalitetno i racionalno korištenje vodnih zaliha, njihovu redistribuciju izme u razli itih korisnika (stanovništvo, poljo-privreda, industrija, rekreacija, rehabilitacija i sl.) sukladno na elu održivog razvitka.Sredstava državnog prora una i vodnih nakna-da prvenstveno su usmjerena na nanciranje /su nanciranje izgradnje komunalnih vodnih gra evina za javnu vodoopskrbu ime se ostva-ruju razvoji vodoopskrbnih sustava i zona distri-bucije za pi e (pove anje opskrbljenosti vodom za pi e te sigurnost opskrbe vodom), dok se -nanciranjem vodoistražnih radova ostvaruju ci-ljevi utvr ivanja zaliha podzemnih voda i skrb o strateškim zalihama voda.U razdoblju od 2008.-2011.godine ulaganja u iz-gradnju i projektiranje komunalnih vodnih gra-evina javne vodoopskrbe bila su usmjerena na

podru je vodoopskrbnog sustava grada Zagre-ba (2008.i 2009.godine-izgradnja vodoopskrb-nih objekata na podru ju Sesveta i Brezovice), te vodoopskrbnih sustava Velika Gorica, Zapre-ši , Samobor i op ine Bistra. Tako su ulaganja u prethodnim godinama iznosila: 2008.godine oko 19.660.000,00 kn, 2009.godine 16.500.000,00 kn, 2010.godine 6.200.00.000,00 kn, a 2011.godine 21.650.000,00 kn što ukupno iznosi oko 64.010.000,00 kn.U istom razdoblju ulaganja u istražne radove iznosila su oko 3.310.000,00 kn, a odnosila su

se na istraživanja kvantitativnog i kvalitativnog stanja podzemnih voda zagreba kog i samobor-skog vodonosnika (uskla ivanje s okvirnom di-rektivom o vodama), sistematizaciju podataka o litološkim odnosima zagreba kog i samobor-skog vodonosnika, te izvedbu piezometara za pra enje kakvo e podzemnih voda na podru ju prostora rnkovec te zona sanitarne zaštite bu-du eg vodocrpilišta Kosnica I faza. Od najzna ajnijih aktivnosti prethodnog razdo-blja svakako je priprema projekta vodocrpilišta Kosnica I faza. Po eci aktivnosti oko izgradnje crpilišta „Kosnica“ I. faza , kao prve faze izgrad-nje ranije zamišljenog glavnog zahvata pitke vode Grada Zagreba i Zagreba ke županije ali i šire regije pod nazivom vodocrpilište „ rnko-vec“ kre u još od 1999.godine. Sama parcela vodocrpilišta “Kosnica – I faza”, odnosno zona neposredne zaštite, u površini od oko 10.5 ha obuhva a prostor od 50 m uzvodno od bunara do 50 m nizvodno od bunara a u dužini od oko 900 m. Nalazi se neposredno uz obilaznu auto-ceste sa sjeverne strane, izme u naselja Mala Kosnica i Novaki Š itarjevski, a od rijeke Save udaljeno oko 1 km. U I fazi predvi ena je iz-gradnja 6 zdenaca pojedina nog kapaciteta 150 l/s, koji zahva aju I vodonosnik.U razdoblju od 1999. – 2004. godine odvijali su se projektantski, vodoistražni (dopuna su-stava opažanja podzemnih voda, monitoring podzemnih i nadzemnih voda, modelske ana-lize) i drugi radovi (isho enje dozvola, par-celacija, otkup zemljišta) za realizaciju ovog

Radovi na izgradnji ograde i ure enja parcele crpilišta. Foto: Miljenko Šimunovi

I 32 I

HRVATSKE VODE I Korištenje voda na području gornje Save

Planom upravljanja vodama u 2012. godini, nanciranje/su nanciranje razvoja vodoopskrbnih sustava na podru ju VGO-a za gornju Savu, predvi eno je kroz grupe: Nacionalnih vodoopskrbnih projekata, Regionalnih vodoopskrbnih projekata, Studijsko-projektne dokumentacije za predpristupne fondove EU te, Liste 305 projekata.

poduhvata za što su Hrvatske vode uložile oko 7.700.000,00 kn.Aktivnosti oko realizacije projekta intenzivno se nastavljaju 2008. godine . Zagreba ka županija osniva tvrtku Vodoopskrba i odvodnja Zagre-ba ke županije d.o.o. s ciljem da se u što kra-em roku osiguraju uvjeti za dovo enje pitke

vode za potrebe stanovnika i industrije na ci-jelom podru ju Zagreba ke županije. Od 2008. godine pa nadalje sve aktivnosti tvrtke usmje-rene su na izradu potrebne dokumentacije za po etak gradnje crpilišta, ure enje vodocrpili-šta, izgradnju magistralnih vodoopskrbnih cje-vovoda i ostalih objekata potrebnih za obavlja-nje dobave vode do lokalnih distributera.U razdoblju od 2008.-2011.godine u pri-premu projekta uložena su sredstva od cca 26.199.000,00 kn od ega su Hrvatske vode sukladno ugovorima o su nanciranju izgradnje vodnih gra evina i projektne dokumentacije su-djelovale sa cca 2.595.000,00 kn u su nancira-nju projektne dokumentacije glavnih projekata crpilišta, mag.cjevovoda, izvedbi zdenaca te iz-gradnji ograde i ure enju parcele crpilišta 2011. godine Odlukom Vlade Republike Hrvatske Vo-doopskrbi i odvodnji Zagreba ke županije d.o.o. u srpnju 2011.godine dodijeljena je koncesija za zahva anje voda za potrebe javne vodoop-skrbe na vodocrpilištu Kosnica I. faza u koli ini od 900 l/s.Procijenjena vrijednost izgradnje crpilišta Ko-snica od cca 60.000.000,00 kn planira se rea-lizirati putem prijave projekta za su nanciranje iz fondova EU. Planirana izgradnja crpilišta Ko-snica sastavni je dio projekta Regionalni vodo-opskrbni sustav Zagreba ke županije –Zagreb- Istok koji se priprema od 2010.godine.Planom upravljanja vodama u 2012. godini, -nanciranje/su nanciranje razvoja vodoopskrbnih sustava na podru ju VGO-a za gornju Savu, pred-vi eno je kroz grupe: Nacionalnih vodoopskrbnih projekata, Regionalnih vodoopskrbnih projekata, Studijsko-projektne dokumentacije za predpri-stupne fondove EU te, Liste 305 projekata.Od nacionalnih projekata koji za cilj imaju osi-gurati povezivanje lokalnih sustava u jedin-stvene tehnološke cjeline kako bi se osiguralo racionalno korištenje vodnih resursa, sigurnost

u vodoopskrbi i ekonomi no poslovanje vodo-opskrbnih poduze a treba istaknuti slijede e projekte: Hrvatsko zagorje - izrada projektne dokumentacije i izgradnja vodnogospodarskih objekata na podru ju vodoopskrbnih sustava Zaboka, Krapine, Pregrade i Huma na Sutli; Za-greba ka županija – izrada projektne dokumen-tacije i izgradnja vodoopskrbnih objekata na podru ju Sv.Ivan Zelina, Vrbovca, Dugog Sela, Ivani Grada i Bistre . Predvi ena ulaganja u ove projekte iznose 20.600.000,00 kn.Od regionalnih projekata koji imaju za cilj po-ve anje broja stanovnika opskrbljenih vodom, sigurnost u vodoopskrbi i pove anje gospodar-skog razvoja predmetnog podru ja predvi ena ulaganja od 2.000.000,00 kn odnose se na vo-doopskrbne objekte na podru ju Velike Gorice i regionalnog vodoopskrbnog sustava Zagreba -ke županije.Priprema studijsko-projektne dokumentacije potrebne za prijavu projekta za su nancira-nje iz fondova EU odnosi se najve im dijelom za realizaciju nacionalnih projekata kojima e se dogra ivati, rekonstruirati ili modernizirati postoje i vodoopskrbni objekti u skladu s Di-rektivom o pitkim vodama. Od 2010. godine priprema se dokumentacija za Regionalni vodo-opskrbni sustav Zagreba ke županije – Zagreb - Istok predvi ene investicijske vrijednosti od 500.000.000,00 kn. Za izradu potrebne doku-mentacije u 2012. godini predvi ena su sred-stva u iznosu od 4.500.000,00 kn.Sukladno odluci Vlade RH, a zbog hitnosti rje-šavanja vodoopskrbe na pojedinim sustavima predvi ena su ulaganja u završetak izgradnje vodoopskrbnih objekata s Liste 305 projekata , za što je za vodoopskrbne objekte na podru ju Velike Gorice, Desini a, Hraš ine i Budinš ine osigurano 3.051.000,00 kn.Nadalje prema programu Vlade Republike Hr-vatske od 23.velja e 2012.godine „Pokreta-nje novog investicijskog ciklusa u mandatu od 2012.-2015.godine. s posebnom analizom za 2012. godinu“, Hrvatske vode predložene u im-plementaciji maksimalnih investicija, provele su niz mjera i aktivnosti u cilju provedbe pro-grama. Izvršenje programa i projekata iznad iznosa utvr enih u Planu upravljanja vodama za 2012. godinu doneseno je 29.06.2012. go-dine. Za podru je VGO za gornju Savu putem kreditnih sredstava ERSTE i HBOR ugovoreni su radovi na izgradnji zdenca u Kraši u, nastavak izgradnje vodoopskrbnih cjevovoda u op ini Bi-stra, kao i objekti vodoopskrbnog sustava Pre-grade u vrijednosti od 2.600.000,00 kn.Tako er treba napomenuti da je u skladu s Pro-gramom Vlade Republike Hrvatske u tijeku pri-prema projekta za nanciranje s liste EIB/CEB u koju su sa podru ja VGO-a za gornju Savu uvr-šteni projekti za: Krapinsko –zagorsku županiju (8 projekta u vrijednosti od 19.820.000,00 kn) te Zagreba ku županiju (13 projekata u vrijed-nosti 63.049.170,06 kn).

Lokacija crpilišta Kosnica I faza. Foto: Dražen Kopa

I 33 I


HRVATSKE VODE I Sustav obrane od poplave srednjeg Posavlja

SUSTAV OBRANE OD POPLAVE SREDNJEG POSAVLJA ∑ OSNOVNO RJEŠENJEZoran Čavlović, dipl. ing. građ.

Katastrofalna polava u Zagrebu 1964. godine bila je prekretnica u cjelokupnom pristupu problematici zaštite od poplava. Osnovna postavka je bila zaštitu od poplava rješiti na kompleksan, raznovrstan i sveobuhvatan na in koji bi obuhvatio široko podru je.

Sustav obrane od poplave Srednjeg posavlja predstavlja niz planiranih gra evina i zahvata kojima se nastoji osigurati razina zaštite gra-dova i naselja, gospodarskih, i infrastrukturnih objekata, te osigurati uvjeti za stabilnu poljo-privrednu proizvodnju. Sustav pokriva podru -je od Zagreba, odnosno Karlovca na zapadu do Gradiške, odnosno do Ma kovca, kao izlaznog pro la na rjeci Savi, na istoku. Katastrofalna polava u Zagrebu 1964. godine bila je prekretnica u cjelokupnom pristupu pro-blematici zaštite od poplava. Po elo se sa inten-zivnim planiranjem i projektiranjem sustava za zaštitu od poplave, izra ene su brojne studije i projekti, te de nirane glavne smjrnice za izvo-enje radova i mjere za zaštitu od poplava.

Osnovna postavka je bila da zaštitu od popla-va treba rješiti na kompleksan, raznovrstan i sveobuhvatan na in koji bi obuhvatio široko podru je , te da se zaštita pojedinih podru ja ne smije nepovoljno odraziti na situaciju u mjesti-ma nizvodno uz r. Savu. Veli inu zaštitnog sustava diktirala je i potreba zaštite od poplave kod pojave 100 godišnje velike vode, a gradove Zagreb, Sisak i Kar-lovac trebalo je osigurati od poplave kod poja-ve 1000 godišnje velike vode. Rješenje sa izgradnjom nasipa i zadržavanjem

vode unutar uskog pojasa rije nog toka koji je primjenjen nizvodno od Gradiške nije bilo primjenjivo uzvodno, stoga je svako rješenje Sustava obrane od poplave srednjeg posavlja temeljeno na potrebi o uvanja vodnog režima nizvodno od Gradiške. Tom zahtjevu udovoljeno je tako, što su prirod-na poplavna podru ja duž r. Save iskorištena za kontrolitrano rastere enje poplavnih voda. Prora unima je dokazano da ti prirodni ekspan-zijski prostori osiguravaju traženi kapacitet, a gradnjom nasipa su im utvr ene kona ne kon-ture. Stoga cijeli projekt zapravo predstavlja kombi-naciju angažiranja velikih retencijskih prostora za zadržavanje viška poplavnih voda koje Sava ne može kapacitirati i uobi ajenih gra evinskih zahvata – izgradnje nasipa i regulacije rije nog korita. Izgradnja sustava obrane od poplava, koja je zapo ela 60-tih godina dvadesetog stolje a, a naro ito je intenzivna bila sedamdesetih i osamdesetih godina, zahvatila je široki prostor i dala je dobre rezultate. Svi radovi na izgradnji sustava, izvodili su se ili e se izvoditi i prema ovim kriterijima:

1. prvenstveno se zašti uju naselja, gradovi i infrastruktura koji su izravno ugroženi od ve-

I 34 I

likih voda rijeke Save i pritoka,

2. predloženim radovima ne smije se pogoršati današnji režim velikih voda,

3. predloženi radovi moraju biti u funkciji o u-vanja i unaprije enja vodenih i o vodi visnih ekosustava,

4. planom postupne izgradnje objekata obrane od poplava treba osigurati sigurnu poljopri-vrednu proizvodnju.

OPIS IZGRA ENIH OBJEKATA

Podru je rijeke Save od Zagreba do Siska Izveden je kanal Odra i potpuno izgra eni po-pratni nasipi uz Savu na podru ju grada Zagre-ba, ime je osigurana zaštita grada od poplava 1000 - godišnjeg reda pojave. Na nizvodnom dijelu Save djelomi no su rekon-struirani nasipi. U lijevom savskom zaobalju izgra ena je usta-va Prevlaka maksimalnog kapaciteta 450 m3/s i dio kanala Lonja - Strug. Pomo u ova dva objekta vrši se rastere enje Save uzvodno od Siska, ime se postiže ve i stupanj zaštite tog grada, ali i niza sela koja su smještena nizvodno.Višak vode koji se rastere uje ustavom Prevla-ka transportira se kanalom Lonja - Strug u re-tenciju Lonjsko polje.Izvršeni su i regulacijski radovi na nizu vodo-toka, kao i iskop glavnih odvodnih kanala po-dru ja.

Podru je rijeke Save od Siska do Stare GradiškeDijelom su rekonstruirani ili izvedeni novi nasipi uz Savu.Kanal Lonja - Strug izgra en je u punom pro lu

Sadašnje stanje izgra enosti sustava obrane od poplave Srednjeg Posavlja

Kanal Odra i preljev Jankomir

I 35 I



s obostranim nasipima od ustave Prevlake do šume Žutice (7 km), te na najnizvodnijem dijelu kod Gradiške (5 km). Duž retencije Žutice izgra en je desni nasip ka-nala, te lijevi nasip u dužini od 4 km.

Kanal Lonja - Strug kod Bro ica Desni nasip izgra en je od Puske do Bro ica, a samo lijevi od Gradiške do uš a vodotoka Slo-boštine, te od Žutice do Strušca.Kanal je kine-tiran.Nasipi retencije Lonjsko polje ve inom su izve-deni i dobro de niraju kona ne konture reten-cije pri emu aktualni kapacitet odgovara 70% kona ne vrijednosti. Izvedena je ustava Trebež I, kapaciteta 500 m3/s, koja može djelovati kao upusno - ispusni objekt.Ta njena funkcionalna raznolikost može povolj-no djelovati na ekosustav Lonjskog polja.Uz navedeno ure en je niz vodotoka, lateralnih kanala i recipijenata za odvodnju zaobalja.

Podru je rijeke Save od Stare Gradiške do JameneDijelom su rekonstruirani ili izvedeni novi nasipi uz Savu i usporni nasipi uz pritoke. Izvedeni su ili rekonstruirani lateralni kanali i odvodni sustavi. Tim radovima postignut je viši stupanj zaštite i bolji uvjeti odvodnje postoje ih melioracijskih areala. Na ovom dijelu rijeke Save nema objekata koji mogu mijenjati vodni režim.

Podru je rijeke Kupe kod KarlovcaIzveden je kanal Kupa - Kupa i omogu eno dje-lomi no rastere enje velikih voda Kupe uzvod-no od grada. Dovršen je i dio nasipa (mjestimi no zida) uz Kupu i Koranu i manji objekti odvodnje zaobalja. Izvedenim radovima omogu eno je rastere e-nje dijela velikih voda Kupe i time postignut viši

Ustava Prevlaka i kanal Lonja-Strug

Kanal Lonja - Strug kod Bro ica

Preljev Košutarica, Mlaka

Sjeverni nasip retencije Lonjsko poljeJužni nasip retencije Lonjsko polje

I 36 I

stupanj zaštite grada Karlovca. Izvedenim radovima omogu eno je rastere e-nje dijela velikih voda Kupe i time postignut viši stupanj zaštite grada Karlovca.

POSTIGNUTI EFEKTIDjelomi no izgra enim kanalima Odra, Lonja - Strug i Kupa - Kupa, izgra enim kontrolnim objektima Jankomir, Prevlaka i Trebež I, te za-te enim i formiranim retencijama, postignuti su pozitivni efekti u režimu velikih voda. Zašti eni su bitni dijelovi rije nih dolina, pogo-tovo veliki gradovi, te omogu eno korištenje velikih poljoprivrednih površina.

STANJE IZGRA ENIH ZAŠTITNIH OBJEKATA

Obostrani savski nasipi na podru ju gra-da Zagreba zadovoljavaju kako visinom tako i kvalitetom Kanal Odra uspješno vrši svoju funkciju Ustava Prevlaka e kasan je i esto korišten objekt (preko 20 puta od 1990. godine).

Ustava Trebež I koji trenutno funkcionira kao upusno/ispusni objekt veoma u inko-vito vrši svoju funkciju.

Kanal Kupa - Kupa koji svojim kapacite-tom odgovara kona nom rješenju zbog neizgra enosti ostalih objekata sustava nije u punoj funkciji.

Ustava Trebež

Županja obaloutvrda, nasip sa šetnicom

Uš e Kup ine u kanal Kupa - Kupa

Postoje mnogi objekata koji ne funkcioni-raju na na in kako je predvi eno. To se u principu odnosi na velike dionice nasipa uz vodotoke i uz retencije. Može se govoriti o dva izražena problema:

1. Nedovoljnoj visini nasipa uz vodotoke, po-gotovo uz Savu, i to onih gra enih u daljoj prošlosti. Nedovoljna visina posljedica je ili ranijih druga ijih kriterija projektiranja ili, što je eš i slu aj, rezultat ošte enja i klizanja nestabilnih nasipa.

2. Nedovršenost zaštitne linije nasipa uz reten-cije, ime one nisu privedene traženoj funk-ciji u potpunosti. Veliki dio izgra enih nasi-pa uz retencije, pokazao se zbog ugra enog lokalnog lošeg materijala nestabilnim, pa su esta klizanja dijelova nasipa.

Neizgra enost nasipa uz retencije i nedovolj-ne visine nasipa uz njih, uzrok su tome da retencije ne omogu uju potreban prihvat vod-nih masa kod ekstremnih pojava. Osim toga, u slu ajevima visokih vodostaja u retencijama ugroženi su neki objekti i podru -ja koja je potrebno štititi. Ovo se smatra i glavnim nedostatkom današ-njeg sustava.

Podru je retencije Lonjsko poljeRetencija Lonjsko polje je klju an objekt obrane od poplave rijeke Save.Planirani kapacitet re-tencije je 915 x 106 m3. Nasipi su dimenzioni-rani na 100 - godišnju veliku vodu. Nivo vode u retenciji u kona nom stanju izgra enosti je 98,44 m n. m. Za kontrolirano upuštanje i zadr-

I 37 I



Kanal Kupa - Kupa

žavanje vode u retenciji predvi eni su obodni nasipi, koji su ve inom izvedeni.Potrebno je još Izgraditi dio južnog nasipa i re-konstruirati dio južnog nasipa, zapadni nasipi isto ni nasip.

Spojni kanal Trebež - TrebežRadi se o kanalskom spoju retencije Lonjsko polje s vodotokom Trebež kroz isto ni nasip retencije, a za potrebe prolaza riba u vrijeme mrijesta.

Objekti vora TrebežPotrebna jeIzgradnja zaštitnih nasipa oko nase-lja Trebež i Bukovica

Cesta Sisak – Popova aDio prometnice nalazi se u prostoru retncije Lonjsko polje na koti od 97.30 do 98,50 m n. m. Kona na kota punjenja retencije je 98,44 m n. m. Zbog nedovoljnog kapaciteta postoje ih pro-pusta i mosta preko rijeke Lonje kod vodostaja

Planirane prioritetne gra evine i zahvati

viših od 97,50 m n.m. cesta je povremeno plav-ljena. Predvi ena rekonstrukcija ceste u dužini od 2800 m sa kotom nivelete od 100,10 m n. m.

Preljev PalanjekRastere enje savskih voda uzvodno od Siska i odvo enje u Lonjsko polje. Kod pojave 100 - godišnje velike vode rijeke Save rastere enje iznosi 400 m3/s. Lociran u desnom nasipu ri-jeke Save, duljine 253 m i kotom krune 99,00 m n. m. Pove ava stupanj zaštite od poplava na nizvodnom dijelu, i osigurava željenu proto-ku rijeke Save uzvodno od uš a Kupe od 1650 m3/s.

Desno zaobalje Save od Zagreba do SiskaRekonstrukcija desnog savskog nasipa - podru je grada Velika Gorica, op ine Orle i op ine Martinska Ves Nasipi ne osiguravaju potrebnu zaštitu, kako zbog visine tako i kvalitete. Nasipi služe i kao prometnice, bilo po kruni ili se cesta oslanja na nasip što je dodatno oslabilo nasipe. Nasipi se rekonstruiraju prema prikazanom pro lu uz nadvišenje od 1,20 m nad 100 - go-dišnjom velikom vodom, a na mjestima gdje nema dovoljno prostora predvi a se izvedba zida uz nadvišenje od 0,60 m iznad 100 - go-dišnje velike vode, uz postavljanje, po potre-bi, vre a sa pijeskom. Nestabilne obale rijeke Save izložene su ja-kim udarima matice i trpe ošte enja od ero-zije. Ovi procesi ponegdje prijete prodiranjem Save u zaobalje, ime su ugroženi i zaštitni nasipi. Radi zaustavljanja tog procesa predloženo je polaganje temeljnog madraca od geotekstila na plasti noj mreži, a nakon toga postavljanje

I 38 I

SLIKEZoran Čavlović, dipl. ing. građ.

kamenog naba aja s materijalom od lomlje-nog kamena prora unate granulacije dostatne za osiguranje stabilnosti.

Preljev Jezero Rastere enje savskih voda uzvodno od Siska i odvo enje u Odransko polje. Kod pojave 100 - godišnje velike vode rijeke Save rastere enje iznosi 340 m3/s. Lociran na desnoj obali izme u sela Suša i Jezero, duljine 300 m i kotom krune 102,70 m n. m. Pove ava stupanj zaštite od poplava na ni-zvodnom dijelu do Siska (dionica 50 km), a na podru ju gdje postoje i nasipi nemaju do-statnu visinu.

KUPSKI PODSUSTAV OBRANE OD POPLAVE

Pregrada Brodarci

Isto nog retencijskog nasipa je horizontalna, na koti 112,00 m n. m., što je 1,5 m iznad 100 - godišnje razine u retenciji Kup ini (110,30 m n. m.). Zatvaranjem retencije presje eni su pri-rodni tokovi odvodnje retencije Kup ine u Kupu, pa je potrebno izgraditi i mrežu kanala unutar-nje odvodnje koja e omogu iti brzu evakuaciju voda u fazi pražnjenja retencijskog prostora.

Zaštita ribnjaka Crna MlakaPovišenjem razina u retenciji Kup ina njenim privo enjem potpunoj funkciji do i e na naj-nižim dijelovima okvirnih nasipa do prelijevanja u ribnjake. Zato je projektirana njihova zaštita i to na taj na in da se predvi a dogradnja posto-je ih nasipa. Nadvišenje nad 100 - godišnjom razinom u retenciji iznosi 80 cm. Ukupna duljina nasipa iznosi 9,9 km.

Ustava ŠišljaviSvrha je ustave regulacije vodnog režima veli-kih voda na nizvodnom dijelu toka rijeke Kupe i pražnjenja retencije Kup ine. Predvi ena je na spoju isto nog nasipa retencije Kup ina sa ka-nalom Kupa – Kupa.

vor KoranaPlanirane gra evine isto nog vora Karlovca su preljevni kanal Korana - Kupa s preljevnim pra-gom, upusna ustava Korana 1 i ispusna ustava Korana 2, a u funkciji su zaštite grada Karlovca od velikih voda rijeke Korane.Cilj ovog rješenja je skrenuti velike vode Korane nizvodnije od prirodnog uš a u Kupu, Izvedbom novog korita Korane, poboljšava se unutarnja odvodnja po-dru ja, i stvaraju se povoljni preduvjeti za ka-nalizacijski sustav, te za vodoopskrbu koja e imati zahvate u ovoj zoni.

vor Korana - Preljevni kanal (prokop Korana) Korana - KupaKanal Korana - Kupa po inje na rijeci Kupi a završava na rijeci Korani. Dimenzioniran je na 1000 - godišnji protok od 1.270 m3/s. Materijal nastao pri izvo enju preljevnog kanala, može se koristiti za izradu nasipa uz Kupu, Koranu i Mrežnicu.

vor Korana - Upusna ustava Korana 1Upusna ustava (Korana 1) propušta vode Ko-rane u postoje e korito sve do protoka od 143 m3/s, što je 10 %-tni protok. Kada protok pri-je e vrijednost od 143 m3/s, upusna se ustava zatvara i po inju se primjenjivati mjere kod po-jave velikih voda. Tada se sve koli ine Korane evakuiraju novim koritom - preljevnim kanalom u Kupu preko novog uš a.

vor Korana - Ispusna ustava Korana 2Ispusna ustava Korana 2 ima namjenu održavati traženu razinu u Korani kod evakuacije voda i omogu iti gravitacijsku odvodnju podru ja iz-me u ustava. Kapacitet joj je jednak kao i kod upusne ustave: 143 m3/s, a postiže se kod unu-tarnjeg vodnog nivoa vode od 108,00 m n. m. Obje ustave su gravitacijskog tipa.

Realizacija se svodi na nasutu kamenu gra e-vinu obrane od poplava, pregra uje se korito Kupe i izvodi se slobodni preljev. Po potrebi, izvedeni objekt se u budu nosti može nadograditi u svrhu osiguranja kontrolira-ne distribucije velikih i malih voda na predmet-nom voru (nadogradnja tijela brane i izvedba ispusne ustave).

Nasipi uz Kupu, Koranu, Mrežnicu i DobruNasipi su dimenzionirani na 100 - godišnju ve-liku vodu uz nadvišenje od 1,20 m (Mrežnica, Korana, Dobra), odnosno na 1000 - godišnju veliku vodu s nadvišenjem od 1 m (uz Kupu na podru ju Karlovca). Radovi na izgradnji nasipa mjestimi no se ve izvode, a pojedini, ranije izvedeni nasipi interventno se rekonstruiraju

Retencija Kup ina isto ni nasipRetencija Kup ina, površine oko 8.000 ha, pro-stor je koji e se koristiti za kontrolirano upu-štanje i ispuštanje velikih voda Kupe, koje se i danas razlijevaju na tom podru ju. Potrebno je zatvoriti i isto nu granicu retencije za za-štitu naselja Donje Kup ine, a to e se posti i Isto nim retencijskim nasipom. Niveleta krune

I 39 I


PROJEKTI I AKTIVNOSTI NA PODRUČJU DUNAVA I DONJE DRAVESilvija Sitar, dipl. ing. građ.

Hrvatske vode su na podru ju Dunava i donje Drave osim ulaganja u izgradnju mnogih vodnih gra evina i infrastrukturnih projekata, zajedno s prekograni nim partnerima i nacionalnim partnerima prijavile šest projekata u ukupnom iznosu od 7.886.182,20 EUR-a.

