1 Hr vodoprivreda 204_Upravljanje vodama.indd

Sjećanje na prve početke organiziranoga vodnoga gospodarstva Hrvatske

Međunarodna suradnja u području vodnoga gospodarstva

Planiranje i programiranje za europske fondove

Hrvatsko vodno gospodarstvo u Europskoj uniji

Intervju Dražena Kurečića, pomoćnika Ministra poljoprivrede

Uspješno završen projekt ≈Unutarnje vode√

Povelja Predsjednika Republike Hrvatske

Promocija maskote dječjeg programa

≈Kornjača Hrvoje√

Tema broja

Izdvajamo...

Hrvatskavodoprivreda

ZAGREB I SRPANJ/RUJAN 2013. I BROJ 204 I GODIŠTE XXI. I ISSN 1330-321X I UDK 628.1

Poštovano čitateljstvo!Nedavni ulazak Hrvatske u Europsku uniju obilježen je dostojno velikim slavljem u gradovima i tako ovo ljeto učinio po-sebnim i drugačijim od ostalih. Teško je predvidjeti što će nam donijeti Europa, no kao i u svakoj zajednici, ako želimo uspjeti moramo se međusobno poštivati, razumijeti, komunicirati, pomagati, držati se pravila i dati svakome dovoljno vlastitog prostora u kojem će izraziti svoju osobnost i identitet.

Što vodno gospodarstvo unosi u Europsku uniju? Jesmo li spremni iskoristiti sve mogućnosti koje nam pruža? Na ova i druga pitanja u ovom prigodnom broju izdanom povodom obilježavanja 137 godina organiziranoga upravljanja vodama u Hrvatskoj ≈Dana Hrvatskih voda√, odgovaraju odgovorne i stručne osobe sektora vodnoga gospodarstva pojašnjavajući snagu i ulogu hrvatskog vodnog gospodarstva u EU.

U nekoliko proteklih mjeseci doneseni su mnogi zakonski i podzakonski akti kojima smo se još više uskladili s direktiva-ma Europske unije, no treba znati da je ovaj dinamičan zakonski sustav podložan izmjenama i daljnjim usklađivanjima u skladu s europskim smjernicama i razvojnim planovima. Vjerujemo kako će ove promjene pridonijeti boljem upravljanju prirodnim resursima.

Lijepo je čuti kako je sektor vodnog gospodarstva jedan od najboljih u iskorištavanju pretpristupnih sredstava EU s visokim postotkom realizacije projekata vodnokomunalne infrastrukture. Zasluga je to svih djelatnika Hrvatskih voda i nadležnog ministarstva. Čestitamo im na tome i želimo puno uspjeha u daljnjim pripremama, apliciranju i realizaciji projekata iz strukturnih fondova i drugih europskih izvora fi nanciranja.

Uspjeh i trud svih djelatnika u sustavu obrane od poplava nagrađen je navišim priznanjem ∑ Poveljom Predsjednika Republike Hrvatske ∑ gospodina Ive Josipovića. Rezultat je to dobro organiziranog sustava, koji je unatoč izazovima velikih vodenih valova, uspio obraniti živote i imovinu ugroženih poplavnih područja i tako pokazao da Hrvatska ima znanja i iskustva u upravljanju vodama i može stati uz bok europskih članica.

Ponosno najavljujemo promociju naše dječje maskote ≈kornjače Hrvoja√ koja će biti predstavljena na ≈Dan Hrvatskih voda√ te će se ubuduće pojavljivati u svim edukativno-promidžbenim izdanjima namijenjenim djeci. Također, posebno pripremljena predstava pod nazivom ≈Voda je život√ ugledat će svjetlo dana povodom ovog važnog dana za vodno gospodarstvo. Prikazivanjem predstave u mnogim gradovima lijepe naše educirat ćemo najmlađe o važnosti vode za život svih živih bića, njenom ciklusu i potrebi očuvanja ovog temeljnog resursa.

Svim djelatnicima Hrvatskih voda i vodnoga gospodarstva čestitamo njihov dan 7. rujna ≈Dan Hrvatskih voda√, sa željom da ustrajno nastave svoj rad i budu ponosni na dosad učinjeno u ovom sektoru!

Vaša urednica

I 2 I

HRVATSKE VODE

10 Intervju s Draženom Kurečićem,

pomoćnikom Ministra poljoprivrede

17 Zakonodavni i institucionalni okvir

hrvatskoga vodnoga gospodarstva u

Europskoj uniji

21 Plan upravljanja vodnim područjima

26 Međunarodna suradnja u području

vodnoga gospodarstva

29 Svečano obilježen završetak Twinning

projekta

32 Fond solidarnosti Europske unije

34 Web GIS registar poplavnih događaja

38 Planiranje i programiranje za EU fondove

43 Institucionalni okvir za korištenje strukturnih

instrumenata Europske unije u Republici

Hrvatskoj

HR

VA

TS

KA

VO

DO

PR

IVR

ED

A I

BR

OJ

204

I S

RP

AN

J/R

UJA

N 2

013.

Sa

drž

aj


INFORMATIVNO-STRUČNI ČASOPIS HRVATSKIH VODA

Izdavač:

HRVATSKE VODE, Zagreb, Ulica grada Vukovara 220

Za izdavača:

Mr. sc. Ivica Plišić, dipl. ing. građ.

Glavna i odgovorna urednica:

Marija Vizner, dipl. ing. agr. I E [email protected]

Uredništvo:

Dr. sc. Danko Holjević, dipl. ing. građ.

Dr. Ing. Zijah Mahmutspahić, dipl. ing. grad.

Dr. sc. Siniša Širac, dipl. ing. kem.

Doc. dr. sc. Danko Biondić, dipl. ing. građ.

Mr. sc. Sanja Barbalić, dipl. ing. građ.

Stjepan Kamber, mag. ing. aedif.

Nedjeljko Šimundić, dipl. ing. građ.

Helena Iveković, dipl. iur.

Robert Kartelo, dipl. ing. građ.

Dinko Polić, dipl. ing. građ.

Fani Bojanić, dipl. ing. građ.

Marinko Galiot, dipl. ing. građ.

Dubravka Mokos, dipl. ing. agr.

Dr. sc. Matija Franković, mag. ing. biol.

Andreja Ribarić, dipl. ing. agr.

Uredništvo se ne mora nužno slagati s mišljenjem autora.

Ništa što je objavljeno u časopisu ne smije se ni u kojem obliku

reproducirati bez pisanog odobrenja uredništva.

Ovitak:

Antun Cerovečki

Dizajn:

Milivoj Milić

Tisak:

Intergrafika TTŽ, Zagreb

Naklada:

2.500 primjeraka

Dobitnik Priznanja Ministarstva zaštite okoliša i prostornog uređenja RH za

dostignuća na području informiranja i obrazovanja za okoliš.

Dobitnik nagrade Nobiliska 2003. za domete u publiciranju ekoloških tema.

Dobitnik Priznanja Dravski čon 2007. za medijsku suradnju na promociji

Drave.

I 3 I

HRVATSKA VODOPRIVREDA I srpanj/rujan 2013.

48 Odvodnja i uređaj za pročišćavanje

otpadnih voda aglomeracije

Čakovec

50 Projekt poboljšanja vodno-

komunalne infrastrukture Vukovara

52 Projekt Sisak ∑ veliki infrastrukturni

projekt

57 Uspješno završen veliki projekt

≈Unutarnje vode√

61 Uvjet za akreditaciju ispunjen

prije roka

66 Retencija Piljevačka glava

68 Čuvajte svoj Dunav!

69 Lateralni kanal Kneževi Vinogradi

∑ Zmajevac, sustav navodnjavanja

Baranja

70 Nastavak aktivnosti projekta SEE

River

71 Ministar Ostojić zahvalio svima koji

su radili na sprječavanju poplava

Prva IRF europska nagrada

za rijeke

72 Hrvatskim vodama dodjeljena

Povelja Republike Hrvatske za

uspješnu obranu od poplava

74 Projekt Zagreb ∑ razvoj sustava

vodoopskrbe i odvodnje

75 Međunarodna konferencija o

vodama

76 Svečano otvaranje podmorskog

pročišćivača otpadnih voda na

Marleri

77 Online seminari − budućnost

digitalnog školovanja

80 Izložba ≈Odrazi√

82 Sjećanje na prve početke

organiziranoga vodnoga

gospodarstva Hrvatske

89 Zagrebački vodotornjevi

92 Spomenici prošlosti

99 Dječja predstava povodom ≈Dana

Hrvatskih voda√

100 Promocija maskote dječjeg

programa Hrvatskih voda ≈kornjače

Hrvoje√

Slapovi Krke. Foto: Alan aplar

I 4 I

HRVATSKE VODE I Upravljanje vodama

Potok Velika Paklenica. Foto: Alan aplar

I 5 I


Mr. sc. Ivica Plišić, dipl. ing. građ.

generalni direktor Hrvatskih voda

Izuzetna mi je čast i zadovoljstvo pozdraviti Vas na početku ovog prigodnog izdanja Hrvatske vo-

doprivrede, povodom 7. rujna, kada obilježavamo 137. obljetnicu organiziranoga vodnoga gospo-

darstva u Republici Hrvatskoj i kada ujedno slavimo ≈Dan Hrvatskih voda√. Ovoj prigodi posebno

pridonosi činjenica da je Republika Hrvatska ove godine postala i punopravna članica Europske

unije, velike zajednice različitih država koje okupljene u zajedništvu žele pridonijeti ukupnom ra-

zvoju i stabilnosti Europe. Hrvatska u ovu zajednicu unosi svoje temeljno blago − prirodne resurse

i svoj izuzetan strateški položaj. Svakako najvrednije blago i strateški resurs 21. stoljeća je voda,

koja Hrvatsku svrstava u skupinu vodom relativno bogatih zemalja, u kojoj problemi s vodom i oko

vode nisu zaoštreni i vodni resursi zasad nisu ograničavajući čimbenik razvoja.

Upravljati ovim resursom znači za nas izuzetno veliku čast, ali i odgovornost prema sadašnjim i

budućim generacijama. Temeljno polazište u upravljanju vodama u Republici Hrvatskoj je održivi

razvoj zasnovan na načelima racionalnog upravljanja prirodnim resursima, očuvanja ekoloških su-

stava na kojima počiva ukupna kakvoća života uz očuvanje biološke raznolikosti, otklanjanje ne-

jednakosti koje ugrožavaju socijalnu ravnotežu, pravdu i sigurnost, ostvarenje predviđenog gos-

podarskog rasta te osiguranje integracije u globalno društvo, uz zadržavanje vlastitog identiteta.

Rijetke su institucije s tako dugom tradicijom kakvu imaju Hrvatske vode, a 7. rujna je dan kada

s ponosom ističemo da naš sustav ima kontinuitet, znanje i iskustvo mnogih generacija djelat-

nika vodnog gospodarstva te resurse i želju za praćenje trendova i zahtjeva suvremenih modela

integriranog upravljanja vodama. Od dana kada bilježimo prva organizirana hrvatska društva na

uređenom vodnom pravu, odnosno od 7. rujna 1876. godine kada je u Klisi kod Osijeka održana

osnivačka skupština Družtva za regulaciju rieke Vuke pa do današnjih dana kada su Hrvatske

vode prerasle u modernu i snažnu javnu ustanovu za upravljanje vodama u Hrvatskoj. Možemo

reći, da smo spremni odgovoriti na izazove koji se pred nas stavljaju ulaskom u veliku europsku

zajednicu i složene odnose upravljanja međunarodnim vodama. Dokazali smo to u proteklom

razdoblju provodeći vrlo uspješno mnoge nacionalne i međunarodne projekte koristeći pretpri-

stupne fondove svrstavajući Hrvatske vode i vodno gospodarstvo u sami vrh sektora i institucija

po uspješnosti. Za taj uspjeh moramo zahvaliti Vladi Republike Hrvatske te svim razinama, djelat-

nicima i suradnicima vodnoga gospodarstva koji su sudjelovali u izradi i provedbi projekata.

Nedavne poplave podsjetile su nas koliko je priroda čudljiva i promjenjiva, no sve učestalije eks-

tremne vremenske pojave upozoravaju nas da se moramo prilagoditi novim zahtjevima i una-

prijediti sustav obrane od poplava. Uspješnom provedbom mjera zaštite od poplava od velikog

vodenog vala na Dunavu kao i svih prethodnih poplava zaštićeni su ljudski životi i zdravlje, što

u isto vrijeme na žalost nije bio slučaj u drugim zemljama. Hrvatske vode su primanjem Povelje

Poštovani čitatelji,

I 6 I

HRVATSKE VODE I Proslov Generalnog direktora Hrvatskih voda

Predsjednika Republike Hrvatske, gospodina Ive Josipovića, za zasluge u obrani od poplava do-

kazale da sustav obrane od poplava može biti uspješan samo zajedničkim radom i koordinacijom

svih nadležnih institucija i lokalnog stanovništva.

S druge strane u borbi protiv suše, nastavljamo s provedbom Nacionalnog projekta navodnjava-

nja i gospodarenja poljoprivrednim zemljištem i vodama u Republici Hrvatskoj, čijom provedbom

ćemo osigurati poljoprivrednom sektoru navodnjavanje na površini od 65.000 ha i time bolju

konkurentnost na svjetskim tržištima.

Članstvom Republike Hrvatske u Europskoj uniji, Republici Hrvatskoj će osim nacionalnih sred-

stava za ulaganja u infrastrukturu biti na raspolaganju i višestruko veća sredstva iz strukturnih in-

strumenata − Kohezijski fond, što je veliki izazov za vodno gospodarstvo u kojem Vlada Republike

Hrvatske vidi priliku za oporavak hrvatskog gospodarstva. Za uspješno korištenje EU fondova

pripremali smo se u proteklom razdoblju te uspostavili odgovarajuće organizacijske strukture s

osiguranjem potrebnih kapaciteta i stručnih djelatnika odgovarajućeg iskustva u pripremi i pro-

vedbi projekata. Tako su Hrvatske vode dobile neophodnu akreditaciju kao provedbena agencija

za korištenje sredstava europskih fondova defi niranim višegodišnjim fi nancijskim okvirom. Oče-

kujemo godišnje alokacije za vodno gospodarstvo u visini od 150 do 200 milijuna eura, stoga su

Hrvatske vode već pripremile, neki su već odobreni ili se pripremaju niz projekata vodno-komu-

nalne infrastrukture. S liste od 39 projekata ističemo Osijek, Poreč, Vukovar, Čakovec, Vodice

i Županja, a u pripremi je i novih 16 projekata iz tehničke pomoći IPA sredstava kao i priprema

nove liste projekata za sredstva Hrvatskih voda i EU sredstava. Također se planiraju aplicirati i

projekti obrane od štetnog djelovanja voda i projekti navodnjavanja.

I 7 I


Danas nakon mnogih prilagodbi i usklađivanja s europskom legislativom, možemo konstatirati da

je hrvatsko vodno gospodarstvo završnom harmonizacijom zakonodavnog okvira i integracijom

pitanja voda u relevantne sektore napravilo značajan iskorak u regiji. Sada, već dugogodišnja me-

đunarodna suradnja na projektima sa susjednim zemljama: Mađarskom, Slovenijom, Italijom, BiH,

Crnom Gorom i Srbijom, daje nam sigurnost i argumente za daljnji nastavak i razvijanje suradnje

kao i iskustvo za proširenje suradnje na druge europske članice.

Voda je jedan od osnovnih preduvjeta svakog oblika života i stoga je briga o ovom općem dobru

iznimno odgovoran i zahtjevan zadatak. Vodeći računa o dragocjenosti ovog prirodnog resursa,

Zakonom o vodama smo osigurali maksimalnu pravnu zaštitu voda kao nacionalnog blaga i op-

ćeg dobra te su kao takve neotuđive.

Hrvatsko vodno gospodarstvo tijekom svih ovih godina uspješno je odgovaralo na sve izazove,

što je čvrsti temelj za budućnost i jamstvo da će hrvatsko vodno gospodarstvo zadržati svoju

specifi čnost u Europskoj uniji.

Iskoristio bih ovu priliku i zahvalio svim generacijama djelatnika vodnoga gospodarstva na ulože-

nom trudu i predanom radu, jer su tradicija, kakvoća i kontinuitet, hrvatskog vodnog gospodar-

stva neupitni i svakako su nešto čime se Hrvatska treba ponositi.

Svim zaposlenicima i suradnicima Hrvatskih voda čestitam 7. rujna, ≈Dan Hrvatskih voda√.

Modro jezero. Foto: Alan aplar

I 8 I

HRVATSKE VODE I Proslov Ministra poljoprivrede Republike Hrvatske

Iznimno mi je zadovoljstvo dati uvodnu riječ u

časopisu Hrvatska vodoprivreda kroz koji se

tematika vodnog gospodarstva već godinama

približava širokom krugu čitatelja u ovom broju

u svečanoj prigodi obilježavanja 137. godiš-

njice organiziranog upravljanja vodama u Re-

publici Hrvatskoj, a osobito u trenutku kada je

naša država postala članica Europske unije. U

brojnim izdanjima koja su iza nas, naglasak se

stavljao na informiranje o svima koji znanstve-

no, stručno i na svaki drugi način doprinose

skrbi i održivom korištenju i zaštiti voda, resur-

sa koji ne poznaje granice i o kojem brinemo ne

samo zbog sadašnjih potreba već i za potrebe

budućih generacija.

Danas, kada je Republika Hrvatska svojim ak-

tivnostima i rezultatima potvrdila da joj je mje-

sto uz ostalih 27 zemalja članica u Europskoj

uniji, možemo konstatirati da je hrvatsko vodno

gospodarstvo završnom harmonizacijom zako-

nodavnog okvira i integracijom pitanja voda u

relevantne sektore značajno doprinjelo uprav-

ljanju vodama u regiji.

Donošenjem Zakona o izmjenama i dopuna-

ma Zakona o vodama i Zakona o izmjenama

i dopunama Zakona o fi nanciranju vodnoga

gospodarstva, izvršeno je potpuno usklađenje

s odredbama Okvirne direktive o vodama, a

donošenjem još preostalih podzakonskih aka-

ta nacionalno zakonodavstvo se u potpunosti

uskladilo s pravnom stečevinom EU u području

vodnoga gospodarstva.

Svakako treba istaknuti donošenje i objavu Pla-

na upravljanja vodnim područjima te početak

priprema za izradu Plana Republike Hrvatske

za drugi šestogodišnji planski ciklus (2016. ∑

2021.), što omogućuje primjenu vrlo zahtjevne

pravne stečevine, osobito u području zaštite

voda i o vodi ovisnih ekosustava u Republici

Hrvatskoj.

Zaštita voda od onečišćenja je od posebnog

značaja za vodno gospodarstvo na oba vod-

na područja u Republici Hrvatskoj, osobito u

slivu rijeke Save kao jednom od značajnijih, pr-

venstveno zbog veličine tog sliva u Republici

Hrvatskoj a samim time i zbog velike koncen-

tracije gospodarskih subjekata i stanovništva.

Stoga, nakon prethodne provedbe nacionalnih

procedura, u roku od najkasnije godinu dana,

očekujemo i donošenje Plana upravljanja sli-

vom rijeke Save, čiji je nacrt izrađen pod okri-

ljem Međunarodne komisije za sliv rijeke Save

tj. Savske komisije.

U izradi je i Plan upravljanja rizicima od poplava

koji je prema Zakonu o vodama, sastavni dio

Plana za razdoblje 2016. ∑ 2021., a kojim će se

obuhvatiti sva područja i koji će biti podloga za

prioritetne aktivnosti u smanjenju rizika od po-

plava s poslovima redovitog održavanja zaštit-

nih sustava koji će se provodit poštujući mjere

zaštite prirode. Početkom godine započeo je

i Twinning projekt Izrada karata opasnosti od

poplava i rizika od poplava koji se također pro-

vodi u okviru IPA 2010. I komponente zajedno

s našim partnerima iz Kraljevine Nizozemske,

Republike Francuske i Republike Austrije.

Kada je riječ o provođenju mjera obrane od

poplava, svakako bih želio istaknuti Povelju

Predsjednika Republike Hrvatske, gospodin

Ivo Josipović dodijelio je Hrvatskim vodama

Poštovani čitatelji,

Mr. sc. Tihomir Jakovina, dipl. ing. agr.

Ministar poljoprivrede i predsjednik Upravnog

vijeća Hrvatskih voda

I 9 I


za uspješnu provedbu mjera obrane od po-

plava tijekom vodnog vala koji je u uzvodnim

europskim državama prouzročio nezapamćene

štete. Ovo priznanje vodnom gospodarstvu svi-

ma nama mnogo znači, ali i obvezuje nas na

konstantno poduzimanje potrebnih preventiv-

nih mjera te edukaciju o najnovijim iskustvima i

tehnikama u zaštiti od štetnog djelovanja voda.

Danom pristupa Europskoj uniji Republika Hr-

vatska dobila je na raspolaganje i značajno veća

sredstva za potrebe razvoja vodnokomunalne

infrastrukture, kao i za razvoj sustava zaštite

od poplava i navodnjavanja s ciljem ublažava-

nja posljedica suša i poplava čija se učestalost

zbog sve izraženijih klimatskih promjena zadnjih

godina, značajno povećala. Provedbom zapo-

četih projekata vodoopskrbe i zaštite voda te

pripremom novih projekata za poboljšanje ka-

kvoće voda, odvodnje i pročišćavanja otpadnih

voda osigurava se provedba mjera za postiza-

nje konačnog cilja: dobrog stanja površinskih i

podzemnih voda i o vodi ovisnih ekosustava što

je preduvjet za održivo korištenje voda kako na

području Republike Hrvatske tako i u široj regiji.

Vezano uz navedeno, uz veća sredstva ulaga-

nja i efi kasnije korištenje sredstava EU fondova,

od vodnog gospodarstva se s pravom očekuje

da bude vodeći sektor u pokretanju investicija,

što će pridonijeti rastu gospodarstva i općenito

podizanju standarda života.

Temeljem dosadašnjih postignuća i razvojem

strategija kao odgovor na izazove s kojima se

već suočavamo, osobito u pogledu klimatskih

promjena, koristeći resurse globalne razine,

kroz razmjenu informacija, znanja i iskustava

na nacionalnoj, regionalnoj i međunarodnoj ra-

zini, stvaramo nove mogućnosti i perspektive

za održivo korištenje i zaštitu voda bez čega

nema održivog razvoja. Slobodno možemo reći

kako je i ovaj časopis pridonio uspješnijoj in-

formiranosti o svim aktivnostima vodnoga gos-

podarstva proteklih petnaestak godina čime su

postavljeni temelji za uspješnu zaštitu i održivo

korištenje jednog od najvrjednijih blaga Repu-

blike Hrvatske.

Želio bih iskoristiti ovu priliku i čestitati svim

građanima Republike Hrvatske ulazak u veliku

europsku obitelj s nadom da ćemo svi zajedno

znati iskoristiti prednosti koje ona pruža. Po-

sljednje i najvažnije, svim djelatnicima vodnoga

gospodarstva čestitam na ovoj respektabilnoj

obljetnici vodnoga gospodarstva ≈Dana Hrvat-

skih voda√ kao i svima onima koji su omogu-

ćili stvaranje i izdavanje Hrvatske vodoprivrede

svih ovih godina. Nadam se da će se dobra

tradicija nastaviti i dalje kroz još mnogo zani-

mljivih, stručnih i edukativnih izdanja.

Lokvarsko jezero. Foto: Alan aplar

I 10 I

HRVATSKE VODE I Intervju s Draženom Kurečićem, pomoćnikom Ministra poljoprivrede

O novostima koje je donio ulazak Republike Hrvatske u Europsku uniju kao i o korište-nju novca iz europskih fondova, novim za-konskim i podzakonskim propisima u vod-nom gospodarstvu, ukidanju nekih vodnih naknada zbog poboljšanja konkurentnosti gospodarstva, novostima u eksploataciji šljunka i pijeska iz vodotoka i drugim aktu-alnim temama razgovarali smo s Draženom Kure i em, pomo nikom ministra poljopri-vrede za vodno gospodarstvo.

• Republika Hrvatska je postala puno-pravna lanica Europske unije. Koje su se promjene dogodile u zakono-davstvu u podru ju vodnoga gospo-darstva ulaskom RH u EU?

Jedan od preduvjeta za pristupanje Republi-ke Hrvatske Europskoj uniji bila je ispunje-nost pravnog kriterija – usvajanje pravne ste evine EU.

Podru je vodnoga gospodarstva – Kakvo a voda bilo je sastavni dio pregovara kog po-glavlja 27. Okoliš za koje je jedno od mjerila za zatvaranje poglavlja vezano za Kakvo u voda bilo da Hrvatska mora uskladiti svo-je zakonodavstvo s pravnom ste evinom Europske unije u podru ju upravljanja vo-dama. To je prije svega zna ilo uskladiti temeljne zakone vodnoga gospodarstva Za-kon o vodama i Zakon o nanciranju vod-nog gospodarstva te ostvariti daljnji zna a-jan napredak u uskla ivanju zakonodavstva u ovom sektoru donošenjem provedbenog zakonodavstva, što je i provedeno.

Zakonom o vodama (NN broj 153/09) koji je stupio na snagu 1. sije nja 2010., pro-vedeno je najve im dijelom uskla ivanje s Okvirnom direktivom o vodama i drugim direktivama EU iz podru ja vodne politike.

Paralelno s donošenjem Zakona o vodama krajem 2009. donesen je i Zakon o nan-

ciranju vodnoga gospodarstva (NN broj 153/09) kojim je provedeno djelomi no uskla enje s Okvirnom direktivom o voda-ma i Direktivom o zaštiti voda od one iš e-nja uzrokovanog nitratima iz poljoprivred-nih izvora (tzv. Nitratna direktiva).

Stupanjem na snagu Zakona o vodama („Narodne novine“, broj 153/09 i 130/11) i Zakona o nanciranju vodnoga gospodar-stva („Narodne novine“, broj 153/09) osi-guran je pravni temelj za donošenje niza podzakonskih akata te je od travnja 2010. do kraja 2012. godine doneseno 48 podza-konskih akata.