Izgradnja akumulacije Citluk. Foto: Dragica Hajpek

Na slivnom podru ju Dunava i donje Drave koji obuhva a u cijelosti ili dijelove Osje ko-ba-ranjske, Viroviti ko-podravske i Vukovarsko-srijemske županije, u tijeku je izgradnja etiri akumulacije ( itluk u Vukovarsko-srijemskoj žu-paniji, Slanac i Seginac u Viroviti ko-podravskoj te Koritnjak u Osje ko-baranjskoj županiji), kao i izgradnja Lateralnog kanala Kneževi Vinogradi-Zmajevac (Osje ko-baranjska županija).Akumulacija itluk smještena je u Vukovar-sko-srijemskoj županiji, u širem podru ju gra-da Iloka. Izgradnjom projektiranog pregradnog pro la na potoku itluk (stacionaža 2+480) stvorit e se prostor za akumulaciju volumena 720.000 m3. Brana je homogenog popre nog presjeka od glinovitog materijala s centralno po-loženim kosim drenom za evakuaciju procjednih voda. Kota krune brane je na 112,85 m n.m., duljina brane u kruni je 230,20 m, a kako se

brana nalazi u seizmi ki aktivnom podru ju kru-na brane je širine 6 m. Temeljni ispust se sastoji od taložnice, ulazne gra evine, eli ne cijevi te-meljnog ispusta, galerije temeljnog ispusta, za-sunske komore i slapišta. Maksimalni kapacitet temeljnog ispusta je Q = 4,4 m3/s, a na desnom boku brane projektirani su objekti za evakuaci-ju velikih voda: preljev na koti 110,00 m n.m., odvodni kanal, brzotok i slapište preljeva. Svi objekti su dimenzionirani na maksimalni protok Q = 26,0 m3/s. Izgradnja je zapo ela u svib-nju 2011. godine, ugovorena vrijednost radova iznosi 17.736.240,99 kn sa rokom izgradnje 24 mjeseca. Akumulacija Slanac na istoimenom vodotoku smještena je u Viroviti ko-podravskoj županiji, 930 m od uš a potoka Slanac u rijeku a avi-cu i maksimalnog volumena 2.420.000,00 m3. Brana je nasuta homogena pregrada od glinovi-tog materijala s vertikalnim centralnim drenom za evakuaciju procjednih voda, sa kotom kru-ne brane na 134,00 m n.n., širinom 5,00 m i duljinom 214,00 m. Preljev je izveden na koti 132,50 m n.m., a temeljni ispust je projekti-ran od eli nih cijevi promjera 100 cm i duljine 63,50 m. Izgradnja objekta je zapo ela u ožuj-ku 2011. godine, ugovorena vrijednost radova iznosi 24.495.927,65 kn, a rok izgradnje je 24 mjeseca. Akumulacija Seginac u Viroviti ko-podravskoj županiji, jedna je od 23 brdske akumulacije koje su koncepcijskim rješenjem ure enja slivnog podru ja Karašice i Vu ice predvi ene za izgrad-nju, nalazi se na istoimenom vodotoku, a mak-simalni volumen akumulacije iznosi 454.000,00 m3. Brana je nasuta homogena pregrada od glinovitog materijala s protuprocjednom barije-rom (glinobetonska zavjesa ukupne visine 6 m i Akumulacija Slanac

I 40 I

HRVATSKE VODE I Projekti i aktivnosti na području Dunava i donje Drave

debljine 1 m) s kotom krune na 170,50 m n.m. Širina krune brane je 5,00 m, a duljina 381,00 m. Temeljni ispust sastoji se od: uljevne gra-evine na uzvodnoj strani, okna zatvara nice,

cijevi temeljnog ispusta promjera 80 cm i sla-pišta. Preljev je izveden na koti 168,90 m n.m. Izgradnja objekta je zapo ela u travnju 2011. godine, ugovorena vrijednost radova iznosi 14.666.542,84 kn, rok izgradnje je 24 mjeseca.Izgradnjom akumulacije Koritnjak na potoku Koritnjak ostvarit e se akumulacija volumena 4.800.000 m3. Brana je homogenog popre nog presjeka, od glinovitog materijala. Duljina brane u kruni je 344,00 m, a kruna brane je širine 8 m. Temeljni ispust se sastoji od taložnice, ulazne gra evine, eli ne cijevi temeljnog ispusta, gale-rije temeljnog ispusta, zasunske komore i slapi-šta. Maksimalni kapacitet temeljnog ispusta je Q = 11,0 m3/s. Na desnom boku brane projektira-

Temeljni ispust u izgradnji. Foto: Dragica Hajpek

Izgradnja na trasi kanala - most Knezevi Vinogradi. Foto: Mile Kunac

pu Zmajevac - Kopa evo sa zahvatom vode iz Zmajeva kog Dunavca, služiti kao glavni tranzit-ni vod za odvodnju i navodnjavanje dunavskog sektora. Izgradnjom lateralnog kanala ukupne dužine 12,3 km sa crpnom stanicom Zmajevac kapaciteta 5 m3/s, omogu iti e se kvalitetnija melioracijska odvodnja na više od 10.000 hek-tara poljoprivrednog zemljišta uz istovremeno omogu avanje razvoja navodnjavanja na 5.000 hektara poljoprivrednog zemljišta prema Nacio-nalnom programu navodnjavanja i gospodare-nja poljoprivrednim zemljištem i vodama (NA-PNAV). Na trasi kanala potrebno je izgraditi 4 mosta, 6 ustava i 6 sifonskih propusta. Izgrad-nja je zapo ela u travnju 2011. godine, ugovo-rena vrijednost radova iznosi 47.919.252,38 kn, a izvoditelj radova je Zajednica ponuditelja koju ine Hidroelektra niskogradnja d.d. iz Zagreba i

Centrogradnja d.o.o. iz Zagreba.U 2012. godini planiran je i po etak izgradnje nasipa Budžak na podru ju Grada Vukova-ra. Njegovom izgradnjom e se trajno zaštititi dio grada Vukovara (naselje Budžak) od velikih voda Dunava koje stvaraju uspor u rijeci Vuki i Bobotskom kanalu te na taj na in ugrožavaju ovaj dio grada. Nasip Budžak projektiran je kao nasip od homogenog (zemljanog) materijala i kao vertikalni armiranobetonski potporni zid, odnosno s dva karakteristi na pro la u ovisnosti o prostoru raspoloživom za formiranje nasipa. Ujedno, u tijeku je postupak isho enja gra e-vinske dozvole za rekonstrukciju nasipa Drava – Dunav na podru ju grada Osijeka, na lijevoj obali rijeke Drave. Rekonstrukcijom ove dio-nice nasipa poboljšat e se zaštita od poplava prigradskog naselja Podravlja, a ujedno stvoriti preduvjeti za izgradnju nove gradske prometni-ce i okretišta na nasipu za potrebe prometova-nja turisti kog vlaka u podru je Parka prirode Kopa ki rit. Po etak radova planiran je po et-kom 2013. godine.Ulaganja u obnovu i razvitak vodoopskrbe

ni su objekti za evakuaciju velikih voda: preljev, propust na brani, brzotok i slapište preljeva. Svi objekti su dimenzionirani na maksimalni protok Q = 6,8 m3/s. Izgradnja akumulacije je zapo e-la u rujnu 2009. godine, ugovorena vrijednost radova iznosi 32.059.527,67 kn, rok izgradnje je 24 mjeseca. Lateralni kanal Kneževi Vinogradi – Zma-jevac je mješovita melioracijska gra evina za potrebe melioracijske odvodnje i navodnjavanja smještena u Osje ko-baranjskoj županiji, na po-dru ju Op ine Kneževi Vinogradi i Op ine emi-nac u Baranji. Osnova sustava je dvonamjensko korištenje lateralnog kanala koji e izgradnjom reverzibilne crpne stanice na dunavskom nasi-

I 41 I


na podru ju VGO Osijek u 2012. godini, pu-tem Plana upravljanja vodama Hrvatskih voda, iznose 17,59 milijuna kuna. Temeljem progra-ma Vlade Republike Hrvatske "Pokretanje no-vog investicijskog ciklusa u mandatu od 2012. ∑ 2015. s posebnom analizom za 2012. godinu“ kreditom poslovne banke ulaganja su pove a-nja za još 17,88 milijuna kuna, a u svrhu prija-ve projekata za Strukturne i Kohezijske fondove Europske Unije u tijeku je izrada projektne do-kumentacije za projekt Regionalni vodoopskrb-ni sustav (RVS) Osijek.Ulaganja u objekte za zaštitu voda od one i-š enja na podru ju VGO Osijek u 2012. godini dosežu iznos od 26,25 milijuna kuna, a temeljem programa Vlade Republike Hrvatske kreditom poslovne banke ulaganja su pove anja za 21,35 milijuna kuna, što ukupno iznosi 47,60 milijuna kuna. Tako er, sa ciljem ispunjavanja europske Okvirne direktive o vodama, odnosno Direktive o odvodnji i pro iš avanju komunalnih otpadnih

Karakteristi ni popre ni presjek nasipa Budžak

voda, a u svrhu prijave projekata za Strukturne i Kohezijske fondove Europske Unije, projekti vo-doopskrbe i odvodnje otpadnih voda na podru -ju aglomeracija Osijek i Vukovar su pred samim dovršetkom, dok se za preostale tri aglomeracije Beliš e-Valpovo, Virovitica i Pitoma a priprema istih odvija planiranom dinamikom. Tako er, u tijeku je izrada projektne dokumen-tacije za sustave navodnjavanja na podru -ju Dunava i donje Drave. Na podru ju Osje ko-baranjske županije u tijeku je izrada projektne dokumentacije za SN Karašica (Podsustavi Miholjac-Viljevo, Kapelna i Kitišanci , ukupno 3862 ha), SN Baranja (5000 ha), SN Dalj (3476 ha), SN Poljoprivrednog instituta Osijek (210 ha), SN Baranjsko brdo (250 ha), SN Velika šu-ma-mali vrt (85 ha) i Dravski Rit (15.400 ha), ukupna vrijednosti cca 7 milijuna kuna. Na po-dru ju Viroviti ko-podravske županije u tijeku je izrada projektne dokumentacije za SN Novi Gradac-Detkovac (890 ha) i SN olta (182 ha) ukupne vrijednosti cca 2 milijuna kuna, a na podru ju Vukovarsko-srijemske županije u ti-jeku je izrada projektne dokumentacije crpne stanice Sokolovac i glavnih dovodnih cjevovo-da, sanacije vodnih gra evina i radova ure e-nja voda na podru ju ritova, vodotoka Savak i kanala Boris za potrebe revitalizacije Grabova i ritova u ukupnoj vrijednosti 2,5 milijuna kuna. Uz navedeno, u okviru tre eg i posljednjeg, po-ziva IPA prekograni nog programa Ma ar-ska-Hrvatska 2007. - 2013., Hrvatske vode su na podru ju Dunava i donje Drave zajedno s prekograni nim partnerima (Grad Moha , Direk-cija za vode južnog Prekodunavlja) i nacional-nim partnerima (Osje ko-baranjska županija, Grad Osijek, Grad Beli Manastir, Grad Beliš e, Javna ustanova Park prirode Kopa ki rit, VIDRA - Agencija za regionalni razvoj Viroviti ko-po-dravske županije, Op ina Erdut, Op ina Petlo-vac, Op ina Sopje, NVU Zeleni Hrvatske Osijek, NVU Ekološko društvo Virovitica) prijavile šest projekata u ukupnom iznosu od 7.886.182,20 EUR-a, odnosno na hrvatskoj strani su planirane aktivnosti u iznosu od 4.565.779,63 EUR-a. U tijeku je završna faza ocjene prijavljenih proje-kata i ukoliko projekti zadovolje sva stroga pra-vila Programa i pro u sve propisane provjere, za provedbu istih e se dobiti 85% nepovratnih sredstva EU u ukupnom iznosu od 6.703.216,39 EUR-a, od ega bi hrvatska strana dobila 3.880.874,22 EUR-a.Prvi poziv na podnošenje projektnih prijedlo-ga objavljen je 2009., a drugi 2010. godine. U okviru prva dva poziva, VGO Osijek je zajed-no s prekograni nim i nacionalnim projektnim partnerima uspješno prijavilo pet projekata, u ukupnom iznosu od gotovo 3.600.000,00 EUR-a. Na hrvatskoj strani su provedene aktivnosti u iznosu od gotovo 1.700.000,00 EUR-a, od ega je 1.550.000,00 EUR-a nepovratnih sredstava EU.

SLIKESilvija Sitar, dipl. ing. građ.

Rekonstrukciju nasipa Drava – Dunav na podru ju grada Osijeka

I 42 I

HRVATSKE VODE I Projekti i aktivnosti na području Dunava i donje Drave

Dragica Hajpek, dipl. ing. građ.

Izgradnja akumulacije je u završnoj fazi, ugovoreni rok dovršetka radova je 30. travnja 2013. godine, ali realno je o ekivati da e radovi biti dovršeni do kraja ove gra evinske sezone.

Zapadno od ceste Našice – akovo, izme u na-selja Bra evci i Bu je, na podru ju Op ine Dre-nje smještena je dolina Koritnjak. Brana Koritnjak pregra uje dolinu kojom je te-kao istoimeni potok koji izvire na sjevernom obronku Dilja i utje e u rijeku Vuku. Svrha pregra ivanja potoka Koritnjak je reduciranje i zadržavanje poplavnog vala formiranog u gor-njem dijelu sliva potoka Koritnjak i korištenje voda za navodnjavanje. Mogu e su i dodatne koristi od akumulacije kao npr. kavezni uzgoj ribe, sportski ribolov, kao i energetsko korište-nje vode (mini elektrana). Prvi radovi na gra enju ove akumulacije izvrše-ni su 2007. godine ure enjem pristupne ceste, kr enjima u akumulacijskom prostoru na po-dru ju pregrade te ure enjem odvodnih kanala koji su omogu ili kontroliranu odvodnju i isuši-vanje tog prostora, a 2009. godine intenziviran je nastavak gra enja.Prostor akumulacije je vododrživ jer ga izgra-uju kvartarne naslage male vodopropusnosti.

Do brane je ure ena makadamska cesta od na-

selja Bu je u duljini od oko 1 kilometar.Površina akumulacije pri najvišoj radnoj razini vode je 101 ha, zapremina cca. 4.800.000 m³, a radna zapremina 4.600.000 m³.Nasuta brana je izvedena od gline iz nalazišta uzvodno u akumulacijskom prostoru s drenaž-nim sustavom unutar tijela brane koji se sastoji od po tri drenažna tepiha s uzvodne i nizvodne strane izvedenih na raznim visinama te uzduž-nom drenažnom cijevi u nožici nizvodnog poko-sa. Uzvodni tepisi služe za vertikalno usmjere-nje toka vode u uzvodnom dijelu brane prilikom naglog pražnjenja akumulacije ime se pove-ava odnosno osigurava potrebna stabilnost

same brane. Nizvodni tepisi obaraju procjednu liniju kako voda ne bi izbila na nizvodni pokos i time narušila njegovu stabilnost. Kruna brane je na koti 131,00 m n.m., ali je zbog o ekivanog ve eg slijeganja kako same brane, tako i podloge nakon završetka nje-ne izgradnje izvedeno nadvišenje od 70 cm u središnjem dijelu. Veli ina nadvišenja linear-no pada prema po etku, odnosno kraju brane, gdje nema nadvišenja. Najve a visina brane je

AKUMULACIJA KORITNJAK

Nizvodni pokos brane, svibanj 2012. godine. Foto: Tomislav Ljuj

I 43 I


15,50 m, odnosno 16,20 m (0,70 m više) za izvedeno stanje. U kruni je brana duga 344 m. Brana je trapeznog popre nog presjeka s kru-nom širine 8,00 m, uzvodni pokos obložen je troslojnom zaštitom od valova od kamena, tu-canika i pjeskovitog šljunka. U nožici uzvodnog pokosa je formirana berma širine 3,00 m, od-nosno 2,00 m koja djeluje kao temelj obloge pokosa i osigurava njegovu stabilnost. Nizvodni pokos je s tri berme i zatravljen je. Na ber-mama su postavljene kanalice za prikupljanje oborinskih voda i njihovu kontroliranu odvod-nju s pokosa brane u nizvodnu dolinu i dalje u odvodna korita temeljnog ispusta i bo nog pre-ljeva. Za odvodnju vode s tucani ke kolni ke konstrukcije na kruni brani izveden je dvostreš-ni pad od 2,5%.Ukupna koli ina materijala koju je bilo potreb-no ugraditi tijekom izvedbe je znatno pove a-na, a utvr ena je i potreba zamjene postoje eg lošeg tla na pojedenim površinama ispod pre-gradnog pro la glinenim materijalom iz nalazi-šta. Najve a zamjena postoje eg tla izvršena je na podru ju ispod bo nog preljeva u desnom boku brane gdje je utvr eno postojanje sloja

Pogled iz zraka na pregradno podru je, svibanj 2011. godine

Temeljni ispust i pregradno podru je, svibanj 2011. godine

pijeska u desnoj padini. Nakon provedbe do-datnih geomehani kih istražnih radova pristu-pilo se zamjeni postoje eg pjeskovitog materi-jala na tom podru ju pregrade. Izvršen je iskop gornjih slojeva glinovitog materijala, uklonjen je sloj pijeska na podru ju ispod gra evi-ne bo nog preljeva i dijela brane, te ugra en kvalitetan glinoviti materijal iz nalazišta. Cijeli postupak je otežavao dotok podzemnih voda kroz vodonosni sloj pijeska iznad sloja gline. Po izvršenoj zamjeni materijala na tom podru ju posve je prekinut dotok podzemne vode prema bo nom preljevu i bilo je mogu e nesmetano izvršiti preostale radove.Za potrebe pražnjenja akumulacije i odvodnju vode za vrijeme gra enja brane izveden je te-meljni ispust pro la 1,20 m proto nog kapaci-teta pri maksimalnom vodostaju od 11 m3/s. Ukupna duljina temeljnog ispusta od ulazne gra evine do ure enog korita iza slapišta iznosi 100,30 m.Temeljni ispust je projektiran kao eli na cijev položena u galeriju. Ispred ulaza u temeljni is-pust izvedena je taložnica za taloženje krupnog nanosa i otpadnog materijala, a na ulazu u ci-

I 44 I

HRVATSKE VODE I Akumulacija Koritnjak

cijevi temeljnog ispusta. Optere enja od pre-gradnog pro la preuzima i u temeljno tlo pre-nosi betonska galerija te cijev temeljnog ispu-sta nema optere enje od konstrukcije iznad. Radi pra enja slijeganja galerije temeljnog is-pusta u samoj galeriji izvedene su geodetske to ke na kojima se prati visinski položaj ga-lerije. Prvo snimanje izvršeno je prije po etka izvedbe pregrade i vrši se kontinuirano. Rezul-tati pokazuju da je primarno slijeganje galeri-je završeno i zna ajno je manje od projektom prora unatog. Ulaz u galeriju temeljnog ispu-sta je omogu en stubištem u nizvodnoj zasun-skoj komori.Odvodno korito temeljnog ispusta i odvodno korito bo nog preljeva se spajaju u kanal Korit-njak koji odvodi vodu u rijeku Vuku. Odvodna korita i dio kanala Koritnjak obloženi su kame-nim naba ajem radi zaštite od erozije uslijed djelovanja vode osobito kod zna ajnijeg doto-ka iz jezera.Izgradnja akumulacije je u završnoj fazi, ugovo-reni rok dovršetka radova je 30. travnja 2013. godine, ali realno je o ekivati da e radovi biti dovršeni do kraja ove gra evinske sezone.

jev temeljnog ispusta postavljena je na rešet-ka za sprje avanje ulaza krupnijeg plutaju eg nanosa. Na po etku cijevi postavljen je pomo -ni zatvara , a na kraju glavni regulacijski zatva-ra . Glavna cijev temeljnog ispusta u nizvodnoj zasunskoj komori se ra va u još dvije manje cijevi svaka s pripadaju im plosnatim zasunom za reguliranje ispuštanja manjih koli ina vode iz akumulacije. Tijekom eksploatacije e se ta dva zatvara a naj eš e i koristiti, a veliki zatva-ra samo kod pražnjenja ve e koli ine vode iz jezera u kra em vremenskom periodu.Oblik i veli ina temeljnog ispusta proizlazi iz hidrotehni kih uvjeta i zahtjeva hidrotehni ke opreme. Duž temeljnog ispusta nalazi se više dilatiranih gra evina koje predstavljaju kon-struktivnu cjelinu, taložnica, ulazna gra evina, prostorija uzvodnog zatvara a, cijev temeljnog ispusta, galerija temeljnog ispusta, prostorija nizvodnog zatvara a i slapište.eli na cijev temeljnog ispusta smještena je u

zaštitnu betonsku gra evinu izvedenu kao be-tonska galerija potkovi astog popre nog pre-sjeka. Ovakva izvedba omogu ava nesmetano pra enje kako položaja tako i funkcionalnosti

Kruna brane i uzvodni pokos, svibanj 2012. godine

SLIKEDragica Hajpek, dipl. ing. građ.

I 45 I


OBRANA OD POPLAVA NA RIJECI MURI Tomislav Šlehta, dipl. ing. geoteh.

Dovršetkom sustava obrane od poplava rijeke Mure 2010. godine omogu ena je sigurna obrana od poplava na cijelom podru ju uz desnu obalu rijeke Mure što se najbolje pokazalo na primjeru obrane od poplava u srpnju 2012. godine.

Nakon tog vodnog vala iz 2005.g, Hrvatske vode pokrenule su projekt izgradnje nasipa Podturen II (nastavak na postoje i dio nasi-pa Podturen) i nasipa Lon arevo.Izgradnja tih nasipa dovršena je po etkom 2010. ime je dovršen sustav obrane od po-plava rijeke Mure.Izvo a nasipa bila je Hidrotehnika d.o.o. iz Savske Vesi, a prema projektu Vodoprivred-no projektnog biroa d.d. iz Zagreba.Nastavak nasipa Podturen koji štiti naselje Podturen izveden je u ukupnoj duljini od 1480 m, a nasip Lon arevo, koji štiti romsko naselje od velikih voda rijeke Mure izveden je u duljini od 810 m.Osim izgradnje navedenih nasipa, izvršena je i rekonstrukcija Glavnog murskog nasipa na di-onicama koje su se pokazale problemati nima tijekom poplave iz 2005.godine. Do danas su izvedene rekonstrukcije u vidu podizanja nive-lete i proširenja krune, te ublažavanja pokosa

branjene strane nasipa na stacionažama od 7+250-16+425 i 25+912-28+798. Ukupna du-ljina Glavnog murskog nasipa iznosi 36,8 km.Zajedno sa rekonstrukcijom nasipa, izvrše-no je i ure enje pristupnog puta uz nožicu nasipa sa branjene strane za siguran pristup nasipu tijekom obrane od poplava.Tim radnjama omogu ena je sigurna obra-na od poplava na cijelom podru ju uz desnu obalu rijeke Mure što se najbolje pokazalo na primjeru obrane od poplava u srpnju 2012. g.

Obrana od poplave u srpanju 2012.Tijekom srpnja 2012. godine jake su oborine u gornjem dijelu sliva rijeke Mure u Austriji uzro-kovale naglo pove anje njenog vodostaja. U desetak dana vodostaj Mure dva puta narastao je preko mjera redovne obrane od poplava.Prvi vodni val uzrokovao je „samo“ progla-šenje mjera redovne obrane od poplava i trajao je etiri (4) dana.

I 46 I

HRVATSKE VODE I Obrana od poplava na rijeci Muri

Situacija nasipa uz rijeku Muru ljubi asti su nasipi izgra eni nakon poplave u 2005. godine

Nakon samo 2 dana od prekida pripremnog stanja obrane od poplava, uslijedio je novi vodni val. Zbog toga je proglašeno i Izvan-redno stanje obrane od poplava, a cijeli vod-ni val je trajao ukupno deset (10) dana.Najviši vodostaj rijeke Mure na VP Mursko Središ e tijekom ovog vodnog vala iznosio je +465cm. Najve i vodni val u posljednjih sedam (7) godina na rijeci Muri trajao je od 21.-31.07.2012.g.

Na uzvodnim dionicama obrane od poplava (mjerodavan vodostaj na VP Mursko Sredi-š e - A.33.18,.A.33.19 i A.33.20) proglašene su mjere pripremnog stanja, redovne obrane, izvanredne obrane od poplave te izvanredno stanje obrane od poplave u ukupnom trajanju od 235,5 sati. Na nizvodnim dionicama obrane od poplava (mjerodavan vodostaj na VP Gori-an -A.33.16 i A.33.17) proglašene su mjere

pripremnog stanja, redovne obrane i izvanred-ne obrane u ukupnom trajanju od 202,5 sati.

Slika „stare“ dionice Glavnog murskog nasipa za vrijeme velike vode u srpnju 2012. godine

Situacija nasipa Lon arevo i Podturen II izgra enih 2010. godine

Slika novoure ene dionice Glavnog murskog nasipa za vrijeme velike vode u srpnju 2012. godine

SLIKEArhiv VGO Varaždin

I 47 I


HRVATSKE VODE I Obrana od poplava na rijeci Muri

Intervencije su bile potrebne na nekoliko loka-cija: U Murskom Središ u je zbog poplavljene lu-

ice prijetilo izlijevanje vode na nizak okolni teren u centru grada, te se pristupilo izgradnji ze jih nasipa i postavljanju šandorovih greda u ukupnoj dužini od 50m. (slika 5) Vršilo se i prepumpavanje otpadnih voda iz kanalizacije zbog nemogu nosti otjecanja istih uslijed vi-sokog vodostaja Mure. Na nasipima Križovec i Lon arevo se prišlo zatrpavanju postoje ih zapornica, odnosno žabljeg poklopca kako bi se sprije io prodor Mure kroz tijelo nasipa u zaobalje. Razlog zatrpavanja je nefunkcionalnost zapornica na nasipu Križovec te nepostojanje žabljeg po-klopca na nasipu Lon arevo (slika 6-ukraden poklopac). I na tim lokacijama je vršeno pre-pumpavanje zaobalnih voda crpkama preko nasipa u korito rijeke Mure. Na dijelovima novoizgra enog nasipa Pod-turen došlo je do procje ivanja kroz nožicu nasipa te je postavljeno nekoliko „bunara“ i izvršena je stabilizacija prijelazne rampe ugradnjom dodatne koli ine šljunka. Procje i-vanje kroz nožicu nije izazvalo ve e probleme pa se pokazalo da je nasip kvalitetno izveden i da e se vremenom stabilizirati i u potpunosti zadovoljiti kriterije u obrani od poplava.

Sustav nasipa za obranu od poplava koji je do-vršen 2010.g štiti naselja uz desnu obalu r.Mure od 100 godišnje velike vode. Da bi sustav do-datno dobio na sigurnosti potrebno je obnoviti još 3 dionice glavnog murskog nasipa ukupne duljine oko 15,6 km, te dovesti u funkciju za-pornice na nasipu Križovec i žablji poklopac na nasipu Lon arevo.Zahvaljuju i redovnom ulaganju u sustav obra-ne od poplava na rijeci Muri, njegovom održava-nju i daljnjim planiranim i vo enim aktivnosti-ma na unaprje enju istog, podru je Me imurja spada u visoko zašti ena podru ja od poplava rijeke Mure. Vjerujemo da e se kroz nastavak uspješne suradnje sa stru nom ekipom VGO za Muru i gornju Dravu dosegnuta razina zaštite održati i nadalje.

Na dežurstvima obrane od poplava (dežur-stvo u Centru obrane od poplava i pra enje stanja na terenu) sudjelovalo je ukupno 14 djelatnika Hrvatskih voda te 5 djelatnika tr-gova kih društava koji su pratili situaciju na terenu u funkciji rukovoditelja, odnosno za-mjenika rukovoditelja obrane od poplava na odre enoj dionici.Zahvaljuju i dovršenom i funkcionalnom su-stavu obrane od poplava, nisu zabilježene ve e štete u vidu plavljenja naselja i poljo-privrednih površina.Lu ica u Murskom Središ u

Zatrpana lokacija žabljeg poklopca na nasipu Lon arevo

Sanacija pristupnog puta uz nasip Podturen

I 48 I

RETENCIJA VUČKOVEC U OBRANI SVETOG MARTINA NA MURI

Mr. sc. Ivica Mustač, dipl.

ing. građ.

Planirani završetak izvedbe retencije Vu kovec krajem 2012.godine zaštitit e obližnja naselja

od plavljenja vodama hirovitog potoka Gradiš ak u op ini Sveti Martin na Muri.

Zbog vrlo estog plavljenja poljoprivrednih površina, šuma, obližnjih dijelova naselja u op ini Sveti Martin na Muri, te turisti kog naselja Toplice Sveti Martin na Muri od hiro-vitog potoka Gradiš ak, zapo ela je izved-ba retencije Vu kovec. Izvedbom retencije Vu kovec zaštititi e se spomenta podru ja od plavljenja koja su bila u estala u ne tako davnoj prošlosti.Potok Gradiš ak zbog svojih hidrauli kih i hidrogeoloških karakteristika tipi an je pri-mjer buji nog potoka s erozijskim djelova-njem. Njegov prirodni neregulirani tok išarao je i izbrazdao svojim meandrima živopisni brdski krajobraz sjevernog dijela Me imur-ja. U njega se ulijeva više buji nih pritoka i prirodnih brdskih izvorišta što ga ini stalno ekološko proto nim potokom i u sušnom pe-riodu godine.S druge pak strane prirodni pro l potoka ne trpi este i dugotrajne kišne nalete, koji uzrokuju erozije korita i pronos aluvijalnih sedimenata, naplavina i nanosa.S toga su i esta izlijevanja voda izvan uskog korita u široki prostor prirodne inundacije kroz koju se odvija život, prolaze javne pro- Situacija sliva potoka Gradiš ak

Toplice Sv. Martin na Muri. Foto: M. Vizner

I 49 I


HRVATSKE VODE I Retencija Vučkovec u obrani Svetog Martina na Muri

Situacija pregradnog pro la. Izvor: glavni projekt, Elektroprojekt d.d. Zagreb

Karakteristi ni popre ni presjek. Izvor: glavni projekt, Elektroprojekt d.d. Zagreb

metnice, putovi i prilazi obiteljskim doma-instvima, gospodarskim objektima i drugim

sadržajima. Sve je to ugroženo ili trpi znat-ne štete.Na spre avanja od ugroza šteta od velikih buji nih naleta organizirano se upravljanju potoka Gradiš ak pristupilo od 1974. godi-ne, te se na više dionica opasnost od štet-

nog djelovanja voda smanjila ili dugoro no riješila.Izvo enju retencije Vu kovec se pristupilo nakon dobivanja svih potrebnih dozvola za gra enje i nakon što je izvršena javna na-bava i odabran izvo a . Vrijednost radova iznosi 3.854.959,41 kn.Brana Vu kovec ostvaruje akumulaciju od

I 50 I

SLIKEMr. sc. Ivica Mustač, dipl.

ing. građ.

cca 215.000 m3 kojom se omogu ava pri-hvat 100 godišnjeg vodnog vala uz ispušta-nje preko preljeva Q=5.5 m3/s, odnosno 4.5 m3/s kroz objekt temeljnog ispusta. Sigurnost brane od preljevanja velikih voda preko krune brane osigurana je za pojavu vodnog vala 1000 godišnjeg povratnog peri-oda. Pregradni pro l brane smješten je oko 800 m uzvodno od Toplica Sveti Martin na Muri. Kota krune brane nalazi se na 198.00 m.n.m. Duljina brane u kruni je 161.90 m, a na najvišem dijelu, brana od dna iskopa temeljnog klina do krune ima visinu 8.40 m. Visina brane iznad okolnog terena je oko 6.0 m.Popre ni pro l brane usvojen je homogeni popre ni presjek od glinovitog materijala s nalazišta u neposrednoj blizini.Uzvodna i nizvodna potporna zona brane predvi aju se izvesti od lesoidnih glina iz nalazišta materijala koje e se formirati na podru ju budu e retencije. Na uzvodnom i nizvodnom pokosu brane radi sigurnosti od klizanja po mekim podslojcima, smještene su berme širine 8.0 m. Nizvodni pokos ima u noži ni plošni dren, a zaštita uzvodnog pokosa izvedena je od kamenog naba aja. Kruna brane odabrana je širine 4.0 m.Projektom je predvi ena izgradnja odvod-nih kanala temeljnog ispusta i preljeva te njihov spoj sa postoje im koritom potoka

Gradiš ak. Kapacitet postoje eg korita pro-cijenjen je na 4.4 m3/s.Odvodni kanal temeljnog ispusta ukupne je duljine 60.0 m, a nastavlja se na slapište temeljnog ispusta. Odvodni kanal temelj-nog ispusta se nakon oko 20.0 m spaja sa odvodnim kanalom preljeva, a dno se u sli-jede ih 20.0 m sužava sa 2.0 m na 1.0 m zadržavaju i iste nagibe pokosa. Odvodni kanal preljeva nastavlja se na slapište pre-ljeva, a ukupne je duljine 30 m., te se spaja sa odvodnim kanalom temeljnog ispusta.Temeljnim ispustom se postiže kontinuitet korita potoka Gradiš ak, koji je prekinut iz-gradnjom nasute brane. Temeljni ispust se sastoji od ulazne gra evine s vertikalnim oknom, cijevi temeljnog ispusta promjera 1.0 m, te izlazne gra evine sa slapištem. Za evakuaciju velikih voda projektiran je sustav na desnom boku pregradnog pro la, a sastoji se od preljeva, odvodnog kanala, brzotoka i slapišta. Svi objekti su dimenzio-nirani na maksimalni protok Q=12.3 m3/s. Kruna preljeva je na koti 196.50 m.n.m., što je uvjetovano maksimalnim vodostajem u retenciji. Kruna preljeva je duljine 8 m.Planirani završetak izvedbe retencije Vu -kovec je krajem 2012.godine. Izgradnjom retencije Vu kovec zaštititi e se od visokih voda naselja Toplice Sveti Martin, Jurov ak, Grkaveš ak, Gradiš ak i Jurovec.

Potok Gradiš ak – poplavni val iz 2005. godine

I 51 I



REGIONALNI VODOOPSKRBNI SUSTAV NERETVA ∑ PELJEŠAC ∑ KORČULA ∑ LASTOVO ∑ MLJET

Irina Putica, dipl. ing. građ.

Izgradnjom objekata predvi enih programom dogradnje, sustav bi bio zaokružen kao tehni ko-tehnološka cjelina, a dijelovi sustava koji su parcijalno izgra ivani kona no bi bili spojeni na sustav.

Ovogodišnja aktualna situacija uzrokovana duVodoopskrbni sustavi na podru ju Du-brova ko neretvanske županije su tijekom '80 –ih godina doživjeli ozbiljni i planski razvoj. Izra ena su osnovna koncepcijska rješenja po kojima se zapo elo graditi glav-ne objekte sustava. Vodovod Neretva- Pe-lješac-Kor ula- Lastovo – Mljet koji se po eo graditi ranijih godina (1974.) obuhva en je u predmetnim koncepcijama i kao takav dje-limi no izgra en 1986. godine te pušten u rad. Godine 1989. položeni su podmorski cjevovodi za otoke Lastovo i Mljet. Sustav se od tada pa do danas kontinuirano dogra-uje prema iskazanim potrebama za vodom

i potrebama razvoja pojedinih podru ja te mogu nostima osiguranja nancijskih sred-stava.Do danas je izgra eno preko 100 km ma-gistralnog cjevovoda, 27 vodosprema i pre-kidnih komora te 5 crpnih stanica. Zahvat vode je na izvorištu Prud u dolini Neretve koji ima minimalni kapacitet 3.000 l/s. Glavni objekti sustava su : Crpna stanica Prud koja je instalirana za zahva anje 368 l/s. U sadašnjem stanju gotovosti objekat zahva a oko 200 l/s. Preko Vodospreme Prud (2.000 m³), voda se distribuira kroz dolinu Neretve, a dio vode (oko 120 l/s) prelazi na poluotok Pelješac. Do poluotoka

Vodocrpilište Prud

Prud CS Prud

I 52 I

HRVATSKE VODE I Regionalni vodoopskrbni sustav

Regionalni sustav NPKLM - pojednostavljena shema prioritetnog rješenja s prikazom zadane potrošnje po podru jima

CS Blace VS Racisce Postinje 2

Pelješca voda se podmorskim cjevovodima dovodi do CS Sreser koja puni vodospremu Janjina (volumen 4.000 m³) odakle se voda distribuira potroša ima na Pelješcu, a oko 60 l/s vode prelazi na otok Kor ulu i to pod-morskim cjevovodima. Vodosprema Kor ula zapremine 1.000 m3 je glavna vodosprema na otoku Kor uli i iz nje se voda distribuira potroša ima na otoku koji su priklju eni na ovaj sustav. U sadašnjem stanju izgra enosti na ovaj su-stav priklju eni su sljede i gradovi i naselja u dolini Neretve u gradu Metkovi u: naselja Vid i Prud, grad Opuzen, op ina Kula No-rinska, u op ini Slivno: naselja Podgradina,

Blace, Kremerna, Komarna i Klek , naselja na poluotoku Pelješcu, op ina Janjina, na-selja op ine Orebi od Trstenika do Lovišta te dio op ine Trpanj, grad Kor ula, naselja Žrnovo, Pupnat i Ra iš e, te Lumbarda.Ukupna godišnja koli ina vode koju ovaj su-stav isporu i je cca 2 milijuna m³ s kojima se u ovom trenutku opskrbljuje oko 21.000 stanovnika te u turisti koj sezoni još toli-ko turista. Dio distribucije vode vrši NP-KLM vodovod, a dio vrše drugi distributeri koji kupuju vodu od NPKLM. To su Vodovod Opuzen d.o.o., Metkovi d.o.o., op ina Janji-na, KTD Bilan d.o.o.Odlukom Vlade Republike Hrvatske 2007.

I 53 I


Prikaz mjerenih vrijednosti unutar Regionalnog sustava NPKLM za 2008.g. (Izvor: NPKLM Vodovod d.o.o. Korčula)

Mjerno mjesto 2008. u m3 Napomena (mjerač protoka) Područje distribucije

Korčula i Zrnovska Banja 559.084 na izlazu iz VS NPKLM Vodovod d.o.o.

Račišće 21.745 na ogranku za naselje NPKLM Vodovod d.o.o.

Zrnovo 22.018 na izlazu iz VS NPKLM Vodovod d.o.o.

Kneže 40.310 na ogranku za naselje NPKLM Vodovod d.o.o.

Pupnat 6.153 kodCS NPKLM Vodovod d.o.o.

Lumbarda 212.605 na ulazu u VS NPKLM Vodovod d.o.o.

Otok Korčula ukupno 861.915

Slivno 455.031 na ulazu u VS NPKLM Vodovod d.o.o.

Kula 172.874 NPKLM Vodovod d.o.o.

Opuzen 539.472 na ogranku Vodovod Opuzen d.o.o.

Metković 154.966 na ogranku Metković d.o.o.

Dolina Neretve ukupno 1.322.343

Bilan 741.926 na ogranku KTD Bilan d.o.o.

Janjina 88.069 na ogranku Općina Janjina

Ostali priključci na Pelješcu 10.452 NPKLM Vodovod d.o.o.

Pelješac ukupno 840.447

Sveukupno dobavljeno 3.024.705

Prud dobavljeno (ispumpano) 3.583.810

Sreser dobavljeno (ispumpano) 1.993.469

NPKLM Vodovod d.o.o. isporučeno potrošačima 711.521

VS Zrnovo

I 54 I

HRVATSKE VODE I Regionalni vodoopskrbni sustav

godine potpisan je Sporazum o su nancira-nju izgradnje I etape dogradnje vodoopskrb-nih objekata Regionalnog sustava NPKLM u iznosu od 108 mil kn. Istim je predvi ena dogradnja sustava za dovod vode do otoka Lastova i Mljeta. Do kraja 2011.godine izvr-šeni su radovi u vrijednosti od 55 mil kn. U 2012.godini tako er su nastavljene ak-tivnosti na dovršetku radova na objektima koji su zapo eli ranijih godina i to: sustav Orebi - Ku iš e-Viganj ( poluotok Pelješac), dovodnog cjevovoda do VS Metkovi (opskr-ba Grada sa NPKLM), VS Žrnovo, VS Ra i-š e, VS Smokvica, CS i TS Smokvica, sustav na Lastovu (podmorski cjevovod –Prijevor-Ubli-VS Sv.Luka), CS Blace i VS Postinje ( Dolina Neretve). Izgradnja CS Blace i VS Postinje se o ekuje do sredine rujna ove godine i po dobivanju Uporabne dozvole ista e se staviti u funk-ciju ime e se osigurati prebacivanje vode na poluotok Pelješac sa dosadašnjih 120 l/sec na 204 l/sec. Probni pogon stanice je uspješano izveden, radovi se privode kraju i obavljaju se pripreme za tehni ki pregled. Navedeni objekti su zna ajni prevenstveno za nesmetanu opskrbu tijekom ljetne sezo-ne, a u ostalom dijelu godine bi služili za ravnomjerniji i sigurniji rad sustava. Na sustavu NPKLM tijekom ove ljetne sezone nije bilo problema u opskrbi pu anstva pit-kom vodom premda je sustav bio na granici ali zahvaljuju i aktivnostima na pravilnom upravljanju sustava koje su poduzeli djelat-nici NPKLM isporuka vode je bila redovita.Nažalost u mnogim dijelovima Republike Hrvatske osjetio se problem u opskrbi pa su lokalne vlasti pristupile proglašenju ele-mentarne nepogode, a negdje su proglasile i prvi stupanj redukcije. Aktivnosti na dovršetku sustava NPKLM se ne zaustavljaju pa je važno napomenuti da e se do kraja rujna 2012.godine omogu iti

isporuka pitke vode sa kopna (NPKLM) do otoka Lastova. Tako e se staviti u funkciju položeni cjevovodi iz 1989 godine, a ujedno sustav e tehni ki biti dovršen u nevede-nom pravcu. Do sada se opskrba otoka La-stova rješavala putem desalinizacije bo ate vode, a tijekom ljetne sezone u opskrbi pit-kom vodom esto bi intervenirali vodonosci.Za dovršetak sustava CS Smokvica -Blato – V. Luka potrebno je izvesti radove na izgrad-nji hidrotehni kog tunela u Blatu na Kor uli u kojem bi se instalirale vodovodne cijevi i time dovršila tehni ko tehnološka cjelina. Za isto je u tijeku javno nadmetanje, tako da se predvi a po etak radova krajem go-dine. Navedenim se osiguravaju dodatne koli ine vode za op inu Blato na Kor uli i Vela Luka. Za dovod vode do otoka Mljeta potrebno je

zapo eti sa radovima po poluotoku Pelješ-cu za koje je isho ena gra evna dozvola ( cjevovod Janjina – Žuljana). U tijeku je priprema natje aja za izbor izvoditelja te se po etak radova o ekuje krajem ove godine. Po dobivanju gra evne dozvole nastavit e se aktivnosti na polaganju cjevovoda Žu-ljana – Kupjenova na Pelješcu te cjevovoda na samom otoku Mljetu (kroz Nacionalno park). U slu aju osiguranja dostatnih sred-stava za navedeno, mogu nost dovoda vode do Mljeta se predvi a do kraja 2013. ili po-etka 2014. godine. Potrebna sredstva za

realizaciju navedenih radova iznose oko 30 milijuna kuna.Izgradnjom objekata predvi enih progra-mom dogradnje sustava osigurati e se uzimanje 368 l/s na izvorištu Prud ija bi raspodjela bila na : Dolina Neretve 164 l/s, Poluotok Pelješac 90 l/s, Otok Kor ula 104 l/s, Otok Lastovo 5 l/s, Otok Mljet 5 l/s. Za ostvarivanje navedenog u kona nici bi bilo potrebno uložiti još oko 70 mil kn. Na ovaj na in, sustav bi bio zaokružen kao tehni ko-tehnološka cjelina, a dijelovi sustava koji su parcijalno izgra ivani kona no bi bili spojeni na sustav. Osim toga, omogu avanjem do-preme ve ih koli ina vode do podru ja koja su danas obuhva ena sustavom, riješilo bi se pitanje kriznih situacija i u postoje em sustavu vodoopskrbe koje se javljaju tije-kom pove ane potrošnje ljeti i na onim po-dru jima koja dosad nisu bila spojena na vo-dozahvat Prud (vodoopskrbni sustavi Blato, Mljet, Lastovo i Žuljana).

LITERATURA

Institut IGH d.d. i HIDROING

d.o.o. Split: Vodoopskrbni plan

Dubrovačko neretvanske županije

prosinac 2009. godine

Crpna stanica Smokvica

SLIKEIrina Putica, dipl. ing. građ.

I 55 I



NAVODNJAVANJE ∑ KADA VODA POSTAJE UVJET OPSTANKA

Marija Vizner, dipl. ing. agr.

Intervju sa uvaženim stru njacima znanstvenicima iz podru ja agronomije i hidrotehnike, Prof. dr. sc. Davorom Romi em i Prof. dr. sc. Josipom Maruši em, dipl. ing. gra ., koji su bili voditelji i sudjelovali zajedno s 45 stru njaka i znanstvenika na izradi Nacionalnog projekta navodnjavanja i gospodarenja poljoprivrednim zemljištem i vodama u Republici Hrvatskoj donosi odgovore na aktualna pitanja o navodnjavanju u Hrvatskoj.

Ovogodišnja aktualna situacija uzrokovana du-gim razdobljem suše u Hrvatskoj podsjetila nas je koliko je voda važna za život. Na žalost, o tome po injemo intenzivno razmišljati u vre-menima kada se pojavi nestašica vode i kada vrlo esto nemamo brzih rješenja kojima e se osigurati dovoljne koli ine vode za osnovne po-trebe života i proizvodnje. Upravo ovo ljeto, a u zadnjih dvadesetak godina sve eš e se ponav-lja sli an obrazac, vodostaji naših rijeka spustili su se na minimalne razine voda a neki su vodo-toci ak i presušili. Mnoge generacije prebirale su po sje anju ne bi li se sjetile sli nih situacija u njihovim desetlje ima dugim životima. Sjetili su se mnogi eznutljivo nedavnih poplava i leda, pitaju i se kako riješiti ovaj prirodni „nesklad“ na korist ovjeka. A o ajni ki pogled mnogih gra a-na, osobito poljoprivrednika, pre esto je bio uprt u nebo u željnom o ekivanju ozbiljnijih oblaka koji bi ispustili svoj „teret“ i donijeli barem malu nadu za spas godišnjeg usjeva i toliko potreb-no osvježenje. U tim trenucima tragali smo i za stoljetnim iskustvima i mudrim izrekama poput ove: „Tek kada je bunar prazan, shvatimo koliko nam je voda važna“ (Bendžamin Frenklin). No svakim danom izostanka kiše postajali smo sve više svjesniji injenice koliko su nam potrebni razni programi i projekti navodnjavanja, osvje-š uju i se svakim danom sve jasnije, da su takvi programi ve izra eni i da se njihova provedba doga a cijeli niz godina. U nekoliko posljednjih brojeva, mi smo pisali o njima redovito pa i u vrijeme poplava i vremenskih „neprilika“ kada se možda inilo da to nije aktualno. A o ito je da emo morati o njima sve intenzivnije razmišljati

i brže djelovati, jer prebrojavaju i štete i poslje-dice suše izražene u iznosima s ve im brojem nula, nitko ne želi proživljavati svake godine. Ovogodišnje obilježavanje Svjetskog dana voda s temom: Voda i sigurnost hrane, ukazivalo nam

je da se s ovim problemom suo avaju mnogi u svijetu, kao jednim od faktora sigurne proizvod-nje hrane. Mislili smo tada - Hrvatska je bogata vodom. No dešava se to i bogatima, kada je ne-dostaje u vrijeme kada mi to želimo i trebamo. Tada i to bogatstvo postaje relativno. Upravo ve-like štete na poljoprivrednim kulturama izražene u velikim postocima i milijardama kuna proci-jenjene štete kao i pitanja osiguranja vode za potrebe ovjeka, ponukali su nas na razgovor sa uvaženim i cijenjenim stru njacima iz podru -ja agronomije i hidrotehnike, koji su sudjelovali zajedno sa ostalih 45 stru njaka i znanstvenika u izradi Nacionalnog projekta navodnjavanja i gospodarenja poljoprivrednim zemljištem i vo-dama u Republici Hrvatskoj (NAPNAV). Prof. dr. sc. Josip Maruši , dipl. ing. gra . stru no-znanstveni savjetnik za vodno gospo-darstvo, predstavio nam je svoje vi enje pro-blematike vodnoga gospodarstva i provedbe NAPNAV-a. Nadamo se da ete iz ponu enih od-govora dobiti odgovore na mnoge vlastite dile-me i razumijeti složenost cjelokupnog problema osiguranja dovoljnih koli ina voda za potrebe ovjeka.

1. U okviru NAPNAV izra eni su županijski plano-vi navodnjavanja koji su obuhvatili 2.500.000 ha poljoprivrednog zemljišta Hrvatske, od ega u I. prioritetu pogodnosti tla za navod-

njavanje je oko 1.000.000 ha za koje je po-trebno osigurati oko 2.000 m³/ha/god vode. Koliko poljoprivrednog zemljišta je pogodno za navodnjavanje i ima li Hrvatska ove plani-rane koli ine vode potrebne za navodnjava-nje tih površina?

Od 2005. do 2010. izvedeni su planovi navod-njavanja na podru ju 18 županija i grada Za-greba. Jedino Varaždinska i Krapinsko-zagorska županija nisu donijele odluku niti izradile plano-

I 56 I

HRVATSKE VODE I Navodnjavanje ∑ kada voda postaje uvjet opstanka

ve navodnjavanja poljoprivrednog zemljišta. Na podru ju 20 županija i grada Zagreba postoji 247.004 ha dobro pogodnih i 581.068 ha umje-reno pogodnih tala za navodnjavanje. Ostala tla su ograni ena (424.950 ha) i privremeno nepo-godna tla (798.737 ha) za navodnjavanje.Na osnovu pogodnosti tla i potencijalno vodnih resursa izra ena je karta prirodnih potencijala i karta de cita vode u cilju izrade karte prioriteta navodnjavanja u Republici Hrvatskoj. Sastavni dio toga su i podaci o površinama zašti enih po-dru ja (NP i PP podru ja I. i II. zone sanitarne zaštite vodoopskrbnih crpilišta kao i „minska“ podru ja). U skladu s de niranim kriterijima i primjenjenim modelima te provedenoj višekrite-rijskoj analizi izvršeno je rangiranje potencijala zemljišta za navodnjavanje sa slijede im poka-zateljima: vrlo visoki potencijal zemljišta za navodnjava-nje (3 županije) 5.977 ha visok potencijal zemljišta za navodnjavanje (18 županija i grad Zagreb) 78.049 ha umjereni potencijal zemljišta za navodnjava-nje (20 županija i grad Zagreb) 979.178 ha nizak (363.268) i vrlo nizak potencijal zemlji-šta za navodnjavanje (54.546 ha)

Od ukupno analiziranih i rangiranih 1.881.018 ha prirodno, tehni ki i nancijski je mogu a i opravdana izgradnja sustava za navodnjavanje na 484.026 ha, a samo na dijelu umjerenog po-tencijala zemljišta (136.000 ha).S prosje nom normom navodnjavanja od 1.400 do 2.500 m3/ha mogu e je navodnjava-ti 620.000 ha poljoprivrednih zemljišta u Hr-vatskoj. To je ostvarivo dosljednom provedbom Strategije upravljanja vodama (SUV) koju je 15. srpnja 2008. godine na 5. sjednici donio Hrvat-ski sabor kao dugoro ni planski dokument kojim se utvr uju vizija, misija, ciljevi i zada e držav-ne politike upravljanja vodama. Mišljenja sam da e se u idu em razdoblju SUV morati provodi dosljednije obzirom na potrebe i obveze vodno-ga gospodarstva, kao i za potrebe cjelokupnog infrastrukturnog i gospodarskog razvoja Repu-blike Hrvatske.2. U nekoliko posljednjih desetlje a svjedoci

smo pojava perioda ekstremnih suša ili po-plava. Priroda je nepredvidiva, no kako o-vjek ovom problemu može dosko iti, zadržati i sa uvati vodu u periodu kada postoji višak vode za period suše i tako osigurati kontinui-ranu koli inu potrebne vode?

U estalost pojave ekstrema oborina i tempera-tura odnosno poplava i suša je sve eš i pro-blem ve ine europskih država. U NAPNAV su dati osnovni pokazatelji prostornog rasporeda vodnih resursa: hidrografska karta Hrvatske te karte postoje ih i planiranih akumulacija kao i karta slivova podzemnih voda . Za izgradnju i funkcioniranje sustava za navodnjavanje od posebnog zna enja su kako postoje e tako i planirane višenamjenske akumulacije koje su

prikazane po glavnim slivnim podru jima. Nji-hovom izgradnjom mogu e je zadržavanje viš-ka voda od prekomjernih oborina te korištenje te vode kako za potrebe navodnjavanja tako i za proizvodnju elektri ne energije te za potrebe vodoopskrbe, ribogojstva, rekreacije. Nažalost i pored pogodnih topografskih, hidroloških, geo-loških i pedoloških obilježja u Hrvatskoj je mali broj izgra enih akumulacija u odnosu na pogod-nosti i potrebe.I pored niza izra enih hidrotehni kih studija te idejnih projekata brana i ostalih objekata kao sastavnog dijela akumulacija „prespora“ je nji-hova izgradnja. Pored nedovoljnih nancijskih sredstava prisutan je i stalni problem „dugotraj-nog procesa“ od istražnih radova i izrade projek-tne dokumentacije do donošenja odluka kao i samog trajanja izgradnje akumulacija. Sastavni dio toga je i potreba pravovremenog de nira-nja obveza korisnika vode iz akumulacije kao i nadležnih institucija vodnog gospodarstva, elek-troprivrede, poljoprivrede, komunalnih trgova -kih društava, te županija, gradova i op ina. Na-žalost i dio „samozvanih zaštitarskih udruga“ svojim aktivnostima bez dovoljno argumenata usporava, a ponekad i sprije ava izgradnju više-namjenskih akumulacija. Vrlo esto govorimo o našem bogatstvu vodom u Hrvatskoj, a istovre-meno voda iz naših vodotoka završava putem Save i Drave u Dunavu. Ta ista voda odgova-raju im hidrotehni kim zahvatima se koristi za navodnjavanje poljoprivrednih površina u Srbiji, Bugarskoj, Rumunjskoj, kao i za proizvodnju hi-droenergije u tim državama. Jedan od pozitivnih primjera je i projekt „Višenamjenskog kanala Dunav-Sava“ kojim se stvaraju preduvjeti za navodnjavanje 35 700 ha poljoprivrednih ze-mljišta na slivu Bi a, Bosuta i Vuke, ali je tako-er prisutna „sporost“ u otvaranju tog projekta

koji ima infrastrukturno, prometno i gospodar-sko zna enje za Republiku Hrvatsku.3. U prošlom stolje u izgra ivani su intenzivno

hidromelioracijski sustavi. Da li su oni danas u funkciji i dali su dostatni za zadovoljenje potreba za zaštitom i osiguranjem dovoljnih koli ina voda?

U Strategiji upravljanja vodama dati su osnov-ni pokazatelji o izgra enosti hidromelioracijskih sustava površinske i podzemne odvodnje. Od ukupnih potreba na 1.673.792 ha potpuno su iz-gra eni sustavi površinske odvodnje na 43,3%, a dijelom na 19,4%, a nisu izgra eni na 37,3% melioracijskih površina. Još je ve i problem što se 24.670 km melioracijskih kanala ne održava na potrebnoj razini, a posljedica toga je pogor-šanje vodnog režima poljoprivrednih zemljišta. Od 2006. do 2011. na projektno – izvedbenu razinu tehni kim održavanjem je dovedeno 52% melioracijskih kanala. U NAPNAV je navedeno da je jedan od preduvjeta projektiranja i izgradnje sustava za navodnjavanje, potreba kvalitetnijeg i kontinuiranog tehni kog i redovnog održavanja hidromelioracijskih sustava površinske odvodnje

prof. dr. sc. Josip Maruši , dipl. ing. gra .

I 57 I


– a to ne zadovoljava potrebe poljoprivrede.Od ukupnih potreba na 822.000 ha hidromeli-oracijski sustavi podzemne odvodnje su u pot-punosti izgra eni na 16,00%, a dijelom na 3% - što ne zadovoljava potrebe ure enja i održa-vanja vodnog režima poljoprivrednih zemljišta prema zahtjevima i potrebama optimalnog ra-zvoja biljnih kultura. Potpuno kao i dijelom iz-gra eni hidromelioracijski sustavi površinske i podzemne odvodnje su dijelom postali „polumr-tvi kapital“ zbog nedostatka nancijskih sred-stava za njihovo tehni ko i redovno održavanje. U cilju poboljšanja ovog stanja bit e potrebno ubrzati „spore procese“ donošenja prijedloga i odluka te provedbu natje aja za poslove tehni -kog održavanja zaštitnih hidrotehni kih objeka-ta kao i hidromelioracijskih sustava. Obveza Hrvatskih voda i nadležnih resornih mi-nistarstava je da ostvare uvjete za kontinuiranu i kvalitetnu provedbu i primjenu Zakona o vo-dama te Zakona o nanciranju vodnoga gospo-darstva. Nažalost i u vodnom gospodarstvu se ponavlja stalna hrvatska praksa „da je zakone lakše i brže mjenjati nego provoditi“. Sastavni dio tog problema su i este „selidbe“ Uprave vodnog gospodarstva u razli ita resorna mini-starstva, a bez kontinuiteta stru ne djelatnosti i pozitivnih korekcija nema niti kvalitetnog dje-lovanja u cilju ostvarenja zadataka vodnog gos-podarstva.4. Prema Vašem mišljenju koji su klju ni ele-

menti u planiranju daljnjih hidromelioracijskih sustava i navodnjavanja u Hrvatskoj?

Nažalost pored nedovoljnog stupnja izgra e-nosti od 1991. do 2005. godine bio je prisutan problem smanjenja nancijskih sredstava za poslove tehni kog i redovnog održavanja hi-dromelioracijskih sustava površinske odvodnje. Od 2006. do 2011. uslijedio je program obnove odnosno dovo enje hidromelioracijskih sustava na njihovu projektno-izvedbenu razinu što je rezultiralo tehni kim iš enjem 52% melioracij-skih kanala IV. reda (11.957 km) i ulaganjem 1.122.972.000 kuna s planom dovršenja 100% do kraja 2010. godine što u potpunosti nije pro-vedeno. Važno je navesti da se Strategija upravljanja vo-dama koju je Sabor RH donio 15. srpnja 2008. ne provodi u planiranoj vremenskoj i nancijskoj dinamici, a to je preduvjet za razvoj niza infra-strukturnih i gospodarskih djelatnosti: promet, poljoprivreda, energija, turizam. Posljedice toga su i u estale štete od poplava i suša i to ne samo u poljoprivrednoj proizvodnji. Republika Hrvat-ska nije ostvarila uvjete za ravnomjeran razvoj niti po podru jima, a niti po djelatnostima. Po-tvrda toga je u injenici da je u projekte za na-vodnjavanje od 2004. do 2012. uloženo samo sredstava u iznosu 678.649.000 kuna, što je ekvivalentno iznosu za izgradnju 16,5 km auto-cesta. Posljedica toga je i nedovoljna proizvod-nja hrane te pove anje de cita u poljoprivredi.

Prisutan je i stalni problem „sporosti pripreme, predlaganja i provedbe potrebnih odluka“ u pro-cesu ostvarenja projekata navodnjavanja. Pre-dugo je vremensko trajanje od izrade plana do gra evinske dozvole odnosno po etka i završet-ka izgradnje sustava za navodnjavanje. Naža-lost i u vodnom gospodarstvu znatno duže traje izrada i usvajanje studija utjecaja na okoliš nego izrada projektne dokumentacije. Previše se troši vremena i energije na „papirologiju“ i sastanke (ponavljanje dijela rasprava) od ideja i izrade planova do ostvarenja projekata hidromeliora-cijskih sustava.

U NAPNAV su navedene obveze svih sudionika u procesu planiranja, projektiranja, izgradnje a posebno korištenja hidromelioracijskih sustava ali se to u praksi ne provodi u dovoljnoj mjeri u planiranoj nancijskoj i vremenskoj dinamici. Zbog složenosti i visoke cijene sustava za na-vodnjavanje potrebna je provedba programa cjeloživotnog obrazovanja – od planera i pro-jektanata do graditelja i upravlja a, a posebno korisnika sustava navodnjavanja. Prioritetne ciljeve u izgradnji te kontinuiranom tehni kom i redovnom održavanju hidromeliora-cijskih sustava mogu e je ostvariti provedbom Zakona o vodama i Zakona o nanciranju vod-nog gospodarstva kao i pripadaju ih podzakon-skih akata – (pravilnika i Odluka). Sastavni dio ostvarenja prioritetnih ciljeva je i provedba Strategije upravljanja vodama te kon-tinuirano, redovito i cjeloživotno obrazovanje za potrebe uspješnijeg razvoja vodnogospodarskih djelatnosti – uklju uju i i programe hidroteh-ni kih melioracija kao preduvjeta uspješnijeg razvoja poljoprivrede odnosno programa proi-zvodnje hrane. Kako bi se ostvarili ciljevi NAPNAV-a u idu em razdoblju bit e potrebno više jedinstva i konti-nuiteta aktivnosti nadležnih ministarstava i Hr-vatskih voda, kao i izvršenja obveza županija u provedbi NAPNAV. Prof. dr. sc. Davor Romi , dekan Agronom-skog fakulteta u Zagrebu dao nam je odgovore na pitanja vezana uz navodnjavanje i aktualna pitanja s podru ja poljoprivredne proizvodnje, danas osobito pogo ene posljedicama suše. 1. Provedbom projekta NAPNAV stvorit e se

uvjeti za daljnju provedbu izgradjnje sustava za navodnjavanje, a do 2020. godine o eku-je se pove anje navodnjavanih površina na 65.000 ha u Hrvatskoj. Koliko je navodnja-vanih površina u državama EU i gdje se u tim okvirima nalazi danas Hrvatska?