Slijedom izvješ ivanja Europske komisije o napretku u ispunjavanju obveza iz privre-meno zatvorenog pregovara kog poglavlja 27. Okoliš, Republika Hrvatska je 2012. go-dine preuzela obvezu donošenja Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o vodama radi dodatnog uskla enja s Okvirnom direk-tivom o vodama kao i Zakonom o koncesija-ma i Zakonom o op em upravnom postup-ku, što je rezultiralo donošenjem Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o vodama u svibnju ove godine. Isto tako, donošenjem ovoga Zakona pojednostavljeni su pojedi-ni postupci u cilju olakšanja i ubrzavanja ostvarivanja pojedinih prava pravnih i zi -kih osoba koje temeljem Zakona o vodama mogu ostvariti.

Danas, kada je Republika Hrvatska svojim aktivnostima i rezultatima potvrdila da joj je mjesto uz ostalih 27 zemalja lanica u Europskoj uniji možemo konstatirati da je hrvatsko vodno gospodarstvo završnom harmonizacijom zakonodavnog okvira i in-tegracijom pitanja voda u relevantne sekto-re napravilo zna ajan iskorak u regiji.

• Koje su najvažnije promjene nastale donošenjem Zakona o izmjenama i


Dražen Kurečić, dipl. ing. agr.

Pomoćnik Ministra poljoprivrede Republike Hrvatske

za vodno gospodarstvo

Željko Bukša

I 11 I


dopunama Zakona o vodama („Na-rodne novine“, broj 56/13)?

Kao što sam ve ranije rekao, vezano uz uskla ivanje s odredbama Okvirne direktive o vodama (ODV), posljednjim Izmjenama i dopunama Zakona o vodama provedeno je potpuno uskla enje s tom direktivom pogla-vito u dijelu vezanom uz zaštitu voda i to u pogledu de niranja ciljeva zaštite voda, standarda kakvo e voda, monitoringa voda, klasi kacije vodnih tijela, mjera za zaštitu voda, odstupanja od postizanja ciljeva za-štite voda, utjecaja zahvata u prostoru na vode, iznimki od postizanja ciljeva zaštite voda, kombiniranog pristupa zaštiti voda, kontrole emisija otpadnih voda te pro iš a-vanja otpadnih voda.

Nadalje, poboljšane su odredbe u cilju po-jednostavljenja i ubrzavanja pojedinih po-stupaka ostvarivanja prava kao npr: ostva-rivanje prava najma, zakupa, služnosti i prava gra enja na javnom vodnom dobru za gospodarske ili osobne potrebe, odnosno omogu eno je ubrzanje postupaka za izvo-enje zahvata na javnom vodnom dobru

u javnom interesu te isto tako za privatne investicije kojima je lokacijskom dozvolom odre en javni interes. Osim toga, pojedno-stavljeni su postupci davanja mišljenja na prostorne planove o njihovoj sukladnosti s planskim dokumentima upravljanja vodama tako da to mišljenje ne daje Ministarstvo ve Hrvatske vode, obzirom da Hrvatske vode svojim ustrojstvom pokrivaju cijelu Republiku Hrvatsku. Ure ene su odredbe o ukidanju izdavanja vodopravnih dozvola za kemikalije koje nakon uporabe dospijevaju u vode u cilju pojednostavljenja postupka za gospodarstvo, kao i prestanak važenja izdanih važe ih vodopravnih dozvola, budu-i da akte za uvoz, proizvodnju i stavljanje

na tržište istih ve izdaju druga javnoprav-na tijela. Poboljšane su odredbe vezane uz upravljanje gra evinama za navodnjavanje i detaljnu melioracijsku odvodnju s ciljem stvaranja preduvjeta za ispunjavanje za-htjeva za korištenje EU fondova za navede-ne projekte.

• Vodnokomunalni sektor je doživio zna ajne reforme posljednjih godi-na budu i da je vodno gospodarstvo preuzelo u svoj djelokrug djelatno-sti javne vodoopskrbe, odvodnje i pro iš avanja otpadnih voda. Nada-lje, uz ove djelatnosti vežu se zna-ajna ulaganja u komunalnu vodnu

infrastrukturu. Što nam možete re i o tome?

Najnovijim izmjenama i dopunama Zakona o vodama došlo je i do promjena vezano uz vodne usluge javne vodoopskrbe i javne od-vodnje u pogledu proširenja modela osniva-nja isporu itelja vodnih usluga i proširenja djelatnosti. Osniva i isporu itelja vodnih usluga mogu biti isklju ivo jedinice lokalne samoupra-ve ili trgova ko društvo, odnosno ustanova kojoj je osniva jedinica lokalne samoupra-ve. Postoje i isporu itelji vodnih usluga koji su osnovani prema Zakonu o komunalnom gospodarstvu mogu nastaviti obavljati dje-latnost do 31. ožujka 2015. Isto tako, pro-širene su djelatnosti isporu itelja vodnih usluga (ali ne i na komercijalne djelatnosti) te mogu obavljati: ispitivanje zdravstvene ispravnosti vode za pi e za vlastite potrebe i vlastitih otpadnih voda, izvo enje priklju-aka i umjeravanje vodomjera i proizvodnju

energije za vlastite potrebe. Cilj ovih izmje-na je poboljšati standard pružanja vodnih usluga na ekonomi an i u inkovit na in, osigurati potpuni povrat troškova pružanja vodnih usluga, ali i omogu iti apsorpciju sredstava iz EU fondova i time osigurati is-punjenje zahtjeva iz Plana provedbe vodno-komunalnih direktiva (do 2023. uložiti 4,5 milijardi eura sukladno obvezama iz Ugovo-ra o pristupanju Republike Hrvatske Europ-skoj uniji). Tako er, dodatno se ure uje postupak da-vanja suglasnosti na Odluku o cijeni vod-nih usluga te uskla enje pravnog statusa i predmeta poslovanja isporu itelja vodnih usluga, odnosno izdvajanje djelatnosti javne vodoopskrbe i odvodnje iz drugih komunal-nih djelatnosti (do 31. prosinca 2013.). Na taj na in stvaraju se preduvjeti za reformu vodnokomunalnog sektora što e se posti i objedinjavanjem isporu itelja na uslužnom podru ju nakon donošenja Uredbe o usluž-nim podru jima.Treba svakako naglasiti da su poboljšane odredbe vezane uz vlasništvo komunalnih vodnih gra evina: vlasnici predmetnih gra-evina mogu biti samo javni isporu itelji

vodnih usluga s obzirom da ve u svom vla-sništvu imaju više od 90 posto komunalnih vodnih gra evina – a u roku od jedne go-dine od dana stupanja na snagu Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o vodama jedinice lokalne samouprave dužne su pre-nijeti komunalne vodne gra evine u svom vlasništvu u vlasništvo isporu itelja vodnih usluga.Paralelno, ure en je status i javne ovlasti Vi-je a za vodne usluge koje djeluje od 2010.

I 12 I


kao neovisni regulator vodnih usluga, osno-van radi osiguranja zakonitosti u podru ju odre ivanja cijene vodnih usluga te nakna-de za razvoj, a u cilju ostvarivanja punog povrata troškova od cijene vodnih usluga što je temeljni zahtjev Okvirne direktive o vodama. Naime, izmjenama i dopunama Zakona o vodama ja a uloga regulatora vodnih usluga sukladno zahtjevima pro-vedbe Plana provedbe vodno – komunalnih direktiva, potrebama uo enim u praksi te ovlastima koje sli na tijela imaju u pored-benim zakonodavstvima država lanica EU.

• Svojedobno je veliko zanimanje jav-nosti izazivala tema zabrane eksplo-atacije šljunka i pijeska u Republici Hrvatskoj dok je u zemljama u okru-ženju bilo mogu e va enje i prodaja šljunka i pijeska pa su se zna ajne koli ine uvozile u Republiku Hrvat-sku. Jesu li te odredbe Zakona sada izmijenjene?

Da, provedene su odre ene izmjene i do-pune odredbi Zakona o vodama kojima se ure uje ova problematika. Naime, i dalje je zadržana zabrana eksploatacije iz neobnov-ljivih ležišta u vodama i drugim tijelima po-vršinskih voda, u ure enom i neure enom inundacijskom podru ju osim ako je to do-zvoljeno posebnim propisima o rudarstvu. Me utim, novina je da se dopušta eksploa-tacija šljunka i pijeska na temelju ugovora o koncesiji ako ti zahvati ne mijenjaju prirod-ne procese te ako služe održavanju voda i vodnih putova uz obveznu provedbu odgo-varaju e procjene utjecaja na okoliš odno-sno ocjene prihvatljivosti za ekološku mrežu prema propisima o zaštiti okoliša i prirode. Tako er treba naglasiti da su propisane strože mjere vezane uz protupravnu eksplo-ataciju te bolji na in raspolaganja šljunkom i pijeskom u ime Republike Hrvatske.

• Je li donošenjem Zakona o izmjena-ma i dopunama Zakona o vodama („Narodne novine“, broj 56/13) na-cionalno zakonodavstvo u potpuno-sti uskla eno s pravnom ste evinom EU u podru ju vodnoga gospodar-stva?

Nakon donošenja Zakona o izmjenama i do-punama Zakona o vodama, donesena su još etiri podzakonska akta kojima je nacional-

no zakonodavstvo u potpunosti uskla eno s pravnom ste evinom EU u podru ju vodno-ga gospodarstva, a to su:1. Uredba o standardu kakvo e voda („Na-

rodne novine“, broj 73/13)

2. Pravilnik o grani nim vrijednostima emi-sija otpadnih voda („Narodne novine“, broj 80/13)

3. Pravilnik o posebnim uvjetima za obav-ljanje djelatnosti uzimanja uzoraka i is-pitivanja voda („Narodne novine“, broj 74/13)

4. Pravilnik o sadržaju Plana upravljanja vodnim podru jima („Narodne novine“, broj 74/13)

Tako er, važno je naglasiti da se pravna ste-evina EU kontinuirano razvija, stoga ima-

mo obvezu preuzimanja pravne ste evine EU u nacionalno zakonodavstvo i kao puno-pravna lanica Europske unije.

Nadalje, u razdoblju prije pristupanja Re-publike Hrvatske Europskoj uniji bilo je ta-ko er potrebno provesti postupak prethod-ne noti kacije u okviru kojeg je Republika Hrvatska do 1. srpnja 2013. godine morala dostaviti Europskoj komisiji popis i tekstove svih hrvatskih propisa kojima su u nacional-no zakonodavstvo prenesene direktive Eu-ropske unije koje su bile na snazi u trenutku pristupanja Republike Hrvatske Europskoj uniji. Uprava vodnoga gospodarstva je ispu-nila svoje obveze vezano za noti kaciju.

U slu aju da ovaj postupak nije bio prove-den, odnosno da do dana pristupanja Eu-

I 13 I


ropskoj uniji direktive EU nisu prenesene u hrvatsko zakonodavstvo, Europska komisija bi ve u srpnju 2013. godine pokrenula pret-hodni postupak protiv Republike Hrvatske zbog povrede prava Europske unije. Važno je naglasiti da e se i nakon ulaska Republi-ke Hrvatske u Europsku uniju nastaviti noti- kacija, odnosno u suradnji s Ministarstvom vanjskih i europskih poslova kao koordina-tivnim tijelom redovito e se obavješ ivati Europsku komisiju putem MNE baze poda-taka o mjerama prijenosa novih direktiva u hrvatsko zakonodavstvo.

• Paralelno s donošenjem Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o vodama donesen je i Zakon o izmje-nama i dopunama Zakona o nanci-ranju vodnoga gospodarstva („Na-rodne novine“, broj 56/13). Koje su najvažnije izmjene Zakona o nan-ciranju vodnoga gospodarstva („Na-rodne novine“, broj 153/09)?

Donošenjem Zakona o izmjenama i dopu-nama Zakona o nanciranju vodnoga gos-podarstva došlo je do rastere enja gra ana te gospodarstva od para skalnih davanja odnosno do ukidanja obveze pla anja na-knade za priklju enje koju je pla ao inve-stitor ili vlasnik gra evine ili druge nekretni-ne koja se priklju uje na komunalne vodne

gra evine (gra evine javne vodoopskrbe i odvodnje otpadnih voda). Sada investitor ili vlasnik gra evine pla a samo stvarni trošak priklju enja na komunalne vodne gra evine (napla uje ga isporu itelj vodnih usluga), dok je ukinuta dosadašnja vodna naknada – naknada za priklju enje.

Tako er je ukinuta naknada za zaštitu voda koju su pla ale osobe koje proizvode ili uvo-ze sredstva za zaštitu bilja i stavljale na tr-žište Republike Hrvatske, s ciljem da hrvat-ski gospodarstvenici budu u ravnopravnom položaju s gospodarstvenicima u zemljama lanicama Europske unije.

Ujedno su osigurani stabilni izvori nan-ciranja za održavanje gra evina koje su u vlasništvu jedinica podru ne (regionalne) samouprave, i to gra evina za detaljnu me-lioracijsku odvodnju i gra evina za navod-njavanje. Naime, Zakonom o izmjenama i dopunama Zakona o vodama odre eno je da su Hrvatske vode dužne u roku od tri godine od njegovog stupanja na snagu os-posobiti i predati na upravljanje gra evine za detaljnu melioracijsku odvodnju jedini-cama podru ne (regionalne) samouprave. Zakonom je predvi eno da Vlada Republike Hrvatske donese propis kojim e odrediti, izme u ostalog, visinu i na in obra una na-knade za melioracijsku odvodnju. U istom razdoblju Hrvatske vode e provoditi obra-un i naplatu naknade za melioracijsku od-

vodnju, a prihod od predmetne naknade je prihod Hrvatskih voda i koristit e se za odr-žavanje gra evina za detaljnu melioracijsku odvodnju prema na elu solidarnosti i prven-stva u potrebama na državnom podru ju Republike Hrvatske.

Ovim Zakonom o izmjenama i dopunama propisano je pla anje naknade za navod-njavanje za poljoprivredno zemljište koje se navodnjava i kojem je dostupno navodnja-vanje iz gra evina za navodnjavanje. O e-kuje se da e predmetna izmjena utjecati na poboljšanje upravljanja sustavima javnog navodnjavanja u vlasništvu jedinica podru -ne (regionalne) samouprave kao i na posto-tak obra enosti poljoprivrednog zemljišta u obuhvatu sustava.

• Koja je uloga me unarodne surad-nje u vodnom gospodarstvu i kako biste ju ocijenili?

Budu i da je veliki dio voda Hrvatske gra-ni nog ili prekograni nog karaktera me u-narodna vodnogospodarska suradnja jed-na je od važnih odrednica hrvatske vodne

I 14 I


politike. Republika Hrvatska je potpisnica svih zna ajnijih me unarodnih sporazuma u podru ju upravljanja vodama. Izme u ostalih, na dunavskom slivu postoji Konven-cija o suradnji na zaštiti i održivoj uporabi rijeke Dunav (tzv. Konvencija o zaštiti Du-nava, potpisana u So ji 1994.), a na slivu rijeke Save Okvirni sporazum o slivu rije-ke Save. Za provedbu ovih me unarodnih ugovora osnovane su Komisija za zaštitu rijeke Dunav (ICPDR) sa sjedištem u Be u te Me unarodna komisija za sliv rijeke Save (ISRBC) sa sjedištem u Zagrebu. Hrvatski stru njaci redovito sudjeluju u radu stru nih grupa koje su osnovane pod okriljem ovih komisija.

Suradnja hrvatskog vodnog gospodarstva sa susjednim državama je vrlo dobra. Potpi-sali smo sporazume o vodnogospodarskim odnosima sa Slovenijom, Ma arskom, Bo-snom i Hercegovinom i Crnom Gorom, a vjerujemo da emo ove godine uspjeti pot-pisati takav sporazum i sa Srbijom. Praksa je da se bilateralni susreti održavaju barem jednom godišnje na razini komisija, dok se sastanci stru nih grupa odvijaju tijekom ci-jele godine.

Važnost bilateralnih sporazuma osobito do-lazi do izražaja prilikom poplavnih doga aja poput onih kojima smo nedavno svjedo ili, a prošle godine smo nakon dugo vremena testirali bilateralnu i trilateralnu suradnju u obrani od leda, s Ma arskom i Srbijom. Treba naglasiti i ulogu bilateralnih komisija kao platformi za razgovor tijekom donoše-nja planova upravljanja vodnim podru jima.

• Vlada Republike Hrvatske nedavno je donijela Plan upravljanja vodnim podru jima. Što nam možete re i o tom Planu?

Vlada Republike Hrvatske je donijela Plan upravljanja vodnim podru jima na svojoj sjednici održanoj 26. lipnja 2013., a objav-ljen je u „Narodnim novinama“ 30. lipnja 2013. Plan upravljanja vodnim podru jima (Vodno podru je rijeke Dunav i Jadransko vodno podru je) je integrirani dokument koji u svom programu mjera objedinjuje obveze iz brojnih direktiva Europske unije vezanih uz zaštitu okoliša. U Planu se problematika upravljanja vodama razmatra cjelovito, što omogu uje usporedbe prednosti i nedosta-taka pojedinih mjera i aktivnosti u integri-ranom kontekstu konfrontiraju ih interesa, koristi i troškova pojedinih dionika.

Plan sadrži pregled stanja voda, pregled sustava pra enja stanja voda, te program

mjera za unaprje ivanje stanja voda u Re-publici Hrvatskoj. Plan upravljanja rizicima od poplava koji e se, prema odredbama Direktive o procjeni i upravljanju poplavnim rizicima (2007/60/EZ), donijeti do kraja 2015. godine, postat e sastavni dio prve dopune Plana upravljanja vodnim podru ji-ma koja e se tako er donijeti krajem 2015. godine.

• Kakav je odnos nacionalnog Pla-na upravljanja vodnim podru jima i planova koje donose spomenute me unarodne komisije?

Vezano za Plan upravljanja slivom rijeke Dunav, treba naglasiti da je ICPDR krajem 2009. godine, na svom redovitom sastanku voditelja delegacija pojedinih lanica, donio Plan upravljanja slivom rijeke Dunav, iju provedbu su na ministarskoj konferenciji u velja i 2010. podržali nadležni ministri. Taj Plan sve države lanice obvezuje da se ponašaju u skladu s ciljevima iz tog doku-menta, a sukladno zahtjevima EU zakono-davstva. Plan se ažurira svakih šest godina. Usredoto uje se na glavne prekograni ne probleme, tzv. zna ajna pitanja upravlja-nja vodama, koji mogu izravno ili neizrav-no utjecati na kvalitetu voda rijeka i jezera, kao i na kvalitetu prekograni nih podze-mnih voda: one iš enje organskim tvarima, one iš enje hranjivim tvarima, one iš enje opasnim tvarima i hidromorfološke promje-ne u slivu Dunava. Kroz provedbu prvog Plana upravljanja sli-vom rijeke Dunav Republika Hrvatska treba osigurati zajedni ku provedbu mjera na di-jelu vodnoga podru ja Dunava u Hrvatskoj, što e se osigurati donošenjem nacional-nog Plana upravljanja vodnim podru jima (PUVP) i provedbom mjera iz PUVP – a s ci-ljem smanjenja one iš enja voda i poboljša-nja stanja voda i povezanih ekosustava na vodnom podru ju Dunava. ICPDR je sada u fazi pripreme drugog plana za razdoblje od 2016. do 2021. pa je tako i Hrvatska po e-la s pripremama za izradu drugog Plana u istom ciklusu, paralelno s ostalim europskim državama. Sukladno odredbama Okvirnog sporazuma o slivu rijeke Save predvi eno je donošenje zajedni kog Plana upravljanja slivom rije-ke Save od strane svih zemalja potpisnica. Dokument je zamišljen kao jedinstveni plan kojim bi se regulirale me usobne aktivnosti i obveze izme u etiri zemlje te osiguralo bolje i kvalitetnije održivo upravljanje slivom Save. Nakon višegodišnjih priprema izra-

I 15 I


en je Nacrt plana upravljanja slivom Save, ije donošenje o ekujemo nakon prethodne

provedbe nacionalnih procedura, najkasnije u roku od godinu dana.

Na jadranskom vodnom podru ju su pod koordinacijom Povjerenstva za vodno gos-podarstvo Republike Hrvatske i Bosne i Her-cegovine zapo ele aktivnosti na pripremi Plana upravljanja vodama na slivovima Ne-retve i Trebišnjice, što e biti dovršeno do kraja 2013. godine. Izradom, donošenjem i provedbom navedenih dokumenata omo-gu it e se postizanje europskih normi u upravljanju vodama na ve ini prekograni -nih voda u Republici Hrvatskoj.

• S obzirom na zahtjevnost uskla i-vanja hrvatske legislative s europ-skom, jeste li mogli iskoristiti neki od instrumenta EU pomo i iz tog po-dru ja?

Da, u tom smislu je korišten program IPA, iji je osnovni cilj pomo državama kandi-

datkinjama i državama potencijalnim kan-didatkinjama u njihovom uskla ivanju i pro-vedbi pravne ste evine EU te priprema za korištenje Kohezijskog fonda i strukturnih fondova.U okviru I komponente IPA programa Po-mo u tranziciji i ja anje institucija, organi-ziran je Twinning projekt za implementaciju Direktive o one iš enju uzrokovanom ispu-štanjem odre enih opasnih tvari u vodni okoliš i Okvirne direktive o vodama. Projekt je upravo završio i smatramo ga iznimno korisnim budu i da su postignuti konkretni rezultati vezani za ja anje kapa-citeta za provedbu navedenih direktiva u Ministarstvu, ali i u Glavnom laboratoriju Hrvatskih voda gdje je sa francuskim i au-strijskim stru njacima ostvarena neposred-na suradnja i edukacija na terenu.Nedavno je po eo i twinning projekt Izrada karata opasnosti od poplava i rizika od po-plava, koji tako er provodimo u okviru IPA 2010 I komponente zajedno sa našim par-tnerima iz Kraljevine Nizozemske, Republike Francuske i Republike Austrije.Ovaj projekt je od izuzetne važnosti za Re-publiku Hrvatsku uzimaju i u obzir da e do-prinijeti daljnjem uskla ivanju, ali i provedbi pravne ste evine EU na podru ju upravlja-nja vodama odnosno ispunjenju zahtjeva Direktive o poplavama 2007/60/EZ o izradi karata opasnosti od poplava i karata rizika od poplava odnosno izradi Plana upravljanja rizicima od poplava.

I 16 I


SLIKE

Marija Vizner

• Jeste li zadovoljni dosadašnjim kori-štenjem novca iz pretpristupnih fon-dova?

Dosad smo, kao što sam rekao, koristili -nanciranje iz IPA programa pretpristupne pomo i i to kroz Operativni program za oko-liš gdje je prioritetna OS 2 dio koji se odno-si na vodoopskrbu i odvodnju komunalnih otpadnih voda i izgradnju ure aja za pro i-š avanje otpadnih voda. Kod toga moram istaknuti da smo iskoristili sav za tu namje-nu predvi en novac. Konkretno, iskoristili smo (alocirali na projekte) 98 – 99 posto raspoloživog novca. Ne možemo govoriti o sto postotnoj iskorištenosti samo zato što su neke cijene na kraju bile niže od predvi-enih. Štoviše, u zajedni kom Operativnom

programu bilo je dosta loše povla enje ras-položivog novca za prvu prioritetnu OS na-mijenjenog za gradnju centara za gospoda-renje otpadom pa smo iskoristili i dio novca prvotno predvi enog za tu namjenu. Zato smatram da je vodno gospodarstvo, za što su nadležne Hrvatske vode i naš dio Mini-starstva poljoprivrede, bilo najbolji korisnik novca iz pretpristupnih fondova EU.

Moram posebno pohvaliti Hrvatske vode, koje su kod pripreme i provedbe projekata nanciranih iz IPA programa bile provedbe-no tijelo, kao i djelatnike Uprave za vodno gospodarstvo Ministarstva poljoprivrede kao odgovornog tijela za prioritet voda jer su ti poslovi odra eni na najvišoj mogu oj razini. To se najbolje vidi iz postignutih rezultata, konkretno u provedbi projekata Slavonski Brod, Knin i Drniš, a ove godine su natje aji po eli i na projektu Sisak.

• I na kraju kako se Republika Hrvat-ska priprema za korištenje EU fon-dova u vodnom gospodarstvu?

Republika Hrvatska od ulaska u Europsku uniju ima na raspolaganju strukturne fon-dove ime se sa dosadašnjih pretpristupnih fondova uskla uje sa regulativom za struk-turne fondove u programskom razdoblju

2007. – 2013. Paralelno se odvijaju procesi pripreme za slijede e programsko razdoblje 2014. – 2020. Prvi korak u tom procesu je izrada programskih dokumenata, odnosno završnog operativnog programa temeljem kojeg se apliciraju konkretni projekti. Potpi-sivanjem pretpristupnog ugovora RH se ob-vezala provesti regulativu, direktive odno-sno strateške ciljeve Europa 2020. za što je dobila i odgovaraju a prijelazna razdoblja. U dostizanju navedenog bit e joj na ras-polaganju Europski strukturni i investicijski fondovi, odnosno de nirane alokacije Više-godišnjim nancijskim okvirom. Za vodno gospodarstvo o ekuju se godišnje alokaci-je oko 150 – 200 milijuna eura. Paralelno sa pripremom programskih dokumenata priprema se i niz projekata vodnokomunal-ne infrastrukture tzv. lista 39 projekata od kojih su za programsko razdoblje 2007. – 2013. pripremljeni i odobreni projekti Osi-jek i Pore , te su pred odobrenjem projek-ti: Vukovar, akovec, Vodice i Županja. Za vodni sektor iz IPA programa odobreno je 86,8 milijuna eura koje su pratila nacionalna sredstva od 15,3 milijuna eura, te iz struk-turnih fondova 112,3 milijuna eura za koje Republika Hrvatska treba osigurati 19,8 mi-lijuna eura.

Iz tehni ke pomo i IPA sredstava priprema se i 16 novih projekata, te je u pripremi i nova lista projekata koji e se pripremati iz sredstava Hrvatskih voda i EU sredstava, a sve sa ciljem ispunjenja obveza iz pretpri-stupnog ugovora, odnosno Direktive o vodi za pi e i Direktive o komunalnim otpadnim vodama.