U državama EU navodnjavanje se provodi na oko 16 milijuna ha, a to je izme u 8 i 9 % ukupnih poljoprivrednih površina. Me utim, navodnjava-ne površine nisu jednako raspore ene u svim državama EU. U južnoeuropskim državama: Portugalu, Španjolskoj, Francuskoj, Italiji i Gr -koj nalazi se 75% ukupnih navodnjavanih povr-

I 58 I

HRVATSKE VODE I Navodnjavanje ∑ kada voda postaje uvjet opstanka

šina zemalja EU. U tim državama za navodnja-vanje se koristi više od 50% ukupno zahva enih voda, a u Gr koj i više od 80%. U državama srednje i sjeverne Europe za navodnjavanje se koristi manje od 1% ukupno zahva enih voda. Stoga zna aj navodnjavanja nije jednak u svim zemljama EU. Kada bismo proveli planove NA-PNAV-a,u Hrvatskoj bi navodnjavane površine bile približne prosjeku u država EU. Stoga sma-tram da su ciljevi nacionalne strategije realno postavljeni, a na odgovornima je da realiziraju za hrvatsku poljoprivredu jedan od najvažnijih infrastrukturnih projekata. 2. Današnja aktualna situacija u poljoprivredi

uzrokovana velikim procijenjenim štetama od suše, pitanje osiguranja vode za poljoprivred-nu proizvodnju stavlja u fokus svakog poljo-privrednika i države. Možete nam re i koliko je u današnje vrijeme zaista važno ustrajati u provedbi izgradnje sustava za navodnjava-nje, kako bi se u budu nosti osigurala sigurna i stabilna poljoprivredna proizvodnja u RH?

U NAPNAV-u su stru no analizirane potrebe i mogu nosti navodnjavanja te de nirana pra-va i obaveze svih sudionika u sustavu. Županije koje su se uklju ile u uvo enje sustavnog na-vodnjavanja izradile su svoje županijske plano-ve. Time su de nirani prioriteti svakog od tih podru ja. U sustav su uvedeni krajnji korisnici odnosno poljoprivredni proizvo a i. Nacionalna strategija navodnjavanja zapravo je sinergijski odnos države i poljoprivrednika, u kojem svaki od njih ima svoju zada u te zajedni ki cilj po-ve ati i stabilizirati poljoprivrednu proizvodnju na navodnjavanim površinama. NAPNAV je izra-en, izme u ostalog i analizom klimatskih po-

java, me u njima i suše, te procjene mogu ih štetnih u inaka te pojave na poljoprivrednu pro-izvodnju. Stoga bih rekao da je njegova realiza-cija nužna za razvoj hrvatske poljoprivrede.3. Hrvatska je bogata vodom, no danas poljopri-

vrednici prebrojavaju štete od suše koje se u grubim procjenama kre u oko dvije milijarde kuna. U kojoj mjeri uz pravilne agrotehni ke mjere nedostatak vode može umanjiti prinose?

Suša se kao ekstremna klimatološka pojava u Hrvatskoj javlja svake tre e do pete godine. Agronomska suša, kao pojava nedostatak vode za rast i razvoj poljoprivrednih kultura, javlja se u sredozemnom dijelu Hrvatske kod uzgoja kul-tura u ljetnim mjesecima, gotovo redovito svake godine. U kontinentalnom dijelu za ve inu po-ljoprivrednih kultura nema pojave agronomske suše stoga je u tom dijelu države navodnjavanje dopunska mjera. U takvim uvjetima posljedice suše mogu se ublažavati prije svega provo e-njem agrotehni kih zahvata u optimalnim roko-vima (obrade, sjetve/sadnje, gnojidbe, prihra-ne). Rezultati istraživanja koje provodi dr. sc. M. Josipovi sa suradnicima u Poljoprivrednom institutu u Osijeku pokazuju da su posljedice od suše zna ajno manje ako su agrotehni ki za-

prof. dr. sc. Davor Romi

hvati provedeni u optimalnim rokovima. Naime, dr. Josipovi provodi ve 12 godina istraživanja utjecaja navodnjavanja u uzgoju kukuruza, soje i drugih ratarskih kultura. Tako se u ovoj godini smanjenje prinosa kukuruza, prema sadašnjem stanju biljaka, procjenjuje na 20 do 30%, upra-vo iz razloga što su sve uzgojne mjere prove-dene u optimalnim rokovima. Me utim, sustav poljoprivrede u RH je poprili no složen, otvoreno je pitanje jesu li poljoprivredni proizvo a i pro-vodili sve potrebne mjere te u kojim rokovima, a svakako se postavlja i pitanje jesu li ih i mogli provesti. 4. Poljoprivredna proizvodnja je proizvodnja pod

otvorenim nebom i visokog je rizika. Stanje u poljoprivredi pogoršava se iz dana u dana, te uslijed nepovoljnih klimatskih uvjeta i uz sve ostale neda e dovodi mnoge poljoprivrednike do ruba egzistencije i odluka da svoja gospo-darstva ugase i stave klju u bravu. Kasnimo li sa izgradnjom sustava navodnjavanja i da li e naši poljoprivrednici do ekati blagodati do-

vedene vode na njihove njive? Postoje li alter-nativna brza rješenja osiguravanja potrebne koli ine vode koje mogu do izgradnje sustava iskoristiti poljoprivrednici?

Ako se uspore ujemo s razvijenim zemljama EU, Hrvatska svakako kasni s izgradnjom su-stava navodnjavanja. Primjerice, najintenzivnija izgradnja sustava za navodnjavanje u Italiji pro-vodila se 70-tih i 80-tih godina prošlog stolje a, a danas se uz održavanje uglavnom radi na nji-hovoj modernizaciji. U Španjolskoj su veliki su-stavi navodnjavanje gra eni krajem prošlog sto-lje a uz potporu sredstava iz EU fondova. Stoga sam uvjeren da e se u Hrvatskoj intenzivirati izgradnja sustava za navodnjavanje. Alternativ-nih, brzih rješenja kada su sustavi navodnjava-nja u pitanju nema. Pretpostavljam da svi poljo-privredni proizvo a i koji u blizini svojih parcela imaju izvor vode za navodnjavanje iste i koriste. Takvi proizvo a i su ipak rijetki. Sustavi navod-njavanja su organizacijski složeni. Kod izgradnje sustava navodnjavanja vodu treba kontrolirano zahvatiti te dovesti do poljoprivrednih površina prolaze i preko susjednih parcela ili javnih po-vršina za što su potrebne suglasnosti odnosno projekti. 5. Ulaganja u izgradnju planiranih sustava za

navodnjavanje od strane države, županija, Hrvatskih voda i korisnika bit e zna ajno. Da li e i u kojoj mjeri korištenje ovih sustava po-ve ati troškove poljoprivredne proizvodnje?

Svakako da e investiranje u sustave navod-njavanja pove ati troškove poljoprivredne proizvodnje, ali se istovremeno o ekuje da e navodnjavanje osigurati ve i prinos poljopri-vrednih kultura koji e rezultirati ve im priho-dom za poljoprivredne proizvo a e. I u zemlja-ma EU, što bi trebala biti praksa i u Hrvatskoj, navodnjavaju se dohodovne kulture prije svega vo e, povr e, sjemenski usjevi i neke industrij-ske kulture.

I 59 I


PRIPREMA I PROVEDBA EUROPSKIH PROJEKATA U HRVATSKIM VODAMARobert Kartelo, dipl. ing. građ.

Jelena Ambrenac, dipl. ing. građ.

Hrvatske vode su preuzele ulogu stru ne Agencije u sektoru voda, te poduzele potrebne aktivnosti na intenziviranju pripreme pojedina nih projekata kako bi danom pristupa RH Europskoj uniji mogle odmah krenuti s prijavom projekata i povla enjem sredstava iz Strukturnih i kohezijskih fondova.

Uslijed nove reorganizacije tijela državne uprave, ustrojeno je Ministarstvo zaštite okoliša i prirode koje je preuzelo poslove od bivšeg Ministarstva zaštite okoliša, prostor-nog ure enja i graditeljstva, te ulogu tije-la nadležnog za Operativni program zaštite okoliša (OPZO) koje snosi ukupnu odgovor-nost za upravljanje Operativnim programom i obavlja zadatke za sve mjere u okviru Pri-oritetne osi 1 - Razvoj infrastrukture za gos-podarenje otpadom radi uspostave cjelovitog sustava gospodarenja otpadom u Hrvatskoj i za Prioritetnu os 3 – Tehni ka pomo .Novoosnovano Ministarstvo poljoprivrede preuzelo je poslove iz vodnog sektora od bivšeg Ministarstva regionalnog razvoja, šu-marstva i vodnoga gospodarstva, te ulogu tijela nadležnog za prioritet/mjeru i obavlja dužnosti za sve mjere u okviru Prioritetne osi 2 - Zaštita vodnih resursa Republike Hr-vatske, poboljšanjem sustava vodoopskrbe i cjelovitog sustava gospodarenja otpadnim vodama. Hrvatske vode su akreditirano Provedbeno tijelo koje obavlja dužnosti za sve mjere u okviru Prioritetne osi 2 - Zaštita vodnih resursa Republike Hrvatske poboljšanjem sustava vodoopskrbe i cjelovitog sustava gospodarenja otpadnim vodama. Uredbom Vlade RH od 23. kolovoza 2012. godine Hr-vatske vode preuzimaju važnu ulogu i u bu-du im strukturnim fondovima u funkcij Po-sredni kog tijela nadležnog za projekte iz sektora voda. Financijski instrument koji je trenutno na raspolaganju za sektor voda i su nanciranje infrastrukturnih projekata, a koji je detalj-nije ure en Operativnim programom zaštite okoliša za razdoblje 2007 – 2011 iznosi oko 47,7 mil eura bespovratnih sredstava EU, od ukupno oko 96,7 mil eura koliko je na raspo-laganju za cjelokupni OPZO. Hrvatske vode su osnivanjem posebne Jedi-nice za pripremu i provedbu projekata su -nanciranih sredstvima Europske unije potvr-dile svoju organizacijsku i stru no - tehni ku spremnost, te su sukladno svojim nadležno-stima, a vode i ra una da na sebe preuzi-maju ulogu kao stru ne Agencije u sekto-ru voda poduzele su potrebne aktivnosti na intenziviranju pripreme pojedina nih proje-kata kako bi danom pristupa RH Europskoj uniji mogle odmah krenuti s prijavom proje-kata i povla enjem sredstava iz Strukturnih i kohezijskih fondova koji i dalje ostaju kao

najozbiljniji izvor nanciranja budu ih pro-jekata.

PRIPREMA PROJEKATAPriprema za svaki projekt traži dugotrajnu i detaljnu pripremu, odnosno potrebno je izraditi aplikacijsku dokumentaciju koja se sastoji od studije izvodljivosti, potrebnih tehni kih rješenja, nancijske i ekonomske analize, analize troškova i koristi, studije utjecaja na okoliš, te samog aplikacijskog obrasca. Nakon izrade potrebne dokumen-tacije cijeli paket se šalje u Europsku komi-siju na odobrenje. Postupak odobrenja tako-er je dugotrajan i zahtjevan putem kojeg

se provjerava sukladnost projekta pravnoj ste evini Europske unije, odredbama IPA fonda, te planskim i programskim dokumen-tima koje je Republika Hrvatska izradila za potrebe korištenja sredstava iz IPA fonda. Svaki se projekt detaljno provjerava uklju-ivo administrativnu kontrolu, kontrolu cje-

lovitosti dokumentacije, te detaljnu kontrolu po svim aspektima (tehni ku, organizacij-sku, nancijsku i ekonomsku). Jedinica za pripremu i provedbu projekata su nanciranih sredstvima EU u suradnji sa sektorima i službama u VGO-ima unutar Hr-vatskih voda, intenzivno nastavlja pripremu 39 projekata s indikativne liste koja je sa-

Sisak

I 60 I

HRVATSKE VODE I Priprema i provedba europskih projekata u Hrvatskim vodama

stavni dio OPZO-a. Priprema ovih projekata predstavlja iskorak u na inu rada i organi-zacije obzirom na zahtjevnost procedura, te veliki broj projektnih dionika i ciljeva koji se namjeravaju posti i kona nom realizacijom projekata. Krajnji ciljevi su dostizanje od-govaraju eg stupnja komunalnog standarda na razinu standarda EU na podru jima sva-ke pojedine aglomeracije, odnosno naselja obuhva enih projektom. Svaki od projekata priprema se integralno i cjelovito, a opseg projekata obuhva a potrebne izgradnje no-vih objekata, rekonstrukcije i sanacije po-stoje ih, sve do razine priklju enja krajnjih korisnika. U svrhu što boljeg pra enja i upravljanja projektima izra en je i informati ki sustav koji omogu ava centralizirano pra enje pro-jekta i lakšu komunikaciju svih projektnih timova, uz mogu nost proširenja na druge programe po potrebi. Do danas je u velikom stupnju spremnosti ve i broj projekata, a me u najspremnijima su projekti Osijek, Vukovar, akovec, Rovinj i Vodice.

SisakU sije nju 2012. godine Europska komisija odobrila je aplikaciju za projekt „Program za otpadne vode grada Siska“ (32,7 milijuna eura IPA sredstava). Prvi natje aji na pro-jektu ve su objavljeni. Predvi eno je izgra-diti ure aj za pro iš avanje otpadnih voda za 60.000 ES tre eg stupnja pro iš avanja, te sustav odvodnje koji se dijeli na 3 cjeline a sastoji se od 3 retencijska bazena, 4 crpne stanice, 2 prijelaza ispod rijeke Kupe, te 8 km mreže javne odvodnje.

PoreU kolovozu je i projekt Pore upu en prema Europskoj Komisiji. Naime, projekt „Sustav odvodnje s ure ajima za pro iš avanje ot-padnih voda grada Pore a“ koji se tako er nalazio na indikativnoj listi OPZO u cijelosti je pripremljen te je aplikacijski paket upu-en u EK radi odobrenja.

Projektom se planira: izgradnja/rekonstrukcija mreže komunal-nih otpadnih voda u dužini od oko 80 km, ime bi se dodatno priklju ilo 6.300 sta-

novnika; izgradnja 4 ure aja za pro iš avanje ot-padnih voda (III. stupanj pro iš avanja) ukupnog kapaciteta 137.500 ES.

UPOV Lanterna – 30 000 ES UPOV Pore Sjever – 37 000 ES

U FAZI ODOBRAVANJA

ODOBRENI PROJEKTI

IPA 2007. ∑ 2013. Vodni sektor

Pore

I 61 I


HRVATSKE VODE I Priprema i provedba europskih projekata u Hrvatskim vodama

UPOV Pore Jug – 48 000 E UPOV Vrsar – 22 500 ES

izgradnja postrojenja za obradu mulja (40% koli ine kompostiranje, 60% solar-no sušenje);

Ukupna vrijednost projekta iznosi 67.187.400 EUR-a od ega se o ekuje su- nanciranje bespovratnim sredstvima EU u iznosu od 49.723.623 EUR-a dok nacionalno su nanciranje iznosi 17.463.777 EUR-a.

S prijavom projekta Pore u potpunosti su alocirana sva raspoloživa sredstva za IPA 2007 – 2011, kao i dodatna sredstva za 2012 i 2013 koja su u fazi odobrenja od strane Europske komisije. O ekuje se da e Europ-ska komisija do listopada 2012. godine odo-briti modi kaciju IPA Operativnog programa zaštita okoliša ime e se dodijeliti ukupno 39,8 milijuna eura.

TRENUTNO STANJE PROVEDBE ODOBRENIH PROJEKATA SLAVONSKI BROD, KNIN I DRNIŠ

U sektoru gospodarenja vodama i dalje je u tijeku provedba tri infrastrukturna projekta izgradnje sustava vodoopskrbe i odvodnje i izgradnje ure aja za pro iš avanje otpadnih voda u gradovima Slavonski Brod, Drniš i Knin.

Sva tri projekta u cijelosti su ugovorena s ukupnom vrijednosti IPA sredstava 26,1 mi-lijuna eura.

PO ETAK PRIPREME NOVIH 16 PROJEKATA

U okviru pretpristupne pomo i - IPA III b programa – Operativnog programa (OP) za

okoliš otvorena je mogu nost nanciranja pripreme novih infrastrukturnih projekata iz sektora voda.

Hrvatske vode uspješno su nominirale pro-jekt pripreme novih 16 velikih infrastruktur-nih projekata u sklopu IPA komponente IIIb Operativnog programa za okoliš 2007-2013 - Prioritetne osi 2: Zaštita vodnih resursa Hrvatske kroz poboljšanje sustava vodoop-skrbe i integriranog sustava upravljanja ot-padnim vodama. Odobreno je su nanci-ranje Operacije „Priprema projekata za su nanciranje sredstvima Strukturnih fondova EU u svrhu zaštite vodnih re-sursa Hrvatske kroz poboljšanje susta-va vodoopskrbe i integriranih sustava upravljanja otpadnim vodama“ ukupne vrijednosti 7,4 mil eura (cca 55.5 mil. kuna) na na in da e se 85% su nancira-ti bespovratno iz sredstva EU (IPA pro-grama) i 15% iz sredstava Državnog prora-una (s razdjela Ministarstva poljoprivrede).

Svrha ove Operacije je izraditi dokumen-taciju potrebnu za dostavu prijava novih projekata vezanih uz uspostavu modernih vodoopskrbnih sustava i ure aja za pro i-š avanje vode i sustava odvodnje. Operacija e rezultirati izra enom dokumentacijom za

odabrane projekte (16 projekata), a provo-diti e je Hrvatske vode kao Ugovaratelj i Provedbeno tijelo za Prioritetnu os 2. Pred-vi eni krajnji primatelji pomo i su komunal-na društva.

Opseg dokumentacije koja e se priprema-ti putem IPA Tehni ke pomo i u okviru ove Operacije je slijede a:

Idejno rješenje cjelokupnog sustava od-vodnje s UPOV-om,

Dugoro ni plan razvoja sustava,

Kratkoro ni plan – prijava za EU su nan-ciranje,

Idejni projekt UPOV-a,

Trenutno stanje s modifi kacijom oprativnog Programa zaštita okoliša

2007. ∑ 2011.

OPZO ∑ PA2 UKUPNO IPA RH

RASPOLOŽIVO 51.796.233 31.945.333 19.850.900

UGOVORENO 42.297.044 26.135.815 16.161.229

UŠTEDE ∑ 18,3 % 9.499.189 5.809.518 3.689.671

Trenutno stanje provedbe odobrenih projekata

Slavonski Brod

(mil. €)Knin

(mil. €)Drniš

(mil. €)

Europska unija ∑ IPA 17.382.020 9.964.261 4.580.145

Republika Hrvatska 12.270.010 5.712.676 1.869.855

Ukupno 29.652.030 15.676.937 6.450.000

I 62 I

Studija izvodljivosti,

Studija utjecaja na okoliš – do usvajanja

Financijsko – ekonomska analiza s anali-zom troškova – koristi,

Geotehni ki istražni radovi i geodetske podloge,

Aplikacija za prijavu projekta za EU su -nanciranje,

Natje ajna dokumentacija (nadzor i UPOV – FIDIC žuta knjiga).

Operacija e se provoditi kroz dva ugovo-ra unutar kojega su po dva LOT-a. Sukladno

predvi enom planu Objava o po etku po-stupka javne nabave za ovu Operaciju za oba ugovora je odobrena od strane Delega-cije EU i objavljena je u srpnju ove godine. Natje ajna dokumentacija (tender) tako er je u cijelosti pripremljena i poslana u De-legaciju EU na odobrenje, te se po etkom rujna o ekuje i objava natje ajne dokumen-tacije.Operaciju e provoditi Hrvatske vode, a kraj-nji primatelji pomo i su komunalna društva u 16 aglomeracija: Donja Dubrava, Mursko Središ e, Ivani Grad, Ivanec, Jastrebarsko, Novska, Savudrija, Umag, Novigrad Istarski, Pula Sjever, Šibenik, Bibinje-Sukošan, Piro-vac-Tisno-Jezera, Sinj, Split-Solin i Jelsa-Vr-boska. Novih 16 projekata ija izrada dokumenta-cije se nancira unutar ove Operacije e biti u mogu nosti prijaviti se za su nanciranje izgradnje komunalne infrastrukture od stra-ne EU sa svrhom uskla ivanja sa EU direk-tivama.Po etkom listopada se o ekuje potpisivanje sporazum izme u Ugovaratelja, Tijela nad-ležnog za Prioritetnu os 2 i elnika Opera-tivne strukture s jedne strane i krajnjeg/krajnjih primatelja s druge strane. U tom e se sporazumu formalizirati odnosi i uzaja-mne obveze i prava vezana uz sve tehni ke i pravne aspekte provedbe aktivnosti u sklo-pu ove Operacije.

Svecana primopredaja specijaliziranih vozila, Slavonski Brod

SLIKEHrvoje Mesec, dipl. oec.

I 63 I


JADRANSKI PROJEKT U OČUVANJU KAKVOĆE MORAŽeljko Bukša O provedbi Projekta zaštite od one iš enja voda

na priobalnom podru ju popularno nazvanom Jadranski projekt, koji vode Hrvatske vode, a polovicu novca osigurava Svjetska banka, raz-govarali smo s Fani Bojani , voditeljicom poseb-ne jedinice Hrvatskih voda za provedbu nacio-nalnih vodnogospodarskih projekata.

Kada je i zašto pokrenut Jadranski projekt, kako se nancira i provodi?

Na temelju odluke Vlade Republike Hrvatske projekt je pokrenut 2004. godine. Bilo je pred-vi eno da njegova ukupna vrijednost bude 280 milijuna eura te da se provede u tri faze (na 47 lokacija) kako se ne bi od po etka rezervirala tako velika sredstva i na njih pla ale kamate. Osim toga, u svakoj je fazi bilo mogu e provesti reviziju predloženih tehni kih rješenja, a Vladi i Svjetskoj banci je to nakon svake faze omo-gu ilo preispitivanje ho e li se projekt nastaviti kako je prvotno zamišljeno. Polovica potrebnog novca se osigurava iz povoljnog kredita Svjetske banke, a novac se nakon petogodišnjeg po eka vra a 10 godina. Dok je kamata EURO LIBOR plus 0,25 posto. Drugu polovicu novca osigu-ravaju doma i izvori. Oko 24 posto iz državnog prora una, oko devet posto Hrvatske vode, a ostalo krajnji potroša i kroz pla anje naknade za razvoj. Me utim, anuitete kredita vra aju samo krajnji potroša i i Hrvatske vode i to tako da u oba perioda Hrvatske vode izdvajaju naknadu za zaštitu voda od 0,9 kuna po prostornom metru dok se naknada za razvoj provla i i tijekom grad-nje i tijekom otplate anuiteta. Ta naknada za ra-zvoj je odlukom Vlade bila ograni ena na najviše etiri kune po prostornom metru. U po etku je

donošenje odluka jedinica lokalne samouprave o uvo enju te naknade išlo teže ali kako provedba projekta napreduje raste i svijest o potrebi iz-gradnje takvih sustava odvodnje i pro iš avanja

otpadnih voda pa više nema nikakvih problema s donošenjem tih odluka, a i naplata je dobra. Takav na in nanciranja projekta se ve doka-zao kao jako dobar. Projekt se u tehni kom smi-slu provodi kroz Hrvatske vode u prvoj fazi kroz posebnu tvrtku-k er, zbog zahtjeva Svjetske banke kako bi lakše kontrolirali trošenje novca, no kako nije bilo problema u drugoj fazi se sve izravno provodi kroz Hrvatske vode.

Kada je po ela provedba projekta i kako se odvija?

Prva faza je trajala od 2004. do 2009. i potpu-no je dovršena. U njoj je na 11 lokacija na obali i otocima (postoje e i planirane turisti ke desti-nacije) investirano 80 milijuna eura. Kriteriji za izbor lokacija su prije svega bili broj stanovnika odnosno optere enje voda i mora, osjetljivost prijemnika kod ega je bilo bitno radi li se o ne-kom osjetljivom sustavu kao što su npr. akvatorij Velolu kog zaljeva ili Starigrada, stanje postoje-eg sustava odvodnje i pripremljenost projekta

na toj lokaciji za provedbu. Svjetska banka je tražila da se kod predlaganja projekata naprave tri studije. To su studija utjecaja na okoliš (bez obzira je li potrebna po hrvatskim propisima), sociološka studija o tome kako lokalna zajednica prihva a projekt te studija isplativosti. Druga faza projekta po ela je 2009. i treba za-vršiti 2014. U njoj su predvi ena ulaganja na 21 lokaciji ukupne vrijednosti 120 milijuna eura. Nekoliko projekata iz prve faze nastavljeno je u drugoj jer je rije o velikim projektima kao što je na primjer odvodnja i pro iš avanje otpadnih voda u Gradu Opatiji te op ina Lovran i Matulji u što e se ukupno uložiti oko 220 milijuna kuna. Izgradnja objekata druge faze po ela je u 2010. ali te godine, prema ocjeni Svjetske banke, nije bila zadovoljavaju a realizacija. Razlog je, uz

Intervju s Fani Bojani , voditeljicom posebne jedinice Hrvatskih voda

I 64 I

HRVATSKE VODE I Jadranski projekt u očuvanju kakvoće mora

U okviru projekta planirana je gradnja 18 ure aja za pro iš avanje otpadnih voda, 75 crpnih stanica, 12 podmorskih ispusta i 160 kilometara kolektora odvodnje.

ostalo, bio promjena zakona o nanciranju vod-nog gospodarstva odnosno Zakona o vodama, kojom je osnovni izvor, tadašnju namjensku ci-jenu vode za izgradnju kao prihod jedinica lokal-ne samouprave, pretvoren u naknadu za razvoj koja je bila prihod lokalnih komunalnih tvrtki. Ta izmjena zakona nam je onemogu ila odre-ivanje izvora novca zbog ega je, kao i zbog

manjka sredstava iz državnog prora una, zapela i provedba projekta. Smanjenje investicija u pr-voj godini druge faze se osje a cijelo vrijeme ali smo posebno krajem prošle i tijekom ove godine uspjeli dijelom nadoknaditi taj po etni zaostatak u radovima. Tako je sada u drugoj fazi provede-no 28 posto predvi enog, a predstavnici Svjet-ske banke su u prosincu prošle godine ocijenili da se projekt zadovoljavaju e provodi.

Do kuda je došla provedba druge faze?

Do sada smo ve ugovorili oko 50 posto pla-niranih radova, a plan nam je da do kraja ruj-na do emo do razine od 30 posto potrošenog ukupno predvi enog novca. Naime, u listopadu ponovo u Hrvatsku dolaze predstavnici Svjet-ske banke koji e ocijeniti provedbu projekta na polovici vremena predvi enog za drugu fazu pa želimo do i do te razine. O ekujem da emo ju dose i jer smo sada (krajem kolovoza) na oko 28 posto pa bi do kraja rujna mogli, kad se ura-una u me uvremenu obavljeno i pla eno, mo-

gli do i do željenih 30 posto.

Možete li na konkretnim primjerima ilustri-rati o koliko se velikom poslu i u admini-strativnom dijelu radi te na kakve proble-me nailazite u njegovoj provedbi?

Stjecanju dojma o velikom obimu posla i u ad-ministrativnom dijelu pomo i e na primjer i po-datak da treba provesti ak 188 postupaka jav-ne nabave po strogim pravilima Svjetske banke nakon ega slijedi i isto toliko ugovora. Djelatnici koji pripremaju te postupke i ugovore istodob-no prate i kvalitetu projektne dokumentacije te kontroliraju provedbu ugovora na terenu. Nuž-na je i stalna kontrola utjecaja tih projekata na okoliš. Zato smo uz stalne izvještaje nadzornih inženjera o realizacije dužni davati i izvještaje o zaštiti okoliša tijekom izgradnje. Pritom je va-žan sociološki pristup što traži Svjetska banka. Važan je i kod rješavanja imovinsko-pravnih od-nosa. Naime, poznato je da zemljišne knjige u Hrvatskoj nisu baš sre ene što dodatno otežava i komplicira taj dio posla. Unato toga imamo dobre kontakte s lokalnim upravama i stanov-ništvom pa nema problema kao što su brojni

Bibinje, 20. 01. 2011. godine

Bibinje, 23. 09. 2011. godine

I 65 I


prigovori pa i blokada radova, kakvih je bilo u prošlosti na ovakvim sli nim projektima Me utim, dosta nam poteško a u provedbi projekta stvaraju odluke o zabrani gra evin-skih radova koje sve jedinice lokalne samo-uprave na Jadranu donose tijekom turisti ke sezone (od 15. lipnja do 15. rujna) kako se ne bi ometali turisti. To je speci na situacija za Svjetsku banku jer nisu navikli na takva ograni enja. Štoviše, navikli su da im državne i lokalne uprave u projektima koje nanciraju maksimalno olakšavaju provedbu pa o ekuju da se kad negdje radovi po nu ne prekidaju dok se ne završe. No, shvatili su razlog ta-kvih odluka i uvažavaju ih ali tako za radove ustvari izgubljena tri mjeseca znatno utje e na njihovu predvi enu dinamiku i ostvariva-nje planiranih rokova.

Mogu li se takvi problemi zbog važnosti projekta ponekad ipak riješiti ili barem smanjiti?

Postoje jedinice lokalne samouprave koje naprave izuzetak iz takvih odluka i dopuste nam da nastavimo radove i tijekom turisti -ke sezone jer su svjesni važnosti tih velikih i važnih investicija za lokalno stanovništvo i turizam, našu najvažniju gospodarsku granu

posebno u priobalnom dijelu Hrvatske. Osim toga, rije je o ulaganjima kakva se doga aju jednom u 30-40 godina zbog ega nam neki ipak dopuste da ne prekidamo gradnju tije-kom cijelog ljeta ili barem ne u potpunosti, a mi se trudimo da se tada radi ono što naj-manje smeta turistima. Naime, potpuni prekid radova ne bi 'uzeo' samo ljetna tri mjeseca nego i još nekoliko tjedana na jesen zbog pri-pema za nastavak posla.

Tu moram istaknuti Opatiju i Pulu. Grad Opati-ja nam je lani dopustio da i tijekom turisti ke sezone nastavimo izgradnju njihovog ure a-ja za pro iš avanje otpadnih voda što je jako pozitivno utjecalo na provedbu tog ugovora pa smo ga uspjeli završiti ak tri mjeseca prije predvi enog roka tako da je sada u probnom radu. Sli an primjer velikog razumijevanja je i ovogodišnja odluka Grada Pule gdje se upra-vo gradi glavni obalni kolektor zbog ega je gradska uprava odlu ila zatvoriti rivu gdje je gradilište za promet. Iako je to dodatno usred turisti ke sezone opteretilo promet u drugim dijelovima grada zahvalni smo im za takvo ra-zumijevanje i pomo . S druge strane mi smo organizirali radove u dvije smjene kako bi što brže završili, a promet se vratio u normalu.