U programskom razdoblju 2014. – 2020. uz projekte vodnokomunalne infrastruktura planira se aplicirati i sa projektima obrane od štetnog djelovanja voda i projektima na-vodnjavanja.

Ukratko, o ekujemo da emo i kod korište-nja novca iz strukturnih i kohezijskih fondo-va biti vrlo uspješni kao kod pretpristupnih fondova.

Topoljski buk, slap Kr i a. Foto: Alan aplar

I 17 I


ZAKONODAVNI I INSTITUCIONALNI OKVIR HRVATSKOGA VODNOGA GOSPODARSTVA U EUROPSKOJ UNIJI

Romana Knežević, dipl. iur.

Elizabeta Kos, dipl. ing,

Nakon što je Republika Hrvatska od 1. srpnja 2013. pristupila Europskoj uniji, potrebno je dalje intenzivno pra enje i uskla ivanje zakonodavstva, budu i da se pravna ste evina EU kontinuirano razvija.

I 18 I

HRVATSKE VODE I Zakonodavni i institucionalni okvir hrvatskoga vodnoga gospodarstva u Europskoj uniji

Zakonodavni okvir vodnoga gospodarstva ine Zakon o vodama („Narodne novine“, broj

153/09, 130/11 i 56/13) i Zakon o nancira-nju vodnoga gospodarstva („Narodne novine“, broj 153/09 i 56/13) te 50 podzakonskih aka-ta donesenih na temelju navedenih zakona.

Navedenim zakonima i podzakonskim aktima donesenim na temelju Zakona o vodama pro-vedeno je uskla ivanje s pravnom ste evinom EU u podru ju upravljanja vodama, što je bio jedan od preduvjeta za pristupanje Republike Hrvatske Europskoj uniji.

Posljednjim izmjenama i dopunama Zakona o vodama („Narodne novine“, broj 56/13) iz-vršeno je potpuno uskla enje s Okvirnom di-rektivom o vodama na na in da se dodatno de niraju pojedini pojmovi u cilju njihovog što jasnijeg i preciznijeg zna enja sukladno Okvirnoj direktivi o vodama.

Posljednjim izmjenama i dopunama Zakona o vodama poboljšane su odredbe vezano za: eksploataciju šljunka i pijeska; ostvari-vanje prava najma, zakupa, služnosti i prava gra enja na javnom vodnom dobru za gospodarske ili osobne potrebe, te zahvate na javnom vodnom dobru u javnom interesu; davanje mišljenja na prostorne planove (izdaju Hrvatske vode); upravljanje gra e-vinama za navodnjavanje i detaljnu meli-oracijsku odvodnju; izdavanje vodoprav-nih dozvola za kemikalije; vodne usluge javne vodoopskrbe i javne odvodnje u pogledu proširenja modela osnivanja isporu-itelja vodnih usluga i proširenja djelatnosti;

vlasništvo komunalnih vodnih gra evina iji vlasnici mogu biti samo javni isporu itelji

vodnih usluga; status i javne ovlasti Vije a za vodne usluge, kao neovisnog regulatora ime ja a uloga Vije a radi ostvarivanja na e-

la punog povrata troškova od vodnih usluga.

Paralelno s Izmjenama i dopuna Zakona o vo-dama došlo je i do odre enih izmjena i dopu-na Zakona o nanciranju vodnoga gospo-darstva („Narodne novine“, broj 56/13), konkretno došlo je do rastere enja gra ana i gospodarstva od para skalnih davanja od-nosno do: ukidanja obveze pla anja na-knade za priklju enje koju je pla ao inve-stitor ili vlasnik gra evine; ukidanja obveza pla anja naknade za zaštitu voda koju su pla ale osobe koje proizvode ili uvoze sred-stva za zaštitu bilja i stavljaju ih na tržište Republike Hrvatske; osigurani su stabilni izvori nanciranja za održavanje gra e-vina koje su u vlasništvu jedinica podru ne (regionalne) samouprave, i to gra evina za detaljnu melioracijsku odvodnju i gra evina za navodnjavanje.

Tako er ovim izmjenama i dopunama Zakona o nanciranju vodnoga gospodarstva dodat-no su poboljšane odredbe vezane uz pla anje

naknade za navodnjavanje za poljoprivredno zemljište koje se navodnjava i kojem je do-stupno navodnjavanje iz gra evina za navod-njavanje.

Nakon donošenja Zakona o izmjenama i do-punama Zakona o vodama, donesena su još 4 podzakonska akta kojima se nacionalno zako-nodavstvo u potpunosti uskladilo s pravnom ste evinom EU u podru ju vodnoga gospodar-stva (Uredba o standardu kakvo e voda („Na-rodne novine“, broj 73/13), Pravilnik o gra-ni nim vrijednostima emisija otpadnih voda („Narodne novine“, broj 80/13), Pravilnik o posebnim uvjetima za obavljanje djelatnosti uzimanja uzoraka i ispitivanja voda („Narodne novine“, broj 74/13), Pravilnik o sadržaju Pla-na upravljanja vodnim podru jima („Narod-ne novine“, broj 74/13)), ime je Republika Hrvatska u podru ju vodnoga gospodarstva ispunila obveze koje proizlaze iz procesa pri-stupanja Europskoj uniji.

Nakon što je Republika Hrvatska do 1. srpnja 2013. morala dostaviti Europskoj komisiji po-pis i tekstove svih hrvatskih propisa koji su bili na snazi u trenutku pristupanja Republi-ke Hrvatske Europskoj uniji, potrebno je dalje intenzivno pra enje i uskla ivanje zakono-davstva EU budu i da se pravna ste evina EU kontinuirano razvija. Stoga emo imati i dalje obvezu preuzimanja pravne ste evine EU u nacionalno zakonodavstvo i kao punopravna lanica Europske unije. Isto važi i za noti ka-

ciju te e Ministarstvo poljoprivrede u suradnji s Ministarstvom vanjskih i europskih poslova kao koordinativnim tijelom redovito obavje-š ivati Europsku komisiju putem elektroni ke baze podataka Europske komisije (baza MNE) o mjerama prijenosa novih direktiva u hrvat-sko zakonodavstvo.

Republika Hrvatska putem svojih predstav-nika sudjeluje u radu Europske komisije, Eu-ropskog parlamenta, Vije a Europske unije i Europskog vije a. S obzirom na brojne obveze koje nas o ekuju kao punopravnu lanicu Re-publika Hrvatska je morala prilagoditi i svoj institucionalni okvir. Stoga je Vlada Republi-ke Hrvatske donijela Odluku o osnivanju Me-uresorne radne skupine za europske poslo-

ve („Narodne novine“, broj 78/13) kojom se osniva Me uresorna radna skupina za europ-ske poslove kao me uresorno radno tijelo pri Ministarstvu vanjskih i europskih poslova koje razmatra i priprema stajališta koja e zastu-pati predstavnici Republike Hrvatske u odgo-varaju im postupcima odlu ivanja i/ili raspra-vama na razini EU. Navedena radna skupina tako er razmatra i druga pitanja potrebna za sudjelovanje predstavnika Republike Hrvatske u radu Vije a Europske unije i Europskoga vi-je a. Kao dodatak ovoj Odluci donesena su i Pravila o postupku usvajanja stajališta Repu-blike Hrvatske u radu Vije a Europske unije i

I 19 I


Europskog vije a te u postupcima zbog povre-de prava Europske unije kojima se utvr uje postupak izrade, usuglašavanja i usvajanja stajališta Republike Hrvatske za sudjelova-nje predstavnika Republike Hrvatske u radu Vije a Europske unije (na svim razinama) i Europskoga vije a, zatim postupak izrade i podnošenja odgovora i o itovanja Republike Hrvatske u postupcima zbog povrede prava Europske unije te postupak noti kacije.

Prijedloge stajališta Radna skupina upu u-je Koordinaciji za vanjsku i europsku politiku Vlade Republike Hrvatske.

Kako bi se provele sve preuzete obveze, od-nosno osiguralo u inkovito obavljanje poslova i u podru ju vodnoga gospodarstva ukazala se potreba za reorganizacijom Uprave vodnoga gospodarstva. Slijedom toga, unutar Sektora voda, vodnog dobra, vodne politike i me una-rodne suradnje u Službi vodne politike i me-unarodne suradnje, izme u ostalog ustrojio

se novi odjel, za Europske poslove, a u svrhu osiguranja u inkovitog i kvalitetnog obavlja-nja poslova EU u podru ju upravljanja voda-ma koje nas o ekuje kao punopravnu državu lanicu EU.

Stoga u nadležnosti Sektora izme u ostalog su, pra enje rada odbora i radnih skupina Europske komisije i radnih skupina Vije a EU radi informiranja o aktivnostima na pripremi novih propisa i/ili dokumenata kako bi uskla-dili nacionalne propise s pravnim aktima EU, koordinacija izrade i pripreme nacionalnih stajališta i drugih dokumenata za pitanja iz podru ja vodnoga gospodarstva potrebnih za sudjelovanje predstavnika Republike Hrvatske

u radu radnih skupina Vije a EU i odborima i radnim skupinama Europske komisije.

Slijedom prethodno navedenih novoustroje-nih tijela, a s ciljem bolje koordinacije izrade stajališta Republike Hrvatske u pitanjima ve-zanim uz vode, u tijeku je osnivanje Radne skupine za izradu stajališta za vode. Radnu skupinu init e predstavnici Ministarstva po-ljoprivrede, Uprave vodnoga gospodarstva i Hrvatskih voda, a po potrebi e se uklju ivati i predstavnici drugih relevantnih tijela.

Tako er, predstavnici Uprave vodnoga gospo-darstva i Hrvatskih voda su u kolovozu 2013. imenovani u stru ne grupe za Zajedni ku pro-vedbenu strategiju Okvirne direktive o voda-ma (Common Implementation Strategy for the Water Framework Directive, u dalj-njem tekstu: CIS) te je kontakt lista hrvatskih stru njaka dostavljena Europskoj komisiji.

Organizacijsku strukturu za provedbu CIS-a ine tri razine: Direktori voda, Strateška ko-

ordinacijska grupa te radne grupe/formacije (radna grupa za stanje voda, radna grupa za upravljanje vodama i radna grupa za integri-ranje i širenje znanja, a unutar kojih djeluje 9 stru nih grupa).

Na sastanku direktora voda, održanom u svib-nju 2013. dogovoren je novi Program rada CIS 2013. - 2015. u kojem je navedena svrha CIS programa rada, organizacijska struktura i opis rada svake grupe.

Nadalje, zna ajna je uloga odbora Europ-ske komisije, koji pomažu u izradi, usvaja-nju i provedbi zakonodavstva Europske uni-je. Svaki odbor ima svoja pravila rada, njime

Organizacijska struktura CIS-a 2013-2015

I 20 I

HRVATSKE VODE I Zakonodavni i institucionalni okvir hrvatskoga vodnoga gospodarstva u Europskoj uniji

predsjedava predstavnik Europske komisije, a njegovi su lanovi, stru njaci iz nekog po-dru ja koji prate rad odbora i sudjeluju na istom, imenovani od strane države lanice. Na taj su na in države lanice EU uklju ene u rad Europske komisije kroz sudjelovanje u razli itim odborima, kao što su upravlja ki odbori - Management Committees, nadzor-ni odbori - Regulatory Committees, savjeto-davni odbori - Advisory Committees, odbori za tehni ke prilagodbe - Committees for the technical adaptation, stalni odbori – Standing Committees. Nakon rasprave i usvajanja za-klju aka na odborima, predstavnici država

lanica izvještavaju o istome nadležna držav-na tijela. Europska komisija u svojem radu re-dovito konzultira odbore prije nego zapo ne s radom na nekom novom zakonodavnom pri-jedlogu, odnosno isti su uklju eni u sve stadi-je procesa usvajanja zakona.

Odgovornost svakog tijela državne uprave nadležnog za pojedine odbore je da na istima sudjeluje, te e se u rad pojedinih odbora re-levantnih za vodno gospodarstvo (Tablica 1.) uklju iti predstavnici Ministarstva poljoprivre-de i Hrvatskih voda te drugih tijela državne uprave u kojim je potrebna sunadležnost za pojedini odbor Europske komisije.

ODBORI EUROPSKE KOMISIJE RELEVANTNI ZA VODNO GOSPODARSTVO

Šifra odbora Naziv odbora (engl.) Naziv odbora (hrv.)

C11300

Committee for implementing the directive establishing a Community policy regarding water Directive 2007/60/EC Directive 2000/60/EC Directive 2006/118/EC Directive 2008/105/EC

Odbor za provedbu direktive kojom se uspostavlja politika Zajednice na podru ju voda Direktiva 2007/60/EC Direktiva 2000/60/EC Direktiva 2006/118/EC Direktiva 2008/105/EC

C11400

Committee for the adaptation to scienti c and tehnical progress and implementation of the directive on protection of waters against pollution caused by nitrates from agricultural sources Directive 91/676/EEC

Odbor za prilagodbu znanstveno-tehni kom napretku i provedbu Direktive o zaštiti voda od one iš enja uzrokovanog nitratima poljoprivrednog porijekla Direktiva 91/676/EEZ

C11600Committee for the adaptation to scienti c and tehnical progress and implementation of the directive on urban waste water treatment Directive 91/271/EEC

Odbor za prilagodbu znanstveno-tehni kom napretku i provedbu Direktive o pro iš avanju komunalnih otpadnih voda Direktiva 91/271/EEZ

C11900"Committee for the adaptation to tehnical and scienti c progress of the directive on the quality of water intended for human consuption

Odbor za prilagodbu znanstveno-tehni kom napretku Direktive o kakvo i voda namijenjenih za ljudsku potrošnju Directive 98/83/EC

C12600Committee for the adaptation to tehnical progress of the Council Directive 76/160/EEC concerning the bathing water (Until 2014)

Odbor za prilagodbu tehni kom napretku Direktive Vije a 76/160/EZ o upravljanju kakvo om vode za kupanje (do 2014.)

C34300"Committee for the adaptation to tehnical progress of Directive 2006/7/EC concerning the management of bathing water quality Directive 2006/7/EC"

Odbor za prilagodbu tehni kom napretku Direktive 2006/7/EZ o upravljanju kakvo om vode za kupanje Direktiva 2006/7/EZ

C13700

Management Committee for aplication of the directive on the standardisation and rationalisation of reports on the implementation of certain directives relating to the environment Directive 2008/1/EC Directive 2000/76/EC Council Directive 96/82/EC Council Directive 91/692/EEC Council Directive 1999/13/EC

Upravni odbor za primjenu Direktive o standardizaciji i racionalizaciji izvješ a o provedbi odre enih direktiva vezanih uz okoliš Direktiva 2008/1/EZ Direktiva 2000/76/EZ Direktiva Vije a 96/82/EZ Direktiva Vije a 91/692/EEZ Direktiva Vije a 1999/13/EZ

C36400 Committee for implementing the marine strategy framework directive Directive 2008/56/EC

Odbor za provedbu Okvirne direktive o morskoj strategiji Direktiva 2008/56/EZ

C4000

Industrial Emissions Directive (IED) Article 75 Committee DIRECTIVE 2010/75/EU OF THE EUROPEAN PARLIAMENT AND OF THE COUNCIL of 24 November 2010 on industrial emissiona (integrated pollution prevention and control) (Recast)

Odbor za Direktivu o industrijskim emisijama (IED) lanak 75., Direktiva 2010/75/EU Europskog parlamenta i Vije a od 24. studenog 2010. o industrijskim emisijama (integrirana prevencija one iš enja i kontrola)

Legenda

Nadležnost: Ministarstvo poljoprivrede

Sunadležnost: Ministarstvo zdravlja i ministarstvo poljoprivrede

Sunadležnost: Miinistarstvo zaštite okoliša i prirode i ministarstvo poljoprivrede

Nadležnost: Miinistarstvo zaštite okoliša i prirode

Slapi i kod Roškog slapa. Foto: Alan aplar

I 21 I


PLAN UPRAVLJANJA VODNIM PODRUČJIMA

Mr. sc. Sanja Barbalić, dipl. ing.

građ.

Doc. dr. sc. Danko Biondić,

dipl. ing. građ.

Razdoblje do kraja 2015. godine je vrijeme u kojem se o ekuje intenzivna primjena Plana upravljanja vodnim podru jima, koji vrijedi do kraja 2015. godine.

Plan upravljanja vodnim podru jima stupio je na snagu 1. srpnja 2013. godine objavom Odluke Vlade Republike Hrvatske o donošenju Plana upravljanja vodnim podru jem u "Na-rodnim novinama" br. 82/2013.

Prijedlog Plana upravljanja vodnim podru ji-ma su izradile Hrvatske vode, u suradnji sa stru njacima Prirodoslovno - matemati kog fakulteta Sveu ilišta u Zagrebu, Rudarsko - geološko - naftnog fakulteta Sveu ilišta u Zagrebu, Geotehni kog fakulteta Sveu ilišta u Zagrebu, Hrvatskog geološkog instituta iz Zagreba, Ekonomskog instituta iz Zagreba, Urbanisti kog instituta Hrvatske iz Zagreba, Hrvatskog hidrografskog instituta iz Splita, Instituta za oceanogra ju i ribarstvo iz Splita i Centra za istraživanje mora Instituta Ru er Boškovi iz Rovinja.

Plan polazi od strateških odrednica odre enih Strategijom upravljanja vodama ("Narodne no-vine", br. 91/08). Sadržaj dokumenta uskla en je s odredbama lanka 36. Zakona o vodama ("Narodne novine", br. 153/09, 63/11, 130/11 i 56/13), odnosno lanka 13. i dodatka VII. Okvirne direktive o vodama (2000/60/EZ), tako da dokument sadrži pregled stanja voda, pre-gled sustava pra enja stanja voda, te program mjera za unapre ivanje stanja voda u Republici Hrvatskoj. Plan upravljanja vodnim podru jima, uskla en je s rezultatima javne rasprave, rezul-tatima konzultacija sa savjetima vodnih podru -ja te rezultatima javne rasprave i ocjene pre-kograni nih utjecaja u okviru procesa strateške procjene utjecaja Plana na okoliš.

Plan vrijedi do kraja 2015. godine, kada na snagu stupa slijede i Plan upravljanja vodnim

I 22 I

HRVATSKE VODE I Plan upravljanja vodnim područjima

podru jem i Plan upravljanja poplavnim rizi-cima kao jedinstveni dokument koji e biti na snazi do kraja 2021. godine. Okvirni plan izra-de ovih dokumenata objavljen je na mrežnoj stranici Hrvatskih voda www.voda.hr/puvp.

Razdoblje do kraja 2015. godine je vrijeme u kojem se o ekuje intenzivna primjena Pla-na upravljanja vodnim podru jima kako bi se, ve u ovom prvom planskom razdoblju (koje je u slu aju Republike Hrvatske upola kra e

nego što je to bilo za ostale zemlje lanice) zapo elo s ostvarivanjem ciljeva upravljanja vodama. Prema Zakonu o vodama osnovni cilj upravljanja vodama je postizanje dobrog sta-nja voda. Pri tome se misli na kopnene povr-šinske vode (teku ice i staja ice), prijelazne i priobalne vode, te podzemne vode. Nadalje osim postizanja-o uvanja dobrog stanja voda, potrebno je posti i-održati dobro stanje i za-šti enih podru ja odnosno podru ja posebne

Raspodjela vodnih tijela prema stanju

I 23 I


zaštite voda, te osigurati nesmetano i sigurno korištenje voda za razli ite namjene.

Program mjera koje je potrebno provesti kako bi se zapo elo s ostvarivanjem ciljeva zaštite voda i vodnog okoliša sistematiziran je u ne-koliko grupa:

1. Mjere za povrat troškova vodnih uslu-ga i poticanje u inkovitog korištenja voda sadrži popis mjera koje su nastavak inicijativa koje su zapo ele donošenjem Strategije upravljanja vodama a odnose se na pitanja reforme vodno-komunlanog sek-tora (okrupnjavanje i specijalizacija isporu-itelja vodnih usluga), unapre enje uprav-

ljanja vodno-komunalnom infrastrukturom te uspostavu evidencije odnosno registra isporu itelja vodnih usluga. U ekonomskom smislu primjenom propisanih kriterija za odre ivanje najniže osnovne cijene vodnih usluga osigurat e se puni povrat troškova poslovanja isporu itelja (uvo enje ksnog dijela osnovne cijene, koji služi pokri u troškova koji su posljedica priklju enja na komunalne vodne gra evine, i varijabilno-ga dijela, koji ovisi o koli ini isporu ene vodne usluge). U planu je ostvarenje ve eg doprinosa korisnika voda povratu ekster-nih troškova (trošak okoliša i resursa) i to naplatom naknade za zaštitu voda za pro-izvodnju i uvoz mineralnih gnojiva i sred-stava za zaštitu bilja i njihovo stavljanje na tržište na podru ju Republike Hrvatske te pove anjem visina naknade za korište-nje voda za javnu vodoopskrbu i naknade za zaštitu voda. Navedene mjere su ve u primjeni. Odre eni se ekonomski efekti o ekuju i nakon promjene na ina obra una naknade za korištenje voda za javnu vodo-opskrbu kad e se kao osnovica za obra-un koristiti koli ina zahva ene vode (a ne

isporu ene), što je poticaj isporu iteljima da smanje gubitke i tako doprinesu u in-kovitijem korištenju voda. O ekuje se da e se s primjenom novog na ina obra una

zapo eti u 2015. godini.

2. Mjere zaštite vode za pi e proizlaze iz obveza Zakona o vodama i Zakona o vodi za ljudsku potrošnju. Mjere zaštite su u ovom slu aju podijeljene u dvije grupe, administrativne i investicijske. Osnovna administrativna mjera koju je potrebno do-slijedno provesti na cjelokupnom teritoriju Republike Hrvatske se odnosi na identi -kaciju i evidentiranje svih voda - izvorišta i sustava koji se koriste ili su rezervirani za zahva anje vode namijenjene ljudskoj potrošnji koja osiguravaju u prosjeku više od 10 m3 na dan ili opskrbljuju više od 50 ljudi. Uz uspostavu sustava monitoriranja stanja voda na takvim sustavima, analizirat e se i odrediti na in na koji e postoje i

lokalni/nelegalni sustavi za opskrbu vodom

za pi e, biti uklju ivani u sustav javne vo-doopskrbe - pripajanjem u postoje i sustav javne vodoopskrbe ili legalizacijom novoga sustava. Do kraja 2015. godine donijet e se ili potvrditi (uskladiti) odluke o zaštiti izvorišta sa zonama sanitarne zaštite i pri-padaju im programom mjera i rokovima za njihovu provedbu za sva izvorišta maksi-malnog kapaciteta ve eg od 20 l/s. Inve-sticijsku grupu aktivnosti ini plan ulaganja u projekte uskla ivanja sa standardima o zdravstvenoj ispravnosti vode za pi e. Su-stavi javne vodoopskrbe e se postupno dogra ivati/unapre ivati, sukladno Planu provedbe vodno-komunalnih direktiva ko-jim se do kraja 2015. godine planira uložiti oko 5,4 milijarde kuna. Usporedno, zapo-et e se s provedbom sanacijskih mjera

na zonama vodocrpilišta ve ih od 20 l/s, odnosno koja opskrbljuju više od 5.000 stanovnika.

3. Mjere kontrole zahva anja voda su usmjerene na zaštitu hidro-morfoloških elemenata stanja površinskih voda i zaštitu koli inskog stanja podzemnih voda. Uz re-dovito pra enje i provjeru zahva anja voda predvi eno je i ograni enje korištenja po-vršinskih voda na vodnim tijelima kod kojih koli ine zahva enih voda prelaze 20% pro-sje nog godišnjeg protoka odnosno potpu-na obustava izdavanja prava na korištenje voda za vodna tijela na kojima korištenje prelazi 50% prosje nog godišnjeg protoka. Uz ograni enje prava korištenja preporuka je provo enje mjera smanjivanja gubitaka i štednje vode, a uz obustavu izdavanja novih prava na zahva anje vode uvodi se obveza provo enja mjera sanacije gubita-ka i uvo enja štednje vode postoje im ko-risnicima voda. Na sli an na in uvode se ograni enja izdavanja novih prava na za-hva anje podzemnih voda i preporuka za uvo enje mjera štednje i sanacije za sva vodna tijela na kojima korištenje voda pre-lazi 40% prosje ne godišnje obnovljive ko-li ine voda, odnosno obustava izdavanja novih prava na zahva anje voda i obveza štednje i sanacije na svim vodnim tijelima na kojima je utvr eno loše koli insko sta-nje voda. U svim slu ajevima ograni enja i obustava predvi a se i poja an nadzora sve do uspostave održivog korištenja voda. Navedena ograni enja se mogu smatrati prvom fazom prilagodbe eventualnim kli-matskim promjenama što e biti dodatno pooštreno programom mjera u narednom planskom razdoblju.

4. Mjere kontrole i smanjenja one iš e-nja voda iz to kastih izvora one iš enja uz unapre enje sustava pra enja izdavanja dopuštenja ispuštanja otpadnih voda i una-pre enje sustava monitoringa predvi ena su velika investicijska ulaganja koja proisti-

I 24 I

HRVATSKE VODE I Plan upravljanja vodnim područjima

u iz obveza uskla ivanja sa standardima za ispuštanje/pro iš avanje komunalnih otpadnih voda i emisijskim standardima. Sustavi javne odvodnje e se postupno do-gra ivati sukladno Planu provedbe vodno-komunalnih direktiva a predvi eno je da e u razdoblju do kraja 2015. godine u razvoj infrastrukture za prikupljanje i pro iš ava-nje otpadnih voda uložiti oko 8,5 milijardi kuna. Uskla enje proizvodnih postrojenja s emisijskim standardima se realizira u skla-du s planom provedbe koji je pripremilo Ministarstvo zaštite okoliša i prirode, te u skladu s obvezama iz propisa o grani nim vrijednostima emisija.

5. Mjere kontrole smanjenja one iš e-nja voda iz raspršenih izvora one iš enja u administrativnom dijelu sadrže unap-re enje pra enja stanja voda na ranjivim podru jima te uspostavu monitoringa ko-rištenja mineralnih gnojiva i sredstava za zaštitu bilja te donošenje I akcijskog pro-grama zaštite voda od one iš enja uzroko-vanog nitratima poljoprivrednog porijekla. Uz uspostavu sustava kontrole raspršenog one iš enja iz poljoprivrede, o ekuje se i izrada Plana gospodarenja otpadom kojim e se sagledati mogu nost smanjenja one-iš enja voda s deponija/odlagališta otpa-

da. Administrativne mjere bi trebale pratiti i odgovaraju a ulaganja u razvoj poljopri-vredne infrastrukture, te ulaganja u sana-ciju postoje ih odlagališta i izgradnju cen-tara za gospodarenje otpadom.

6. Mjere kontrole i smanjenja hidromor-fološkog optere enja u ovom trenutku

se odnose isklju ivo odnose na uspostavu regulatornog i administrativnog sustava pra enja i kontrole aktivnosti koje mogu dovesti do hidromorfološkog optere enja i ugrožavanja dobrog stanja voda. Dodatno, planira se razviti sustav pravila i normativa za obavljanje poslova održavanja vodotoka i vodnih gra evina kako bi se ograni io nji-hov negativan utjecaj na satanje voda.

7. Mjere kontrole direktnog ispuštanja u podzemne vode - Izravno ispuštanje tva-ri koje one iš uju podzemne vode nije do-pušteno Zakonom o vodama. U iznimnim slu ajevima mogu e je ispuštanje pro i-š enih otpadnih voda kada su površinske vode udaljene od mjesta ispusta (veliki troškovi transporta) i uz dokaz da ispušta-nje pro iš enih otpadnih voda u podzemne vode nema negativnog utjecaja na okoliš i podzemne vode (postupak procjene utje-caja zahvata na okoliš). Tada se propisuju i mjere zaštite kao i uspostava detaljnijeg monitoringa.

8. Mjere kontrole i smanjenja kemijskog one iš enja voda obuhva aju sustav-no pra enje (monitoring) stanja poljopri-vrednog zemljišta u suradnji s Hrvatskim centrom za poljoprivredu, hranu i selo, Za-vodom za tlo i o uvanje zemljišta te cje-lovit nadzor u prometu opasnim tvarima u suradnji s Hrvatskim zavodom za toksi-kologiju i dionicima u proizvodnji, prome-tu i uporabi opasnih kemikalija (zabranjen odnosno ograni en promet), što uklju uje i opasne tvari koje nakon uporabe dospije-vaju u vode, osobito iz sredstava za zaštitu bilja i biocidnih pripravaka.

9. Mjere prevencije i smanjenja utjeca-ja incidentnog one iš enja obuhva aju donošenje operativnih planova, uspostavu registara i procjenu rizika od iznenadnih one iš enja, te unapre enje kontrole sta-nja provedbe mjera prevencije i smanjenja utjecaja iznenadnog one iš enja.

10. Mjere za provedbu postupaka procje-ne utjecaja (zahvata) na okoliš i po-stupaka strateške procjene utjecaja (planova i programa) na okoliš - S obzirom na to da su svi propisi donese-ni i u primjeni, nisu predvi ene dodatne aktivnosti i mjere, a prijedlog je da se postupak provjere uskla enosti zahvata s uvjetima Plana upravljanja vodnim po-dru jima provodi u okviru postupka pro-cjene utjecaja zahvata na okoliš.

11. Dodatne mjere vezane uz zašti ena podru ja odnosno podru ja posebne zaštite voda sadrže aktivnosti koje proi-zlaze iz obveza ure enih propisima kojim se i proglašavaju zašti ena podru ja kao npr. obveze koje proizlaze iz Uredbe o ka-

Foto: Neven Klauznicer

Foto: M. Vizner

I 25 I


Željko Bukša

kvo i mora za kupanje i Uredbe o kakvo i voda za kupanje te propisima zaštite pri-rode kojim se ure uju pitanja odre ivanja i upravljanja podru jima NATURA 2000.

12. Dopunske mjere su mjere koje je po-trebno provesti u slu aju kada provedbom osnovnih (prethodno navedenih) mjera u njihovom punom opsegu ne e biti posti-gnuto odnosno održano najmanje dobro stanje voda. S obzirom na to da je za pot-punu provedbu odre enih osnovnih mjera Republika Hrvatska dobila odgodu, analiza potrebe provedbe dopunskih mjera je od-go ena za drugi planski ciklus. Ipak pred-vi ena su odre ena istraživanja i analize koja bi trebala pomo i pri izradi i dopuni pojedinih akata te izradi narednog Pla-na. Odre ivanje programa mjera koje e imati za cilj smanjenje hidromorfološkog optere enja uzrokovanih radovima i mje-rama za zaštitu od poplava e se uskla-diti i izraditi istovremeno s pripremom Plana upravljanja poplavnim rizicima, a dopunske mjere kojie imaju za cilj zašti-tu morskog okoliša e se utvrditi u okviru Programa mjera koji se donosi temeljem Okvirne direktive o morskoj strategiji.

O ekivani u inak provedbe programa mje-ra u odnosu na sadašnje stanje svodi se na

O ekivani u inak provedbe programa

mjera na stanje kolpnenih površinskih

voda

dostizanje zadovoljavaju eg stanja voda na dodatnih 194 km. Na jezerima, izgledno je poboljšanje na samo jednom jezeru koje sada odstupa samo po kemijskim pokazateljima. Analize pokazuju da postoje i problemi u za-štiti voda ostaju i nakon provedbe programa mjera predvi enog za ovo plansko razdoblje osim kada je rije o kemijskom one iš enju koje bi moglo biti eliminirano do kraja 2015. godine. One iš enje hranjivim tvarima (po-sebno ukupni fosfor) ostaje i dalje klju ni problem na vodnom podru ju rijeke Dunav, dok na rijekama jadranskog vodnog podru ja ostaje jednako prisutan problem organskog one iš enja i one iš enja hranjivim tvarima. Kako nisu planirane nikakve mjere za pobolj-šanje hidromorfološkog stanja ne o ekuju se bitan pomak uz napomenu da e se daljnja degradacija sprije iti dosljednim poštivanjem propisa o procjeni utjecaja zahvata na okoliš koji e uklju ivati i posebnu razradu pitanja ocjene utjecaja zahvata na stanje voda. Zna-ajnija poboljšanja stanja voda mogu se o e-

kivati tek nakon dosljedne i cjelovite primjene osnovnih mjera u drugom i tre em planskom razdoblju.

SLIKE

Arhiva Hrvatskih voda

I 26 I

HRVATSKE VODE I Međunarodna suradnja u području vodnoga gospodarstva

MEĐUNARODNA SURADNJA U PODRUČJU VODNOGA GOSPODARSTVAIvana Plepel, dipl. ing.

Sanja Genzić Jurišević, dipl. iur.

Najve e hrvatske rijeke me unarodnog su karaktera i državna kopnena granica velikim dijelom prati ili presijeca vodotoke, stoga je me unarodna suradnja na vodama svojevrsna posebnost ukupne državne politike.

Foto: Antun Cerove ki

I 27 I


Ove godine pisalo se mnogo o me unarodnoj suradnji na vodama prvenstveno jer je važ-nost suradnje u podru ju voda prepoznata na globalnoj razini i 2013. godina je proglašena me unarodnom godinom vode, a na ovom tragu je i slogan ovogodišnjeg Svjetskog dana voda „Me unarodna suradnja na vodama“, kao klju na poruka za održivo upravljanje jednim od najzna ajnijih prirodnih resursa.

Republika Hrvatska je srednjoeuropska i me-diteranska zemlja ija državna kopnena grani-ca velikim dijelom prati ili presijeca vodotoke i ije su najve e rijeke me unarodnog karak-tera. Upravo je me unarodna suradnja na vo-dama svojevrsna posebnost ukupne državne politike, a vodna diplomacija je važan imbe-nik u održivom upravljanju vodama. Stoga je Republika Hrvatska jedna od prvih potpisnica Konvencije o zaštiti i uporabi prekograni nih vodotoka i me unarodnih jezera (Helsinška konvencija, Helsinki 1992.), kao i Konvencije o suradnji na zaštiti i održivoj uporabi rijeke Dunav (Konvencija o zaštiti Dunava, So ja, 1994.). Uz Konvenciju o zaštiti rijeke Dunav, me unarodna suradnja na jednom od najve ih podslivova rijeke Dunav – slivu rijeke Save, je ure ena Okvirnim sporazumom o slivu ri-jeke Save, Kranjska Gora 2002 (Fragmentary Agreement on Sava River Basin - FASRB). U svrhu provedbe kako Konvencije o zaštiti Du-nava tako i Okvirnog sporazuma, Republika Hrvatska sudjeluje u radu dvije multilateralne me unarodne komisije. To su Me unarodna komisija za zaštitu rijeke Dunav (Internatio-nal Commission for the Protection of Danube River - ICPDR) i Me unarodna komisija za sliv rijeke Save (International Sava River Basin Commission - ISRBC).

ICPDR okuplja 14 država (Austrija, BiH, Bu-garska, Crna Gora, eška Republika, Hrvatska, Ma arska, Moldavija, Njema ka, Rumunjska, Slova ka, Slovenija, Srbija i Ukrajina), a la-nica je i Europska unija. Zanimljivo je napo-menuti da je ICPDR najve a organizacija na svijetu koja povezuje države na slivu neke rijeke. Rad ICPDR-a se temelji na osiguranju održivog i pravi nog korištenja voda i slatko-vodnih resursa u slivu rijeke Dunav.

ICPDR je krajem 2009. godine, na svom Re-dovitom sastanku država lanica donio Plan upravljanja slivom rijeke Dunav, iju provedbu su podržali i nadležni ministri na ministarskoj konferenciji održanoj u velja i 2010. u Be u.

Kroz provedbu prvog Plana upravljanja slivom rijeke Dunav obveza je Republike Hrvatske osigurati zajedni ku provedbu mjera na dijelu vodnoga podru ja rijeke Dunav u Hrvatskoj, što se dodatno osiguralo donošenjem i obja-vom Plana upravljanja vodnim podru jima u Republici Hrvatskoj u lipnju 2013.

ISRBC okuplja sve države na slivu rijeke Save: Republiku Sloveniju, Republiku Hrvatsku, Bo-snu i Hercegovinu i Republiku Srbiju i jedina je me unarodna komisija koja se istovremeno bavi pitanjima plovidbe i vodnoga gospodar-stva. Osim toga, središnje je me unarodno tijelo u identi kaciji i provedbi zajedni kih projekata od regionalne važnosti, što vodi do ja anja me usobne suradnje savskih zemalja u podru ju plovidbe i upravljanja vodama, što osobito dolazi do izražaja prilikom nominira-nja projekata u okviru Dunavske strategije. Sukladno FASRB-u predvi eno je donošenje zajedni kog Plana upravljanja slivom Save od strane svih zemalja potpisnica. Dokument je zamišljen kao jedinstveni plan kojim bi se re-gulirale me usobne aktivnosti i obveze izme-u etiri zemlje te osiguralo bolje i kvalitetnije

održivo upravljanje slivom rijeke Save. Na-kon višegodišnjih priprema kroz rad stru nih radnih skupina pod okriljem Savske komisije izra en je Nacrt plana upravljanja slivom rije-ke Save, a nakon prethodne provedbe nacio-nalnih procedura, u roku od najkasnije godinu dana, o ekujemo i njegovo donošenje. ISRBC

11. sastanak strateške radne skupine ICPDR-a, Sarajevo, lipanj 2013. Izvor: ICPDR

Dolina Naretve. Foto: Nataša Gecan

I 28 I

HRVATSKE VODE I Međunarodna suradnja u području vodnoga gospodarstva

kontinuirano radi i na pripremi i provedbi pet protokola uz Okvirni sporazum i to Protokola o sprje avanju zaga enja voda uzrokovanog plovidbom i Protokola o zaštiti od poplava koji su i doneseni te rati cirani u Republici Hrvat-skoj, te Protokola o izvanrednim situacijama i Protokola o upravljanju nanosom (u pripremi). Peti je Protokol o prekograni nim utjecajima za kojega su stranke, nakon što su sve postale države lanice ESPOO Konvencije, ocijenile da e se isti cilj posti i kroz rad tzv. „task grupe“

za razmatranje pitanja prekograni nih utjecaja i integralnog upravljanja vodama koja je na ni-vou sliva potrebno dodatno urediti.

Donošenjem i objavom Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o vodama i Zakona o iz-mjenama i dopunama Zakona o nanciranju vodnoga gospodarstva u svibnju 2013. ure-eno je i pitanje upravljanja nanosom što e

omogu iti nastavak pregovora o Protokolu o upravljanju nanosom i osiguranje zajedni ke podloge za skrb o ovom izuzetno zna ajnom pitanju.

Zbog sve eš e pojave poplava i suša, kao po-sljedice sve izraženijih klimatskih promjena, uo ena je potreba unaprje enja me unarod-ne suradnje vezano uz ova pitanja, a osobito potrebe pravovremene dostave hidroloških prognoza i razmjene podataka na dionicama od zajedni kog interesa u cilju pripreme i pro-vedbe mjera obrane od poplava na nizvodnim dionicama vodotoka. Zbog važnosti zajedni -kog i pravodobnog djelovanja u slu aju popla-va, koje sve više i u estalije poga aju sve šira podru ja u Europi, Ministarstvo poljoprivrede je u suradnji s Državnom upravom za zaštitu i spašavanje, Hrvatskim vodama i drugim za-interesiranim stranama, pokrenulo aktivnosti sa susjednom Slovenijom i Austrijom na us-postavi zajedni ke suradnje u cilju zaštite od

poplava na prekograni nim slivovima Mure i Drave, što e se ostvariti potpisivanjem tzv. Dravskog ugovora.

Kao Mediteranska zemlja, Republika Hrvatska aktivno sudjeluje i u radu inicijative „Unija za Mediteran“, a zbog osiguranja zaštite Jadrana kao jedne od zna ajnijih regija Mediterana Hr-vatska sudjeluje u radu Mješovite komisije za zaštitu Jadrana zajedno sa Republikom Slovenijom, Italijom i Crnom Gorom.

Uz multilateralne sporazume Republika Hr-vatska dosad je sklopila i bilateralne vod-nogospodarske sporazume sa susjednim državama Republikom Slovenijom, Bosnom i Hercegovinom, Ma arskom i Crnom Gorom, s kojima je ostvarena vrlo dobra suradnja. Do-bru bilateralnu praksu vodno gospodarstvo na-mjerava proširiti i na susjednu nam Republiku Srbiju s kojom uskoro o ekujemo po etak pre-govora, u cilju uspostave me usobne suradnju na vodotocima od zajedni kog interesa.

Važno je spomenuti i projekte me unarodne suradnje u podru ju upravljanja vodama.

Jedan od najzna ajnijih i najzahtjevnijih pro-jekata je zasigurno Projekt upravljanja Neretvom i Trebišnjicom, kojim se o eku-je dostizanje europske prakse u upravljanju vodama na prekograni nim slivovima. Zbog speci nosti po zalihama pitke vode u dijelu dinaridskog krša Republika Hrvatska tako er sudjeluje u prekograni nom projektu zaštite krških vodonosnika te je jedna od nositelja projekta DICTAS zajedno sa Bosnom i Herce-govinom, Crnom Gorom i Albanijom.

Republika Hrvatska je preko suradnje na me-unarodnoj razini u projektima za izradu na-

cionalnih Planova upravljanja slivom rijeke Mirne, Kupe i Krke ostvarila cilj upoznavanja osnovnih principa i zahtjeva Okvirne direktive o vodama kao i preporuka Europskoga par-lamenta u provo enju ove Direktive na na-cionalnom nivou. Iskustvu naših stru njaka doprinijelo je i sudjelovanje u pripremi me-unarodnih planova za upravljanje slivova

rijeke Dunav i Save u suradnji sa zemljama koje sudjeluju u radu me unarodnih komisija, zajedno sa Republikom Hrvatskom. Aktivno-sti na izradi navedenih planova doprinijele su razumijevanju zajedni kih potreba, harmoni-zaciji prekograni nih aktivnosti i poboljšanju suradnje, prepoznavanju zajedni kih priori-teta u upravljanju prekograni nim slivovima, unaprje enju diplomatskih odnosa, nancij-skoj suradnji kao i razvoju nacionalnih/inter-nacionalnih pravnih okvira. Možemo zaklju iti da je za daljnji razvoj i bolju provedbu Okvir-ne direktive o vodama, kao klju ne vodne di-rektive, a osobito za postizanje dobrog stanja voda, me unarodna suradnja jedan od klju -nih imbenika budu i da voda doista ne po-znaje granice.

I 29 I


SVEČANO OBILJEŽEN ZAVRŠETAK TWINNING PROJEKTA

Dana 5. srpnja 2013. godine, u prostorijama Hrvatske gospodarske komore, Rooseveltov trg 2 u Zagrebu, održana je sve anost zatva-ranja twinning projekta Ja anje kapaciteta za provedbu Direktive o one iš enju uzroko-vanom ispuštanjem odre enih opasnih tvari u vodni okoliš (Direktiva o opasnim tvarima) i Okvirne direktive o vodama nanciranog u sklopu Programa Europske unije za Hrvatsku IPA 2009.

Sve anosti su nazo ile gospo a Snježana Španjol, zamjenica ministra te Njihove ekse-lencije, veleposlanice Francuske i Austrije u Hrvatskoj, gospo e Michéle Boccoz i Andrea Iki -Böhm.

Nositelji projekta su institucije iz Francuske i Austrije, ijih etrdesetak stru njaka je sura-ivalo sa stru njacima iz glavnih korisni kih

institucija, Ministarstva poljoprivrede i Hrvat-skih voda. Projekt je zapo eo u lipnju 2012. godine i trajao 14 mjeseci te imao prora un od 737.000 eura i 400.000 eura IPA progra-ma investicija za analiti ku opremu, ukupno: 1.137.000 eura.

Partneri u Projektu su bili: zemlje lanice EU, Francuska, vode i partner (s konzorcijskim

partnerima: Ministarstvo ekologije, održivog razvoja i energije, Me unarodni ured za vode, Državni institut za okoliš i industrijske rizike, Državni meteorološki laboratorij, Francuski geološki institut) te Austrija, mla i partner (s konzorcijskim partnerima: Austrijska Agencija za okoliš, Savezno ministarstvo poljoprivrede, šumarstva, okoliša i vodnog gospodarstva).

Op i cilj ovog projekta bio je pridonijeti dalj-njem uskla ivanju i provedbi pravne ste evi-ne Europske unije u podru ju voda u Republici Hrvatskoj.

Uvo enjem Okvirne direktive o vodama i Di-rektive o opasnim tvarima, Europska unija je utvrdila popis opasnih tvari koje se trebaju zabraniti ili smanjiti u skladu sa stupnjem nji-hove štetnosti te postavila zahtjeve za sprje-avanjem i smanjenjem one iš enja uslijed

ispuštanja opasnih tvari u vodni okoliš, podu-zimanjem mjera u svrhu zaštite površinskih i podzemnih voda.

Proces implementacije u Hrvatskoj Direktive o opasnim tvarima i Okvirne direktive o vodama suo en je s mnogim izazovima. Klju na pita-nja uspostave tog procesa su sljede a: ocjena stanja i de niranje potreba, odre ivanje in-

Dunja Barišić, dipl. ing.

Izgradnja kapaciteta u Hrvatskoj, uspostava primjerenog pra enja stanja voda i provedba mjera radi smanjenja one iš enja izazvanog opasnim tvarima od najve e su važnosti za o uvanje vodnih resursa.

I 30 I

HRVATSKE VODE I Svečano obilježen završetak Twinning projekta

stitucionalnih i legislativnih okvira, pronalazak primjerenih mehanizama koordinacije koji e uklju iti sve zainteresirane strane u ostalim sektorskim planovima.

Administrativni kapaciteti Ministarstva poljo-privrede i Hrvatskih voda trebali su pomo /podršku u pogledu provedbe ovih direktiva, posebno u dijelu koji se odnosi na osigura-nja kvalitete, pa je kao jedan od prioriteta postavljena uspostava certi ciranog sustava kvalitete, ali i razvoj laboratorijskih tehni kih i ljudskih kapaciteta, kako bi se kao dio Pro-grama monitoringa voda osigurala kvaliteta prikupljenih podataka.

Izgradnja kapaciteta u Hrvatskoj, uspostava primjerenog pra enja stanja voda i provedba

Projekt se sastojao od šest komponenti

Sve ano obilježen završetak projekta u Hrvatskoj gospodarskoj komori

mjera radi smanjenja one iš enja izazvanog opasnim tvarima od najve e su važnosti za o uvanje vodnih resursa.

Uz navedeno, jasno se ukazala potreba za poboljšanjem horizontalne i vertikalne razine suradnje i koordinacije izme u ministarstava, institucija i lokalne razine te poboljšanjem su-stava razmjene podataka izme u institucija u podru ju pra enja kakvo e voda a u cilju osi-guranja ispunjenja obveza izvješ ivanja prema EU komisiji, koje proizlaze iz vodnih direktiva.

Komponente i rezultati projekta

Prva komponenta projekta je bila evaluacija trenutnog stanja QC/QA (Quality Assurance, Quality Control) alata i sustava u Glavnom vodnogospodarskom laboratoriju Hrvatskih voda u odre ivanju prioritetnih tvari, evalu-acija trenutnih praksi unutar informacijskog lanca i trenutnih praksi u pogledu usluga tre-ninga, a sve u okviru provedbe Okvirne direk-tive o vodama.

Druga komponenta inio je razvoj sustava za osiguranje kvalitete/kontrole kvalitete u monitoringu koji treba uklju iti razvoj pre-poruka za QA/QC alate (npr. testovi znanja, referentni materijali, potvr ene metode), standardizaciju i akreditaciju kriterija za la-boratorije da bi se demonstrirala tehni ka kompetencija za provedbu speci nih metoda testiranja, prikupljanje valjanih podataka o kalibraciji, rezultata testova, vo enje u in-kovitog sustava kvalitete (HRN EN ISO/IEC 17025:2007), trening i evaluacija pitanja ve-zanih za QA/QC.

SLIKE

Twinning projekt

Sveukupna Strategija koja se temelji naOkvirnoj direktivi o vodama i Direktivi o

opasnim tvarima

Analiza opasnih tvari i vezane procedure

Komponenta 1:Ocjena postoje e situacije u vezi provedbe zahtjeva i odredbi Okvirne direktive o vodama i Direktive o opasnim tvarima (2006/11/EZ)

Komponenta 3:Metodologija osiguravanja kakvo e i kontrole kakvo e utvr enih podataka

Komponenta 2:Izrada smjernica kontrole kakvo e za metode utvr ivanja prioritetnih tvari

Komponenta 5:Unaprje enje kapaciteta svih mjerodavnih dionika za provedbu Okvirne direktive o vodama i Direktive o opasnim tvarima

Komponenta 6:Izrada izvješ a o provedbi screeninga površinskih i podzemnih voda

Obuka

Izrada smjernica i programa obuke

Primjena

Komponenta 4:Poboljšanje vještina, znanja i sposobnosti osoblja laboratorija Hrvatskih voda vezanih za nove analiti ke metode

I 31 I


Tre a komponenta je uklju ila preporuke i alate za evaluaciju u inkovitosti mreža mjer-nih postaja za monitoring i u estalost moni-toringa.

etvrta komponenta je obuhva ala nabavu analiti kih instrumenata i edukacija u svrhu razvoja tehni kih kapaciteta Glavnog vod-nogospodarskog laboratorija Hrvatskih voda

za provo enje monitoringa prioritetnih tvari. Projekt je trebao zadovoljiti potrebe i dopri-nos razli itih aktera u monitoringu Okvirne di-rektive o vodama, Ministarstva poljoprivrede (nadležno tijelo), Hrvatskih voda (upravljanje vodnim podru jima) i Glavnog vodnogospo-darskog laboratorija Hrvatskih voda (izvršitelj testiranja).

OSTVARENI REZULTATI PROJEKTA

Komponenta 1 Procijenjena je postoje a situacija vezana za provedbu zahtjeva i odredbi Okvirne direktive o vodama te Direktive 2006/11/EC te izra ene preporuke za proces provedbe.

Komponenta 2 Razvijene su smjernice za kontrolu kvalitete za metode utvr ivanja prioritetnih tvari i uspostavljena metodologija osiguravanja kvalitete i kontrole kvalitete utvr enih podataka.

Komponenta 3 Utvr ena metodologija osiguravanja kvalitete i kontrole kvalitete utvr enih podataka.

Komponenta 4 Poboljšane su vještine, znanja i kapaciteti osoblja laboratorija Hrvatskih voda za nove analiti ke metode.

Komponenta 5 Unaprije eni kapaciteti svih mjerodavnih tijela za provedbu Okvirne direktive o vodama i Direktive o opasnim tvarima.

Komponenta 6 Izra ena izvješ a o provedbi monitoringa površinskih i podzemnih voda.

Ustava u Opuzenu sprje ava prodor slane vode iz Neretve u Malu Neretvu. Foto: Ivica Puljan

I 32 I

HRVATSKE VODE I Fond solidarnosti Europske Unije

FOND SOLIDARNOSTI EUROPSKE UNIJEIvana Stojsavljević, dipl. oec.

Od nastanka 2002. Fond solidarnosti EU odgovorio je na 52 katastrofe širom Europe, uklju uju i potrese, šumske požare, suše, oluje i poplave, a 23 zemlje dobile su potporu u iznosu višem od 3,2 milijarde eura.

Fond Solidarnosti Europske Unije (European Union Solidarity Fund – EUSF) osnovan je kako bi se što uspješnije nosilo s nacionalnim kata-strofama. Fond pruža nancijsku pomo drža-vama pogo enim katastrofom.

Uredbom Europske Komisije o osnivanju Fon-da Solidarnosti (Council Regulation (EC) No 2012/2002 of 11 November 2002 establishing the European Union Solidarity Fund) ustanov-ljena su pravila i principi koji se odnose na do-bivanje pomo i iz Fonda. Posebno se de niraju uvjeti za apliciranje Fondu Solidarnosti kao i procedure koje je potrebno slijediti. Uredba ta-ko er pojašnjava namjenu sredstava darovnice Fonda.