Hvar, 19. 04. 2011. godine Hvar, 03. 06. 2011. godine

I 66 I


Pokušali smo dio radova tijekom ljetne se-zone nastaviti i na dubrova kom podru ju ali bez uspjeha iako je i tamošnja gradska uprava pokazala razumijevanje. Naime, iako se radilo na Sustjepanu i Solitudu, dakle di-jelovima grada koji nisu baš u centru, ipak im je to usred turisti ke sezone stvaralo previše poteško a pa smo ih morali prekinuti. U sva-kom slu aju nastojimo s gradovima i op ina-ma na i najbrži na in za provedbu projekta kako bi takve probleme smanjili koliko je mo-gu e te kako bi do kraja nadoknadili po etno kašnjenje s radovima nastalo zbog razloga na koje nismo mogli utjecati. Kako ljeti zbog navedenih razloga ima puno manje radova pa tako i manje nužnih kon-trola na terenu vrijeme koristimo za pripre-mu dokumenata za natje aje. Tako trenutno imamo oko 12 natje aja koji su pri kraju pa uskoro o ekujemo potpisivanje ugovora i po-etak realizacije.

Kada e završiti druga faza projekta i što e biti s planiranom tre om fazom?

Svi radovi druge faze trebali bi biti završeni do 30. rujna 2014., a novac ispla en tri mje-seca kasnije. O tre oj fazi smo po eli na el-no razgovarati jer Svjetska banka povoljnim

zajmovima uglavnom ne nancira projekte u zemljama lanicama EU jer one takve pro-jekte zahvaljuju i ve em BDP-u mogu nan-cirati same ili iz europskih fondova pa više nisu interesantni Svjetskoj banci. Me utim, banka je najavila da e nastaviti sve zapo-ete projekte koji se trenutno provode. I

njihovi predstavnici su tijekom posljednjeg razgovora s nama najavili da e nancirati i tre u fazu iako malo izmijenjenu. Naime, u prve dvije faze najviše novca je namijenje-na za gradnju sustava odvodnje i ure aja za pro iš avanje, a manji dio na konzultantske usluge vezane prije svega za institucionalno ja anje komunalnog sektora. Za razliku od toga u tre oj fazi bi se više novca moglo ko-ristiti za pripremu projekata ije e se nan-ciranje predložiti fondovima Europske unije dok bi se ostatak, kao i do sada, koristio za gradnju infrastrukturnih ure aja. No da bi se moglo razgovarati o sljede oj fazi moramo prvo u drugoj fazi ugovoriti 70 posto predvi-enih ulaganja i realizirati 40 posto. Ako se

uzme u obzir da emo do kraja ove godine biti na više od 30 posto realizacije i imati 50 do 55 posto ugovorenih investicija vjerujem da emo u idu oj godini ispuniti oba uvjeta i mo i po eti konkretne pregovore sa Svjet-

Rab, 04. 05. 2012. godineOpatija, 08. 03. 2012. godine

I 67 I


skom bankom o tre oj fazi. To bi bilo dobro jer treba na vrijeme pripremiti brojne pro-jekte za europske kohezijske fondove kako bi što bolje iskoristili raspoloživi novac.

Što bi sve trebalo izgraditi u sklopu tog velikog projekta?

Planirana je gradnja 18 ure aja za pro i-š avanje otpadnih voda, 75 crpnih stanica, 12 podmorskih ispusta i 160 kilometara ko-lektora odvodnje.

Ima li bilo kakvih bitnijih problema s nanciranjem tako opsežnog projekta?

S lokalnim zajednicama nema bitnijih pro-blema jer su svjesne velikih koristi koje im donosi taj projekt. Zato ine sve što mogu da uvijek osiguraju potreban novac kako bi ispunili svoje obveze. Što se ti e novca iz državnog prora una prema našim planovima bi u rujnu mogli do i 'u crveno' jer e nam nedostajati novca. Stoga smo ve upozorili na to i vjerojatno e se rebalansom osigurati potreban novac za provedbu projekta. Vrlo je bitno da iz svih izvora imamo stalno osi-gurana sredstva jer ako jedan zapne stanu i ostali jer se svi troškovi podmiruju u to no odre enim postocima. A ako zapne pla anje onda u pitanje dolaze i predvi eni rokovi za investicije. Zato o ekujem da s tim ne e biti problema.

Dio novca osiguran je i iz darovnice Glo-balnog fonda za okoliš (GEF). Za koje namjene?

Novac iz njihove darovnice od 6,4 miliju-na ameri kih dolara predvi en je islju ivo na smanjivanje ispuštanja nutrijenata u eko-sustav kroz visoke stupnjeve pro iš avanja otpadnih voda. To zna i da taj novac mo-žemo potrošiti za ure aje za pro iš avanje kakvi su potrebni na osjetljivim podru jima. Naime, studija o osjetljivosti mora izra ena u sklopu prve faze našeg projekta odredi-la je posebno osjetljiva podru ja vezano uz unošenje zaga enja s kopna. Zahvaljuju i toj studiji Jadransko more je po osjetljivo-sti podijeljeno na dva dijela. Kao osjetljivo

more kojem treba viši stupanj pro iš avanja odre ena je zapadna obala Istre, akvatori-ji zatvorenih zaljeva kao što je Novigradsko more i Starigradski, Velolu ki ili Kaštelanski zaljev dok ostala podru ja nisu tako osjet-ljiva. Darovnicom su predvi ene dvije mo-gu nosti korištenja tog novca. Prva je za tzv. biljne ure aje za pro iš avanje iju se gradnju može u potpunosti nancirati nov-cem iz darovnice, a kod ostalih ure aja 20 posto ukupnog ulaganja. Naime, toliko je novca potrebno da ure aj umjesto samo dva dobije i najviši, tre i stupanj pro iš avanja. S druge strane stopostotnim nanciranjem gradnje biljnih ure aja žele potaknuti uvo-enje novih tehnologija u Hrvatsku. Naime,

ta tehnologija je poznata ve dosta dugo ali se, za razliku od nekih drugih država pri-mjerice Slovenije, kod nas nije koristila. Takvi ure aji su pogodni za manja naselja. No, kako trebaju veliki prostor jer po ekvi-valent-stanovniku treba 1,5 do 2 etvorna metra, nisu pogodni za ve a naselja. Ali kod njih nisu potrebne ve e investicije i isplativi su za održavanje jer se ve ina proliš ava-nja rješava prirodnim putem. Takve biljne ure aje namjeravamo izgraditi na podru ju sustava Kaštelir-Labinci u Istri i u naselju Tr-steno kraj Dubrovnika. S druge strane ve je predvi eno da se s 20 posto novca iz darov-nice nancira gradnja ure aja u Metkovi u.

Kako e se rješavati mulj koji nastaje u ure ajima za pro iš avanje otpadnih voda?

Naime, kod predlaganja fondova za EU fondove moramo detaljno de nirati i to. U prošlosti je s tim bilo puno problema jer su i svi planski dokumenti to 'stavljali sa strane', a problem se nije mogao riješiti ni odlaga-njem na deponijima. Sada de nitivno mo-ramo na i rješenje i više ne možemo eka-ti. U okviru Projekta Jadran je predložena izrada studije koja bi trebala odrediti gdje bi se i kako zbrinjavao taj mulj ali smo se onda dogovorili da to napravimo na razini cijele države. U srpnju smo potpisali ugovor s konzultantima i sada slijedi prikupljanje

I 68 I


podataka o mulju iz postoje ih i planiranih ure aja. Potom slijede tehno-ekonomske analize kako bi se odredilo najbolje rješenje (lokacije, tehnologija i ostalo) za rješenje problema.

Koliko e provedba Projekta Jadran po-boljšati zaštitu voda i mora?

Poboljšanje e biti veliko jer e se po-stotak ku anstava u gradovima i op inama uklju enim u projekt koji imaju priklju ak na javni sustav odvodnje sa po etnih 26 po-sto do kraja druge faze pove ati na ak 76 posto. Postotak prikupljenih otpadnih voda koje se pro iš avaju u skladu s hrvatskim propisima e sa samo 10 posto na kraju po-rasti na 71 posto. Znatno e se smanjiti i ispuštanje štetnih i hranjivih tvari u Jadran jer e se postotak ure aja za pro iš avanje sa tri stupnja u uklju enim mjestima sa 0 posto pove ati na 50 posto. Zna ajne efek-te ulaganja kroz projekt pokazuju i redov-ne analize kvalitete mora na plažama koje

organizira Ministarstvo zaštite okoliša i pri-rode jer je na velikoj ve ini lokacija duž ci-jelog Jadrana more izvrsne kvalitete jer se znatno smanjio broj lokalnih ispusta kojima su se nepro iš ene otpadne vode ispuštale u more. Sada se, naime, one prikupljaju i pro iš avaju i tek potom kroz duga ke ispu-ste daleko od obale ispuštaju u more. To se npr. dobro vidi u Opatiji gdje je nekada bilo dosta problema s ne istim morem koji sada zahvaljuju i velikim ulaganjima u sustav od-vodnje i pro ista više ne postoje. No to nisu i jedine koristi od projekta. Predvi eno je i poboljšanje poslovnih rezultata uklju enih komunalnih tvrtki kako više ne bi u prosje-ku imale ve e troškove od prihoda. Tome e pridonjeti i pove anje postotka naplate ra-una za njihove usluge sa 76 na 86 posto.

Kakve se gospodarske koristi o ekuju od provedbe projekta?

Rije je o velikim investicijama koje osi-guravaju puno posla posebno za gra evinske

Vela Luka, 19. 06. 2012. godine

I 69 I


tvrtke, a poznato je da je ta gospodarska grana u Hrvatskoj posljednjih godina u veli-kim problemima. Na taj na in im olakšava-mo preživljavanje i zadržavanje zaposlenih.

ula sam da su Hrvatske vode, zahvaljuju-i osiguranim izvorima nanciranja, me u

rijetkima koji kroz postupke javne nabave angažiraju puno takvih poduze a. No, i mi osje amo velike probleme u kojima je gra-evinska industrija. Ne u tehni kom nego u nancijskom smislu. Borimo se s njihovom nelikvidnoš u i na natje ajima i zbog pravila Svjetske banke nastojimo izabrati što sta-bilnije tvrtke jer je to preduvjet normalnog odvijanja radova. Nastojimo izbje i mogu e probleme tako što od zainteresiranih tvrtki tražimo dokaze likvidnosti, mogu nosti -nancijskog pra enja investicije (unato toga što dobivaju 10 posto predujma i redovno pla anje obavljenog) i garancije da e do-bro obaviti posao. Osim toga uvijek tražimo dokaze tehni kog iskustva. Moramo brinuti i pla a li tvrtka koja je dobila posao redovno svoje podizvo a e jer bez toga, na primjer, ne emo dobiti potrebne ateste nužne za tehni ki pregled pa emo probiti planirane rokove za dovršetak. No, sve je manje hr-vatskih tvrtki koje ispunjavaju takve uvjete. Kad se tome dodaju i razne konkurentske igre pa i podmetanja me u zainteresiranim tvrtkama nije ni udo da je, unato injenice da je Hrvatska nekada bila poznata po ja-kim gra evinskim tvrtkama, sada sve teže osigurati dobre izvo a e što nam stvara kod pokretanja projekta neplanirani dodatni po-sao. Posao nam uglavnom ne olakšava ni izbor stranih tvrtki jer one kao podizvo a-e uzimaju doma e pa stranci esto samo

uzmu proviziju.

Što još obuhva a projekt osim investici-ja u infrastrukturne objekte?

Postoje i još dvije komponente projek-ta. Prva se odnosi na monitoring kojim se provjerava i dokazuje u inkovitost u sklopu projekta izgra enih objekata. Monitoring ima dvije razine. Prvu provode Hrvatske vode tako da na natje aju izaberemo izvo-

Medulin, 22. 05. 2012. godine

I 70 I


UPOV Zadar

a e koji kontroliraju kvalitetu mora kod ispusta pro iš enih otpadnih voda. Drugu provodi Ministarstvo zaštite okoliša i prirode kroz kontrolu kvalitete Jadranskog mora u širem smislu. Oni pokazuju i koliko objekti koje smo izgradili utje u na o uvanje pa i poboljšanje kvalitete mora. Druga kompo-nenta obuhva a institucionalno ja anje vod-no-komunalnog sektora. Sastoji se od dva dijela. Prvi se odnosi na provedbu Direktive o vodama Europske unije i omogu it e pri-premu nekoliko projekata ije emo nanci-ranje predložiti europskim fondovima. Tu su projekti Pula, Šibenik, Dubrovnik i još neki. Drugi dio te komponente se odnosi na ja-anje i osposobljavanje lokalnih komunalnih

tvrtki za upravljanje i održavanje izgra enih objekata nakon njihovog preuzimanja. Kod toga je bitno de niranje kvalitete postoje ih sustava kroz ispitivanje vodonepropusnosti i funkcionalnosti kako bi se utvrdile even-tualne greške na postoje im objektima te predložile mjere sanacije. Naime, neki novo-

izgra eni objekti su ustvari nastavak posto-je ih. Napravit emo nekoliko takvih analiza postoje ih sustava kako bi pokazali kako to treba napraviti i na ostalima. Takva iskustva na organiziranim radionicama prenosimo predstavnicima drugih komunalnih tvrtki. U lipnju smo završili i studiju koja je podloga za odre ivanje mjerila, što podrazumijeva kontrolu u tehni kom, ekonomskom i orga-nizacijskom smislu komunalne tvrtke koja upravlja takvim sustavom. Kako to raditi na radionici smo predstavili predstavnicima svih komunalnih tvrtki uklju enih u naš pro-jekt, a predstavnici Svjetske banke su bili jako zadovoljni kako je to odra eno. Preu-zeli smo taj model od konzultanta, a ideja je da se to kasnije provede i u cijeloj državi. Neke komunalne tvrtke su u sklopu našeg projekta dobile i specijalizirana vozila za i-š enje i održavanje sustava odvodnje. Sve to, kao i narasla svijest javnosti, znatno je utjecalo na pove anje brige o tim važnim sustavima.

SLIKESrđan Dumanić, dipl. ing. građ.

I 71 I


PROJEKT ≈UNUTARNJE VODE√ PREMAŠIO POČETNE CILJEVEŽeljko Bukša

Iz izvješ a o provedbi projekta Unutarnje vode vidljivo je da su premašeni izvorno postavljeni ciljevi, koje e se još više premašiti kada preostali radovi, koji su u tijeku, budu završeni.

Cilj projekta „Unutarnje vode“ je poboljšanje vodoopskrbe, odvodnje i zaštite od poplava u slivovima Save, Drave i Dunava u što e se u sklopu njegove provedbe ukupno uložiti 105 milijuna eura. Novac je u okviru programa su-radnje Svjetske banke i Republike Hrvatske osiguran na temelju ugovora o zajmu i ugovo-ra o projektu potpisanih 12. lipnja 2007. Iznos zajma je 100 milijuna eura, a Hrvatske vode e iz izravnih prihoda osigurati 5 milijuna eura.

Za provedbu projekta odgovorne su Hrvatske vode.Novcem osiguranim zajmom nancira se iz-gradnja gra evina za obranu od poplava u Lonjskom polju ime se nastavlja daljnji razvoj sustava obrane od poplava Srednjeg Posav-lja. Osim toga taj se novac ulaže i u izgradnju klju nih gra evina komunalne infrastrukture. To su kanalizacijski sustavi i ure aji za pro i-š avanje otpadnih voda u Ogulinu, Virovitici, Južnoj Baranji (Dardi i Bilju), Našicama, Vuko-varu, Iloku, Ivankovu , Cerni, Otoku, Komle-tincima i projektima iz Paketa 4. Tu tako er spadaju ure enje vodocrpilišta i izgradnja ure-aja za pro iš avanje pitke vode, te izgradnja

vodoopskrbnih sustava na podru ju Sjeverne Baranje, Srednje Posavine (regionalni sustav Davor-Nova Gradiška) i podru ju Slavonske Podravine (Slatina-Orahovica-D.Miholjac i Pi-toma a).Preostalih pet milijuna eura koje su osigurale Hrvatske vode obuhva a programe unapre e-nja poslovanja komunalnih društava, podršku aktivnosti Hrvatskim vodama u pripremi do-kumentacije u postupku e kasnijeg korištenja EU fondova i pristupanja EU, te nancijsku potporu pripremi pojedina nih projekata koji se nanciraju iz zajma.Dosad je ukupno, prema Izvješ u o realizaciji projekta Unutarnje vode iz svibnja ove godi-ne, potpisano 12 ugovora o podzajmu ime je vezano 84,699 miliona eura ili oko 79 miliju-na eura zajma Svjetske banke. Ujedno je do 30.travnja ove godine povu eno ukupno oko 62 milijuna eura odnosno 62 posto ukupnih sredstava zajma.Projekt ima dvije komponente: tehni ku po-mo (A) i ulaganja (B). Prva se sastoji od tri dijela. Cilj potkomponente A1 Potpora pristupu EU. Troškovi konzultantskih usluga u sklopu te potkomponente procijenjeni su na 2,24 milijuna eura, a do 30.9.2011. ugovore-no je oko 1,77 milijuna eura. Troškovi usluga u sklopu potkomponente A2 - Potpora provedbi projekta procijenjeni su na tri milijuna eura, a

do 30.9.2011. ugovoreno je oko 2,24 milijuna eura. Za potkomponentu A3 - Institucionalno ja anje komunalnih poduze a su troškovi kon-zultantskih usluga procijenjeni na 4,2 milijuna eura. Do 30.9.2011. ugovoreno je oko 2,86 milijuna eura, a do studenog prošle godine 3,37 milijuna eura. Do 30.9.2011. je potpisa-no je 38, a do svibnja ove godine 41 ugovor za konzultantske usluge, od kojih je 10 završeno.Druga (B) komponenta tog velikog projek-ta ima dvije potkomponente: B1 – Ulaganja komunalnih poduze a i B2 - Obrana od popla-va. Prema pregledu stanja provedbe projekta zaklju no sa 15. svibnja ove godine velik dio predvi enih ulaganja ve je proveden. Ugovor o supsidijarnom nanciranju sustava odvodnje grada Virovitice potpisan je u prosin-cu 2007.(iznos podzajma od 4,908,000 eura). Svi planirani natje ajni postupci za nabavu opreme, izvo enje gra evinskih radova i uslu-ge nadzora su dovršeni. Provedeno je ukupno pet natje aja za dobavu cijevnog materijala i pumpi, izgradnju oko 30,5 kilometara kanali-zacijskih kolektora i retencijskog bazena. Pot-pisani su ugovori sa odabranim izvoditeljima gra evinskih radova, dobavlja em opreme te za usluge stru nog nadzora nad gradnjom. Ukupna vrijednost svih ugovorenih ulaganja je 3,5 milijuna eura. Sve planirane aktivnosti na ovom potprojektu dovršene su. Neutrošeno je ostalo oko milijun eura pa je u srpnju 2011. potpisan ugovor za izgradnju dodatne kolek-torske mreže na podru ju grada Virovitice, javni natje aj za izgradnju sustava odvodnje naselja Rezova ke Kr evine i naselja Milino-vac u ulici Sv. Trojstva u iznosu od 997,000 eura. Radovi su zapo eli u listopadu 2011. i do sada je izgra eno oko 8 kilometara od ukupno predvi enih 9,5 kilometara kolektorske mre-že.Dovršeni su svi prvobitno planirani radovi na izgradnji kanalizacijskih kolektora. Ukupno je izgra eno 30,5 km kolektorske mreže sa 15 crpnih stanica ime je priklju enost stanovniš-tva na kanalizacijsku mrežu pove ana s 57% na 80%. Ugovor o supsidijarnom nanciranju sustava odvodnje grada Ogulina potpisan je u pro-sincu 2007. na iznos podzajma od 9,306,000 eura. Potpisani su i završeni ugovori za iz-gradnju kanalizacijske mreže grada Ogulina i nabavu materijala za kanalizacijski cjevovod dug 15,8 kilometara ukupne vrijednosti 5,2 milijuna eura. U tijeku su završna ispitivanja i puštanje u probni rad ure aja za pro iš ava-nje otpadnih voda vrijednog 3,4 milijuna eura

I 72 I

HRVATSKE VODE I Projekt ≈Unutarnje vode√

kapaciteta 7500 ES s pro iš avanjem otpad-ne vode do razine zahtjevane za ispuštanje u podzemlje. Dovršena je izgradnja, dobava i montaža 12 crpnih stanica u vrijednosti 0,88 milijuna eura. Time je ukupno ugovoreno 9,5 milijun eura, ime je premašena vrijednost tog potprojekta pa e biti potrebno potpisati do-datak ugovoru o podzajmu. Trenutna priklju-enost stanovništva na kanalizacijsku mrežu

iznosi 0%, a nakon provedbe ovog projekta pove at e se na 50%.Ugovor o supsidijarnom nanciranju (na iznos podzajma od 5.127.000 eura) regionalnog vodoopskrbnog sustava Sjeverna Baranja potpisan je u srpnju 2008. Od toga je za za izgradnju vodospreme i 9,5 km vodoopskrbne mreže u Batini utrošeno 0,826 milijuna eura. Potpisan je i 3,8 milijuna eura vrijedan ugovor za projektiranje, izradu, dobavu, izgradnju, testiranje i primopredaju vodocrpilišta „To-polje i Prosine“, a trenutno je dovršeno oko 80% posla. Potpisan je i ugovor za izgrad-nju vodoopskrbne mreže u naseljima op ine Draž. Radovi su zapo eti u listopadu 2011. i do sada je dovršeno oko 75% odnosno oko 9 km vodoopskrbne mreže od planiranih 12,7 ki-lometara. Trenutna priklju enost stanovništva na vodoopskrbnu mrežu je 47,8%, a nakon provedbe ovog projekta stvoriti e se uvjeti za priklju enost 90%. Ukupna dužina vodo-opskrbnih cjevovoda koja e biti izgra ena je 14,5 kilometara sa pripadaju im objektima (Crpilišta Topolje 40 l/s i Prosine 40 l/s i jedna vodosprema).Ugovor o supsidijarnom nanciranju sustava odvodnje grada Našica potpisan je u listo-padu 2008. (iznos podzajma od 7.427.000 eura). Ugovori za izgradnju kanalizacijskog sustava naselja Velimirovac, Jelisavac, La-anska, Ribnjak i Lila potpisani su u prolje e

2009. i uspješno završeni. Ugovoru za izgrad-nju kanalizacijskog sustava naselja Jelisavac, La anska, Ribnjak i Lila izra en je dodatak u iznosu 3.000.000 kuna. Ukupna vrijednost iz-vršenih radova je oko 4 milijuna eura. Ugovor za izgradnju 2,2 milijuna eura vrijednog ure-aja za pro iš avanje otpadnih voda potpisan

je po etkom studenog 2010. Zbog pove anog rizika od utjecaja podzemnih voda na objek-te, te negativnog utjecaja na okoliš, izvo a je predložio izmjenu u tehnologiji pro iš avanja. Provedena je „change order“ procedura koja je u velja i 2011 odobrena od strane Svjet-ske banke. U tijeku su završna ispitivanja i puštanje u probni rad. Trebat e izraditi do-datak ugovoru radi produljenja roka trajanja ugovora i dodatnih radova na izgradnji nad-strešnice na platou za odlaganje mulja što nije bilo predvi eno osnovnim ugovorom. Ukupna dužina kolektorske mreže koja je izvedena putem ovog projekta je 48,5 kilometara sa pripadaju im objektima (2 crpne stanice na podru ju Velimorovca i 14 na podru ju Jelisav-

ca). Ovim projektom e UPOV grada Našice od 15 000 ES biti rekonstruiran i nadogra en na tre i stupanj pro iš avanja. Trenutna priklju-enost stanovništva na kanalizacijsku mrežu

je 62%, a nakon provedbe ovog projekta po-ve at e se na 78%.Ugovor o supsidijarnom nanciranju regional-nog sustava odvodnje Južne Baranje, potpi-san je u svibnju 2009. na iznos podzajma od 2,817,000 eura, kao i dodatak ugovoru ime je iznos podzajma pove an na 4.186,863 eura. Potpisani su ugovori za izgradnju kanalizacij-skog sustava u naseljima Bilje i Darda u vri-jednosti 3,6 milijuna eura. U tijeku su radovi na tim kanalizacijskim sustavima. Na podru ju Bilja do sada je izgra eno oko 90 % što je 11 kilometara kolektorske mreže od 13,2 kilome-tara , a na podru ju Darde oko 85 % što je 9,5 kilometara kolektorske mreže od 11,8 kilome-tara ukupnih radova. Iako je vrijednost potpi-sanog ugovora o podzajmu oko 2,8 mil eura, Hrvatske vode su u okviru zajma osigurale do-datnih 1,35 milijun eura kako bi se dovršile sve planirane investicije, ime bi se omogu ilo priklju enje oko 80% ku anstava na izgra ene sustave odvodnje. Time bi se u velikoj mje-ri podru je parka prirode Kopa ki Rit zaštitilo od zaga enja otpadnim vodama ovih naselja. Trenutna priklju enost stanovništva na kana-lizacijsku mrežu iznosi 0%, a nakon provedbe ovog projekta mogu nost priklju enosti pove-at e se na 80%. Naime, izgradit e se 24 km

kolektorske mreže (13 km na podru ju Bilja te 11,8 km na podru ju Darde) sa pripadaju im objektima (5 crpnih stanica 4 na podru ju Bi-lja, a jedna na podru ju Darde).Ugovor o supsidijarnom nanciranju podpro-jekta Podravska Slatina potpisan je u velja i 2011. (iznos podzajma od 5,050,000 eura). Potpisan je ugovor za izgradnju magistralnog cjevovoda Medinci Moslavina Podravska vri-jednosti 1,6 milijuna eura. Potpisan je i ugovor za projektiranje, izradu, dobavu, izgradnju, testiranje i primopredaju vodocrpilišta Medinci vrijednosti 2,1 milijuna eura. Ugovor obuhva-a rekonstrukciju postoje eg objekta i nado-

gradnju do ukupnog kapaciteta od 99 litara u sekundi (l/s). Gra evinski radovi su zapo-eli u kolovozu 2011. Ugovaratelj je ponudio

krajnjem korisniku da umjesto rekonstrukcije postoje eg vodocrpilišta kapaciteta 60 l/s i iz-gradnje novog kapaciteta 39 l/s, izgradi pot-puno novo vodocrpilište i ure aj kapaciteta 99 l/s. Ponuda je odbijena, te se u kolovozu 2011. zapo elo s radovima na rekonstrukciji. Odu-stalo se i od provedbe natje aja za izgradnju vodoopskrbne mreže Slatina. Ovim e projek-tom biti izgra eno 24 kilometara vodoopskrb-nih cjevovoda i pove an kapacitet vodocrpili-šta za 40 l/s.Ugovor o supsidijarnom nanciranju potpro-jekta Donji Miholjac potpisan je u velja i 2011. (iznos podzajma od 1,800,000 eura).

I 73 I


Potpisan je ugovor za izgradnju glavnih op-skrbnih cjevovoda Donji Miholjac – Kapelna – Viljevo i vodoopskrbne mreže naselja Ivanovo, Bockovac, Blanje i Viljevo u vrijednosti 0,9 mi-lijuna eura. Radovi su zapo eli u ožujku 2011., a završeni do kraja 2011. Potpisan je ugovor za izgradnju vodoopskrbne mreže Kapelna i Cret Viljeva ki, vrijednosti od 250.000 eura. Radovi su zapo eli u ožujku 2012, i završeno je 60 % cjevovovoda. Putem ovog projekta bit e izgra eno ukupno 37,5 kilometara vodoop-

skrbnih cjevovoda, što je oko 7,5 km više od planiranog. Trenutno 46,7 % stanovništva ima priklju ak na vodoopskrbnu mrežu, što e se nakon provedbe ovog projekta pove ati na 95 %.Ugovor o supsidijarnom nanciranju regional-nog vodoopskrbnog sustava Davor - Nova Gradiška potpisan je u svibnju 2009. na iznos podzajma od 14.544.000 eura. Završen je na-tje ajni postupak za izgradnju magistralnog cjevovoda Davor - Štivica – Staro Petrovo Selo – vodosprema Staro Petrovo Selo i potpisan ugovor vrijedan oko 3,2 milijuna eura. Ugo-vor je u cijelosti završen u studenom 2010. i izgra eno je 16 kilometara vodoopskrbnih cje-vovoda. U srpnju 2010. potpisan je ugovor za izgradnju magistralnih cjevovoda Adžamovci –Staro Petrovo Selo – Bili Brig i vodoopskrb-nog cjevovoda Štivica – Magi Mala – Batrina u vrijednosti od oko 1,6 milijuna eura. Ugovor je u cijelosti završen u studenom 2011. i izgra e-no je 44 kilometara vodoopskrbnih cjevovoda. Završen je natje ajni postupak za izgradnju vodospreme Staro Petrovo Selo, izgradnju pre-crpne stanice Cernik, izgradnju magistralnog vodoopskrbnog cjevovoda Oku ani – ovac – Gre ani i u velja i 2011. potpisan je ugovor vrijedan oko 1,9 milijuna eura. Do sada je realizirano oko 10,3 milijuna kuna.U srpnju 2011. potpisan je ugovor za izgrad-nju interžupanijskog vodoopskrbnog cjevovo-da Staro Petrovo Selo – Zapolje – PS Ljupina, izgradnju precrpne stanice Ljupina, izgradnju

Od planiranih 30 km, izgra eno je 37,5 km cjevovoda u sustavu vodoopskrbe Donjeg Miholjca

Dovršetkom izgradnje o ekuje se pove anje priklju enosti na sustav oko 95%, Donji Miholjac

Projektom Davor – Nova Gradiška izgra eno je 44 kilometara vodoopskrbnih cjevovoda

vodoopskrbe za dionicu Batrina – Dragov-ci, Nova Kapela – Donji Lipovac i Adžamovci – Gunjavci u vrijednosti od oko 22,7 milijuna kuna. Do sada je realizirano oko . 5,5 milijuna kuna, odnosno 10 kilometara vodoopskrbnih cjevovoda.U prosincu 2010. je potpisan ugovor za izgrad-nju vodocrpilišta i ure aja za pro iš avanje pitke vode kapaciteta 150 l/s u Davoru. Gra-evinski radovi su zapo eli u listopadu 2011.