Uvjeti za intervenciju

Fond Solidarnosti intervenira uglavnom u slu-ajevima velikih prirodnih katastrofa s ozbilj-

nim posljedicama na životne uvjete, prirodni okoliš ili gospodarstvo u jednoj ili više regija zemlje lanice odnosno zemlje pristupnice Eu-ropskoj uniji.

Prirodna katastrofa smatra se „velikom“ ako se na podru ju zemlje lanice odnosno zemlje pri-stupnice šteta procjenjuje na više od 3 milijar-de eura ili na više od 0,6% bruto nacionalnog dohotka.

U iznimnim okolnostima Fond može biti mo-biliziran za katastrofe na podru ju neke regije koje su utjecale ne ve inu stanovništva i imaju ozbiljne i trajne posljedice na životne uvijete i ekonomsku stabilnost. Regije pogo ene takvim katastrofama mogu dobiti sredstva ak i kada uvjet praga nije zadovoljen. Za takve speci -ne slu ajeve godišnji iznos limitiran je na 7,5% godišnjeg iznosa osiguranog za potrebe Fonda.

EUSF može se mobilizirati i na na in da zemlja lanica odnosno zemlja kandidat koja sama ne

zadovoljava prag za ostvarenje sredstava može

štete prijaviti sa susjednom zemljom koja ispu-njava sve uvijete.

Ciljevi

Cilj Fonda je pomo i popuniti javne izdatke ze-mlje korisnice Fonda. Namijenjen je nancira-nju mjera koje bi umanjile štete koje nije mo-gu e osigurati, a hitne radnje koje je mogu e Financirati sredstvima Fonda su slijede e:

• Hitno vra anje u uporabnu funkciju infra-strukture i postrojenja iz podru ja energeti-ke, pitke vode, otpadnih voda, telekomunika-cija, transporta, zdravstva i obrazovanja;

• Osiguravanje privremenog smještaja i nan-ciranje službi za spašavanje kako bi se za-dovoljile neposredne potrebe pogo enog sta-novništva

• Osiguravanje preventivne infrastrukture i mjera za hitnu zaštitu kulturnog naslje a

• Neposredno iš enje podru ja pogo enih ka-tastrofom, uklju uju i i prirodne zone.

Sredstvima Fonda nije mogu e nancirati štete nastale zi kim osobama, kao ni dodatnu grad-nju odnosno poboljšanje infrastrukture ve naj-više vra anje u funkciju odnosno stanje prije nastanka štete. U prihvatljive troškove tako er ne ulaze redovite pla e i redovni troškovi rada vezani uz gore opisane aktivnosti no mogu e je pokriti troškove utrošenog materijala (npr. vre e s pijeskom, gorivo za agregate i vodne pumpe te sav materijal korišten pri obavljanju aktivnosti zaštite).

Postupak podnošenja zahtjeva za pomo

Najkasnije deset tjedana nakon prve štete iza-zvane katastrofom potrebno je podnijeti za-htjev Europskoj Komisiji za pomo iz Fonda. Zahtjev je potrebno izraditi prema predlošku koji se nalazi na službenim stranicama Fonda

Op ina Nedeliš e (Puš ine) – Me imurska županija, 2012. Krapinsko-Zagorska županija rujan 2010.

I 33 I


SLIKE

Arhiva Ministarstva poljoprivrede

te mora sadržavati sve informacije o štetama uzrokovanim katastrofom, njihov utjecaj na stanovništvo i gospodarstvo. Mora sadržavati procjenu troškova koji e se nancirati iz po-mo i i sadržavati informaciju o svim drugim eventualnim izvorima nanciranja nacionalni, Europskim i/ili internacionalnim.

U slu aju da je kona na procjena šteta zna-ajno manja od prvotno procijenjenih prema

kojima je zemlja podnijela zahtjev za dodjelu sredstava, Komisija e zatražiti povrat razlike.

Provedba pomo i

Zemlja korisnica odgovorna je za provedbu po-mo i i, gdje je to primjenjivo, za uskla ivanje sa drugim Fondovima Europske unije kako bi se osigurala komplementarnost. Dvostruko nan-ciranje mjera nanciranih iz Fonda solidarnosti kroz sredstva Strukturnih fondova nije mogu e.

Darovnicu je potrebno iskoristiti unutar godine dana od dana kada su sredstva dozna ena ze-mlji korisnici. U slu aju da zemlja korisnica nije u mogu nosti iskoristiti sva dobivena sredstva razliku je potrebno vratiti. Šest mjeseci nakon isteka roka za korištenje sredstava potrebno je Komisiji dostaviti izvještaj o provedbi. Ovaj do-kument treba sadržavati detaljan prikaz troš-kova prihvatljivih za nanciranje sredstvima Fonda potkrijepljen ra unima, kao i sve osta-le izvore nanciranja uklju uju i i osiguranja i kompenzacije. Sastavni dio izvještaja je i izjava o valjanosti kojom se potvr uje vjerodostojnost podataka, a koju priprema neovisno revizijsko tijelo nakon uvida u dokumentaciju.

Hrvatska i EUSF

Republika Hrvatska do sada je u tri navrata aplicirala Fondu za dodjelu sredstva. Prvi put 9. kolovoza 2010. nakon katastrofalnih po-plava u svibnju/lipnju 2010. godine kada je poplavama pogo eno sedam županija (Ko-privni ko-Križeva ka, Bjelovarsko-Bilogorska, Požeško-Slavonska, Brodsko-Posavska, Vu-kovarsko-Srijemska, Viroviti ko-Podravska i Osje ko-Baranjska). Kako Republika hrvatska

nije zadovoljavala uvijete za samostalno apli-ciranje, aplikacija je podnesena sa Republikom Ma arskom koju je u istom periodu pogodila ista katastrofa, a Sporazum je potpisan 25. srpnja 2011. Od 11.670.861,00 eura koliko su iznosili prihvatljivi troškovi Republici Hrvatskoj dodijeljeno je 3.825.983,00 eura. Drugi puta Republika Hrvatska aplicirala je 25.09.2010. godine nakon katastrofalnih poplava koje su pogodile Hrvatsku u rujnu te godine i kada je poplavama bilo pogo eno šest županija (Za-greba ka županije i Grad Zagreb, Krapinsko – Zagorska, Sisa ko-Moslava ka, Varaždinska, Koprivni ko – Križeva ka i Istarska). Kako ni ovoga puta Republika Hrvatska nije samostalno zadovoljavala uvjete za podnošenje aplikacije Fondu, ovoga puta aplicirano je sa Republikom Slovenijom, a Sporazum je potpisan 16.stu-denog 2011. Od ukupno 28.647.292,31 eura koliko su iznosili prihvatljiv troškovi, Republici Hrvatskoj dodijeljeno je 1.175.071,00 eura.

Krajem listopada i po etkom studenog 2012. godine Republiku Hrvatsku ponovno su pogodi-le poplave koje su uzrokovale štete na podru ju devet županija (Istarska, Primorsko-Goranska, Me imurska, Varaždinska, Grad Zagreb, Za-greba ka, Koprivni ko-Križeva ka, Karlova -ka i Sisa ko-Moslava ka). Prihvatljivi troškovi iznosili su 11.463.479,18 eura. Odlukom Eu-ropske komisije Republici Hrvatskoj dodijeljeno je 286.587,00 eura. Kako bi se Sporazum for-malno potpisao i sredstva dozna ila Republici Hrvatskoj potrebno je provesti proceduru Vlade Republike Hrvatske. U tijeku su pripreme za provo enje iste, te se u skorije vrijeme o eku-je njen završetak i doznaka sredstava Republi-ci Hrvatskoj ime e po eti i provedba odredbi Sporazuma.

Budu nost Fonda solidarnosti EU-a

Europska Komisija je 6. listopada 2011. pred-stavila svoje ideje za bolje funkcioniranje Fon-da. Usto je predložila i zakone kojima e se utvrditi okvir kohezijske politike za razdoblje 2014. – 2020. Nastoji se ubrzati djelovanje fonda u slu aju katastrofa, u initi fond vidlji-vim, a njegova operativna mjerila jasnijima.

Most na Lonji (Sisa ko-Moslava ka Županija), rujan 2010.

Sanacija savskog nasipa kod Strmeca Bukevskog, rujan 2010.

I 34 I

HRVATSKE VODE I Web GIS registar poplavnih događaja

WEB GIS REGISTAR POPLAVNIH DOGAĐAJALuka Vukmanić, mag. ing. aedif.

Tijana Rosandić, dipl. ing. rač.

Darko Barbalić, dipl. ing. građ.

Izradom Web GIS registra poplavnih doga aja omogu eno je sistematiziranje i organiziranje prostornih podataka o poplavama kao i povezivanja u budu nosti s preglednikom karata opasnosti od poplava i rizika od poplava.

Poplave su prirodne pojave koje se rijetko jav-ljaju, a koje nije mogu e sprije iti u potpunosti, no izgradnjom i korištenjem raznih gra evina i poduzimanjem negra evinskih mjera i aktivno-sti rizici od poplava mogu se smanjiti na prihvat-ljivu razinu.

Poplave su jedne od opasnijih prirodnih nepo-goda i mogu uzrokovati gubitke ljudskih života, velike materijalne štete, uništenje kulturnih do-bara i ekološke štete.

Zbog prostranih brdsko-planinskih podru ja s visokim kišnim intenzitetima, prostranih dolina nizinskih vodotoka, velikih gradova i vrijednih dobara na potencijalno ugroženim podru jima, te dijelom zbog nepotpuno i nedovoljno izgra e-nih sustava zaštite, Hrvatska je ranjiva u odno-su na poplave. Procjene govore da poplave po-tencijalno ugrožavaju 15% državnog kopnenog teritorija, od ega je ve i dio zašti en razli itim stupnjevima sigurnosti.

Prirodne poplave koje se pojavljuju u Hrvatskoj mogu se svrstati u pet osnovnih skupina:• rije ne poplave koje nastaju zbog obilnih kiša

i/ili naglog topljenja snijega,• buji ne poplave manjih vodotoka nastale na-

kon kratkotrajnih kiša visokih intenziteta,• poplave na krškim poljima koje su posljedi-

ca obilnih kiša i/ili naglog topljenja snijega, te nedovoljno propusnih kapaciteta prirodnih ponora,

• poplave unutarnjim vodama na ravni arskim površinama,

• poplave uzrokovane pojavom leda,

• poplave mora na priobalnim podru jima.

Dodatno, postoji mogu nost plavljenja nastalog zbog eventualnih proboja brana i nasipa, akti-viranja klizišta, neprimjerenih gradnji i sli no (umjetne poplave).

Podaci o poplavama koje su se dogodile u proš-losti su vrlo zna ajan izvor podataka i podloga za upravljanje vodama u cjelini pa je tako „Izrada i sustavno vo enje: Katastra ekstremnih hidro-loških pojava (poplave, oluje i suše)“ predvi e-na pod rednim brojem 4. kao jedna od aktiv-nost Strategije upravljanja vodama u poglavlju 5.1.1. Aktivnosti i mjere na podru ju ure enja vodotoka i drugih voda i zaštita od štetnoga dje-lovanja voda.

Tako er podaci o zabilježenim poplavnim doga-ajima mogu se koristiti i kao izvor informacija

za planske obaveze Hrvatskih voda koje su de- nirane u Okvirnom planu izrade plana 2016. – 2021.(Plan upravljanja poplavnim rizicima).

Informacija o prostornom obuhvatu poplava je naj eš e tražena informacija o poplavnom do-ga aju, po evši od Europske komisije (izvješ i-vanje za planove upravljanja rizicima od poplava i za apliciranje za Fond solidarnosti EU), preko nacionalnih agencija kao što su Agencija za za-štitu okoliša (za potrebe redovitih Izvješ a o sta-nju okoliša) i Služba za zaštitu i spašavanje pa sve do pojedina nih upita na osnovu zakona o dostupnosti informacija.

Registar poplavnih doga aja

Kako bi se omogu ilo konzistentno e kasnije

Sop Bukevski i Metkovi , 2010. godine. Izvor: IV. Konferencija hrvatske platforme za smanjenje rizika od katastrofa, 2012.

I 35 I


pružanje informacija o poplavnim doga ajima, u okviru Zavoda za vodno gospodarstvo Hrvat-skih voda formiran je WEB-GIS registar poplav-nih doga aja.

Osnova podataka Registra poplavnih doga aja su informacije o zabilježenim poplavama koje su za potrebe Prethodne analize rizika od popla-va sakupili i obradili djelatnici Vodnogospodar-skih odjela. Informacije o poplavama mora su preuzete iz studije i dio su provjerenih podataka kojim raspolaže Hrvatski hidrografski institut. Prvi podaci u Registru datiraju od 1964. godine za poplavne doga aje kopnenih voda i do sada broje podatke o 255 poplavnih doga aja, dok su prve zabilježene poplave mora iz 1667. go-dine, no pouzdaniji podaci zapo inju od 1935. godine. Za prikupljanje prostornih informacija o poplavnim doga ajima namjenjeni su obrasci PD1, PD2, PD3, PD4 i PD5 koji su dostupni u privitku 4. Glavnog provedbenog plana obrane od poplava.

U suradnji sa Službom za zaštitu i spašavanje, Hrvatske vode mogu koristiti uslugu satelitskog snimanja poplavnih doga aja putem GMESa (Global Monitoring for Enviroment and Secu-rity), pa se tako u Registru nalaze i satelitske snimke poplavnih doga aja na širem podru ju Zagreba iz 2010. godine, te Siska i Metkovi a iz 2013. godine.

GMES je zajedni ka inicijativa Europske komisi-je i Europske svemirske agencije, za uspostavu sustava za korištenje operativnih informacija o okolišu i sigurnosti na razini Europske unije. U tehnološko-tehni kom smislu informacije se iz avionskih i satelitskih podataka transformiraju u geo informacije, te se kroz postupak brzog mapiranja (Rapid Mapping Service) koriste u cijelom svijetu kod prirodnih ili industrijskih ka-kastrofa.

Uz mogu nost prikaza prostornih podataka, Re-

gistar omogu ava i tabli ni pregled zabilježenih poplava, s pripadaju im informacijama kao i ukupne godišnje poplavljene površine za pod-ru je Hrvatske (koje se nalaze u Registru).

Omogu eno je i preuzimanje prostornih poda-taka o zabilježenim povijesnim poplavama u formatima prilago enim za Registar. Registar se nalazi na internim mrežnim stranicama Hrvat-skih voda na adresi http://gissserver/registar-Poplave/web/.

Kako bi se što e kasnije omogu ila nadopuna podataka o poplavama Registar omogu ava is-pisivanje obrazaca PD2 i PD3 Glavnog proved-benog plana za obranu od poplava. Kako bi se dodatno pojednostavilo prikupljanje prostornih podataka, trenutno Sektor informatike razvija aplikaciju kojom bi se omogu ilo prikupljanje prostornih podataka putem GPS-a ugra enog u mobilne telefone.

Informacije koje se u ovom trenutku prikupljaju u okviru Registra su prvenstveno prilago ene, koliko je to bilo mogu e, potrebama Planova upravljanja rizicima od poplava odnosno njiho-vom po etnom koraku, Prethodnoj analizi rizika od poplava, a sadrže:a. opis poplava do kojih je došlo u prošlosti i koje

su imale zna ajne štetne u inke na zdravlje ljudi, okoliš, kulturnu baštinu i gospodarsku aktivnost i za koje je vjerojatnost sli nih bu-du ih doga aja i dalje relevantna, uklju uju-i njihov opseg i puteve otjecanja poplavnih

voda i procjenu štetnih u inaka koje su pro-uzro ile,

b. opis zna ajnih poplava u prošlosti, kada se mogu predvidjeti zna ajne štetne posljedice sli nih budu ih doga aja,

Formati izvješ ivanja su detaljno de nirani u do-kumentu „Floods Directive reporting: User ma-nual v5.0“.

Poplava na dan 1. prosinca 2008. u Rijeci i Trogiru. Izvor: Hrvatski hidrografski institut, Split, 2013.

I 36 I

HRVATSKE VODE I Web GIS registar poplavnih događaja

Izgled WEB-GIS Registra poplavnih doga aja

Prikaz atributne tablice poplavnih doga aja

Priprema obrasca PD2 za ispis iz Registra poplavnih doga aja

I 37 I


Karta zabilježenih poplava, izra ena za potrebe

Preliminarne analize rizika od poplava, na osnovu podataka

iz Registra

U narednom razdoblju pripreme Planova uprav-ljanja rizicima od poplava opseg podataka i in-formacija koje e se unostiti u Registar i initi njegov sadržaj e se proširivati i prilago avati potrebama drugih potencijalnih korisnika, oso-bito Državne uprave za zaštitu i spašavanje.

Zaklju ak

Izradom WEB GIS registra poplavnih doga-aja omogu eno je sistematiziranje i orga-

niziranje prostornih podataka o zabilježenim poplavama te njeno jednostavno, pregleda-vanje i ažuriranje.

Time se, s jedne strane znatno pojednostav-ljuje rad na prikupljanju podataka o poplava-ma, a s druge strane, omogu ava konzisten-tno i promptno pružanje informacija svim zainteresiranim korisnicima.

Za korištenje WEB-GIS preglednika dovoljan je pretraživa interneta pa je tako korištenje baze podataka omogu eno svim korisnicima bez ob-

zira na poznavanje suvremenih tehnologija i GIS programskih paketa.

Naravno kao što je slu aj i sa svakom dru-gom bazom podataka, njena je najve a vri-jednost u informacijama koje sadrži te bi se stoga trebao uspostaviti što e kasniji sustav njene nadogradnje, održavanja i nadopune.

Jedan od slijede ih razvojnih koraka e svakako biti povezivanje ovoga Registra s WEBGIS preglednikom karata opasnosti od poplava i rizika od poplava koji se razvija u Hrvatskim vodama u okviru Twinning pro-jekta “Izrada karata opasnosti od poplava i rizika od poplava” u suradnji sa kolegama iz Nizozemske, Francuske i Austrije i koji e biti potrebno staviti na raspolaganje javnosti.

Sigurno da postoji niz aktivnosti koje bi do-vele do poboljšanja i boljeg prilago avanja baze zahtjevima korisnika, te e aktivnosti biti nastavljene sukladno mogu nostima i po-trebama.

LITERATURA

[1] Direktiva o procjeni o

upravljanju poplavnim rizicima,

http://www.voda.hr/001-698

[2] Strategija upravljanja vodama,

http://www.voda.hr/001-569

[3] Plan upravljanja vodnim

područjima, http://www.voda.

hr/001-568

[4] Procjena ugroženosti

Republike Hrvatske od

prirodnih i tehničko-

tehnoloških katastrofa i velikih

nesreća, Državna uprava za

zaštitu i spašavanje, 2013.

[5] Poplave mora na priobalnim

područjima, Hrvatski

hidrografski institut, Split,

ožujak 2013.

[6] Glavni provedbeni plan obrane

od poplava

[7] Floods Directive reporting:

User manual v5.0, Atkins

Danmark a/s for The European

Commission for the specifi c

purpose of support for FD

reporting, lipanj 2013.

[8] Đuroković Z., Kos E., Biondić

D., Šimundić N.: Poplave i

zaštita od poplava u Republici

Hrvatskoj, IV. Konferencija

hrvatske platforme za

smanjenje rizika od katastrofa,

Zagreb, 2012.

[9] Okvirni plan izrade plana

2016. ∑ 2021., Hrvatske vode,

siječanj 2013.

SLIKE


I 38 I

HRVATSKE VODE I Planiranje i programiranje za EU fondove

I 39 I


PLANIRANJE I PROGRAMIRANJE ZA EU FONDOVERepublika Hrvatska danom ulaska u Europsku uniju na raspolaganju ima strukturne fondove ime se sa dosadašnjih pretpristupnih fondova

uskla uje sa regulativom za strukturne fondo-ve u programskom razdoblju 2007-2013. Para-lelno se odvijaju procesi pripreme za slijede e programsko razdoblje 2014.-2020. Prvi korak u tom procesu je izrada programskih dokume-nata, odnosno završnog operativnog programa temeljem kojeg se apliciraju konkretni projek-ti. Potpisivanjem predpristupnog ugovora RH se obvezala provesti regulativu, direktive odnosno strateške ciljeve Europa 2020 za što je dobila i odgovaraju a prijelazna razdoblja. U dostizanju navedenog biti e joj na raspolaganju Europski strukturni i investicijski fondovi, odnosno de ni-rane alokacije Višegodišnjim nancijskim okvi-rom. Za vodno gospodarstvo o ekuju se godiš-nje alokacije oko 150 mil. eura.

Programsko razdoblje 2007. - 2013.

Ulaskom Republike Hrvatske u Europsku uniju u drugoj polovici 2013. godine, u zadnjoj godini sedmogodišnjeg programskog razdoblja 2007-2013 bilo je potrebno prilagoditi programske dokumente, te uskladiti procedure nancijskog upravljanja i kontrole sa regulativom za struk-turne i kohezijske fondove.

Nacionalni strateški referentni okvir je krovni strateški dokument kojim se utvr uje strategija ulaganja iz fondova koji su Hrvatskoj dostupni stupanjem u lanstvo Europske Unije, to nije, strukturnih fondova (Europski fond za regional-ni razvoj i Europski socijalni fond) te Kohezij-skog fonda. Izra uje se za razdoblje od 1. srp-nja 2013. do 31. prosinca 2013. godine kada završava aktualna nancijska perspektiva EU i

predstavlja okvir za utvr ivanje opsega i sadr-žaja operativnih programa.

Nacionalni strateški referenti okvir u spomenu-tom razdoblju fokusira se na etiri klju na sek-tora za razvoj, a to su:• Promet• Zaštita okoliša• Regionalna konkurentnost• Razvoj ljudskih potencijala.

Sami Operativni programi koji proizlaze iz Naci-onalnog strateškog referentnog okvira vezani su upravo za ova etiri klju na sektora, a de niraju prioritete koji e se u okviru spomenutih sektora nancirati u referentnom razdoblju.

Vodno gospodarstvo zastupljeno je u Operativ-nom programu Okoliš, prioritetnom osi 2- Za-štita vodnih resursa u RH kroz unaprije ene sustave vodoopskrbe i cjelovitog gospodarenja otpadnim vodama i to slijede im mjerama:

- Mjera 2.1. Uspostava modernih vodoopskrbnih sustava i mreža

- Mjera 2.2. Izgradnja ure aja za pro iš avanje otpadnih voda iz doma instava i industrije i poboljšanje kanalizacijske mreže.

Sredstva iz programa pomo i Europske Unije u sektoru zaštite okoliša, kako u pretpristupnom razdoblju tako i neposredno po stupanju u lan-stvo, prvenstveno su usmjerena na ispunjava-nje uvjeta iz tzv. nancijski zahtjevnih direkti-va, odnosno zakonodavstva Europske unije u podru jima upravljanja vodama i gospodarenja otpadom.

Za provedbu sustava nancijskog upravljanja i kontrole Republika Hrvatska uspostavila je novo ustrojstvo koje je de nirano Zakonom o

Karmen Cerar, dipl. ing. građ.

U dostizanju obvezuju ih ciljeva Europa 2020 Hrvatska e imati na raspolaganju Europske strukturne i investicijske fondove za ije korištenje je potrebno prethodno izraditi programske dokumente i pripremiti projekte.

FINANCIJSKA SREDSTVA ALOCIRANA ZA OPERATIVNI PROGRAM OKOLIŠ 2007. ∑ 2013.

Prioritetna os Fond EU sredstva Nacionalna sredstva

Ukupna sredstva

1. OTPADIPA 42 384 906 7 479 693 49 864 599

CF 31 560 000 5 569 412 37 129 412

2. VODEIPA 86 844 853 15 325 568 102 170 421

CF 112 250 000 19 808 824 132 058 824

3. TEHNI KA POMOIPA 2 069 252 366 165 2 434 417

CF 5 990 000 1 057 059 8 059 252

UKUPNO IPA 131 299 011 23 170 426 154 469 437

UKUPNO CF 149 800 000 26 435 294 176 235 294

UKUPNO IPA + CF 281 099 011 49 605 708 330 704 719

I 40 I


Dokument EUROPA 2020. defi nira 11 tematskih ciljeva

1. Ja anje istraživanja, tehnološkog razvoja i inovacija2. Pove anje pristupa, korištenja i kvalitete informacijskih i komunika-

cijskih tehnologija3. Pove anje konkurentnosti malih i srednjih poduze a (za ERDF),

poljoprivrednog sektora (za EAFRD) te ribarskog i akvakulturnog sektora (za EMFF)

4. Podupiranje prijelaza na niskouglji no gospodarstvo u svim sekto-rima

5. Promicanje prilagodbe na klimatske promjene, prevencija i uprav-ljanje rizikom

6. Zaštita okoliša i promicanje u inkovitosti resursa7. Promicanje održivog transporta i otklanjanje epova u klju nim

mrežnim infrastrukturama8. Promicanje zapošljavanja i podupiranje mobilnosti radne snage9. Promicanje socijalne uklju enosti i borba protiv siromaštva10. Ulaganje u obrazovanje, vještine i cjeloživotno u enje11. Ja anje institucionalnih kapaciteta i u inkovite javne uprave

U Republici Hrvatskoj za odre ivanje prioriteta za nanciranje unutar navedenih tematskih ciljeva osnovano je sedam tematskih radnih sku-pina uklju uju i i tematsku radnu skupinu za izradu Ekonomskog pro-grama. Ministarstvo poljoprivrede, Uprava vodnoga gospodarstva su-djelovalo je u radu tematske radne skupine III. koja pokriva tematske ciljeve pod to kom 4., 5. i 6., te tematske skupine VII. koja je bila zadužena za izradu Ekonomskog programa.