U prosincu 2011. potpisan je ugovor za izgrad-nju interžupanijskog cjevovoda PS Ljupina – Dubovac, izgradnju nove vodoopskrbne mreže u naseljima Novi Varoš i Gre ani, izgradnju spojnog vodoopskrbnog cjevovoda Cernik –

I 74 I


Rešetari u vrijednosti od oko 14,4 milijuna kuna. Do sada je realizirano oko 5,7 milijuna kuna, odnosno 5,7 kilometara vodoopskrbnih cjevovoda.U sklopu ovog projekta bit e ukupno izgra e-no 127 km vodoopskrbnih cjevovoda sa pri-padaju im objektima (crpilište Davor 150 l/s, vodosprema Staro Petrovo Selo i Davor Z2, Z3 i 2 crpne stanice Ljupina i Cernik), što je za oko 15% više od planiranog. Trenutna priklju-enost stanovništva na vodoopskrbnu mrežu

je 27%, što e se nakon provedbe projekta pove ati na 70%.Ugovor o supsidijarnom nanciranju ulaga-nja u Iloku potpisan je krajem srpnja 2010. (iznos podzajma od 2.650.000 eura). Ugovor za izgradnju UPOV grada Iloka, vrijedan 2,06

Izgradnja ure aja za pro iš avanje otpadnih voda Ivankovo 8500 ES

Izgradnja ure aja za pro iš avanje otpadnih voda je u završnoj fazi,

Ivankovo

milijuna eura, potpisan je po etkom studenog 2010. Izgradnja ure aja kapaciteta 8000 ES je u tijeku i o ekuje se puštanje u rad koncem lipnja.Ugovor o supsidijarnom nanciranju s gra-dom Otokom i op inama Cerna i Ivanko-vo te komunalnim poduze em potpisan je u listopadu 2010. (iznos podzajma od 9.800.000 eura). Ugovor za projektiranje i izgradnju ure-aja za pro iš avanje otpadnih voda (Otok

8000 ES, Cerna 6000 ES i Ivankovo 8500 ES) potpisan je po etkom studenog 2010. u iznosu 6 milijuna eura. Provedena je „change order“ procedura radi pove anja stupnja pro iš ava-nja koji je u travnju 2011. odobrila Svjetska banka. Izgradnja sva 3 UPOV-a je u završnoj fazi. Trebat e izraditi dodatak ugovoru radi produljenja roka trajanja ugovora, te radi do-

datnih radova na UPOV Jošine. Izgradnja ka-nalizacijske mreže op ine Ivankovo i Cerna po ela je po etkom ožujka 2011. , radovi su dovršeni koncem prošle godine pa su po ele pripreme za tehni ki pregled. Izgradnja kana-lizacijske mreže op ine Otok Komletinci zapo-ela je u rujnu 2011. Radovi e biti dovršeni do

kraja lipnja 2012. Ukupno e biti izgra ena 22 km kanalizacijskih kolektora sa pripadaju im objektima (4 crpne stanice, 1 rasteretne gra-evine). Trenutna priklju enost stanovništva

na kanalizacijsku mrežu u naseljima Ivanko-vo i Cerna iznosi 0%, a nakon provedbe ovog projekta priklju enost u Ivankovu e se pove-ati na 70 % a u Cerni na 60%. U naselju Otok

priklju enost je 30 %, a na kraju projekta bit e 80 %.

Ugovor o supsidijarnom nanciranju s gra-dom Vukovarom i komunalnim poduze em potpisan je u srpnju 2010. (iznos podzajma od 7.100.000 eura). Od toga na ugovor za izgrad-nju glavnog kolektora op ine Borovo i grada Vukovara otpada 5,17 milijuna eura. Rado-vi na izgradnji kolektora zapo eli su u velja i 2011., te je do sada završeno oko 95% radova. Radovi e biti završeni do kraja lipnja 2012. Potpisan je ugovor za izgradnju spojeva na glavni kolektor, te su radovi zapo eli u listopa-du 2011.Trenutno je završeno 60% radova.U sklopu ovog projekta ukupno e biti izgra e-no 6,3 km glavnog kolektora sa pripadaju im objektima (4 crpnih stanica, 3 rasteretne gra-evine), te oko 5 km sekundarne kolektorske

mreže i 3,5 km spojeva na postoje i glavni ko-lektor. Trenutna priklju enost stanovništva na

I 75 I


kanalizacijsku mrežu je 65%. Nakon provedbe ovog projekta glavni kolektor e prikupiti sve otpadne vode iz sekundarne mreže i odvesti ih do budu eg ure aja za pro iš avanje otpadnih voda, a izgradnjom dodatne kolektorske mre-že, priklju enost e se pove ati na 71%.Ugovor o supsidijarnom nanciranju s gra-dom Dugo Selo i op inom Rugvica i komu-nalnim poduze em potpisan je po etkom pro-sinca 2010. (iznos podzajma od 12.800.000 eura). Ugovor za projektiranje i izgradnju 4,3 milijuna eura vrijednog UPOV Dugo Selo – Ru-gvica (25.000 ES) potpisan je po etkom pro-sinca 2010., a gradnja je u tijeku. Izgradnja kolektora Hruš ica - Rugvica dugog oko10 km po ela je u ožujku 2011., te je do sada izgra-eno oko 80%. Radovi na izgradnji kolektora

Spojna to ka A - Dugo Selo po eli su u velja i 2011., te je do sada je završeno oko 90% ugovorenog. Izgradnja kolektora Spojna to ka A - Ježevo dugog 11 km zapo ela je u svib-nju 2011. te je do sada dovršeno oko 80% radova. Potpisan je ugovor i zapo eli su rado-vi na izgradnji kolektora Velika Ostrna Obedi-š e Ježevsko dužine oko 8,5 km sa 7 crpnih stanica. Trenutno je dovršeno 40% radova. Ukupna dužina kolektorske mreže koja e biti izvedena putem ovog projekta je 40 km sa pripadaju im objektima (15 crpnih stanica, 3 rasteretne gra evine). Trenutna priklju enost stanovništva na kanalizacijsku mrežu je 37%, a nakon provedbe ovog projekta pove at e se na 70%. Kako e trebati izgraditi central-nu crpnu stanicu CS 12, za što nije bilo novca

iz redovnog programa Hrvatskih voda, krajnji korisnik je predložio da se na e mogu nost njene izgradnje novcem iz zajma. Naime, ako se ne izgradi to bi moglo ugroziti funkcionara-nje cijelog kanalizacijskog sustava. U sklopu potkomponente B2 – Obrana od po-plava u Sisa ko - moslava koj županiji plani-rana je sanacija sjevernog nasipa u Lonj-skom polju. Time e se zaštititi autocesta Zagreb-Lipovac i poljoprivredno zemljište sje-verno od autoputa od visokih voda poplave. Tako er je predvi ena izgradnja dijela južnog nasipa u mo varnom podru ju Lonjskog polja; izgradnja preljevnog objekta Palanjek potreb-nog za upravljanje vodama i korištenje su-stava; sanacija nasipa u Trebarjevu Desnom i Martinskoj Vesi jer su postoje i nasipi stari i postoji rizik od urušavanja. Ta sanacija uklju-uje i izgradnju zaštitnog zida koji e štititi

obližnje ku e. Planirana je i sanacija i nadviše-nje postoje eg lijevog savskog nasipa na dio-nici Gunja – Rajevo Selo.Za izgradnju Južnog nasipa retencije Lonj-sko polje – I faza, obaloutvrde i zaštitnog zida Trebarjevo Desno kao i za konzultantske usluge potpisan je ugovor i radovi su u tijeku. Na izgradnji Južnog nasipa retencije Lonjsko polje od km 12+745 do km 19+120 izvedeno je 30% ugovorenih radova na izgradnji nasipa, te je završena izgradnja obaloutvrde Tre-barjevo Desno u dužini 140 m i izrada 426 metara dugog obrambenog zida (nastavak) Trebarjevo Desno. Proveden je natje ajni po-stupak za radove na izgradnji preljeva Pala-

U naselju Otok priklju enost nakon završetka projekta bit e 80 %

SLIKEArhiva projekta ≈Unutarnje vode√

I 76 I


Stanislav Pandurić, dipl. ing. građ.

Ukupna dužina kolektorske mreže sustava odvodnje Dugo Selo je 40 km sa pripadaju im objektima

Sustav odvodnje Otok u završnoj fazi

Izgradnja 4,3 milijuna eura vrijednog UPOV Dugo Selo – Rugvica (25.000 ES)

I 77 I


Rekonstrukcija nasipa Drava-Dunav u Baranji

I 78 I


njek s pripadaju im objektima te je potpisan ugovor o izvo enju radova s odabranim po-nu a ima od oko 0,4 milijuna eura.i dodatak ugovoru u kojem je izmijenjen rok dovršetka radova do 30. lipnja 2012. Radovi na izgradnji preljeva su u tijeku (izvedeno 85 % radova) i trebali su biti završeni do kraja lipnja 2012. U okviru ugovora „Izgradnja sjevernog nasipa retencije Lonjsko polje“ završena je izgradnja nasipa dugog 1,8 km. U tijeku su pripreme za tehni ki pregled i isho enje uporabne do-zvole. Rekonstrukcija nasipa i izgradnja za-štitnog zida u Martinskoj Vesi i Trebarjevu je dovršena. Navedeno ulaganje je sprije ilo plavljenje ovog podru ja tijekom poplava kra-jem 2010. Ugovor za sanaciju lijevoobalnog savskog nasipa na dionici Gunja – Rajevo Selo od km 14+020,92 do km 24+608 je za-vršen. U tijeku su pripreme za tehni ki pregled i isho enje uporabne dozvole.Rekonstruirano je 1,3 km nasipa Drava – Dunav u Baranji. Budu i da su dogovori s Ministarstvom kulture i Parkom prirode trajali šest mjeseci, radovi su zapo eli tek u rujnu 2011. Potpisan je dodatak ugovora.Budu i su u me uvremenu dostavljeni novi zahtjevi Parka prirode, oko prolongacije radova zbog gnijež enja ptica. Svi radovi bi trebali biti za-vršeni do 30.06.2012. Iz izvješ a o provedbi projekta Unutarnje vode vidljivo je da su premašeni izvorno postavljeni ciljevi, koje e se još više premašiti kada pre-ostali radovi, koji su u tijeku, budu završeni.

I 79 I


Mr. sc. Marija Marijanović Rajčić, dipl. ing. kem.

Mr. sc. Neven Bujas, dipl. ing. kem.

Izuzev monitoringa stanja kakvo e voda GVL esto sudjeluje tijekom izvanrednih i iznenadnih one iš enja i inspekcijskih o evida s obavljanjem istih poslova, te pruža stru nu pomo pri donošenju zaklju aka i odluka.

GLAVNI VODNOGOSPODARSKI LABORATORIJ ∑ TEMELJNA DJELATNOST

Izvorište Ljute u Konavlima

I 80 I

HRVATSKE VODE I Glavni vodnogospodarski laboratorij

Temeljna djelatnost Glavnog vodnogospodar-skog laboratorija (GVL) je provedba monitorin-ga stanja kakvo e voda što uklju uje terenski rad obavljanja uzorkovanja i laboratorijski rad ispitivanja uzoraka. Izuzev monitoringa sta-nja kakvo e voda GVL esto sudjeluje tijekom izvanrednih i iznenadnih one iš enja i inspek-cijskih o evida s obavljanjem istih poslova, te pruža stru nu pomo pri donošenju zaklju aka i odluka. GVL zapošljava 27 djelatnika i ustrojen je u pet službi: Služba za uzorkovanje, zikalno – ke-mijska i mikrobiološka ispitivanja, Služba za instrumentalna ispitivanja, Služba za biološka ispitivanja i Služba kontrole kvalitete koje su smještene u Zagrebu, te Služba za ispitivanje kopnenih voda Jadranskog vodnog podru ja smještena u Šibeniku.

Služba za uzorkovanje, zikalno – kemijska i mikrobiološka ispitivanjaSlužba obavlja uzorkovanja na oko 170 mjernih postaja u panonskom dijelu RH, Gorskom kota-ru i Istri na svim ve im rijekama – Savi, Dravi, Dunavu, Kupi, Korani, Krapini, esmi, Dragonji, te na ve em broju njihovih pritoka. U estalost uzorkovanja je razli ita i varira od mjese nog do kvartalnog, a godišnji broj ispitanih uzora-ka se kre e oko 1500. Izuzev voda laboratorij na velikim rijekama uzorkuje i ispituje i sedi-ment, te je prošle godine uzorkovano i ispitano 18 uzoraka rije nog sedimenta. Broj uzoraka pri iznenadnim i izvanrednim one iš enjima i inspekcijskim o evidima varira godišnje, a u 2011. godini ih je obra eno 80.Ista služba obavlja ispitivanja osnovnih zikal-no – kemijskih pokazatelja, što uklju uje odre-ivanje pH vrijednosti, elektri ne vodljivosti,

otopljenog kisika, kemijske potrošnje kisika, biokemijske potrošnje kisika, osnovnih iona – amonij, nitriti, nitrati, ortofosfati, kalcij, ma-gnezij, kalij, natrij i uoridi, te ukupni dušik, fosfor i organski ugljik. Unutar službe se provode i mikrobiološka ispiti-vanja na vodama koje se koriste za vodooskrbu ili za kupanje.

Služba za instrumentalna ispitivanjaSlužba provodi ispitivanja metala i razli itih or-ganskih one iš ivala. Od metala laboratorij po planu monitoringa odre uje arsen, bakar, cink, kadmij, krom, olovo, mangan, nikal, željezo, živu, a po potrebi može odre ivati i mnoge druge. Od organskih spojeva u laboratoriju se odre uju spojevi iz grupe halogeniranih ugljiko-vodika, aromatskih ugljigovodika, polikloriranih bifenila, poliaromatskih ugljikovodika i pestici-da. Godišnji broj uzoraka je manji no za ispiti-vanje osnovnih zikalno-kemijskih pokazatelja.

Služba za biološka ispitivanjaSlužba obavlja uzorkovanje bioloških eleme-nata kakvo e voda na svim vodotocima u Hr-

Uzorkovanje sedimenta

vatskoj po regijama u trogodišnjim ciklusima, pripremu uzoraka i izolaciju te determinaciju biljnih i životinjskih organizama u vodi. U 2011. godini služba je obavila uzorkovanja na 130 mjernih postaja na podru ju Me imurja, Za-gorja i Slavonije, te ispitivanja makrzoobento-sa, peri tona i makro ta, a na velikim rijekama i jezerima je obavljeno uzorkovanje toplankta i ispitivanje 138 uzoraka.

Služba kontrole kvaliteteSlužba je zadužena za uvo enje i održavanje sustava kontrole kvalitete rada laboratorija što zna i sigurnost i kvalitetu ispitivanja koje za-dovoljavaju me unarodno prihva ene kriterije

Provedba osnovnih zikalno-kemijskih ispitivanja

I 81 I


HRVATSKE VODE I Glavni vodnogospodarski laboratorij

i norme.Služba treba izraditi priru nik kontro-le kvalitete laboratorija, koji sadrži potrebne dokumente za uvo enje i održavanje sustava: standardne operativne procedure, kontrolne karte, validacijske protokole i izvješ a te mjer-nu nesigurnost.

Služba za ispitivanje kopnenih voda Jadranskog vodnog podru ja u ŠibenikuU ustroju Glavnog vodnogospodarskog labora-torija nalazi se Služba za pra enje stanja ko-pnenih voda Jadranskog vodnog podru ja u Šibeniku.Glavni vodnogospodarski laboratorij – Služba za pra enje stanja kopnenih voda Jadranskog vodnog podru ja u Šibeniku nositelj je aktiv-nosti u planiranju i provedbi programa moni-toringa površinskih i podzemnih voda na spo-menutom podru ju. Trenutno imamo u stalnom radnom odnosu troje zaposlenih radnika. Uzor-kovanja obavljamo na 48 mjernih postaja od Gra aca do Cavtata i Konavala, što obuhva a slivna podru ja rijeka Zrmanje, Krke, Cetine, Neretve, Žrnovnice, Jadra, Ljute, Omble, Vrlji-ke i Matice, te na Vranskom jezeru i Ba inskim

Provedba instrumentalnih ispitivanja

Provedba bioloških ispitivanja

I 82 I

jezerima, kao i cijelom nizu izvorišta na ovom podru ju.

Obavljaju i terenska uzorkovanja godišnje pro-lazi se oko 30.000 km, sa 50-tak izlazaka na teren i obradom oko 400 uzoraka. Na ovom podru ju napravljen je nadzorni monitoring u skladu sa zahtjevima Okvirne direktive o vo-dama, kao i dio operativnog monitoringa. Osim redovitih aktivnosti vezanih uz Plan pra enja stanja voda u Republici Hrvatskoj, od ove go-

SLIKEArhiva GVL

Mr. sc. Neven Bujas, dipl. ing. kem.

Izgradnja akumulacije Citluk. Foto: Dragica Hajpek

dine pove an je broj mjernih postaja za ispiti-vanje stanja voda za potrebe Plana upravljanja vodnim podru jima.

U skladu sa Rješenjem Ministarstva poljoprivre-de šumarstva i vodnoga gospodarstva Glavni vodnogospodarski laboratorij – Služba za pra-enje stanja kopnenih voda Jadranskog vodnog

podru ja u Šibeniku obavlja analize zikalnih i zikalno-kemijskih pokazatelja kakvo e voda. Isti emo nesebi nu pomo kolega iz Glavnog vodnogospodarskog laboratorija u Zagrebu, koji analiziraju pokazatelje za odre ivanje sta-nja voda, koje mi, zbog nedostatka prostora i radnika, nismo u mogu nosti analizirati.

Za e kasno obavljanje svih zadataka nadamo se pove anju prostornih i ljudskih kapaciteta kako bi što kvalitetnije i pravovremeno mogli odgovoriti na aktivnosti koje se pred nas po-stavljaju.

Izuzev temeljne djelatnosti GVL sudjeluje u provedbi razli itih projekata, sura uje sa znan-stvenim institucijama i ostalim laboratorijima, te provodi edukativne radionice za u enike i javnost iz podru ja svog rada.

TOC/TN

Otu a kod Gra aca

I 83 I


UPRAVLJANJE REGULACIJSKO ZAŠTITNIM VODNIM GRAĐEVINAMA NA STOLJETNOJ TRADICIJI Marija Vizner, dipl. ing. agr.

Intervju s direktorom Josipom Pondeljak koji je predstaviodjelatnost i organizacijsku strukturu tvrtke Hrvatske vode Hidrotehni ki objekti d.o.o.

1. Hrvatske vode su 2005. godine osnova-le tvrtku Hrvatske vode – hidrotehni ki objekti d.o.o. Koje su osnovne djelatno-sti tvrtke i kakva je njezina organizacij-ska struktura?

Tvrtka je osnovana temeljem potreba Hrvatskih voda da se poslovima vodo uvarske službe, po-slovima rukovanja visokim branama, ustavama i brodskim prevodnicama kao i poslovima rukova-nja crpnim stanicama, rukovodi direktno i da se održavanje ure aja na velikom broju regulacij-sko zaštitnih vodnih gra evina i vodomjernnih stanica organizira na jedinstvenoj osnovi. Upra-vo ovi poslovi su i osnovna i ujedno cjelokupna

djelatnost tvrtke. Tvrtka održava 55 crpnih sta-nica, 9 visokih brana, ustava i brodskih prevod-nica, približno 200 ustava na kanalskoj mreži prvog i drugog reda i približno 240 automatskih vodomjernih stanica.Tvrtka navedene poslove radi isklju ivo za Hrvatske vode.Organizacijska struktura tvrtke u obliku da-nom u shemi postoji od osnutka tvrtke .Ukupan broj zaposlenih po pravilniku o unutrašnjem ustroju iznosi 241 djelatnika, a broj zaposlenih 31.12.2012. bio je 236.Od ukupnog broja, najve i dio zaposlenika se nalazi u odjelu vodo uvarskih poslova i rukova-nja objektima, koji je organiziran u šest podru -

I 84 I

HRVATSKE VODE I Intervju s direktorom

URED DIREKTORA

Odjel nancija i knjigovodstva Odjel hidroloških mjerenja i veza Odjel vodo uvarskih poslovai rukovanja objektima Odjel održavanja objekata

Shematski prikaz ustrojstvaja sa približno 30 do 40 djelatnika po podru ju. Za organizaciju posla po podru jima odgovorni su koordinatori podru ja. Poslove vodo uvarske službe izvršava 115 djelatnika, poslove rukova-nja crpnim stanicama izvršava 59 djelatnika i poslove rukovanja visokim branama, ustavama i brodskim prevodnicama izvršava 38 djelatnika.Poslove održavanja regulacijsko zaštitnih vodnih gra evina izvršava u formi inženjeringa tro-je djelatnika odjela za održavanje objekata , a poslove održavanja vodomjernih stanica i veza centara obrana od poplava izvršava etvoro dje-latnika odjela hidroloških mjerenja i veza direk-tnim izvršavanjem i inženjeringa.Poslije sedam godina rada tvrtke u navedenom organizacijskom obliku, iskazale su se potrebe za promjenama koje smo pokrenuli u dogovoru sa Hrvatskim vodama kao vlasnikom, a kroz rad mješovitog povjerenstva.Uz namjeru skra ivanja organizacijskih puteva, postojala je i namjera promjene u organizaciji izvršavanja poslova rukovanja crpnim stanica-ma, održavanja vodomjernih stanica i izvršava-nja pravnih i kadrovskih poslova. Posao još ni-smo dovršili pa emo ga nastaviti u ovoj godini.

2. Kako tvrtka Hrvatske vode-hidrotehni -ki objekti d.o.o. koordinira sa ostalim organizacijskim strukturama Hrvatskih voda?

Koordinacija sa Hrvatskim vodama u pogledu godišnjih uvjeta poslovanja tvrtke ostvaruje se u redovitom izvještavanju nadzornom od-boru kao i redovitim i izvanrednim kontaktima sa skupštinom Hrvatskih voda – hidrotehni kih objekata d.o.o.koju predstavlja generalni direk-tor Hrvatskih voda.Koordinacija tvrke sa Hrvatskim vodama u po-gledu realizacije poslova odvija se na razini pla-niranja poslova i izvršavanja poslova. Poslovi planiranja zapo inju na razini VGI-a i VGO-a izmjenom informacija o prioritetima u podru ju održavanja opreme regulacijsko zaštitnih vodnih gra evina i vodomjernih stanica , a završava na razini Sektora za zaštitu od štetnog djelovanja voda uskla i-vanjem sa za te namjene osiguranim sred-

stvima u Planu upravljanja vodama za teku u godinu.Izvršavanje poslova vodo uvarske službe i rad crpnih stanica se uskla uje sa potrebama VGI na osnovi preuzimanja planskih i dnevnih hitnih zadataka, dok se rad rukovatelja na objektima odvija u organizaciji tvrtke uz kontrolu i nadzor VG. Rad grupe za održavanje vodomjernih sta-nica odvija se po našim planovima održavanja opreme i u slu aju ispada iz funkcije u progla-šenoj obrani od poplava po prioritetima dogovo-renim sa Hrvatskim vodama.

3. Obzirom na velik broj regulacijsko za-štitnih vodnih gra evina kako ocjenjuje-te sposobnost tvrtke da ispuni zahtjeve koji se stavljaju pred nju u pogledu rada i održavanja?

Prolazimo kroz vrijeme zna ajnih oscilacija u koli ini padavina, a koje u održavanju opreme traže razli ite pristupe. Savladali smo izazove 2010.godine prepune zahtjeva za radom obje-kata bez zastoja u radu ve eg trajanja i bez iza-zvanih šteta. U odnosu na prosje ne godine cr-pne stanice su radile dva do etri puta više, a na više objekata smo radili u neprekidnom trajanju nezabilježenom u posljednjih dvadeset godina.

DIREKTOR

Crpna stanica u Te i izgra ena je 1932. godine

I 85 I


HRVATSKE VODE I Intervju s direktorom

Crpna stanica Sveta Foška

I 86 I

Toplice Sv. Martin na Muri. Foto: M. Vizner

2011.godina i protekli dio ove nisu bile zahtjev-ne u pogledu rada objekata pa smo se usmje-rili na provjere stanja i poslove održavanja. Sva sakupljena iskustva u ovako razli itim uvjetima rada i upotrebe opreme pomogla su nam da prepoznamo potrebe promjena prvenstveno u pogledu organizacije rada i osiguranja dodatne opreme i time podignemo naše sposobnosti.

4. Primje ujemo crpne stanice u sustavu obrane od poplava koje su u upotrebi ve dugi niz godina. Kako se starost o i-tuje na njihov rad?

Ulaganja u sustav obrane od poplava su velika , a objekti koji se grade moraju u upotrebi biti dugi niz godina.Odluke o novim projektima kao i njihova reali-zacija donašane su u velikim vremenskim raz-macima.Tako se mogu prepoznati prva ulaganja u me-haniziranu odvodnju, na podru ju Republike Hr-vatske, u Baranji oko 1900.godine, na podru ju Osijeka 1910.godine, u donjoj Posavini 1930.godine i u Istri 1935.godine. Nastavak ulaganja u sustave odvijao se sedamdesetih godina proš-log stolje a da bi se zadnji veliki projekt proveo na podru ju rnec polja u osamdesetim godina-ma prošloga stolje a. U tim uvjetima i mi tražimo i pronalazimo na-ine držanja u upotrebi i najstarijih objekata,

pa su tako u radu crpne stanice Zlatna greda, Podunavlje,Velika i Draž –Karašica , u Baranji , koje su puštene u rad na prelazu devetnaestog u dvadeseto stolje e. Crpne stanice iz toga vre-mena su zadržale orginalnu arhitekturu, a doži-vjele minimalne promjene u strojarskoj opreme i znatne promjene u pogledu energetske opre-me. Osnovna oprema svih navedenih crpnih stanica, a to su crpke, ostala je u orginalnom obliku i udovoljava zahtjevima za u inkovit rad.

5. Što su Hrvatske vode u inile da se to po-vjesno naslje e sa uva?

Hrvatske vode su prepoznale povjesnu važ-nost opreme za mehaniziranu odvodnju iz tog doba pa su u okviru Projekta obnove isto ne Slavonije i zapadnog Srijema krajem devede-setih godina prošlog stolje a uredile prostor na crpnoj stanici Zlatna Greda za sa uvanu cjelokupnu orginalnu opremu crpne stanice Budžak iz 1911. godine za koju se ispostavilo da je zadnji takav primjerak na našim prosto-rima.Održavanje navedenih objekata u radnom stanju daje najve i doprinos uvanju tog po-vjesnog naslje a, kako u ve navedenim pri-mjerima tako i zadržavanjem u upotrebi crpnih stanica poput Te e pokraj Gunje (izgra ena 1932.godina; Dubo ca pokraj Slavonskog Bro-da (izgra ene 1930. godine), Sv.Foške i Štalija pokraj Labina (izgra ene 1930. godine).

6. Molim vas predstavite nam planove tvrt-ke za 2012.godinu.

Potpisivanjem kona nog oblika Ugovora o nan-ciranju de nirali smo opseg poslova održavanja koji emo izvršiti u 2012.godini u iznosu cca 11 miliona kuna. Unutar tog okvira izvršiti emo revitalizaciju srednjenaponskih postrojenja na šest crpnih stanica, revitalizaciju strojarske opreme na osam crpnih stanica, osposobiti za certi ciranje dio kranskih dizalica unutar prosto-ra crpnih stanica i sanirati stanje na oko de-set ustava. Tako er emo nastaviti sa radovima vlastitom radnom snagom na ogra ivanju još neogra enih objekata.U cilju poboljšanja sposobnosti za izvršavanje zadataka uložiti emo približno 1 milion kuna u obnovu osnovnih sredstava i oko 200.000 kuna u stru no obrazovanje i obrazovanje djelatnika vezanih za sigurnost na radu.Isto tako namjeravamo pokrenuti u dogovo-ru sa vlasnikom ve spomenuto preispitivanje unutrašnjeg ustroja kao i izradu strategije srednjero nog razvoja tvrtke.

SLIKEAntun Cerovečki

Oprema crpne stanice Budžak iz 1911. godine Unutrašnjost CS Dubo ac kod Slavonskog Broda

Josip Pondeljak, direktor Hrvatske vode – Hidrotehni ki objekti d.o.o.

I 87 I



OSNOVNI POKAZATELJI O ZNANSTVENO-ISTRAŽIVAČKO-RAZVOJNIM PROJEKTIMA U PLANOVIMA UPRAVLJANJA VODAMA OD 1992. DO 2011.

Prof. dr. sc. Josip Marušić,

dipl. ing. građ.

Za poslovnu politiku Hrvatskih voda, radi iznalaženja najboljih mogu ih tehni kih i nancijskih rješenja

vodnogospodarskih projekata, od posebnog su zna aja rezultati znanstveno-istraživa ko-razvojnih projekata.