Za dostizanje navedenih ciljeva na raspolaganju su slijede i Europski strukturni i investicijski fondovi:

• ERDF – Europski fond za regionalni razvoj• ESF – Europski socijalni fond • CF – Kohezijski fond • EARDF – Europski poljoprivredni fond za ruralni razvoj• EMFF – Europski fond za pomorstvo i ribarstvo

Drugi EU instrumenti:– ERASMUS – HORIZON 2020– PROGRAM ZA DRUŠTVENE PROMJENE I INOVACIJE– LIFE– PROGRAM KREATIVNA EUROPA– CONNECTING EUROPE FACILITY

uspostavi institucionalnog okvira za korištenje strukturnih instrumenata Europske unije u Republici Hrvatskoj – (NN 78/12) i Uredbom o tijelima u sustavu upravljanja i kontrole korište-nja strukturnih instrumenata Europske unije u Republici Hrvatskoj – (NN 97/12).

Uspostavljena struktura relevantna za sektor voda je: • Koordinacijsko tijelo – Ministarstvo regional-

nog razvoja i fondova Europske unije,• Tijelo za reviziju – Agencija za reviziju sustava

provedbe programa Europske Unije, • Tijelo za ovjeravanje – Ministarstvo nancija,• Upravlja ko tijelo – Ministarstvo zaštite okoliša

i prirode,• Posredni ko tijelo razine I – Ministarstvo po-

ljoprivrede,

• Posredni ko tijelo razine II – Hrvatske vode.Pripremljen je i nacionalni sustav pravila koji se sastoji se 16 pravilnika/smjernica koje detaljno opisuju procese koje e sva tijela u sustavu mo-rati provoditi.

Nastavno na pravila/smjernice svako tijelo u sustavu izradilo je svoje priru nike sa detaljnim procedurama koje provodi.

Sve ovo uz uspostavljanje adekvatnog ustroj-stva svakog tijela za obavljanje povjerenih mu zadataka dio je akreditacijskog paketa. Nakon provedbe revizije od strane Hrvatske agencije za reviziju sustava provedbe programa Europ-ske Unije, te revizije od strane revizora Europ-ske komisije sustava, ako zadovolji sve propisa-ne uvijete može dobiti akreditaciju tzv. Conferral of Management. Dobivanje akreditacije uvjet je za povla enje sredstava iz EU fondova.

Paralelno sa ovim procesima odvija se priprema projekata, kao i provedba ugovorenih projekata.

Programsko razdoblje 2014. - 2020.

Za razliku od programskog razdoblja 2007-2013 u programskom razdoblju 2014-2020 korištenje EU fondova uvjetovano je postizanjem konkret-nih rezultata kroz: • Koncentraciju na ciljeve i prioritete strategije

Europa 2020,• Podržavanje integralnog planiranja,• Okrenutost rezultatu – kontrola napretka pre-

ma dogovorenim ciljevima,• Obavezni output indikatori i indikatori rezultata• Ispunjenost prethodnih uvjeta,• Ja anje teritorijalne kohezije,• Pojednostavljenje provedbenih procedura,

procedura prikazivanja troškova i uskla ivanje pravila prihvatljivosti.

Osnovni strateški i programski dokumenti u pro-gramskom razdoblju 2014. - 2020. su:

1. Zajedni ki strateški okvir (Camon Strategic Framework –CSF) - Opsežna investcicijska strategija koja prevodi ciljeve dokumenta Eu-ropa 2020 u klju ne aktivnosti za kohezijske i strukturne fondove, uspostavlja koordina-cijske mehanizme izme u fondova, olakšava teritorijalnu i sektorsku koordinaciju inter-vencija sa drugim relevantnim politikama i instrumentima EU. Zajedni ki strateški okvir prilog je regulativi za strukturne i kohezijske fondove, dakle obvezuju i je.

2. Partnerski ugovor – ugovor izme u EU i svake zemlje lanice kojim se de nira nanciranje iz CSF fondova, a sastoji se od:

analiza razvojnih potreba sa referencom na tematske ciljeve i klju ne aktivnosti iz CSF i ciljeve speci ne za zemlju iz ugovora o pri-stupanju sažetak ex ante evaluacije programa odno-sno opravdanje tematskih ciljeva i indikativnih alokacija iz CSF fondova sažetak glavnih rezultata za svaki EU fond

I 41 I


Okoliš, zaštita prirode i klimatske

promjene

• Izgradnja/dogradnja/rekonstrukcija vo-doopskrbne mreže sa detekcijom i sma-njenjem gubitaka;

• Nabava opreme za vodoopskrbne susta-ve;

• Uvo enje alternativnih izvora energije (bioplin, solarna energija);

• Izgradnja/dogradnja/rekonstrukcija ure-aja za kondicioniranje vode, izgradnja

sustava desalinizacije za osiguranje pit-ke vode za udaljene otoke i udaljena oto na naselja;

• Razminiranje na lokacijama gradilišta.

INDIKATOR REZULTATA: Smanjenje broja stanovnika na malim vodoopskrbnim sustavima izvan sustava kontrole (moni-toringa), te smanjenje broja stanovnika na kojima vodoopskrba ne zadovoljava mikrobiološke i/ili kemijske pokazatelje.

OUTPUT INDIKATOR: Dodatno stanov-ništvo opskrbljeno poboljšanom vodoop-skrbom: • Izgradnja/dogradnja/rekonstrukcija ka-

nalizacijske mreže;• Izgradnja/dogradnja/rekonstrukcija ure-

aja za pro iš avanje otpadnih voda, uklju uju i i opremu;

• Priprema projekata; • Oprema za sustave javne odvodnje; • Rješenja za zbrinjavanje mulja uklju u-

ju i i konsolidaciju regulative izme u re-levantnih sektora;

• Izgradnja postrojenja za obradu mulja uvode i alternativne izvore energije (bi-oplin, solarna energija);

• Izgradnja automatskih monitoring stani-ca za pra enje kvalitete vode.

INDIKATOR REZULTATA: Pove anje broja vodnih tijela u dobrom i vrlo dobrom stanju prema pokazateljima organskog optere enja (BPK5), smanjenje ukupnog godišnjeg optere enja dušikom.

OUTPUT INDIKATOR: Dodatno stanov-ništvo opskrbljeno poboljšanim sustavom odvodnje.

indikativne alokacije po tematskim ciljevima na nacionalnom nivou po EU fondu, kao i uku-pni indikativni iznos za ciljeve klimatskih pro-mjena glavna prioritetna podru ja za suradnju uzi-maju i u obzir makro regionalne i morske strategije horizontalne principe i ciljeve politika za pro-vedbu EU fondova listu programa pod ERDF, ESF i CF sa indika-tivnim alokacijama po fondovima i godinama mehanizme na nacionalnom i regionalnom nivou za osiguranje koordinacije izme u EU fondova i drugih nancijskih instrumenata mehanizme za osiguranje integralnog pristu-pa korištenja EU fondova za teritorijalni razvoj urbanih, ruralnih, obalnih i ribarskih podru ja, te podru ja posebnih teritorijalnih zna ajki integralni pristup za speci na geografska po-dru ja najviše ugrožena siromaštvom ili cilja-ne grupe pod velikim rizikom od diskriminaci-je ili isklju ivanja konsolidirane tablice prekretnica i uspostav-ljenih ciljeva uspostavljenih u programima zajedno sa metodologijom i mehanizmima za osiguranje konzistentnosti kroz programe i fondove sažetak ispunjenja ex ante uvjeta, aktivnosti i rokovi ispunjenja kada nisu ispunjeni prethodna kontrola principa aditivnosti aktivnosti za uklju ivanje partnera i njihova uloga u pripremi Partnerskog ugovora procjena potrebe ja anja kapaciteta uprav-lja kih tijela ili korisnika, te aktivnosti koje e se poduzeti sažetak planiranih aktivnosti i ciljeva u pro-gramima za smanjenje administrativnog tere-ta za korisnike procjenu postoje eg sustava elektroni ke raz-mjene podataka i planirane aktivnosti za do-zvoljavanje razmjene svih informacija izme u korisnika i tijela u sustavu nancijskog uprav-ljanja i kontrole putem elektroni ke razmjene podataka

3. Operativni program je provedbeni dokument uskla en s Partnerskim ugovorom kojim su:

de nirani prioriteti sa speci nim ciljevima, -nancijske alokacije iz EU fondova i nacionalno su nanciranje postavljeni nancijski i output indikatori u od-nosu na postavljene troškove i operacije koje se nanciraju, te indikatori rezultata za prio-ritet opisane aktivnosti poštuju i principe jednako-sti spolova, nediskriminacije i održivog razvoja svaki program treba alocirati indikativan iznos za ciljeve klimatskih promjena.

Aktivnosti koje se trenutno provode u smislu programiranja za programsko razdoblje 2014-2020 u dijelu vodnog gospodarstva su: sudje-lovanje u izradi Partnerskog ugovora (prvi nacrt izra en je u srpnju 2013. godine), te je u tijeku izrada Operativnog programa. Prioriteti vodnog

gospodarstva, te o ekivani indikatori rezultata i output indikatori a vezano za tematske ciljeve 5. i 6. su:

Prilagodba klimatskim promjenama i uprav-ljanje rizicima ∑ rizici od suša, požara i poplava• Radovi na obnavljanju i rekonstrukciji posto-

I 42 I


je ih sustava obrane od poplava uklju uju i i višenamjenske objekte

• Izgradnja infrastrukture obrane od poplava • Izgradnja infrastrukture za melioracijsko na-

vodnjavanje• Izgradnja infrastrukture za sustave melioracij-

ske odvodnje• Razminiranje na lokacijama gradilišta • Uvo enje alternativnih izvora energije (bio-

plin, solarna energija) • Izgradnja/rekonstrukcija hidrometeoroloških i

hidroloških stanica

INDIKATOR REZULTATA: Pove anje teritorija RH sa prihvatljivim rizikom od poplava; smanje-nje površina I i II prioriteta za navodnjavanje na kojima nije osigurano navodnjavanje

OUTPUT INDIKATOR: Broj stanovnika koje ima koristi od obrane od poplava; navodnjava-na površina

Izrada programskih dokumenata prvi je korak u pripremi za korištenje EU fondova. Paralelno sa izradom programskih dokumenata, odno-sno znatno ranije potrebno je krenuti sa pri-premom projekata. Uz navedeno potrebno je kontinuirano raditi na ja anju ljudskih kapaci-teta na svim nivoima. Sve navedeno jedinstve-na je cjelina koja u sinergiji može dati rezulta-te, a to je apsorpcija EU sredstava i dostizanje postavljenih ciljeva u vodnom gospodarstvu. Uspješna provedba IPA programa u vodnom gospodarstvu garancija su da se mogu o eki-vati dobri rezultati i u slijede em programskom razdoblju.

Suma Chakrabartia, predsjednik Europske banke za obnovu i razvoj

(EBRD)

Predsjednik Europske banke za obnovu i razvoj (EBRD) Suma Chakrabartia najavio je u srpnju da e ta banka ove godine u Hrvatsku uložiti 230 milijuna eura. Istaknuo je kako EBRD želi pomo i Hrvatskoj te da su za gospodarski oporavak Hrvatske jako važna ulaganja pa treba u initi sve što se može da se privuku strana ulaganja.

Možemo, kazao je, o ekivati dugoro na ulaganja banke u Hrvatsku. Upravo su objavili novu strategiju EBRD-a koja, uz ostalo, poti e razvoj infrastrukture što je

tako er važno za poticanje hrvatskog gos-podarskog rasta. Najavio je da e mnogo više djelovati na lokalnoj razini. „Vodopri-vreda je podru je u kojem možemo mno-go pridonijeti i lokalnim tijelima pomo i kod iskorištavanja strukturnih fondova EU, primjerice oko otpadnih voda, pro iš ava-nja voda i sli no“, kazao je predsjednik EBRD-a.

Ina e, EBRD je u zadnjih 20 godina u Hr-vatsku ve uložio 2,8 milijardi eura u 152 projekta.

SLIKE


Foto: Antun Cerove ki

I 43 I


INSTITUCIONALNI OKVIR ZA KORIŠTENJE STRUKTURNIH INSTRUMENATA EUROPSKE UNIJE U REPUBLICI HRVATSKOJ

Mojca Lukšić, dipl. ing. građ

Robert Kartelo, dipl. ing. građ.

Jelena Marković, dipl. ing. kem.

Upravlja kom strukturom Operativnog programa Okoliš strukturnih instrumenata Hrvatske vode odre ene su Posredni kim tijelom razine 2 za prioritetnu os 2 Operativnog programa „Okoliš“.

I 44 I

HRVATSKE VODE I Institucionalni okvir za korištenje strukturnih instrumenata Europske unije u RH

Zakonom o uspostavi institucionalnog okvira za korištenje strukturnih instrumenata Europ-ske unije u Republici Hrvatskoj („Narodne no-vine“, 78/12) i Uredbom o tijelima u sustavu upravljanja i kontrole korištenja strukturnih instrumenata Europske unije u Republici Hr-vatskoj („Narodne novine“, 97/12) odre ena je struktura sustava upravljanja i kontrole ko-rištenja strukturnih instrumenata nakon stje-canja punopravnog lanstva Republike Hrvat-ske u Europskoj uniji. Strukturni instrumenti Europske unije koji e se koristiti u Republici Hrvatskoj su: Europski fond za regionalni ra-zvoj, Europski socijalni fond i Kohezijski fond.

Ministarstvo regionalnog razvoja i fondova Europske unije odre eno je koordinacijskim tijelom zaduženim za programiranje, uspo-stavu sustava upravljanja, donošenje pravila, uspostavu sustava integriranog upravljanja in-formacijama (MIS), pra enje provedbe na na-cionalnoj razini i koordinaciju s Europskom Ko-misijom. Agencija za reviziju sustava provedbe programa europske unije (ARPA) odre ena je kao Revizijsko tijelo neovisno od Koordinacij-skog tijela i Tijela za ovjeravanje zaduženo za vanjsku reviziju ispravnosti i u inkovitosti su-stava upravljanja. Ministarstvo nancija odre-eno je kao Tijelo za ovjeravanje koje ovje-

rava izjavu o izdacima i zahtjeve za pla anja prije upu ivanja istih Europskoj Komisiji. Uz navedena horizontalna tijela koja imaju odgo-vornosti za sve Operativne programe za svaki od programa (Promet, Okoliš, Regionalna kon-kurentnost, Razvoj ljudskih resursa) odre ena su Upravlja ka tijela, Posredni ka tijela razine 1 i Posredni ka tijela razine 2.

Operativni program Okoliš za razdoblje 2007-2013 prioritet 2 osigurava okvir za su nanci-ranje projekata sektora voda, projekata ko-jima se postiže uskla enost s Direktivom o pitkoj vodi i Direktivom o komunalnim otpad-nim vodama. Struktura Operativnog programa Okoliš strukturnih instrumenata u potpunosti odgovara strukturi IPA Operativnog programa Okoliš i na taj na in osigurava nastavak ve zapo etih aktivnosti tijekom pretpristupnog razdoblja.

Operativni program Okoliš sastoji se od tri pri-oriteta za koje su odre ene alokacije raspo-

loživih europskih sredstava. Veli ina alokacija po pojedinom prioritetu odre ene su temeljem broja i vrijednosti spremnih projekata koji se mogu provesti do kraja 2016 godine.

Upravlja ka struktura Operativnog programa Okoliš strukturnih instrumenata tako er prati operativnu strukturu IPA Operativnog progra-ma Okoliš; tijela upravlja ke strukture su ista ona koja su do sada bila odgovorna za uprav-ljanje IPA Operativnog programa. Na ovaj na in je osiguran jednostavan na in nastav-ka ve zapo etih aktivnosti u pretpristupnom razdoblju.

Upravlja kom strukturom Operativnog progra-ma Okoliš strukturnih instrumenata Hrvatske vode odre ene su Posredni kim tijelom razine

Tablica 1 OPERATIVNI PROGRAM OKOLIŠ IMA TRI PRIORITETA

S ODREĐENOM ALOKACIJOM RASPOLOŽIVIH EU SREDSTVIMA

Operativni program Okoliš

IPA/CF alokacija (€) 2007. - 2013.

Prioritet 1 (Otpad) 73.994.906

Prioritet 2 (Vode) 199.094.853

Prioritet 3 (Tehni ka pomo ) 8.059.252

UKUPNO: 281.099.011

2 za prioritetnu os 2 Operativnog programa „Okoliš“.

Zakonom o uspostavi institucionalnog okvira za korištenje strukturnih instrumenata Eu-ropske unije u Republici Hrvatskoj („Narodne novine“, 78/12) odre eno je da su Uprav-lja ka tijela u cijelosti odgovorna za uprav-ljanje Operativnim programom koji im je dan u nadležnost. Posredni ko tijelo razine 1 i Posredni ko tijelo razine 2 ustrojavaju se u okviru pojedinog Operativnog programa uko-liko Upravlja ko tijelo pojedinog Operativnog programa prenosi dio svojih funkcija na Po-sredni ko tijelo razine 1 i/ili Posredni ko tijelo razine 2 u kojem slu aju Upravlja ko tijelo za-država punu odgovornost za upravljanje Ope-rativnim programom i obnašanje svih funkcija Upravlja kog tijela. Ukoliko Upravlja ko tijelo ne prenosi dio svojih funkcija na Posredni ko tijelo razine 1 i Posredni ko tijelo razine 2 duž-no ih je samo obavljati.

Upravlja ka tijela odgovorna su za upravlja-nje Operativnim programom. Funkcije koje

Tablica 2 UPRAVLJAČKA STRUKTURA

OPERATIVNOG PROGRAMA

OKOLIŠ

Upravlja ko tijelo

Ministarstvo zaštite okoliša i prirode

Posredni ko tijelo razine

1

Ministarstvo zaštite okoliša

i prirode

Ministarstvo poljoprivrede

Ministarstvo zaštite okoliša

i prirode

Posredni ko tijelo razine

2

Fond za zaštitu

okoliša i energetsku u inkovitost

Hrvatskevode

Središnja agencija

za nanciranje i ugovaranje

(prioritet 1) (prioritet 2) (prioritet 3)

I 45 I


Upravlja ko tijelo obavlja su odre ene lan-kom 9 Zakona o uspostavi institucionalnog okvira za korištenje strukturnih instrumenata Europske unije u Republici Hrvatskoj. Funkci-je, ukratko, uklju uju: odabir projekata koji e se su nancirati europskim sredstvima suklad-no kriterijima odabira Operativnog programa, osiguravanje provjere svih troškova nastalih na odabranim projektima, te stvarni utrošak i njegovu uskla enost s europskim pravilima i nacionalnim pravilima, osiguravanje uspo-stave i uvanje svih informacija na svakom pojedinom projektu o odabiru i troškovima te dostupnost ovih informacija ovlaštenim tije-lima (revizijski trag), osiguravanje i kontroli-ranje trošenja europskih sredstava sukladno europskim pravilima, osiguravanje u inkovi-tog i pravilnog korištenja europskih sredstava te uspostava i kontrola sustava upravljanja na razini Operativnog programa.

Posredni ka tijela razine 1 obavljaju funkcije koje im je prenijelo Upravlja ko tijelo. Funkci-je koje Posredni ko tijelo razine 1 obavlja su odre ene lankom 10 Zakona o uspostavi in-stitucionalnog okvira za korištenje strukturnih instrumenata Europske unije u Republici Hr-vatskoj. Valja naglasiti da navedeni Zakon ne dozvoljava svakom Upravlja kom tijelu da sa-mostalno odre uje koje funkcije želi ili ne želi prenijeti Posredni kom tijelu razne 1, kako to dozvoljava europska regulativa, ve odre uje koje funkcije mora prenijeti u slu aju da se za to odlu i. Na ovaj na in sva Posredni ka tijela razine 1 za sve Operativne programe obavljaju iste funkcije te je na taj na in obavljena stan-dardizacija sustava upravljanja strukturnim instrumentima u Republici Hrvatskoj. Funkcije Posredni kog tijela razine 1, ukratko, uklju u-ju: pripremu i pokretanje poziva za dostavu prijedloga projekata (otvoreni i ograni eni po-ziv), izrada smjernica za prijavitelje projektnih prijedloga za pripremu i procjenu u suradnji s Posredni kim tijelom razine 2, ocjenjivanje i donošenje odluke o odabiru projekata koji e se su nancirati europskim sredstvima, plani-ranje europskih i nacionalnih sredstava u Dr-žavnom Prora unu.

Posredni ka tijela razine 2 obavljaju funkcije koje im je prenijelo Upravlja ko tijelo. Funkci-je koje Posredni ko tijelo razine 2 obavlja su odre ene lankom 11 Zakona o uspostavi in-stitucionalnog okvira za korištenje strukturnih instrumenata Europske unije u Republici Hr-vatskoj. Valja ponovno naglasiti da navedeni Zakon ne dozvoljava svakom Upravlja kom ti-jelu da samostalno odre uje koje funkcije želi ili ne želi prenijeti Posredni kom tijelu razne 2, kako to dozvoljava europska regulativa, ve odre uje koje funkcije mora prenijeti u slu aju da se za to odlu i. Na ovaj na in sva Posred-ni ka tijela razine 2 za sve Operativne progra-me obavljaju iste funkcije te je na taj na in obavljena standardizacija sustava upravljanja

strukturnim instrumentima u Republici Hrvat-skoj. Funkcije Posredni kog tijela razine 2, ukratko, uklju uju: provjeru jesu li su troškovi stvarno nastali na projektima i udovoljavaju li europskim pravilima i nacionalnim pravilima tijekom cijelog razdoblja provedbe i trajanja projekta, sudjeluje s Posredni kim tijelom ra-zine 1 u odabiru projekata, priprema ugovora o su nanciranju odabranih projekata, provje-rava nastale troškove na projektima (provjere na licu mjesta), provjera eventualnih nepravil-nosti na provedbi projekata i izvještavanje o istima ostalim odgovornim tijelima, pra enje napretka projekata i izvještavanje o napretku ostalim tijelima.

Uspostavom institucionalnog okvira, kako je prethodno opisan, stvoreni su preduvjeti za detaljno de niranje sustava. Osnivanjem Me uresorne radne skupine za provedbu pri-premnih aktivnosti povezanih s uspostavom Sustava upravljanja i korištenja sredstava EU (SCF tijela) i detaljnom razradom prethodno opisanih funkcija na svima razinama upravlja-nja stvoreni su preduvjeti za ispunjenje jedne od osnovnih obveza za pridobivanje akreditaci-je Sustava od strane Europske Komisije; izra-

Tablica 3 POPIS PRAVILA ZA UPRAVLJANJE STRUKTURNIM

INSTRUMENTIMA U REPUBLICI HRVATSKOJ

Name of Rules Naziv pravila

01 Eligibility of expenditure 01 Prihvatljivost troškova

02 Conditions for preparation and implementation of the projects

02 Uvjeti za pripremu i provedbu projekata

03 Creation and improvement of the System

03 Uspostava i poboljšanja sustava

04 Forecasting and monitoring 04 Prognoziranje i nadzor

05 Audit trail 05 Revizijski trag

06 Selection of projects and granting assistance

06 Odabir projekata i osiguranje pomo i

07 Project veri cations 07 Provjere projekata

08 Payments 08 Pla anje

09 Certi cation 09 Ovjeravanje

10 Recoveries 10 Povrati

11 Irregularities 11 Nepravilnosti

12 Audits 12 Revizije

13 Information and visibility 13 Informiranje i vidljivost

14 Use of technical assistance 14 Korištenje tehni ke pomo i

15 Strategic planning and programming

15 Strateško planiranje i programiranje

16 Programme evaluation and closure

16 Ocjena i zatvaranje programa

I 46 I

HRVATSKE VODE I Institucionalni okvir za korištenje strukturnih instrumenata Europske unije u RH

de Opisa sustava upravljanja i Organizacijskih strategija razvoja. lanovi Me uresorne radne skupine su predstavnici svih tijela imenova-nih Uredbom o tijelima u sustavu upravljanja i kontrole korištenja strukturnih instrumena-ta Europske unije u Republici Hrvatskoj (SCF tijela). Svako tijelo imenovalo je svog lana i zamjenika lana koji su sudjelovali u radu Radne skupine, pa tako i Hrvatske vode. U raz-doblju od studenog 2012. do sredine travnja 2013. sastanci Radne skupine intenzivno su se održavali (održano je preko 40 sastanaka) s ciljem izrade i usuglašavanja Pravila. Pravili-ma su detaljno ure ena pojedina operativna pitanja upravljanja strukturnim instrumenti-ma. Izra eno je i usuglašeno 16 pojedina nih pravila koja su prihva ena od strane Ministra regionalnog razvoja i Europskih fondova i Mi-nistra nancija. Pri izradi Pravila pomagali su stru njaci iz Litve i Ma arske koji su bili an-gažirani putem Twinning projekta Ministarstva regionalnog razvoja i fondova Europske unije „Ja anje kapaciteta za u inkovito upravljanje sredstvima kohezijske politike EU“.

Usuglašavanjem Pravila na razini svih SFC ti-jela i njihovim usvajanjem od strane nadležnih ministara odre en je Sustav upravljanja struk-turnim instrumentima. Tijekom ovog procesa u kome su sudjelovali predstavnici svih tije-la uklju enih u Sustav osigurano je detaljno razumijevanje svih zahtjeva koji proizlaze iz europske regulative o upravljanju strukturnim instrumentima i njihova primjena u Republici Hrvatskoj u svakom tijelu koje je dio Sustava. Usuglašena Pravila su od svibnja doživjela ne-koliko novih verzija koje su nastale kao poslje-dica izrade ostalih dokumenata i detaljnijom razradom procedura te obavljenim revizijama od strane Revizijskog tijela Agencije za revizi-ju sustava provedbe programa europske unije (ARPA) i revizora Europske Komisije.

Paralelno s ovim procesom, a temeljem do-nesenog Zakona i Uredbe i rasprava vo enih na sastancima Radne skupine izra ivali su se dokumenti temeljni za pridobivanje akredita-cije „Compliance assessmenta“. Opis sustava za pojedina ne Operativne programe i Orga-nizacijske strategije razvoja za svako pojedino SCF tijelo u Sustavu. Opis sustava je doku-ment u kojem se za svaki Operativni program daje detaljan opis na ina upravljanja europ-skim sredstvima, s opisom svih tijela, njiho-vim funkcijama, procedurama, kapacitetima, kontrolama. Organizacijska strategija razvo-ja je dokument kojim se opisuje unutarnje ustrojstvo svakog pojedinog tijela u Sustavu, temeljem preuzetih funkcija ovog tijela te ka-pacitetima kojima ovo tijelo raspolaže.

Nakon izrade Opisa sustava i Organizacij-skih strategija razvoja svako tijelo pristupilo je izradi Priru nika u kojem su na razini tije-la detaljno opisane procedure rada, koje su

uskla ene sa svim prethodno izra enim doku-mentima. Priru nici tijela su tako er do sada doživjeli nekoliko verzija temeljem promjena Pravila.

Cjelokupni institucionalni okvir za korištenje strukturnih instrumenata mora pridobiti akre-ditaciju; tzv. „Compliance assessment“. Mini-starstvo regionalnog razvoja i fondova Europ-ske Unije i Ministarstvo zaštite okoliša i prirode je izra ene dokumente dostavilo Revizijskom tijelu Agenciji za reviziju sustava provedbe programa europske unije (ARPA) i revizorima Europske komisije. Službena dostava dokume-nata i zahtjeva za akreditaciju institucionalnog okvira za Operativni program „Okoliš“, koje-ga su Hrvatske vode sastavni dio planira se od Ministarstva regionalnog razvoja i fondova Europske unije poslati prema Europskoj Komi-siji do sredine rujna 2013. godine. Preduvjet za slanje službenog zahtjeva je pozitivno mi-šljenje Agencije za reviziju sustava provedbe programa Europske Unije (ARPA) o akredita-cijskim elementima, kojih je jedan i unutarnje ustrojstvo i osiguranje potrebnog broja stru -nih zaposlenika. ARPA je u postupku revizije postupaka koje tijela sustava Operativnog pro-grama Okoliš, pa i Hrvatske vode provode radi prilagodbe novoj funkciji. U tu svrhu ARPA je obavila detaljnu provjeru svih izra enih doku-menata te je u srpnju obavila uvodni sasta-nak i raspravu o istima. Ovom revizijom obu-hva ena su bila pitanja organizacije Hrvatskih voda, okvirna pitanja kapaciteta za obavljanje funkcija, pitanje unutarnjih kontrola, razdva-janja dužnosti, procedura i priru nika. Krajem kolovoza ARPA e obaviti daljnju reviziju Hr-vatskih voda Posredni kog tijela razine 2 koja e detaljnije razmatrati pitanje kapaciteta za

obavljanje funkcija. Konkretno revizori e oba-viti pojedina ne razgovore s pojedinim zapo-slenicima Hrvatskih voda, Posredni kog tijela razine 2 radi provjere njihove osposobljenosti za provedbu funkcija. Zaposlenici e uz pozna-vanje institucionalnog ustroja, Pravila, Priru -nika i pojedina nih procedura morati dokaza-ti i ostala potrebna stru na znanja; u slu aju Hrvatskih voda poznavanje relevantnih europ-skih direktiva o vodama i njihovih zahtjeva i na ina provedbe u Republici Hrvatskoj, nacio-nalne zakone o prostornom ure enju i gradnji, javnoj nabavi, FIDIC ugovornim uvjetima, vo-enju projekata, nancijskom upravljanju itd.

Hrvatske vode moraju dokazati da zaposlenici Posredni kog tijela razine 2 imaju potrebna znanja i sposobnosti za provedbu prenesenih funkcija.

Nakon pozitivnog mišljenja ARPE koje je sa-stavni dio službenog zahtjeva za akreditaciju revizori Europske komisije e obaviti svoje re-vizorske misije te e nakon njihovog pozitiv-nog mišljenja do i do odluke Europske komisi-je o davanju akreditacije. Ovime e Europska komisija SFC tijelima Republike Hrvatske, i Hr-

I 47 I


vatskim vodama, dati dozvolu za upravljanje europskim sredstvima; sredstvima poreznih obveznika 28 lanica Europske Unije. O ekiva-no pridobivanje akreditacije je listopad, stude-ni ove godine.

Slijedom obveze iz lanka 10 Uredbe o tijeli-ma u sustavu upravljanja i kontrole korište-nja strukturnih instrumenata Europske unije u Republici Hrvatskoj i akreditacijskih kriterija sva SCF tijela pa i Hrvatske vode „dužne su prilagoditi svoje unutarnje ustrojstvo na na in da, sukladno svojoj ulozi u sustavu, osiguraju ispunjavanje funkcija propisanih Zakonom, uz odgovaraju e razdvajanje dužnosti“.

Hrvatske vode su u pretpristupnom razdoblju i u legislativnom okviru IPA programa obavljale funkciju Provedbenog tijela za prioritetnu os 2 Operativnog programa „Okoliš“. Kako danom pristupa Republike Hrvatske u punopravno lanstvo EU dolazi do zatvaranja IPA programa

i do njegove tranzicije u strukturne instrumen-te, tako je potrebno obaviti i tranziciju sustava upravljanja i kontrole strukturnim instrumen-tima i osigurati funkcioniranje sustava u no-vom legislativnom okviru.

Hrvatske vode su prilagodbu legislativnom okviru za strukturne instrumente obavile na na in da se Jedinica za pripremu i provedbu projekta su nanciranih sredstvima EU tran-sformirala u Sektor za projekte su nancirane sredstvima EU kojega je zada a obavljanje funkcija Posredni kog tijela razine 2 za Opera-

tivni program „Okoliš“ u sektoru voda (priori-tetna os 2), to nije obavljanje poslova odabira i kontrole provedbe projekata su nanciranih sredstvima EU. Isto tako zadaci koje je i do sada obavljao Sektor nancija u okviru IPA programa transformirati e se u nove zadatke koji e odgovarati novim funkcijama Posred-ni kog tijela.

Radi osiguranja ispunjavanja svih funkcija i odgovaraju eg razdvajanja dužnosti Sektor za projekte su nancirane sredstvima EU sa inja-vaju etiri Službe: Služba za odabir projekata, Služba za odobrenje postupaka nabave, Služ-ba za provedbu projekata, Služba za razvoj sustava upravljanja. Sektor za projekte su -nancirane sredstvima EU sa injavaju i referade Sektora u svakom od vodnogospodarskih odje-la. Sektor nancija nastaviti e obavljati poslo-ve u istom okviru unutarnjeg ustrojstva, ali su istome dodani novi zadatci koje Sektor nanci-ja mora obavljati u funkciji Posredni kog tijela.

Upravno vije e Hrvatskih voda je na svojoj sjednici 19. srpnja 2013 godine donijelo iz-mjene Pravilnika o unutarnjem ustrojstvu Hr-vatskih voda kojima su prihva ene prethodno opisane promjene unutarnjeg ustrojstva.

Sektor za projekte su nancirane sredstvima EU nastaviti e s koordinacijom svih aktivnosti u Hrvatskim vodama i prema komunalnim druš-tvima na pripremi i provedbi projekata su nan-ciranih sredstvima EU radi u inkovitog korište-nja europskih sredstava u sektoru voda.

Shema organizacijskog ustroja Hrvatskih voda Posredni kog tijela razine 2 (potreban broj zaposlenika do kraja 2014. godine).

I 48 I

HRVATSKE VODE I Odvodnja i uređaj za pročišćavanje otpadnih voda aglomeracije Čakovec

ODVODNJA I UREĐAJ ZA PROČIŠĆAVANJE OTPADNIH VODA AGLOMERACIJE ČAKOVECMojca Lukšić, dipl. ing. građ.

Petar Peroš, dipl. ing. građ.

Projekt akovec je jedan od projekata koji se namjerava prioritetno su nancirati sredstvima Operativnog programa Okoliš za razdoblje 2007. ‡ 2013.

Priprema projekta zapo ela je 2010. godine kada je ugovorena izrada studija izvodljivo-sti projekta i aplikacija, priprema projektne dokumentacije i ostale tehni ke dokumenta-cije (studije utjecaja na okoliš, itd); u cije-losti nancirano sredstvima Hrvatskih voda. U studenom 2011. zapo ela je procjena pro-jekta od strane JASPERS-a – ista je završe-na u ožujku 2013., kada je izdan „Comple-tion note“; pozitivno mišljenje JASPERS-a kao rezultat procjene projekta. Na projektu su isho eni svi potrebni akti gra enja, sva

Prikaz izgradnje nove i rekonstrukcije postoje e mreže odvodnje.

op inska vije a i vije e grada akovca pot-pisala su pismo namjere kojim se prihva a projekt i su nanciranje projekta od strane jedinica lokalne samouprave, te se projekt smatra spremnim za su nanciranje europ-skim sredstvima. Sredinom 2013. godine pokrenut je postupak ugovaranja izrade dokumentacije za nadmetanje za pet ugo-vora kojima se namjerava provesti projekt. Radne verzije dokumentacije za nadmetanje trebale bi biti izra ene do kraja 2013.

I 49 I


OPIS PROJEKTA

Projekt se sastoji od slijede ih komponenti:

A. Izgradnja nove mreže:• Izgradnja Kolektora uz Veleu ilište u akovcu• Izgradnja Kolektora Hrebec u Šenkovcu• Izgradnja kanalizacije Ksajpa u Šenkovcu• Izgradnja kanalizacije za podsustav Lopati-

nec-Brezje koji uklju uje naselja: Lopatinec, Brezje, Pleškovec i Vu etinec (22,8 km)

• Izgradnja kanalizacije za podsustav Slakovec (28,7 km)

• Izgradnja kanalizacije za podsustav Gornji Hraš an koji uklju uje naselja: Gornji Hra-š an, re an, Macinec i Trnovec (22,7 km)

• Izgradnja kanalizacije za podsustav Puš ine koji uklju uje naselja: Puš ine i Gornji Kur-šanec (15,76 km)

• Izgradnja kanalizacije za podsustav Štefanec (6,7 km)

B. Rekonstrukcija postoje e mreže/dioni-ca:

• Rekonstrukcija Kolektora II (u južnom dijelu akovca i u Ulici Zrinsko-Frankopanskoj)

• Rekonstrukcija Kolektora I+II• Rekonstrukcija nizvodne dionice Kolektora III• Rekonstrukcija kišnog preljeva na Kolektoru I

s dogradnjom retencijskog bazena• Rekonstrukcija kišnog preljeva na Kolektoru

II s dogradnjom retencijskog bazena• Rekonstrukcija kanalizacije u Istarskom na-

selju• Rekonstrukcija dionice Kolektora IV i Indu-

strijskog kolektora u Industrijskoj zoni Istok u akovcu

• Rekonstrukcija dijela kanalizacije u Ulici Ante Star evi a

• Rekonstrukcija dijela kolektora u Preloškoj ulici

• Rekonstrukcija kišnog preljeva na Kolektoru III

• Rekonstrukcija dijela sustava odvodnje Šen-kovec

C. Rekonstrukcija ure aja:• Nadogradnja i rekonstrukcija ure aja za pro-

iš avanje otpadnih voda grada akovca na III stupanj pro iš avanja, kapacitet 75.000 ES s obradom i dispozicijom mulja

D. Sanacija mreže • Sanacija 5 km postoje eg sustava

E. Nova oprema

Plan nabave i provedbe projekta

Planira se da e se sve aktivnosti, koje su po-trebne da bi se moglo zapo eti sa realizacijom planiranih investicija, provesti do sredine 2014.

SLIKE


godine te da bi sama izgradnja bila izvršena do kraja 2016 godine. Projekt se planira provesti kroz pet ugovora: nadzor nad radovima, dva ugovora o gradnji/rekonstrukciji sustava od-vodnje, oba po FIDIC ugovornom predlošku Cr-vene knjige, ugovor o gradnji i projektiranju re-konstrukcije ure aja za pro iš avanje otpadnih voda s obradom i dispozicijom mulja po FIDIC ugovornom predlošku Žute knjige, te ugovor o nabavci opreme za održavanje i upravljanje su-stavom vodoopskrbe i odvodnje.

Rekonstrukcija UPOV-a: 75000 ES, III stupanj pro iš avanja s obradom i dispozicijom mulja

IZVORI FINANCIRANJA REKONSTRUKCIJE SUSTAVA ODVODNJE

SA REKONSTRUKCIJOM UPOV-OM (75.000 ES) NA AGLOMERACIJI

ČAKOVEC

Ukupna vrijednost investicije po sadašnjim ci-jenama procjenjuje se na 36.937.604 EUR.

Cjelokupni prihvatljivi trošak po metodologiji stalnih cijena u godinama izvo enja investicije iznosi 36.937.604 EUR.

DIJELOVI PROJEKTA KATEGORIJA IZVOR FINANCIRANJA % EUR

Gradnja i rekonstrukcija

sustava odvodnje s rekonstrukcijom

UPOV-om (75.000 ES)

na aglomeraciji akovec

Prihvatljivi trošak

Fondovi EU-a EU fondovi 72,05 26.612.066

Nacionalna sredstva

Državne potpore iz:

• Prora un JLS

• Prora un Hrvatskih voda

• Državni prora un

27,95 10.325.538

I 50 I

HRVATSKE VODE I Projekt poboljšanja vodno-komunalne infrastrukture Vukovara

PROJEKT POBOLJŠANJA VODNO-KOMUNALNE INFRASTRUKTURE VUKOVARAMojca Lukšić, dipl. ing. građ.

Projekt Vukovar je još jedan od projekata koji se namjerava prioritetno su nancirati sredstvima Operativnog programa Okoliš za razdoblje 2007. - 2013.

Priprema projekta zapo ela je 2008. godine kroz IPA projekt „Project pipeline for IPA/EU Structural Funds“. Do kraja 2010. godine kroz projekt pripremljena je studija izvod-ljivosti projekta i aplikacija koje su u 85% iznosu su nancirane europskim sredstvima. Tijekom 2010. godine ugovorena je priprema projektne dokumentacije, a tijekom 2011. novelacija studije izvodljivosti i aplikacije; u cijelosti nancirano sredstvima Hrvatskih voda. Na jesen 2011. zapo ela je procjena projekta od strane JASPERS-a – ista je zavr-šena u lipnju 2013., kada je 28. lipnja 2013. izdan „Completion note“ - pozitivno mišlje-nje JASPERS-a kao rezultat procjene pro-jekta. Na projektu su isho eni svi potrebni akti gra enja i riješeni svi imovinsko prav-ni odnosi, sva op inska vije a i vije e grada Vukovara potpisala su pismo namjere kojim se prihva a projekt i su nanciranje projek-ta od strane jedinica lokalne samouprave, te se projekt smatra u potpunost spremnim za su nanciranje europskim sredstvima. Sredi-

nom 2013. godine ugovorena je izrada do-kumentacije za nadmetanje za pet ugovora kojima se namjerava provesti projekt. Radne verzije dokumentacije za nadmetanje trebale bi biti izra ene do kraja 2013.

OPIS PROJEKTA

Projekt se može promatrati kroz tri glavna segmenta:a) Dogradnja i rekonstrukcija vodoop-

skrbnog sustava• Sanacija i rekonstrukcija vodoopskrbnog

sustava Vukovara (21 km)• Izgradnja spojnih cjevovoda za naselja

Vera i Pa etin, (7 km)• Izgradnja vodospreme (3000 m3)b) Dogradnja i rekonstrukcija susta-

va odvodnje otpadnih voda podru ja Aglomeracije Vukovar

Planirana se rekonstrukcija (28.0 km) i proširenje (9.7 km) sustava prikupljanja i

Izgradnja UPOV-a Vukovar za 42.000 ES

UPOV Vukovar “Petri skela”

Obaloutvrda

SLIKE


I 51 I


transporta otpadnih voda grada Vukova-ra, uklju ivo potrebne crpne stanice i ostale objekte na sustavu.

Planira se gradnja sustava odvodnje sa pri-klju enjem na centralni UPOV Vukovar, za naselja Lipova a (4.2 km), Bogdanovci (9.8 km) i Borovo (42.8 km).

c) UPOV Vukovar

Predvi a se izgradnja ure aja III. stupnja pro iš avanja kapaciteta cca 42.000 ES, koncipiranog na SBR postupku pro iš ava-nja s ispuštanjem pro iš enih otpadnih voda u Dunav.

Ciljevi projekta

Tablica 1 VODOOPSKRBNI SUSTAV

Tablica 2 SUSTAV ODVODNJE

Plan nabave i provedbe projekta

Planira se da e se sve aktivnosti, koje su po-trebne da bi se moglo zapo eti sa realizaci-jom planiranih investicija, provesti do sredine 2014. godine te da bi sama izgradnja bila iz-vršena kroz idu a 32 mjeseca, do kraja 2016. godine. Projekt se planira provesti kroz pet ugovora: nadzor nad radovima, dva ugovo-ra o gradnji sustava vodoopskrbe i odvodnje, oba po FIDIC ugovornom predlošku Crvene knjige, ugovor o gradnji i projektiranju ure-aja za pro iš avanje otpadnih voda po FIDIC

ugovornom predlošku Žute knjige, te ugovor o nabavci opreme za održavanje i upravljanje sustavom vodoopskrbe i odvodnje.

Ukupna vrijednost investicije po sadašnjim ci-jenama procjenjuje se na 48.979.797 EUR.

Izvori nanciranja

Tablica 3 IZVORI FINANCIRANJA ZA IZ-GRADNJU SUSTAVA ODVODNJE SA UPOV-OM (42.000 ES) NA AGLO-MERACIJI VUKOVAR

Cjelokupni prihvatljivi trošak po metodologi-ji stalnih cijena u godinama izvo enja inve-sticije iznosi 48.255.002 EUR.

Tablica 1 VODOOPSKRBNI SUSTAV

PROBLEMI NA PODRU JU GLAVNI CILJ OSTALI STRATEŠKI CILJEVI KOJI E SE POSTI I REALIZACIJOM PROJEKTA

Kvaliteta vode na dijelovima sustava ne zadovoljava uvjete Direktive o vodi za pi e 1998/83/EZ

Uskla enje podru ja sa Direktivom 1998/83/EZ

Izgradnjom cca 7 km magistralnih cjevovoda naselja Pa etin i Vera postati e dio sustava vodoopskrbe grada Vukovara.Time e se smanjiti zdravstveni rizici za cca 950 stanovnika.

• Zna ajni gubici vode (35 %) Rrekonstrukcijom cca 21 km

• 10 km je nedovoljnih dimenzija i ne zadovoljavaju hidrauli ke kriterije

• smanjiti gubitke na cca 30% i broj puknu a kako bi se osigurala optimalizacija poslovanja i kako bi se zaštitilo neracionalno crpljenje prirodnih resursa

• 7,8 km su AC cjevovodi • osigurati minimalne hidrauli ke kriterije• 10 km glavnih magistralnih

cjevovoda su pod-kapacitirani i redovito pucaju

• zamijeniti AC cjevovode sa suvremenim materijalima

Indirektni utjecaj na kvalitetu vodoopskrbe za 42.376 ljudi.

Vukovarski vodotoranj je uništen tijekom rata

Gradnjom novog rezervoara kapaciteta 3000 m3 omogu it e rezervni kapacitet za 8 sati što se smatra minimalno potrebnim kapacitetom za gradski sustav, te e se poboljšati pouzdanost i kontinuitet sustava. Indirektni utjecaj na kvalitetu vodoopskrbe za 42.376 ljudi.

Tablica 2 SUSTAV ODVODNJE

PROBLEMI NA PODRU JU GLAVNI CILJ OSTALI STRATEŠKI CILJEVI KOJI E SE POSTI I REALIZACIJOM PROJEKTA

Otpadne vode sa aglomeracije se ispuštaju direktno bez pro iš avanja u recipijent – osjetljivo podru je – Direktiva 91/271/EEZ nije zadovoljena

Uskla enje podru ja sa Direktivom 91/271/EEZ

Otpadne vode generirane od strane 31.518 ljudi e se pro iš avati tre im stupnjem pro iš avanja.

Priklju enost na sustav odvodnje u aglomeraciji 63 %, pokrivenost 66 %

Pove anje priklju enosti na cca 86%, pove anje pokrivenosti na cca 96%. Priklju enje dodatnih 8.400 stanovnika na sustav javne odvodnje dogradnjom i proširenjem sustava odvodnje na periferna naselja aglomeracije.

Dio sustava odvodnje je dotrajao i nedovoljnog hidrauli kog kapaciteta, uz pojavu problema vodopropusnosti

Rekonstrukcijom 28,0 km posti i e se funkcionalan sustav.Indirektni utjecaj na kvalitetu sustava odvodnje za 31.518 ljudi.

Tablica 3 IZVORI FINANCIRANJA ZA IZGRADNJU SUSTAVA ODVODNJE SA

UPOV-OM (42.000 ES) NA AGLOMERACIJI VUKOVAR

DIJELOVI PROJEKTA KATEGORIJA IZVOR FINANCIRANJA % EUR

Rekonstrukcija sustava vodoopskrbe i izgradnja sustava odvodnje s UPOV-om (42.000 ES) na

aglomeraciji Vukovar

Prihvatljivi trošak

Fondovi EU-a EU fondovi 70,62 34.075.951

Nacionalna sredstva

Državne potpore iz:

• Prora un JLS

• Prora un Hrvatskih voda

• Državni prora un

29,38 14.179.051

I 52 I

HRVATSKE VODE I Projekt Sisak ∑ veliki infrastrukturni projekt

PROJEKT SISAK ∑ VELIKI INFRASTRUKTURNI PROJEKTAnđa Čurić-Slunjski, dipl.

ing. građ.

Projekt Sisak - IPA veliki infrastrukturni projekt „Program odvodnje Sisak“ se nancira sredstvima iz Instrumenta pretpristupne pomo i.

UVOD

Projekt Sisak - IPA veliki infrastrukturni projekt „Program odvodnje Sisak“ obuhva a izgradnju glavnih kolektora odvodnje otpadnih voda (oko 8,6 km uklju uju i dva prijelaza ispod rijeke Kupe), 3 retencijska bazena i 4 crpne stanice, projektiranje i izgradnju ure aja za pro iš a-vanje otpadnih voda III. stupnja pro iš ava-nja i kapaciteta 60 000 ES, nabavu opreme za inspekciju i održavanje sustava odvodnje te konzultantske usluge nadzora nad provedbom Projekta. Ukupna procijenjena vrijednost Pro-jekta je 32.705.686 EUR. Projekt se nancira sredstvima iz Instrumenta pretpristupne pomo-i: doprinos iz IPA-e je 21.769.037 EUR, zajma

Europske banke za obnovu i razvoj (EBRD): 9.000.000 EUR, te nacionalnog doprinos: 1.936.649 EUR.

POKRETANJE, PRIPREMA I RAZVOJ PROJEKTA

Grad Sisak pokrenuo je niz projekata ure e-nja komunalne infrastrukture te donio odluke o osnivanju poslovnih zona, kao što su «Ko-munalna zona» i «Poduzetni ka zona» za koje postoji poduzetni ki interes, a u vlasništvu su Grada. Tako se uz potporu Europske banka za obnovu i razvoj (EBRD) krenulo sa pripremnim aktivnostima kako bi se projekt odvodnje i pro-iš avanja otpadnih voda grada Siska mogao

prijaviti za su nanciranje sredstvima EU.

Mandatno pismo je potpisano 23.8.2006. izme-u grada Siska i EBRDa za realizaciju projekta

odvodnje i pro iš avanja otpadnih voda grada Siska. Sukladno preuzetim obvezama, EBRD je putem tvrtke Ramboll iz Danske sa suradnici-ma izradio i u rujnu 2007. godine predstavio nacrt kona nog izvješ a studije izvodljivosti i programa izrade projekta „Kanalizacijski su-stav Siska“. Ovim projektom je, izme u osta-log, analizirano postoje e stanje, postoje a projektna dokumentacija, planovi razvoja i potrebe Grada. Predloženo je koncepcijsko rješenje kanalizacije te prioritetne investici-je. Utvr eno je da se potrošnja vode u gradu i industriji zna ajno smanjila, tako da je sva dotadašnja dokumentacija predimenzionirala sustav odvodnje i njegove objekte, a posebno ure aj za pro iš avanje otpadnih voda. Na-glašena je potreba cjelovite analize i izrade projekta ure aja za pro iš avanje otpadnih voda zajedno sa svom prate om infrastruk-turom, ure enjem okoliša, vode i ra una o lošim geomehani kim karakteristikama tere-na. U tom smislu je preloženo optimaliziranje

mikrolokacije ure aja kao i drugih kapitalnih objekata sustava.

Paralelno je i tvrtka Steinbacher-Consult niz Njema ke (donacija Bavarske vlade) izradila studiju izvodljivosti projekta otpadnih voda gra-da Siska. Ovaj projekt je tako er analizirao do-sadašnje projekte i postoje e stanje. Detaljno je razmotrio hidrauli ko funkcioniranje glavnih elemenata sustava, analizirao je varijante pro-iš avanja otpadnih voda grada Siska s prijed-

logom optimalne varijante. Ista je predstavlja-la osnovu za izradu studije utjecaja na okoliš i idejnog projekta za lokacijsku dozvolu.

Projekt je potom 2007. godine uvršten u Opera-tivni program zaštite okoliša, a u daljnje razvi-janje uklju ile su se i stru ne osobe iz Sisa kog vodovoda d.o.o., Sisak Projekata d.o.o., Hrvat-skih voda i tadašnjeg Ministarstva regionalnog razvoja, šumarstva i vodnoga gospodarstva.

U 2008. godini izra ena je, nakon niza usu-glašavanja, revidirana dokumentacija kojom je de niran obuhvat i naziv Projekta „Program odvodnje Sisak“. Potom je u svibnju 2009. godine, nakon procesa nacionalnog prihva a-nja (Sisa ki vodovod d.o.o, Grad Sisak, Hrvat-ske vode, Ministarstvo regionalnog razvoja, šumarstva i vodnoga gospodarstva i Ministar-stvo zaštite okoliša, graditeljstva i prostornog ure enja) u koordinaciji Središnjeg državnog ureda za razvojnu strategiju i koordinaciju fon-dova Europske unije (SDURF) cjelovita Apli-kacija za prijavu projekta na propisanom pri-javnom obrascu poslana Europskoj komisiji na prihva anje.