Tvrtka Hrvatske vode od 1992. kroz Godišnje planove upravljanja vodama sudjeluje i u su -nanciranju dijela troškova znanstveno-istraži-va ko-razvojnih projekata koje po aktualnom Pravilniku odobrava Ministarstvo znanosti, obrazovanja i športa (MZOŠ). U skladu s na-tje ajima te važe im keiterijima i mjerilima MZOŠ donosi Odluke o nanciranju znanstve-nih projekata za razdoblje od tri do pet godina. Na osnovu godišnjih izvješ a i dokumentiranih pokazatelja MZOŠ donosi ocjenu o nastav-ku (ili prekidu) su nanciranja istraživanja na znanstvenim projektima za narednu godinu. Za poslovnu politiku Hrvatskih voda, radi izna-laženja najboljih mogu ih tehni kih i nancij-skih rješenja vodnogospodarskih projekata, od posebnog su zna aja rezultati znanstveno-istraživa ko-razvojnih-projekata. U skladu sa Zakonom o znanstveno istraživa koj djelatno-sti MZOŠ utvrdilo je mjerodavne i primjerene kriterije i mjerila po kojima se donose odluke o nanciranju znanstveno-istraživa ko-razvoj-nih projekata. Na osnovu provedenih natje aja poslovi istraživanja povjereni su samostalnim znanstveno istraživa kim institucijama i na-stavno-znanstvenim institucijama s kojima se zaklju uju pripadni ugovori.Na osnovi prihva ene metodologije i sadržaja te opsega, ciljeva i o ekivanih rezultata rada MZOŠ u suradnji sa znanstveno-istraživa kim institucijama donosi rješenje o glavnim vodi-teljima-istraživa ima i suradnicima-istraživa i-ma na pojedinim projektima. Jedan od uvje-ta MZOŠ je da u timu istraživa a trebaju biti i znanstveni novaci pripadaju ih znanstvenih disciplina. Pored nancijskih sredstava MZOŠ i Hrvatskih voda u su nanciranju manjeg dijela troškova istraživanja sudjelovale su i tvrtke iz vodnog gospodarstva, poljoprivrede i komu-nalnih djelatnosti – ovisno o odobrenom pro-

gramu istraživanja. To su tvrtke ije su djelat-nosti u podru ju zaštite od štetnog djelovanja voda (uklju uju i i hidrotehni ke melioracije), korištenja voda (vodoopskrba) i zaštita voda (odvodnje i pro iš avanja otpadnih voda). Pored doprinosa rezultata istraživanja u cilju iznalaženja optimalnih tehni kih, nancijskih i ekoloških rješenja projekata, njihovo je veliko zna enje za stru no i znanstveno obrazovanje i usavršavanje istraživa a koji sudjeluju u izvr-šavanju istraživa kih poslova. To je i sastavni dio programa cjeloživotnog obrazovanja – što ima veliko zna enje, kako za vodnogospodar-ske tako i srodne te suradni ke djelatnosti.

Znanstveno-istraživa ko-razvojni projekti od 1992. do 2000. godineU 1992. g. Hrvatske vode su su nancirale prva tri znanstveno-istraživa ko-razvojna projek-ta koji su pozitivno ocjenjeni po kriterijima i metodama istraživanja programa Ministarstva znanosti i tehnologije. Nakon odluke i zaklju-ivanja ugovora o poslovima istraživanja s

Ministarstvom znanosti i tehnologije (glavni investitor), Istraživa ko-znanstvene-nastavne institucije se prijavljuju na natje aj Hrvatskih voda. Stru no povjerenstvo razmatra program istraživanja i zna enja o ekivanih rezultata za razvoj vodnogospodarskih djelatnosti. Na-kon pozitivne ocjene i programa istraživanja zaklju uje se ugovor o su nanciranju dijela troškova istraživanja u iznosu do 50 posto od ukupnog iznosa za sve poslove po godišnjem programu istraživanja.Po godišnjem programu rada od 1992. do 2000. godine Hrvatske vode su su nancirale slijede i broj znanstveno-istraživa ko-razvoj-nih projekata: 1992. g. 3 projekta; 1993. – 8; 1994. – 11; 1995. – 14; 1996. – 19; 1997.

I 88 I

HRVATSKE VODE I Pokazatelji o znanstveno-istraživačko-razvojnim projektima

– 18; 1998. – 19; 1999. – 22 i 2000.g. – 22 projekta.Ukupno trajanje poslova istraživanja je bilo od 3 do 5 godina. Od 1995. do 2000. godine Hr-vatske vode su su nancirale znanstveno-istra-živa ko-razvojne projekate s ukupnim iznosom od 650.000,00 do 1.600. 000,00 kn godišnje. Po pojedinim projektima su nancirani su troš-kovi istraživanja od 25.000,00 do 150.000,00 kn godišnje u iznosu do 50% od ukupnih troš-kova istraživanja – zajedno sa sredstvima Mi-nistarstva znanosti i tehnologije. Voditelji - glavni istraživa i znanstvenih proje-kata su imenovani Odlukom Ministarstva zna-nosti i tehnologije (MZT) po aktualnim kriteri-jima i mjerodavnim referencama znanstvenih djelatnika s pripadaju im rješenjem i mati nim brojem glavnog istraživa a. Ostali istraživa i-suradnici u procesu istraživanja moraju tako e biti imenovani po odluci Ministarstva znanosti i tehnologije. Po programu istraživanja u timu istraživa a trebaju biti i znanstveni novaci iz podru ja znanstvenih disciplina koji su bitni

za istraživanje pojedinih vrsta i faza poslova istraživanja – po usvojenim kriterijima i meto-dama istraživanja. Tako e je važan podatak da je od 1992. do 2000. g. po usvojenom progra-mu istraživanja odobrena i prihva ena izrada 9 magistarskih radova i 6 disertacija iji rezul-tati istraživanja su doprinjeli rješavanju dijela zadataka i razvoja vodno-gospodarskih dje-latnosti. U asopisu Hrvatske vode od 1995.g. daje se kratki prikaz Izvješ a o izra enim i obranjenim magistarskim radovima i diserta-cijama s mjerodavnim pokazateljima rezultata istraživanja koji su bitni za vodnogospodarske djelatnosti. Sastavni dio toga je i prikaz živo-topisa magistranata, doktoranata te popis ime-na mentora i lanova Povjerenstva za obranu i ocjenu magistarskih radova i disertacija na znanstveno-nastavnim ustanovama. Znan-stveni radovi s mjerodavnim pokazateljima procesa i rezultata istraživanja ve im dijelom se objavljuju (nakon recenzije) u asopisima HRVATSKE VODE i GRA EVINAR, ali i u zborni-cima stru no-znanstvenih skupova u Hrvatskoj i inozemstvu.

Pregled istraživačko-razvojno-znanstvenih projekata u programu Hrvatskih voda

od 1992. do 1999. godine

Red.

broj

Znanstveno-istraživačko-razvojni-projekat:,

lokacija istraživanja, glavni voditelj projekta i institucija

Institucije ∑ nositelji i izvršitelji znanstveno-istraživačkih poslova ∑

po programu istraživanja

1. Reguliranje vodnog režima tla za intezivno biljogojstvo. Istraživanje vodnog

režima na pokusnom polju Jelenščak, dijelu sliva Lonje. F. Tomić, Agronom-

ski fakultet, Zagreb

Agronomski fakultet Sveučilišta u Zagrebu, Moslavka d.o.o., Kutina, Hrvatske

vode, VGO Sava, VGI Kutina.

2. Uređenje i zaštita tla i voda u agrosustavima. Kontrola stanja i efekata hidro

i agromelioracija i zagađenja tla i voda na dijelu sliva Karašice i Vučice. Ž.

Vidaček, Agronomski fakultet, Zagreb

Agronomski fakultet, Zagreb, Poljoprivredni fakultet, Osijek, Vodoprivredno

poduzeće Karašica-Vučica, Donji Miholjac, HV, VGO Drava-Dunav, Osijek.

3. Primjena ekspertnih sustava u vodoprivredi Protuerozijska zaštita tla i voda u

Istri, sliv Butonige. J. Petraš, Građevinski fakultet, Zagreb.

Građevinski fakultet, Sveučilišta u Zagrebu, Vodoprivreda, Novigrad, J.P.

Vodovod, Buzet, HV, VGO Rijeka.

4. Uređenje i zaštita tla i vode agrosustavima. Istraživanje tla vodom i kvalitete

vode na dijelu sliva Ilove, Blagorodovac. F. Bašić, Agronomski fakultet, Za-

greb.

Agronomski fakultet i Građevinski fakultet, Sveučilišta u Zagrebu, Poljodar,

Daruvar, Vodoprivreda Daruvar, Tehnički univerzitet, Graz.

5. Analiza otjecanja i pročišćavanje otpadnih voda s asfaltnih površina u krškim

regijama. Zaštita Limskog kanala. I. Gulić, Građevinski fakultet, Zagrebu.

Građevinski fakultet, Sveučilišta u Zagrebu, J.P. Herculanea, Pula, Vodo-

privreda, Novigrad, HV, VGO Rijeka.

6. Mogućnost deferizacije podzemne vode u vodonosnicima Hrvatske. Područje

Bjelovara, Čazme i Karlovca. Z. Pollak, Građevinski fakultet, Zagreb.

Građevinski fakultet, Sveučilišta u Zagrebu, JP Vodovod, Bjelovar, Karlovac,

HV, VGO, Zagreb.

7. Hidrološki istražni radovi na pokusnoj stanici vodocrpilišta u Varaždinu. V.

Patrčević, Građevinski fakultet, Osijek

Građevinski fakultet Sveučilišta u Osijek, J.P. Varkom, Varaždin, HV, VGO

Drava-Dunav, Osijek.

8. Intenzivna poljoprivredna proizvodnja i zaštita vodnih resursa u agroekološim

uvjetima Vranskog jezera. D. Romić, Agronomski fakultet, Zagreb

Agronomski fakultet, Sveučilišta u Zagrebu, Građevinski fakultet, Sveučilišta

u Splitu, HV VGO Split.

9. Primjena ekspertnih sustava u vodoprivredi. Istraživanje erozije tla vodom na

dijelu sliva Bednje i Plitvica. J. Petraš, Građevinski fakultet, Zagreb.

Građevinski fakultet, Sveučilišta u Zagrebu, HV, VGO, Osijek, Varaždin, i Hi-

droing Varaždin.

10. Znanstvene osnove za razvoj i navodnjavanje u Hrvatskoj. Z. Kos, Građevinski

fakultet, Zagreb.

Građevinski fakultet, Sveučilišta u Rijeci i Agronomski fakultet, Zagreb,

Hrvatske vode, VGO Rijeka.

I 89 I


11. Kartiranje geohidrauličkih parametara na ravnicama sjeverne Hrvatske i nji-

hova primjena u Hrvatskoj. B. Biondić, Institut geoloških istraživanja, Zagreb.

Institut geoloških istraživanja, Zagreb, Rudarsko-geološko naftni fakultet,

Zagreb, Hrvatske vode, Zagreb

12. Metodologija određivanja ekološki prihvatljivih najnižih protoka-biološki mini-

mum. Krški sliv. O. Bonacci, Građevinski fakultet, Splitu

Građevinski fakultet, Sveučilišta u Splitu, Prirodoslovno-matematički fakultet

Sveučilišta u Zagrebu, HV, VGO Split.

13. Utjecaj poljoprivrednih kemikalija na podzemnu vodu na dijelu sliva Bednje i

Plitvice. Područje Varaždina. Z. Vukelić, Građevinski fakultet, Zagreb.

Građevinski fakultet, Sveučilišta u Zagrebu, JP Varkom, Varaždin HV, VGO,

Osijek, Varaždin, i Hidroing Varaždin.

14. Zaštita o zaslanjenju vode i tla u Donjoj Neretvi. Razvoj numeričkih modela.

M. Vranješ,Građevinski fakultet, Splitu

Građevinski fakultet, Sveučilišta u Splitu, Agronomski fakultet, Sveučilišta u

Zagrebu, HV VGO Split.

15. Optimalizacija hidromelioracijskih sustava za odvodnju (površinsku i podzem-

nu). J. Marušić, Građevinski fakultet, Zagreb.

Građevinski fakultet, Sveučilišta u Zagrebu i Osijeku, Hrvatske vode, Zagreb

(VGI sliva Save, Drave i Dunava)

16. Istraživanje onečišćenja podzemnih voda kod upotrebe različitih doza umjet-

nog gnojiva na dreniranom pseudoglejnom dijelu tla Lonjskog polja, Pokusno

polje Potok. M. Mesić, Agronomski fakultet, Zagreb.

Agronomski fakultet, Sveučilišta u Zagrebu, INA-Petrokemija, Kutina,

Hrvatske vode, Zagreb, Vodoprivreda, Kutina

17. Hrvatsko vodoprivredno nazivlje i veličine. M. Pršić, Građevinski fakultet,

Zagreb.

Građevinski fakultet, Sveučilišta u Zagrebu i Osijeku, Hrvatske vode, Zagreb

18. Istraživanje onečišćenja podzemnih voda na dijelu sliva Karašice i Vučice. Ž.

Vidaček, Agronomski fakultet, Zagreb.

Agronomski fakultet, Sveučilišta u Zagrebu i Poljoprivredni fakultet, Osijek,

Vod. Karašica-Vučica, D.M.

19. Organska i anorganska onečišćenja u vodi za piće, njihove interakcije i suvre-

meni postupci njihova uklanjanja. B. Kunst, Fakultet kemijskog inženjerstva

i tehnologije, Zagreb.

Fakultet kemijskog inženjerstva i tehnologije, Zagrebu, Institut „Ruđer

Bošković, Zagreb, Hrvatske vode, Laboratorij, Zagreb

20. Studija izbora materijala i umutarnje zaštite transportnih cjevovoda sirovih

i pitkih voda, s obzirom na mogućnosti taloženja i korozije. N. Ružinski,

Fakultet strojarstva i brodogradnje, Zagreb.

Fakultet strojarstva i brodogradnje, Sveučilišta u Zagrebu, Brodarski institut,

Zagreb

21. Pročišćavanje otpadnih voda kožarske industrije u Hrvatskoj. L. Šipoš,

Fakultet kemijskog inženjerstva i tehnologije, Zagreb.

Fakultet kemijskog inženjerstva i tehnologije Sveučilišta u Zagrebu., Hrvatsko

poduzeće kožarske industrije

22. Hidrološka istraživanja Kupe i pritoka u kršu. R. Žugaj, Rudarsko-geološko

naftni fakultet, Zagreb.

Rudarsko-geološko naftni fakultet, kemijskog inženjerstva i tehnologije

Sveučilišta u Zagrebu.

23. Globalne odrednice jačanja gospodarstva Republike Hrvatske. S. Kulić, Eko-

nomski institut, Zagreb.

Ekonomski institut, Zagreb, Ekonomski fakultet Sveučilišta u Zagrebu.

24. Istraživanje u svezi s genezom voda Vranskog jezera na Cresu. B. Biondić

Institut geoloških istraživanja, Zagreb.

Institut geoloških istraživanja, Zagreb, Hrvatske vode VGO Rijeka.

25. Istraživanje utjecaja gnojidbe dušikom na onečišćenje podzemnih voda i tla

u slivu Donje Drave. (Od 1999. g.). S. Mađar, Poljoprivredni fakultet, Osijek

Poljoprivredni fakultet Sveučilišta u Osijeku i Poljoprivredni institut, Osijek,

HV, VGO Osijek

26. Hidrološke, hidrogeološke, geološke analize bilanca voda u kršu Istre. (Od

1999. g.). O. Bonacci, Građevinski fakultet, Splitu

Građevinski fakultet, Sveučilišta u Splitu i Rijeci, Institut za ispitivanje Krša,

Postojna, HV, VGO Rijeka.

27. Utvrđivanje koncepcije nekih kemijskih elemeneta (teških metala) u vodi za

piće na otoku Krku. (Od 1999. g.). V. Valković, Institut „Ruđer Bošković“,

Zagreb

Institut „Ruđer Bošković“, Zagreb, Državna uprava za zaštitu okoliša,

Hrvatske vode, Laboratorij, Zagreb

28. Hrvatske vode i sigurnost (Od 1999. g.). B. Javorović, Fakultet političkih

znanosti, Zagreb.

Fakultet političkih znanosti Sveučilišta u Zagrebu, Centar za defendološka

istraživanja, Zagreb

29. Kartiranje dinamike poplava i biljnih zajednica u slivu rijeke Save pomoću

rudarskih i optičkih satelitskih snimaka iz različitih razdoblja. (Od 1999. g.).

V. Kušan, Šumarski fakultet, Zagreb.

Šumarski fakultet Sveučilišta u Zagrebu, Hrvatske vode, VGO Sava, Zagreb,

Institut za šumarstvo, Jastrebarsko, Zagreb

Red.

broj

Znanstveno-istraživačko-razvojni-projekat:,

lokacija istraživanja, glavni voditelj projekta i institucija

Institucije ∑ nositelji i izvršitelji znanstveno-istraživačkih poslova ∑

po programu istraživanja

I 90 I


Broj istraživa a na projektima je od 3 do 8 znan-stvenih djelatnika. Obveza glavnih istraživa a – voditelja znanstvenih projekata jest organi-zacija i ostvarenje plana istraživanja po prihva-enom programu rada i ugovornim odredbama

naru itelja radova. Tako er je obveza glavnog voditelja projekta u dostavi godišnjih izvješta-ja o izvršenim poslovima te popisu obavljenih radova s mjerodavnim pokazateljima i rezulta-tima istraživanja. Radovi s temama iz procesa i rezultata istraživanja se obavljaju u znanstve-nim asopisima i zbornicima radova doma ih i inozemnih stru no-znanstvenih skupova.

Znanstveno-istraživa ko-razvojni projekti od 2001. do 2011. godineKao i od 1992. do 2000. g. tako se i od 2001. godine nakon Odluke i zaklju ivanja ugovora o poslovima istraživanja s Ministarstvom zna-nosti, obrazovanja i športa – Istraživa ko-na-stavno-istraživa ke institucije se prijavljuju na natje aj Hrvatskih voda za su nanciranje dijela troškova poslova u procesu provedbe istraživa-nja. Pregled dostavljenih prijava s potrebnim obrazloženjem i dokumentacije obavlja i ocje-njuje Povjerenstvo (od pet lanova) za dodjelu nancijskih sredstava za su nanciranje znan-stveno-istraživa ko-razvojnih projekata iz po-dru ja upravljanja vodama. Od 2001. g. prisutno je stalno smanjenje sred-

stava za su nanciranje dijela poslova istraživa-nja po programu koje prihva aju Povjerenstva Ministarstva znanosti, obrazovanja i športa i Hrvatskih voda. Istovremeno je od 2001. do 2011. g. prisutno stalno pove anje broja pri-javljenih i za su nanciranje prihva enih znan-stveno-istraživa ko-razvojnih projekata iz sredstava Hrvatskih voda. Prijedlog rješenja navedenog problema je u pove anju sredstava od strane HV za po-slove, ali i smanjenje broja projekata za su- nanciranje. Povjerenstvo Hrvatskih voda bi tada temeljem pregleda programa i metoda istraživanja mjerodavnim kriterijima ocjenilo doprinos o ekivanih rezultata istraživanja za razvoj vodno-gospodarskih, srodnih i surad-ni kih djelatnosti. Tako er bi trebalo vredno-vati nastavne programe diplomskih i poslijedi-plomskih studija koje su završili istraživa i kao i njihove stru no-znanstvene institucije. Treba imati na umu da su istraživa i diplomskih, ma-gistarskih i doktorskih radova na razli itim (do)diplomskim i poslijediplomskim studijima koji su u nastavnim programima imali od 3 do 15 odnosno 2 do 8 hidrotehni kih predmeta. Sa-stavni dio toga je vrednovanje i potrebe glav-nih vodnogospodarskih djelatnosti u odnosu na srodne i suradni ke djelatnosti – uzimaju i u obzir interdisciplinarnost potrebnih kadrova u procesu izvršenja Plana upravljanja i gospoda-renja vodama.


I 91 I

Sufi nanciranje znanstveno-istraživačko-razvojnih projekata iz područja upravljanja vodama u 2011. godini

Red.

broj

Znanstveno-istraživačko-razvojni projekat

i glavni voditelj projekta

Znastvena institucija

∑ Izvršitelj istraživačkih poslova

1. Proučavanje ekstremnih hidroloških situacija i vodnih rizika u kršu,

O. Bonacci

Građevinsko-arhitektonski fakultet Sveučilišta u Splitu

2. Primjena katalize u zaštiti okoliša, S. Zrnčević Fakultet kemijskog inženjerstva i tehnologije Sveučilišta u Zagrebu

3. Šumska staništa u uvjetima izloženosti štetnim utjecajima i klimatskim prom-

jenama, B. Vrbek

Hrvatski šumarski institut, Jastrebarsko, Zagreb

4. Bilanca voda i modeliranje otjecanja u kršu, V. Denić-Jukić Građevinsko-arhitektonski fakultet Sveučilišta u Splitu

5. Monitoring površinskih i podzemnih voda priobalnih krških područja, D. Jukić Građevinsko-arhitektonski fakultet Sveučilišta u Splitu

6. Hidrologija osjetljivih vodnih resursa u kršu, N. Ožanić Građevinski fakultet Sveučilišta u Rijeci

7. Procjena, umanjivanje i upravljanje geološkim hazardom u području Kvar-

nera, Č. Benac

Građevinski fakultet Sveučilišta u Rijeci

8. Inovativne tehnike i aplikacije pesticida u funkciji uštede i zaštite okoliša (na

području Požeško-slavonske županije), Đ. Banaj

Poljopnvredm fakultet Sveučilišta J. J. Strossmayera u Osijeku

9. Konzervacijsko gospodarenje na tlima izloženim djelovanju erozije vodom,

F. Bašić

Agronomski fakultet Sveučilišta u Zagrebu

10. Procesi stabilnih izotopa: istraživanje krša u novom laboratoriju, Z. Roller-

Lutz

Medicinski fakultet Sveučilišta u Zagrebu

11. Međuodnos mineralnih nosača i fosfat-uklanjajučih bakterija u otpadnim

vodama, J. Hrenović

Prirodoslovno-matematički fakultet Sveučilišta u Zagrebu

12. Predviđanje efekata antropogenog zagađenja na okoliš zagrebačke regije,

T. Vlahović

Hrvatski prirodoslovni muzej, Zagreb

13. Međudjelovanje hidromelioracijskih sustava i okolišnih čimbenika, J. Marušić Građevinski fakultet Sveučilišta u Zagrebu

14. Utjecaj okoliša na oblikovanje i dimenzioniranje vodnih građevina, M. Pršić Građevinski fakultet Sveučilišta u Zagrebu

15. Razvoj i primjena modeliranja pronosa tvari i energije tekućinama, G. Gjetvaj Građevinski fakultet Sveučilišta u Zagrebu

16. Gnojidba dušikom prihvatljiva za okoliš, M. Mesić Agronomski fakultet Sveučilišta u Zagrebu

17. Invazivne vrste beskralješnjaka u slatkovodnim ekosustavima Hrvatske, R.

Erben


18. Utjecaj herbicida i gnojiva na kakvoću voda i tla u hidromelioriranim

površinama, I. Šimunić


19. Priroda organske tvari, interakcije s mikrokonstituentima i površinama u

okolišu, Z. Kozarac

Institut „Ruđer Bošković“, Zagreb

20. Primjena biofoske imobilizacije za uklanjanje nitrata iz površinskih voda, L.

Foglar

Fakultet kemijskog inženjerstva i tehnologije Sveučilišta u Zagrebu

21. Razvoj katalitičkog procesa za uklanjanje hipoklorit iona iz otpadnih voda

VCM/EDC postrojenja, V. Tomašić


22. Ispitivanje trajnosti mineralnih brtvenih barijera, B. Kovačević Zelić Rudarsko-geološko-naftni fakultet Sveučilišta u Zagrebu

23. Razvoj sustava upravljanja geotehničkim podacima za procjenu prirodnih

hazarda, P. Kvasnička

Rudarsko-geološko-naftni fakultet Sveučilišta u Zagrebu

24. Geofi zička istraživanja vodonosnih sustava, okoliša i energetskih izvora, F.

Šumanovac

Rudarsko-geološko-naftni fakultet Sveučilišta u Zagrebu

25. Međudjelovanje oblika tragova metala u vodenom okolišu./ Razvoj i primjena

in-situ metodologija za određivanje tragova metala u prirodnim vodama -

difuzijski gradijent u tankim fi lmovima (DGT) i voltametrija na krutim tvarima,

I. Pižeta


26. Ekotoksikološko značenje. ABC transportnilh proteina i vodenih organizama

/ Određivanje koncentracije inhibitora aktivnosti ABC transportnih proteina u

uzorcima otpadne vode, površinske vode i sediments, T. Smital


27. Biogeokemija metala u sedimentacijskim sustavima i tlim Hrvatske /

Zagađenje jadranske obale organokositrenim spojevima, G. Kniwald


I 92 I


Red.

broj

Znanstveno-istraživačko-razvojni projekat

i glavni voditelj projekta

Znastvena institucija

∑ Izvršitelj istraživačkih poslova

28. Organski spojevi kao molekulski obilježivaći antropogenog utjecaja na okoliš

/ Karakterizacija specifi čnih organskih zagađivala u rijeci Savi, M. Ahel


29. Razvoj i primjene nuklearnih analitičkih metoda / Analiza teških metala u

vodi za piće na području sliva Donjie Neretve i procjena rizika na zdravlje

ljudi, J. Odhođaš


30. Ekološko modeliranje za održivo upravljanje resursima / Najveći održivi izlov

riba u kompetitivnim i kooperativnim zajednicama akvatičkih ekosustava, T.

Legović


31. Prevladavanje stresa uzgoja kukuruza navodnjavanjem, gnojidbom i ople-

menjivanjem, V. Kovačević


32. Zaslanjivanje tla ∑ dijagnostika, procesi i utjecaj na biljku, D. Romić Agronomski fakultet Sveučilišta u Zagrebu

33. Prostorna varijabilnost loksičnih metala u poljoprivrednim tlima Hrvatske,

M. Romić


34. Numeričko modeliranje i optimizacija strujanja fl uida, L. Sopta Tehnički fakultet Sveučilišta u Rijeci

35. Gospodarenje vodnim resursima u navodnjavanju istoćne Hrvatske, J.

Šoštarić


36. Učinak onečišćenja na genetičku strukturu organizama u vodenom okolišu,

G. Klobučar


37. Mofekuiarna fi logenija, evolucija i simbioza slatkovodnih beskraiježnjaka,

M. Kalafatić


38. Biologija ugroženih i endemičnih životinjskth vrsta Hrvatske, N. Tvrtković Hrvatski prirodoslovni muzej, Zagreb

39. Membranski i adsorpcijski postupci uklanjanja organskih tvari pri obradbi

voda /Pojavnost, istovremena detekcija i membransko (RO i NF) uklanjanje

pesticida iz voda, K. Košutić


40. Nutrienti i razvoj plutajučih makrofi ta i alga u istočnoj Hrvatskoj, J. Horvatić Odjel za biologiju Sveučilišta J. J. Strossmayera u Osijeku

41. Intera.kcija funkcionalnih sastojaka hrane s kakvoćom / Standardizacija di-

rektne metode pracćnja kakvoće voda biomarkerima niske ekološke razine

u organizmima, B. Hackenberger

Odjel za biologiju Sveučilišta J. J. Strossmayera u Osijeku

42. Zatita voda Kopačkog rita - ekološke interakcije Dunava i poplavnog

područja, J. Vidaković

Odjel za biologiju Sveučilišta J. J. Strossmayera u Osijeku

Konstatacije i prijedlozi – umjesto zaklju ka Od 1992. g. do 2000. g. HV su su nancirale od 3 do 22 znanstveno-istraživa ka projek-ta. U ukupnim troškovima istraživanja HV su sudjelovale od 41,5% do 47,0%, a pro-sje ni godišnji iznos po projektu bio je od 71.826,00 do 75.555,00 kn. Od 2001. do 2011. g. HV su su nancirale od 28 do 42 znanstveno-istraživa ko-razvojna projekta. U ukupnim troškovima istraživa-nja HV su sudjelovale sa 12,7% do 14,1%, a prosje ni iznos po projektu bio je 11.905,00 do 14.634,00 kn. Od 2001. do 2011. godine za 25 do 40% znanstveno-istraživa kih projekata iznos sredstava HV za su nanciranje dijela troško-va poslova istraživanja bio je manji od troš-kova administrativnih i tehni kih poslova u

pripremi i ostvarenju programa istraživanja (troškovi administrativnih i tehni kih poslo-va djelatnika HV i znanstveno-istraživa ko-nastavnih institucija iznose od 8.000,00 do 12.000,00 kn). U 2011. odobrena sredstva HV iznosila su samo 500.000,00 kn za 42 projekta, a u 2000. g. su su nancirana 23 projekta s ukupnim iznosom 1.652.000,00 kn. Povjerenstvo HV trebalo bi donijeti kriterije i mjerila o vrednovanju i zna enju rezultata istraživanja programa znanstvenih projekata za vodno gospodarske djelatnosti. U skladu s tim trebalo bi odrediti korektivne koe ci-jente za su nanciranje znanstvenih projeka-ta srodnih i suradni kih djelatnosti (pove an broj magistara i doktora znanosti iz hidroteh-ni kih i srodnih i suradni kih djelatnosti u HV, mjerodavni su donijeti kriterije i mjerila)

SLIKENenad Reberšak

I 93 I


Marija Vizner, dpli. ing. agr. Dugogodišnji problem opskrbom pitke vode, osobito u ljetnom razdoblju pove a-nih potreba potroša a, na vodoopskrbnom podru ju gradova azme i Ivani Grada, te Op ina Križ i Kloštar ove godine kona no je riješen. Hrvatske vode pronašle su privre-meno rješenje u povezivanju vodoopskrbe Ivani Grada i Grada azme puštanjem u pogon vodocrpilišta Vrtlinska sa 12 l/s vode i novog bunara vodocrpilišta Milaševac u

azmi sa 9 l/s vode.

Mnogi gra ani još se uvijek prisje aju proš-logodišnjih poteško a i redukcija vode za najve ih ljetnih vru ina kada je živa u ter-mometru prelazila 40° C u najve oj „špici“ potrošnje vode.

Kako se sli na situacija ne bi ponovila, dis-tributer vode Ivakop d.o.o. Ivani Grad pra-

vovremenom reakcijom u rano prolje e ove godine zatražio je od Hrvatskih voda hitno rješavanje ove problematike. Uz nancira-nja tijekom proteklih godina Hrvatske vode ponudile su rješenje ovogodišnjim dodat-nim nanciranjem u iznosu 1.500.000,00 kn za hitne intervencije protiv suše, ime je osiguran završetak spoja Ivani Grada i azme sa precrpnom stanicom u naselju Dapci. Ovim unaprije enjem i osiguranjem kontinuirane opskrbe gra ana pitkom vo-dom od 1. kolovoza 2012. distributer Grad

azma isporu uje oko 700 m³ /dnevno vode za podru je grada Ivani Grada, te Kloštra i Križa. Ova koli ina sada ini 20% distri-bucije Ivakopa d.o.o. Ivani Grad, koji je u ovom ljetno razdoblju u mogu nosti osigu-rati normalnu i kontinuiranu koli inu vode za preko 36.000 stanovnika Moslava ko-po-

USPJEŠNO RIJEŠEN PROBLEM OPSKRBE PITKOM VODOM U MOSLAVAČKO-POSAVSKOM PODRUČJU

Hrvatske vode su ponudile rješenje ovogodišnjim dodatnim nanciranjem u

iznosu 1.500.000,00 kn za hitne intervencije protiv suše, ime je osiguran završetak spoja Ivani Grada i azme sa precrpnom stanicom u naselju Dapci.

Ljudevit Tropan, dipl. ing. građ.

SPUST TRADICIONALNIH ČAMACA SAVOM OD RUGVICE DO OBOROVA

Na startu spusta okupilo se ove godine 30-tak – ve inom originalnih drvenih posavskih amaca, dok je bilo

i nekoliko drugih vrsta - gumenih i plasti nih. Tipi ni posavski drveni amac prije starta. Foto: Radoslav Karleuša

I 94 I

AKTUALNO I Uspješno riješen problem opskrbe pitkom vodom

savskog kraja.

Navedenim sredstvima do kraja godine za-vršit e se i drugi spoj na Moslava koj gori koji e osim azme i Ivani Grada povezati i vodoopskrbno podruje grada Kutine. Time e se ostvariti dugo najavljivano spajanje

ovih sustava ime se o ekuje pove anje me usobne isporuke na preko 1.200 m³ /dnevno vode kao i dugoro na stabilizacija vodoopskrbe cijelog Moslava kog kraja.

O zna aju i vrijednosti ovog projekta govori i injenica da je na adresu Hrvatskih voda krajem kolovoza upu eno pismo zahvale od strane distributera gdina Ivana Beljana ing.str., direktora Komunalija d.o.o. azma i gdina Milana Erjaveca ing.str., direktora Ivakopa d.o.o Ivani Grad, koji su svesrd-no zahvalili na razumijevanju, stru nosti i nanciranju projekta u ime svih korisnika vodoopskrbe u tom podru ju.

Ovakvi primjeri govore da je uz obostrano razumijevanje i suradnju izme u Hrvatskih voda, pružatelja i korisnika usluga mogu e prona i izvanredna i za sve strane zadovo-ljavaju a rješenja, kako bi se ispunila jed-na od osnovnih djelatnosti Hrvatskih voda – osiguranje dovoljnih koli ina vode stanov-nicima Hrvatske.

Precrpna stanica Dapci Montaža bunarske pumpe na

vodocrpilištu Vrtlinska

Unutrašnji prostor Precrpne stanice

Dapci

SLIKEArhiv Hrvatske vode

Ove godine – u subotu, 30. lipnja - održan je tradicionalni spust (regata) posavskih a-maca Savom od Rugvice do Oborova. Bio je to tre i spust koji se održava povodom Dana op ine Rugvica – 2. srpnja. Na startu spu-sta okupilo se ove godine 30-tak – ve inom originalnih drvenih posavskih amaca, dok je bilo i nekoliko drugih vrsta - gumenih i plasti nih. Sudionici, njih oko 100, bili su osim s lijeve savske obale i obližnjih nase-lja – Rugvice, Novaka Oborovskih, Preseke i Oborova i susjedi s desne obale – Bukevja i Drneka, a bilo je i sudionika koji ne žive ne-posredno uz Savu, ali imaju poriv da budu sa Savom i na Savi.

Organizatori su ove godine u nastojanju da manifestacija bude što kvalitetnija i odgo-vara našim propisima, osigurali da svaki od amaca bude registriran i da svaki voditelj

ima položen ispit za voditelja. Tako er tre-ba navesti da spust nema natjecateljski ka-rakter i da sudionici ne koriste motore ve samo vesla.

Na startu spusta u Rugvici (kod vodomjera) okupili su se brojni sudionici i zainteresira-ni promatra i unato vrlo toplom, vru em danu. Do cilja kod skele u Oborovu ima ne-što više od 9 kilometara, ali je sudionicima trebalo više od tri sata da u opuštenoj i ve-seloj atmosferi – uz pjesmu i kupanje – sti-gnu do cilja. Na cilju su ih do ekali proma-

tra i i lanovi Kulturno umjetni kog društva Posavka iz Oborova s pjesmom i plesom. Bogatstvo nošnji i radost oborovskih svira-a, pjeva a i plesa a dodatno je obogatio

manifestaciju.

Vrijedilo je biti tog dana u Posavini i doživiti želju ljudi da se vrate Savi koja je stolje ima bila sastavni dio života i svojevrsna sudbina za njihove pretke. Mislim da bi toj manife-staciji, moglo bi se re i i projektu vra anja Posavine Savi, trebalo pružiti ve u podršku u svakom pogledu. Poruke koje odašilju or-ganizatori i sudionici u nastojanju približa-vanju Savi ima i šire zna enje za stanovnike na uzvodnom i nizvodnom toku rijeke koja ih povezuje.

Joborovski kormorani pred ciljem u Oborovu. Foto: Radoslav Karleuša

lanice i lanovi KUD Oborovo. Foto: Ljudevit Tropan


I 95 I

Mojca Lukšić, dipl. ing. građ. Dana 8. kolovoza 2012. godine je održana konferencija za novinare povodom službenog upu ivanja IPA aplikacije projekta „Sustav od-vodnje s ure ajima za pro iš avanje otpadnih voda grada Pore a“ prema Europskoj Komisi-ji radi odobrenja su nanciranja projekta eu-ropskim sredstvima IPA programa. Projekt je pripremljen i predlaže se u okviru IPA Opera-tivnog programa „Zaštita okoliša“ za razdoblje 2007-2013 godine i njegove Prioritetne osi 2: „Zaštita vodnih resursa Hrvatske kroz poboljša-nje sustava vodoopskrbe i integriranog sustava upravljanja otpadnim vodama“.Nakon obra anja novinarima zamjenika mini-stra Ministarstva zaštite okoliša i prirode Hrvoja Dokoze u ime Upravlja kog tijela IPA Opera-tivnog programa „Zaštita okoliša“, pomo nika ministra u Ministarstvu poljoprivrede Dražena Kure i a u ime tijela odgovornog za Prioritet-nu os 2 istog Operativnog programa, zamje-nika generalnog direktora Danka Holjevi a u ime Hrvatskih voda kao provedbenog tijela za Prioritet 2 Operativnog programa i dožupana Istarske županije Vedrana Grubiši a, gospodin Rodoljub Kosi je održao prezentaciju projekta u ime krajnjeg primatelja pomo i TD „Usluga Pore “ d.o.o.

Projektom se planira: izgradnja/rekonstrukcija mreže komunalnih otpadnih voda u dužini od oko 80 km, ime bi se dodatno priklju ilo 6.300 stanovnika. izgradnja 4 ure aja za pro iš avanje otpad-nih voda (III. stupanj pro iš avanja) ukupnog kapaciteta 137.500 ES.

UPOV Lanterna – 30 000 ES UPOV Pore Sjever – 37 000 ES UPOV Pore Jug – 48 000 E UPOV Vrsar – 22 500 ES izgradnja postrojenja za obradu mulja (40% koli ine kompostiranje, 60% solarno sušenje)

Ukupna vrijednost projekta iznosi 67.187.400 EUR-a od ega se o ekuje su nanciranje bespo-vratnim sredstvima EU u iznosu od 49.723.623 EUR-a dok nacionalno su nanciranje iznosi 17.463.777 EUR-a.Projekt Pore je najve i projekt do sada koji je predlaže za su nanciranje sredstvima europ-skih fondova u sektoru voda nakon projekata Slavonski Brod (cca 30 mil EUR-a), Knin (cca 15,7 mil EUR-a), Drniš (cca 6,5 mil EUR-a) i Si-sak (cca 32 mil EUR-a).Hrvatske vode su vodile pripremu svih navede-nih projekata i osigurale potrebna nancijska

sredstva te su bile glavni pokreta procesa i time još jednom dokazale svoju sposobnost kao akreditirana provedbena agencija u okviru IPA programa. Odobrenjem projekta Pore za su- nanciranje europskim sredstvima osigurati e se povla enje svih sredstava koja su na raspo-laganju sektoru voda za razdoblje 2007 – 2013 iji je ukupni iznos cca 86.8 mil EUR-a. Ovime

su Hrvatske vode i njezini zaposlenici, prven-stveno zaposlenici EU Jedinice, još jednom po-tvrdile svoju sposobnost pripreme i provedbe projekata su nanciranih europskim sredstvima i time daju garanciju za svladavanje svih izazo-va s kojima e se Hrvatske vode morati nositi nakon što Republika Hrvatska postane puno-pravna lanica Europske Unije i dostupna sred-stva iz europskih fondova budu višestruko ve a od onih koja su sada na raspolaganju sektoru voda.Nakon prigodnih obra anja i prezentacije pro-jekta zamjenik ministra Ministarstva zaštite okoliša i prirode Hrvoje Dokoza i pomo nik mi-nistra u Ministarstvu poljoprivrede Dražen Ku-re i potpisali su IPA Aplikaciju te su time is-punjeni potrebni preduvjeti za njeno službeno upu ivanje prema Europskoj Komisiji.Od strane krajnjeg korisnika konferenciji za no-vinare bili su prisutni: Vedran Grubiši dožupan Istarske županije, Edi Štifani gradona elnik Grada Pore a, E idio Kodan predsjednik Grad-skog vije a Grada Pore a, Rodoljub Kosi direk-tor TD „Usluga Pore “ d.o.o..Uz ostale ugledne predstavnike Ministarstva zaštite okoliša i prirode i Ministarstva poljopri-vrede od strane Hrvatskih voda konferenciji za novinare bili su uz zamjenika generalnog direk-tora dr.sc. Danka Holjevi a; prisutni i direktor razvitka i elnik IPA provedbenog tijela dr.sc. Siniša Širac; voditelj Sektora zaštite voda i vo-ditelj projektnog tima za pripremu projekta Po-re Stjepan Kamber; te zamjenica Voditelja EU Jedinice i lanica projektnog tima za pripremu projekta Pore Mojca Lukši .

APLIKACIJA PROJEKTA POREČ UPUĆENA EUROPSKOJ KOMISIJI

Ukupna vrijednost projekta iznosi 67.187.400 EUR-a od ega se o ekuje su nanciranje bespovratnim sredstvima EU u iznosu od 49.723.623 EUR-a dok nacionalno su nanciranje iznosi 17.463.777 EUR-a.

Pore . Foto: Hrvoje Mesec, dipl. oec.

I 96 I

AKTUALNO I Aplikacija projekta Poreč upućena Europskoj komisiji

Marija Vizner, dipl. ing. agr.Završetak ovogodišnjeg projekta Lijepa naša Sava 2012 , Hrvatske vode zaklju ile su izbo-rom dobitnika nagrada Hrvatskih voda za naj-ljepše dje je likovne radove i sretne dobitnike edukativnog Eko-kviza.

U petak 31. kolovoza u zgradi Hrvatskih voda komisija djelatnika Hrvatskih voda i Državnog zavoda za zaštitu prirode u sastavu: Antonija Žiži , , Silvija Ku an, Antun Cerove ki, Mari-ja Vizner i Andreja Ribari imala je pune ruke posla ocjenjuju i prekrasne šarene likovne ra-dove. Mališani, sudionici savskih sajmova u Zagrebu, Sisku, Županji i Slavonskome Brodu, marljivim rukama crtali su rode, leptire, konje, ribe i razne druge životinje neobi nih oblika koje su vidjeli u vodi ispod lupe, a koje smo be-zuspješno pokušali odgonetnuti. Dje ja mašta razigrala se na ljetnom suncu i svježem zraku uz rijeku Savu, a prepoznatljivi motivi u vatro-metu boja podsjetili su nas na mirise i zvukove netom završenih savskih sajmova. Bilo je zaista teško odlu iti se i odabrati i rangirati crteže, no izme u mnogobrojnih radova komisija je iza-

brala etiri najljepša za tri mjesta, vode i se kriterijima autenti nosti, starosti djeteta i origi-nalnosti crteža. Razmatraju i razne argumente lanovi komisije su na kraju usuglasili stavove i

rangirali dobitnike kako slijedi:

1. nagrada – Tena Zovki , Županja

2. nagrada – Ante Vuji , Sisak

3. nagrada – Matea Galini , Sisak i Domi-nik abri , Oriovac

Nešto lakši i zabavniji zadatak imala je komi-sija u odre ivanju dobitnika edukativnog Eko-kviza. Naime, lanovima komisije u „najtežem i najvažnijem“ zadatku - izvla enju dobitnika iz velike šarene kutije, pomoglo je naše kum-e- vrti Jabuka iz Trnave, odnosno ravnateljica

Ljiljana Petrinec i djevoj ica Sara, koji su spe-cijalno po ovom zadatku posjetili svoje kumo-ve – Hrvatske vode. Moramo priznati iako smo ve „veliki“, zaigralo je dijete u našim srcima i raslo je uzbu enje svakim trenutkom kada je Sara zavukla ruku u veliku i duboku kutiju punu listi a od kojih je svaki zvao „izvuci me!“. Svi

DOBITNICI DJEČJIH NAGRADA HRVATSKIH VODA

Nagrade Hrvatskih voda sretnim dobitnicima e biti uru ene na sve anosti obilježavanja 136 godina vodnoga gospodarstva u Hrvatskoj.

Komisija za ocjenu likovnih radova i nagradnog

Eko-kviza

I 97 I


ČESTITAMO SVIM DOBITNICIMA NA

Tena Zovki , prvo mjesto Sara izvla i dobitnike nagradnog Eko-kviza

Pregledavanje odgovora izvu enih listi a Eko-kviza

I 98 I

AKTUALNO I Dobitnici dječjih nagrada Hrvatskih voda

izvu eni listi i pregledani su od strane komisije i moramo priznati – zavidno je znanje mladih naraštaja. Okon anjem izvla enja i pregledom odgovora redoslijedom izvla enja, komisija je odredila dobitnike:

1. nagrada – Lena Matanovi , Zagreb

2. nagrada – Vanja Matanovi , Zagreb

3. nagrada – Dino Lovri , Županja

Nakon završetka odabira dobitnika ovih nagra-da, pomalo nam je bilo i žao što smo završili još jedan ciklus ovog projekta, no utješila nas

OSVOJENIM NAGRADAMA!SLIKEAntun Cerovečki

Kristina Blagus

je pomisao da emo ponovo idu e godine ima-ti priliku nastaviti sa projektom i možda nekim novim radionicama uživati u druženju sa mali-šanima duž rijeke Save.

Sretnim dobitnicima nagrade, edukativni kom-pleti i plakete, bit e uru ene na sve anosti obi-lježavanja 136 godina vodnoga gospodarstva u Hrvatskoj, što e biti odli na prilika ugostiti mališane i njihove roditelje u zgradi Hrvatskih voda i laboratoriju HV gdje e imati priliku vi-djeti i uti o djelatnosti Hrvatskih voda i zna aju o uvanja voda.

Rad komisije kod ocjene dje jih radova Ante Vuji , drugo mjesto

Dominik abri , tre e mjesto Matea Galini , tre e mjesto

I Sara je pregledavala odgovore

I 99 I


I 100 I

AKTUALNO I Kratke vijesti

ukra

tko Zagreb U sklopu Programa IPA 2010 u

završnoj je fazi priprema Twinning projekta za primjenu Direktive o poplavama u vrijed-nosti od 1,1 milijuna eura. U Twinning pro-jektu koji e trajati 15 mjeseci, sudjelovat e brojni stru njaci iz Nizozemske, Francu-

ske i Austrije. Odmah na po etku projekta u suradnji s hrvatskim stru njacima bit e odabrana dva pilot podru ja (jedan na crno-morskom, a na drugi na jadranskom slivu) za koja e se potom izraditi karte opasnosti od poplava, odnosno karte rizika od poplava kako to zahtijeva Direktiva o poplavama.

Tijekom razdbolja trajanja projekta orga-nizirat e se niz programa stru nog usavr-šavanja kako bi se hrvatske stru njake što bolje pripremilo za provedbu zahtjeva Di-rektive o poplavama, a pra enje projekta omogu it e se i široj javnosti putem weba.

Osim izrade karata opasnosti od poplava i karata rizika od poplava, kao jedan od re-zultata ovog projekta izradit e se nekoli-ko vodi a prilago enih hrvatskim uvjetima. Vodi i e biti od znatne pomo i hrvatskim stru njacima za uspješnu provedbu Direkti-

ve o poplavama na pilot podru jima ali i na ostalim podru jima u Republici Hrvatskoj. Jedan od predvi enih vodi a dat e smjer-nice i za predstoje u fazu izrade planova upravljanja rizicima od poplava u Hrvatskoj (nakon završetka Twinning projekta).

Ovim projektom nastavit e se daljnja pro-vedba pravne ste evine EU u RH, a treba istaknuti da se obaveze Direktive moraju istom dinamikom provoditi i u zemljama la-nicama EU. (A.C.)

18. 07. 2012., Koprivnica Direktor Hr-vatskih voda, dr.sc. Ivica Pliši i njegov za-mjenik dr.sc. Zijah Mahmutspahi , posjetili su Biološki ure aj za pro iš avanje otpadnih voda grada Koprivnice. Osim tehnološkog procesa pro iš avanje otpadnih voda, pose-ban interes pokazali su za postrojenjem za obradu mulja, jedinim u ovom dijelu Europe, kojim se dehidrirani suvišni mulj prera uje u neutral, materijal inertan po okoliš. (K.B.)

30. 07. 2012., Zagreb Upravno vije e Hrvatskih voda je na svojoj 6. sjednici, po-laze i od visoke faze pripremljenosti dijela

USTAVA HALASICA. Foto: Mile Kunac

I 101 I


vodnogospodarskih projekata (isho eni akti za gra enje, rješeni imovinsko-pravni poslo-vi, provedeni postupci javne nabave radova ili su u tijeku) odlu ilo da se pristupi nabavi kredita na otvorenom tržištu u vrijednosti od 650 mil kn za nanciranje projekata u zaštiti od štetnog djelovanja voda, javnoj vodoopskrbi i javnoj odvodnji uklju uju i i pro iš avanje otpadnih voda. (K.B.)

23. 08. 2012., Buzet Hrvatske vode bra-nom su spasile ribe u Mirni. Zbog ovogodiš-nje ljetne suše koja je probila sve rekorde, korito najduže istarske rijeke Mirne odavno je presušilo, dok je vodostaj u naselju Most kod Buzeta spao na svega 28 centimetara.

Za takav vodostaj može se zahvaliti Hrvat-skim vodama koje su na inicijativu ŠRD-a Mrena po etkom mjeseca izgradile nisku branu. Upravo se sa malim, 25 centimetara visokim betonskim pragom u Buzetu za sada uspješno bore za o uvanje ekosustava Mirne, uzvodno od Mosta do Istarskog vodovoda.

Izgradnjom mini brane iskoristilo se manje koli ine vode koje se u Mirnu upravo kod

Mosta slijevaju iz kanala Istarskog vodo-voda. Osiguran je biološki minimum i time spašen riblji fond u tom dijelu rije nog kori-ta, zadovoljan je Ferid Ma kovi , tajnik bu-zetskog ŠRD-a Mrena. (K.B.)

Baranja, Srpanj 2012. Završena izgrad-nja ustave Halasica na istoimenom kanalu koji ini dio sustava navodnjavanja Topolik na podru ju Baranje. Izgradnjom armirano-betonske ustave omogu eno je upravljanje vodostajem u kanalu. Ujedno je uzvodno i nizvodno od ustave izvedbom obloge od ka-mena u betonu ure eno korito i pokos ka-nala. Ukupna vrijednost izvedenih radova (s PDV-om) je 414.336,24 kuna, a u tijeku je priprema za tehni ki pregled objekta. (S.S.)

Osijek, Kolovoz 2012. U cilju unaprije enja sustava obrane od poplava grada Osijeka do-vršena modernizacija dijela krune nasipa Osi-jek-Višnjevac, ugovorne cijene 2.494.454,87 kuna (s PDV-om). Modernizacijom krune na-sipa stvorena je i mogu nost korištenja istog za biciklisti ki i pješa ki promet na podru ju grada Osijeka tijekom godine. U tijeku je pri-prema za tehni ki pregled objekta. (S.S.)

Nasip Višnjevac - Osijek pogled na zgradu Hrvatskih voda. Foto: Mile Kunac

I 102 I

OBAVIJESTI I Pozivi na sudjelovanje, najave, seminari, stručna putovanja...

Voda je dragocjeno bogatstvo!

Me unarodno natjecanje na temu vode kod mladihTijekom 2012./2013. godine Svjetska poštanska unija (UPU od eng. Universal Postal Union), jedna od najstarijih i najmanjih agencija Ujedinjenih naroda, e provesti 42. po redu me unarodno natjecanje mladih za najljepše pismo. U njemu e sudjelovati milijuni djece sa svih kontinenata. Tema natjecanja je izravno povezana s UN-ovim desetlje-em voda „Voda za život 2005.-2015.“, a glasi: „Napiši nekome pismo u kojem eš objasniti zašto je voda dragocjeno

bogatstvo“. U svojim popratnim dopisima i marketinškim kanalima, UPU, pozivaju i se na UN-ove agencije koje se brinu o vodnom bogatstvu i zaštiti voda dodatno educiraju u enike i nastavnike o zna aju, nedostatku i racionalnoj uporabi voda.

Kako bi djeci što više približili natjecanje te radi jednoobraznosti za sve, UPU je u suradnji s nacionalnim poštanskim operatorima i najvišim državnim edukativnim institucijama propisao jasna pravila natjecanja te pobliže objasnio temu natjecanja.

Me unarodno natjecanje u pisanju najljepšeg pisma, po strogo utvr enim pravilima (pismo pišu djeca do 15. godina starosti, sadržaj pisma mora imati od 500 do 800 rije i, u pismu se treba suzdržavati od promoviranja bilo kojeg politi kog ili religijskog mišljenja, pismo mora biti novijeg datuma i napisano rukom, mora imati elemente pisma i sl.) provodi Svjetska poštanska unija, sa sjedištem u glavnom gradu Švicarske. Natjecanje se organizira u suradnji s razli itim organizacijama UN-a kao što je UNESCO (Organizacija UN-a za obrazovanje, znanost i kulturu) još od 1972. godine i sa 192 poštanske uprave iz cijeloga svijeta. Natjecanje u Hrvatskoj se provodi u suradnji s hrvatskim nacionalnim poštanskim operatorom odnosno putem Agencije za odgoj i obrazovanje i osnovnih škola. Pobjednike kako na nacionalnoj tako i na me unarodnoj razini o ekuju vrijedne nagrade.

Razli ite teme kao što su: Pismo liku iz bajke; Zašto je potrebna tolerancija?; AIDS – zašto je važno razgovarati o temi?, „Napiši omiljenom sportašu/sportašici pismo u kojem eš objasniti što tebi zna e Olimpijske igre“, i dr. te razli iti pobjednici koji dolaze uglavnom iz manje poznatih (Kazahstan, Benin, Madagaskar, Vijetnam i dr.) i siromaš-nih zemalja (Etiopija, Pakistan, Zambija, Bangladeš i dr.) ine ovo natjecanje ne samo zanimljivim nego ono daje doprinos u poboljšavanju i razvijanju pismenosti koju su Ujedinjeni narodi proglasili desetlje em pismenosti (2003. – 2012.).

Ivo Aš i , dipl. ing.

I 103 I


Najava doga anja

INTERAKCIJA GRADITELJSKIH ZANIMANJA U PROCESUPROJEKTIRANJA I GRA ENJADani Betona 8 - Zagreb, jesen 2012.

Na ovom skupu obraditi e se aktualno stanje u podru ju graditeljstva s posebnim osvrtom na interakciju svih graditeljskih zanimanja u procesu projektiranja i gra enja. Razvitak graditeljstva u proteklom desetlje u sagledati e se kroz prizmu odnosa osnovnih sastavnica graditeljskih djelatnosti. Povezati e se osnovni elementi struktura, gradiva i podru ja gradi-teljstva te dosezi današnjih graditelja uz razradu mjesta i uloge hrvatskih graditelja u europskom i svjetskom graditeljstvu.Tijekom dvodnevnevnog programa skupa predavanja e održati petnaestak eminentnih predava a; priznatih stru njaka iz svih podru ja graditeljske i arhitektonske djelatnosti.

Uz pozvana predavanja organizirat e se okrugli stolovi za diskusiju po odre enim temama. Stoga pozivamo inženjere svih struka da na stru no-znanstvenom skupu raspravimo sve važne teme i otvorena pitanja vezanih uz INTERAKCIJU GRADITELJSKIH ZANIMANJA U PROCESU PROJEKTIRANJA I GRA ENJA.

Prisustvovanjem na ovom skupu obveznik stru nog usavršavanja osigurava prikupljanje bodova prema Pravilniku(NN 24/08 i 141/09).*

* O ekivani broj bodova koji se može ostvariti prisustvovanjem svim predavanjima i okruglim stolovima je 15, me utim nakon kona nog rasporeda predavanja znat e se to an broj bodova, kao i udio bodova iz regulative.

Sudionici se za sudjelovanje na skupu moraju prijaviti organizatoru te izvršiti uplatu kotizacije.

Prijava se može izvršiti on line ili ispunite obrazac.

Kotizacija: Osim sudjelovanja u radu skupa svi sudionici u okviru kotizacije dobivaju i knjigu UVOD U GRADITELJSTVO” profesora Jure Radi a. Nakon što organizator pismeno (e-mailom ili fax-om) potvrdi prijavu, upla uje se ko-tizacija u iznosu 1.600,00 kn na ra un: SECON HDGK, Zagreb, Berislavi eva 6, na žiro ra un kod PBZ, broj: 2340009-1110130896, OIB 73 110 852 729

Dodatne informacije mogu se dobiti u tajništvu kongresa: Marija Kušter, dipl. ing. gra . tel. +385 1 46 39 467 • e-mail: [email protected] • Gra evinski fakultet - Katedra za mostove • Ka i eva 26, 10000 ZAGREB

HRVATSKI SAVEZ GRA EVINSKI INŽENJERA

organizira

SABOR HRVATSKIH GRADITELJA 2012.

Graditeljstvo – poluga razvoja, 15. – 17. studenoga 2012. Cavtat

Šesti Sabor hrvatskih graditelja (Sabor 2012.) održati e se od 15. do 17. studenoga 2012. u hotelu Croatia u Cavtatu. Tu e se okupiti graditelji iz Hrvatske i gosti iz inozemstva, a uz gra evinare bit e nazo ni i drugi sudionici u gra enju – arhitekti, inženjeri strojarstva i elektrotehnike te bankari i

osiguravatelji. Nastojat e ocijeniti stanje u graditeljstvu i njegovu ulogu u razvitku hrvatskoga gos-podarstva, raspravljati o graditeljstvu kao poticatelju razvoja i na inu na koji je ono dosad konkuriralo na doma em i stranim tržištima te kriti ki razmotriti ostvarivanje dosadašnjih i budu ih zada a. Na skupu e se analizirati i druga aktualna pitanja graditeljstva, posebno ispunjavanje uvjeta za rad u Europskoj uniji.

Glavno je geslo odnosno osnovni tematski naziv Sabora 2012.: Graditeljstvo – poluga razvoj.

I 104 I

OBAVIJESTI I Pozivi na sudjelovanje, najave, seminari, stručna putovanja...

Stru ni seminar - Aktualna gra evno tehni ka regulativa25. rujna 2012.

DRUŠTVO GRA EVINSKIH INŽENJERA ZAGREBBerislavi eva 6, 10000 Zagreb, tel./faks: 01/4872-498,

OIB: 08954544114

Žiro ra un: 2360000-1101419024

U okviru Provo enja programa stalnog stru nog usavršavanja Društvo gra evinskih inženjera Zagreb poziva na stru ni seminar: Aktualna gra evno tehni ka regulativa 25. rujna 2012.

Teme seminara: Stru ni seminar daje prikaz aktualnosti na podru ju propisa iz podru ja gra evno-tehni ke regulative, te prikaz Zakona o postupanju s nezakonito izgra enim zgra-dama. Posebna tema seminara je odabrana poslovna zgrada u Zagrebu o projektu koje e izlagati projektanti.

Vrijeme i mjesto održavanja seminara: 25. rujna 2012. od 9,00 - 18,30 sati Four Points by Sheraton Panorama Zagreb Hotel Trg Krešimira osi a 9, 10000 Zagreb

Predava i na seminaru: Na seminaru e predavati istaknuti stru njaci iz predmetnih podru ja iz resornog Ministarstva, Gra evinskog fakulteta Sveu ilišta u Zagrebu te projektanti poslovne zgrade u Zagrebu.

Namjena seminara: Seminar je namijenjen svima koji se bave prostornim planiranjem, gradnjom, pro-jektiranjem, izvo enjem gra evniskih radova, upravnim poslovima vezanim uz gradnju, inženjerima, investitorima u graditeljstvu i svima koji su na bilo koji na in vezani ili zainteresirani za ovo podru je.

Bodovanje seminara: Seminar se boduje sa 11 (jedanaest) bodova, od ega se 6 odnosi na gra evno-tehni ku regulativu, a u skladu s Pravilnikom o stru nom ispitu te upotpunjavanju i usavršavanju znanja osoba koje obavljaju poslove prostornog ure enja i graditelj-stva (Narodne novine 24/08, 141/09, 23/119).

Kotizacija seminara: Kotizacija za seminar iznosi 950,00 kn + PDV.

Pla anje na DGIZ: žiro ra un 2360000-1101419024

PRIJAVE I INFORMACIJE:

Društvo gra evinskih inženjera Zagreb, Berislavi eva 6, I kat - soba 24 ili na tel./faks: 01/4872-498 ili na e-mail: [email protected]

Svim djelatnicima vodnoga gospodarstva čestitamo 7. rujan, Dan Hrvatskih voda! Uredništvo i glavna urednica časopisa Hrvatska vodoprivreda

HRVATSKE VODE

Zaštita od štetnog djelovanja voda

Jadranski projekt ∑ očuvanje kakvoće mora

Projekt ≈Unutarnje vode√ premašio početne ciljeve

136 godina vodnoga gospodarstva u Hrvatskoj

Ustroj Hrvatskih voda

Antikorupcijski program Hrvatskih voda

Navodnjavanje ∑ kada voda postaje uvjet opstanka

Tema broja

Izdvajamo...

Dobitnici dječjih nagrada Hrvatskih voda


ZAGREB I RUJAN / LISTOPAD 2012. I BROJ 200 I GODIŠTE XX. I ISSN 1330-321X I UDK 628.1

prigodan broj

Documents

Hr vodoprivreda 200 2012Hrvatskim vodama za razdoblje 2010. ∑ 2012. 22 Zaštita od štetnog djelovanja voda za područje srednje i donje Save 26 Izgradnja sustava zaštite voda na