Nastavno se donosi ukratko kronologija postu-panja u procesu prihva anja projekta „Program odvodnje Sisak“.• 8.5.2009. god. Operativna struktura predaje

Komisiji veliki projekt „Program pro iš avanja otpadnih voda Siska“.

• 31. svibnja 2010. godine potpisan zajam Eu-ropske banke za obnovu i razvoj (EBRD) za zatvaranje nancijske konstrukcije projekta.

• 5.8.2010. god. na zahtjev Komisije predaje dora enu prijavu projekta.

• 7.7.2011. god. revidirana je dora ena prijava projekta.

• 30.1.2012. god. Komisija je donijela Odluku br. C(2012) 375 kojom se odobrava nancijski doprinos iz IPA-e projektu „Program pro iš a-vanja otpadnih voda Siska“.

• 11.09.2012. god potpisan je Dvostrani spo-razum o projektu izme u Vlade Republike

I 53 I


Hrvatske i Europske komisije vezan uz su -nanciranje velikog projekta „Program pro i-š avanja otpadnih voda Siska“

Pored navedene pripreme projekta: uskla iva-nja svih bitnih elemenata tehni ke i studijske dokumentacije, trebalo je ishoditi i sve dozvole za gradnju te riješiti sve imovinsko –pravne od-nose na podru ju obuhvata projekta. Isho eno je 8 lokacijskih dozvola, 7 gra evinskih dozvola, odnosno potvrda glavnog projekta. Isho enje dozvola su koordinirale osobe iz Sisak projekta d.o.o. (tvrtke koju je Grad Sisak osnovao za po-trebe kvalitetne pripreme projekta), dok je rje-šavanje imovinsko-pravnih odnosa koordinirano od strane Stru nog povjerenstva (imenovanog od strane Ministra tadašnjeg Ministarstva regi-onalnog razvoja, šumarstva i vodnoga gospo-darstva).

OPIS LOKACIJE PROJEKTA I GLAVNI PROBLEMI:

Grad Sisak sjedište je Sisa ko-moslava ke žu-panije udaljeno oko 50 km jugoisto no od Za-greba. Važno je prometno vorište uklju uju i i rije ni promet (rije na luka). Grad Sisak (admi-nistrativno podru je) broji 52.233 stanovnika, dok grad Sisak (urbano podru je) broji 37.491 stanovnika.

Sisak je star preko 2000 godina i bogat je arhe-ološkim nalazištima. On je gospodarsko, indu-strijsko, prometno i kulturno središte županije. Smješten je na jugozapadnom rubu Panonske nizine, na ravni arskom prostornu, unutar slo-ženog hidrografskog vorišta na kojem se su-sre u tokovi triju rijeka: Odre, Kupe i Save. Rijeke imaju malen pad, meandriraju i tok im je spor. Varijacije vodostaja rijeke Save su izra-zito velike, a kod rijeke Kupe još i ve e. Trima rijekama grad je podijeljen u tri cjeline; Sisak Stari, Sisak Novi i Galdovo.

Sisak Stari smješten je izme u Kupe i Save na aluvijalnoj ravni visine oko 100 m nadmorske visine.

Zeleni brijeg (Zgmajne) smješten je sjevero-zapadno od Siska Starog.

Sisak Novi nalazi se u zadnjem meandru rijeke Kupe.

Galdovo (najniži dio grada Siska) nalazi se na lijevoj obali Save.

POSTOJE E STANJE VODOOPSKRBE I ODVODNJE NA PODRU JU OBUHVATA PROJEKTA

Sisa ki vodovod d.o.o., Sisak, upravlja su-stavom vodoopskrbe i odvodnje i vlasništvu je Grada Siska i okolnih op ina (Martinska Ves, Sunja i Lekenik).

Sustav vodoopskrbe na gradskom podru ju ini više od 440 km cjevovoda s gotovo 22.000 pri-klju aka donosno 96% ku anstava u gradu je priklju eno na vodoopskrbnu mrežnu.

Sustav odvodnje grada Siska sastoji se od više zasebnih podsustava s ispustima u rijeku Kupu, Savu i Odru. Postoji devet podsustava koji vodu ispuštaju putem devet ispusta: 1 u Odru, 2 u Savu i 6 u Kupu. Najve i podsustav je podru je Položaj grada Siska u Sisa ko-moslava koj županiji

Položaj Siska izme u Kupe i Save

I 54 I


starog grada. Izgradnja sustava po ela je 1946. godine. Projektiran je i izgra en mješoviti su-stav odvodnje. Izgra eno je 77 km kanalske mreže, od toga je 22 km glavne i 55 km se-kundarne mreže. Kanalska mreža pokriva 75% podru ja grada Siska, a postotak stanovništva priklju en na sustav odvodnje je 55%.

Veliki industrijski kompleksi samostalno rje-šavaju odvodnju otpadnih i oborinskih voda i samo su dijelom priklju eni na javni kanaliza-cijski sustav i to pretežito u centru grada. Indu-strijske otpadne vode se lokalno pro iš avaju u krugu pojedinih pogona i cjelina prije upuštanja u vodne resurse.

PROJEKT „PROGRAM ODVODNJE SISAK“

Projekt nosi naslov „Program izgradnje kanali-zacije Sisak “ i sastoji se od sljede ih dijelova:

A) ODVODNJA OTPADNIH VODA

B) PRO IŠ AVANJE OTPADNIH VODA

C) OSTALO (Nabava opreme i nadzor nad izvo enjem radova)

Neki od ispusta u samom gradu Sisku

U gra evinskome smislu, Projekt se sastoji od 4 gra evinske cjeline.

Zapušteno i obraslo zemljište oko 750 m SZ od naselja Crnac Rijeka Sava 150 m SI od lokacije.

Ravan teren nadmorskih visina 96,5 do 99 mnm JZ dio lokacije ure aja mo varan teren.

PROVEDBA PROJEKTA

Hrvatske vode kao provedbeno tijelo potpisa-lo je sa Sisa kim vodovodom d.o.o. kao kraj-njim korisnikom EU pomo i Ugovor o provedbi projekta, u kojem su navedeni na ini proved-be projekta, me usobne obveze tijekom iz-gradnje i nakon izgradnje objekata. Isto tako potpisan je i Ugovor o su nanciranju projek-ta izme u nadležnog Ministarstva, Hrvatskih voda, Grada Siska i Sisa kog vodovoda d.o.o, kojim su se de nirali na ini i obveze u su -nanciranju projekta.

Hrvatske vode su imenovale Voditelja projekta, a Grad Sisak i Sisa ki vodovod d.o.o. pomo ni-ke voditelja projekta.

Lokacija UPOV-aProjektirani UPOV

I 55 I


Sustav odvodnje grada Siska

Objava natje aja

Natje ajna dokumentacija za potrebe proved-be projekta napravljena je sukladno proce-durama i predlošcima. „Practical Guide to contract procedures for EC external actions” (PRAG). Natje ajna dokumentacija imala

je sve uvjete, formu i sadržaj de nirane u PRAG pravilima, a po FIDIC ugovornim pred-lošcima te je uvažila smjernice za nabavu EBRD-a, sve speci nosti nacionalnog zako-nodavstva, a posebice Zakona o prostornom ure enju i gradnji. Izra eno je i objavljeno

I 56 I


pet paketa natje ajne dokumentacije. Jedan od njih je i paket natje ajne dokumentacije za dva prijelaza ispod rijeke Kupe, koje je suklad-no zahtjevima Komisije EU potrebno ugovoriti zasebno, kao jedan ugovor po tzv. FIDIC yellow book ugovornom predlošku.

Ocjena ponuda

Po objavi natje aja i podnošenju ponuda od strane potencijalnih ponuditelja slijedilo je razdoblje ocjenjivanja ponuda, tako er po procedurama PRAG-a, od strane Ocjenjiva -kog povjerenstva. U ocjenjiva ko povjeren-stvo su, osim predstavnika Hrvatskih voda, bili uklju eni i predstavnici Ministarstva po-ljoprivrede te predstavnici krajnjeg korisni-ka Sisa kog vodovoda d.o.o. Rad povjeren-stva je stalno nadziran od strane Delegacije Europske unije uz suglasnost EBRD-a. Po odobrenju Izvješ a Ocjenjiva kog povjeren-stva pristupilo se fazi ugovaranja.

Ugovaranje

Ugovaranje se tako er provodi po propisa-nim procedurama Europske unije uz sugla-snost EBRD-a. Provedba projekta zapo ela je potpisivanjem Ugovora za nadzor nad ra-dovima, da nadzor kao FIDIC Engineer bude angažiran prije Izvo a a radova, a završit e potpisivanjem ugovora za izgradnju dva

prijelaza ispod rijeke Kupe.

Do kraja kolovoza 2013. Godine potpisani su sljede i Ugovori:

1. Nadzor nad projektiranjem i izgrad-njom, vrijednost ugovora: 1.391.500 EUR,

2. Dobava opreme-CCTV kamera, vrijed-nost ugovora: 125.000 EUR,

3. Dobava opreme- visokospecijalizirano vozilo, vrijednost ugovora: 465.000 EUR,

4. Izgradnja ure aja za pro iš avanje otpadnih voda, vrijednost ugovora: 10.175.000 EUR,

5. Izgradnja sustava odvodnje, vrijed-nost ugovora: 12.654.763,03 EUR.

Za Izgradnju prijelaza ispod rijeke Kupe (dva prijelaza) natje ajni postupak je otvoren, a po-nude se zaprimaju do 09.09.2013. O ekuje se potpisivanje ugovora do kraja listopada 2013. godine.

ZAKLJU AK

Priprema i provedba infrastrukturnih proje-kata klju na je za postizanje ciljeva Strate-gije upravljanja vodama, Plana upravljanja vodnim podru jem i obveza proizašlih iz uskla ivanja nacionalne legislative s Eu-ropskom, odnosno Plana provedbe vodno-komunalnih direktiva. Kako je za navedenu provedbu potrebno osigurati znatna nov-ana sredstva, nezaobilaznim se pokazuje

korištenje sredstava iz EU fondova. Prijava projekata za su nanciranje sredstvima EU složen je, dugotrajan i zahtjevan proces. Za uspješnu pripremu i prijavu projekata potre-ban je znatno ve i angažman od dosadaš-njeg i ozbiljniji pristup na svim razinama, kako konzultantskih i projektantskih tvrtki, tako i lokalnih i državnih institucija.

Provedbom projekta „Program odvodnje Si-sak“ formirat e se cjeloviti sustav odvodnje i pro iš avanja otpadnih voda. Poveziva-njem razli itih elemenata postoje eg susta-va odvodnje u jedinstveni sustav unaprijedit e se i energetska u inkovitost. Zaustavit e

se ispuštanje nepro iš enih otpadnih voda u rijeke, poboljšat e se kvaliteta voda Save, Kupe i Odre, smanjit e se mogu nost za-ga ivanja podzemnih voda i zaštitit e se prirodna ravnoteža recipijenta i njemu gra-vitiraju ih površina.

PROJEKT "PROGRAM ODVODNJE SISAK"

Gra evinska cjelina WW 1:

Transportni kolektor IIIb "Školska-ure aj" 3,55 kn DN 1200 mm

Retencijski bazen RB 14, volumena 870 m³

Retencijski bazen RB 15, volumena 190m³

Crpna stanica (CS-15A) kapaciteta 371 1/s

Gra evinska cjelina WW 2:

Ure aj za pro iš avanje otpadnih voda kapacitet 60.000 ES III stupanj pri iš avanja. Recepijent rijeka Sava

Gra evinska cjelina WW 3 Crpno retencijski kompleks Galdovo Kaptolsko:

Crpna stanica za sanitarne vode (CS 11) - 236 1/s

Crpna stanica za oborinske vode (CS 13)- 2500 1/s

Retencijski bazen - Galdovo, V=200 m³

Tla ni kolektor TK II, duljine 259 m, promjera 400 mm

Prijelaz ispod rijeke Kupe- TK II, promjera (400 mm) - 182 m

Gra evinska cjelina WW 4 Sustav odvodnje naselja Zeleni Brijeg:

Retencijsko-rasteretni kolektori (300 - 1200 mm) - Odranska - 1650 m

Retencijsko-rasteretni kolektori (1000 - 2000 mm) - Zeleni Brijeg - 1590 mm

Rekonstrukcija mehani ke i elektro opreme (pove anje kapaciteta) crpne stanice Odranski most

Spojni kolektor sustava odvodnje naselja Zeleni Brijeg s kolektorom La arska (315 mm) - 1069 m

Prijelaz ispod rijeke Kupe- TK II (400 mm) - 306 m

SLIKE


Projekt "Program odvodnje sisak" po gra evinskim cjelinama


I 57 I

USPJEŠNO ZAVRŠEN VELIKI PROJEKT “UNUTARNJE VODE”

Željko Bukša

Veliki projekt „Unutarnje vode“, za iju su provedbu bile

zadužene Hrvatske vode, uspješno je završen 30. lipnja ove godine. Cilj projekta bilo je poboljšanje vodoopskrbe, odvodnje i zaštite od poplava u slivovima Save, Drave i Dunava.

Za provedbu projekta “Unutarnje vode” osigu-rano je ukupno 105 milijuna eura. Novac je u okviru programa suradnje Me unarodne banke za obnovu i razvoj (IBRD) i Republike Hrvatske osiguran na temelju ugovora o zajmu i ugovora o projektu potpisanih 12. lipnja 2007. Vrlo po-voljnim zajmom te banke osigurano je 100 mili-juna eura, a preostalih pet milijuna eura osigu-rale su Hrvatske vode iz svojih izravnih prihoda. Od ugovorenih 100 milijuna eura zajma ukupno je, iako su ostvareni svi planirani ciljevi, iskori-šteno 92,91 milijun eura, dakle 92,91 posto za tu namjenu predvi enog novca. Naime, zajam od 100 milijuna eura dogovoren je na temelju po etnog plana nabave. No, kada su kasnije provedeni svi natje aji nabave i ispla eni svi na terenu obavljeni poslovi pokazalo se da se dobrim poslovanjem uspjelo ostvariti sve pred-vi eno i uštedjeti više od sedam milijuna eura.

„Zato nije ni udo da je zadnja misija Svjetske banke (WB), koja je bila u Hrvatskoj 24. lip-nja ove godine, ocijenila da je to najuspješni-ji projekt u koji su oni uklju eni u Hrvatskoj u vodoprivrednom sektoru, a možda i op enito. Provedbu projekta ocijenili su ocjenom 4+ (ras-pon ocjena je od 1 do 5) što pokazuje njihovo zadovoljstvo obavljenim“, kaže Marko Vesel i , voditelj Jedinice za provedbu projekta „Unutar-nje vode“ koju su, kao provedbena agencija, osnovale Hrvatske vode.

O PROJEKTUProjekt je imao dvije komponente: Tehni ku pomo (A) za koju je bilo predvi eno pet mi-lijuna eura i Ulaganja (B), za što je bilo pred-vi eno 100 milijuna eura. Prva komponenta (A) sastojala se od tri potkomponente: Potpora pristupu Europskoj uniji (A1), Potpora provedbi Projekta (A2) i Institucionalno ja anje komunal-

Suvremeni ure aj za pro iš avanje otpadnih voda u Dugom Selu. Arhiva: DUKOM d.o.o., Dugo Selo

I 58 I

HRVATSKE VODE I Uspješno završen veliki projekt “Unutarnje vode”

nih poduze a (A3), a u okviru komponente A potpisano je ugovora ukupne vrijednosti devet milijuna eura.

Tehni ka pomo (A)U sklopu prve potkomponente (A1) HV su kao nacionalno tijelo uklju ene u provedbu aktivno-sti u državi vezanih s ispunjavanjem direktiva EU-a i apsorpciju fondova EU-a. U tu su svrhu provodile Strategiju upravljanja vodama, koja uklju uje ja anje institucija i pripremu pro-jekata koji e ispunjavati uvjete za dobivanje sredstava od EU-a ili iz drugih izvora. Prihvat-ljivi izdaci za nanciranje IBRD-a uklju ivali su: institucionalno ja anje u HV i tadašnjem Mini-starstvu poljoprivrede, šumarstva i vodnog gos-podarstva za provedbu Strategije upravljanja vodama i pripremu projekata koje bi nancirala EU i drugi izvori. Zajmom banke nancirane su studije izvedivosti i ostala dokumentacija po-trebna za isho enje lokacijskih i gra evinskih dozvola, kao i natje ajna dokumentacija.Drugu potkomponentu (A2) provodile su HV. Prihvatljivi izdaci za nanciranje uklju ivale su sljede e konzultantske usluge: pripremu skupi-ne od tri programa ulaganja koje je nancirala IBRD (potkomponenta 2a), odnosno pripremu studija izvodivosti, osiguravanje potrebnih gra-evinskih i ekoloških dozvola, te pripremu na-

tje ajne dokumentacije. Prihvatljivi izdatci bili su i ispunjavanje zahtjeva Projekta za nancij-sko upravljanje i nabavu i zaštitne mehanizme (okoliš i otkup zemljišta), stru ni nadzor-obrana od poplava, priprema projektnih izvješ a i pri-prema godišnjih revizorskih izvješ a. Tre u potkomponentu (A3) koristila su komu-nalna poduze a koja su bila korisnici Projekta. Prihvatljivi izdaci za Banku uklju ivali su nan-

Izgra en ure aj za pro iš avanje otpadnih voda u Ogulinu. Arhiva: Vodovod i kanalizacija d.o.o., Ogulin

Ure aj za pro iš avanje otpadnih voda u Iloku u funkciji. Arhiva: Komunalije d.o.o., Ilok

I 59 I


ciranje sljede ih konzultantskih usluga: pripre-mu studija izvedivosti i druge dokumentacije potrebne za lokacijske i gra evinske dozvole, uklju uju i idejno rješenje, kona no rješenje i ocjene u inka na okoliš; pripremu natje ajne dokumentacije; gra evinski nadzor za rado-ve pod podkomponentom B1; mjere za pove-anje radne u inkovitosti i poboljšanje usluga

za potroša e (poduzimanje mjera za smanje-nje komercijalnih gubitaka vode i poboljšanje nancijskog položaja komunalnog poduze a); podnošenje izvješ a HV-u o napretku projekta; te ankete potroša a (na po etku i na kraju pro-vedbe projekta).

Ulaganja (B)Druga komponenta projekta „Unutarnje vode“ – Ulaganja (B) imala je dvije potkomponente: Ulaganja komunalnih poduze a (B1) i Obrana od poplava (B2). U okviru prve potkomponen-te (B1) potpisani su ugovori ukupne vrijednosti 81,6 milijuna eura, a u okviru druge (B2) ugo-vori ukupne vrijednosti 11,8 milijuna eura.U sklopu prve skupine ulaganja Virovitica je po-ve ala obuhvat kanalizacije, Sjeverna Baranja je poboljšala obuhvat vodoopskrbe, a Ogulin je pove ao obuhvat kanalizacije i izgra en je ure aj za pro iš avanje otpadnih voda. Ta prva skupina ulaganja bila je pripremljena i pregle-dana kroz japansku darovnicu Fonda za politiku i razvoj ljudskih resursa (PHRD). Darovnicu su vodile HV, a izgradnja je zapo ela 2008. godine. U sklopu PHRD darovnice realizirana je i druga skupina ulaganja za koju su napravljene studije izvedivosti. Ulaganja su zapo ela krajem 2008. i po etkom 2009. Na podru ju Davor-Nova Gra-diška poboljšan je obuhvat vodoopskrbe kao i u Slavonskoj Podravini. Našice su pove ale obu-hvat kanalizacije i dobile ure aj za pro iš ava-nje otpadnih voda, a regija južne Baranje pove-ala je obuhvat kanalizacije.

Za tre u skupinu ulaganja je 2009. ugovorena studija izvedivosti, a ulaganja su zapo ela u 2010. Vukovar je pove ao obuhvat kanalizaci-je, u Iloku je izgra en ure aj za pro iš avanje otpadnih voda, a pove ani obuhvat kanalizacije i ure aje za pro iš avanje otpadnih voda dobili su Ivankovo, Otok i Komletinci te Cerna. U 2009. predložena je izrada studije izvedivo-sti sustava odvodnje i pro iš avanja otpadnih voda grada Dugo Selo i op ine Rugvica. Studija je pripremljena u 2010., a ulaganja su zapo ela 2011. U toj etvrtoj skupini ulaganja je za Dugo Selo i Rugvicu pove an obuhvat kanalizacije i iz-gra en ure aj za pro iš avanje otpadnih voda. Druga potkomponenta (B2) – Obrana od po-plava, dala je potporu provedbi mjera obrane od poplava na slivovima rijeka Save, Drave i Dunava, a uklju ivala je nanciranje projekata saniranja i proširenja nasipa i kanala kojima se pospješio obuhvat upravljanja poplavama. Pro-vedenim ulaganjima kapacitet retencije Lonjsko polje za zadržavanje poplavnih voda pove at e

se dvostruko, sa 400 milijuna prostornih metara na 800 milijuna prostornih metara, tako e se smanjiti opasnost štete od poplava na nizvod-nim podru jima. Izme u 2007. i 2011. napravljena je sanacija sjevernog nasipa ime je od visokih poplavnih voda zašti ena autocesta Zagreb-Lipovac i po-ljoprivredno zemljište sjeverno od autoputa. Izgra en je dio južnog nasipa u mo varnom po-dru ju Lonjskog polja te preljevni objekti u Pa-lanjeku i Jezeru koji su potrebni za upravljanje vodama i korištenje sustava. Tako er je saniran nasip u Trebarjevu Desnom i Martinskoj Vesi, što je bilo potrebno jer su postoje i nasipi bili stari pa je postojao rizik od njihovog urušava-nja. To je uklju ivalo i izgradnju zaštitnog zida koji štiti obližnje ku e. Napravljena je i sanacija te nadvišenje postoje eg lijevog savskog nasipa na dionici Gunja – Rajevo Selo (km 14+020,92 do km 24+608), a u Baranji je saniran i rekon-struiran nasip Drava – Dunav.

ZA KRAJ...Vesel i isti e da je ve ina poslova na terenu predvi eni projektom „Unutarnje vode“ zavr-šen. Do po etka srpnja ove godine dobili smo oko 80 posto potrebnih uporabnih dozvola za iz-gra ene objekte, a preostale još ekamo uglav-nom zato što do rujna traju probni radovi ure-aja. Zato o ekujemo da emo najkasnije do

kraja godine imati sve uporabne dozvole za sve objekte izgra ene u sklopu projekta „Unutarnje vode“, kaže Marko Vesel i .

Izgra eni ure aj u Našicama u sklopu PHRD darovnice. Arhiva: Hidroinženjering d.o.o., Zagreb

I 60 I

HRVATSKE VODE I Uspješno završen veliki projekt “Unutarnje vode”

Iz Izvješ a o provedbi tog velikog projek-ta vidljivo je da su premašeni njegovi izvorno postavljeni ciljevi. Naime, zahvaljuju i velikim uštedama koje su ostvarene tijekom provedbe projekta na izvo a kim ugovorima, pove an je opseg ranije predvi enih radova jer je dio ušte-enog novca iskorišten za izgradnju dodatnih

vodoopskrbnih cjevovoda i kolektora. Ukupnu vrijednost takvih dodatnih poslova Vesel i pro-cjenjuje na oko 10 milijuna eura.Ina e, Uprava Hrvatskih voda odobrila je pro-jekt 30. svibnja 2007. godine, a na snagu je stupio 29. sije nja 2008. Posebna Jedinica za provedbu projekta osnovana je tek 2009., a službeno je zatvoren 31. prosinca 2012. Do tada su, naime, završeni svi radovi na terenu, a preostalih šest mjeseci do završetka projek-ta 30. lipnja 2013.odobreno je za završavanje pravnih i nancijskih poslova. Iz toga je vidljivo da smo sve planirane ciljeve umjesto u pret-hodno planiranih pet godina uspjeli realizirati za nešto više od tri godine što je veliki uspjeh, isti e Vesel i . To im je, napominje, olakšala i injenica da su na 150 natje aja za izbor izvo-a a gra evinskih radova te još dosta za kon-

zultantskih usluga imali službeno samo dvije žalbe. Projekat se provodio prema smjernicama IBRD-a koje isklju uju primjenu Zakona o jav-noj nabavi, a što je bilo predvi eno u ugovo-ru koji je Vlada RH potpisala s Me unarodnom bankom za obnovu i razvoj. Zajam IBRD-a je bio razvojno infrastrukturni. Ugovoreni rok otplate je 15 godina s po ekom od pet godina, kamata EUR LIBOR plus 0,22 do 0,35, 0,25 posto (na neiskorišteni iznos) troš-kovi rezervacije sredstava, po etni troškovi pri-preme zajma 0 posto, a dogovoreno je da se troškovi nanciranja zajma (interkalarna kama-ta) tijekom izgradnje pripisuje glavnici. Prema odluci Vlade Republike Hrvatske povrat zajma e se nancirati: 45 do 70 posto (u pro-sjeku do 50 posto ukupnog zajma) novcem iz državnog prora una, 25 posto izvornim prihodi-ma Hrvatskih voda i 5 do 30 posto sredstvima

krajnjih korisnika, ovisno o nancijskim mogu -nostima jedinica lokalne samouprave koje su obuhva ene projektom. Nakon uspješnog završetka tog velikog projekta name e se pitanje što e biti s posebnom Jedi-nicom za njegovu provedbu i u nju uklju enim stru njacima. - U toj Jedinici za provedbu projekta „Unutarnje vode“ radilo je ukupno 10 zaposlenika Hrvatskih voda. Iako je taj projekt u cijelosti završen 30. lipnja ove godine, odmah nakon njegovog služ-benog zatvaranja 31. prosinca 2012. Hrvatske vode su pokrenule novi veliki projekt gradnje i nanciranja vodno-komunalno infrastrukture preko Centralne europske banke i Europske in-vesticijske banke. Svaka od te dvije banke dala je zajam od po 75 milijuna eura što zna i da je predvi eno ukupno ulaganje od 150 milijuna eura, odgovara Vesel i . Provedba projekta trajat e od 1. sije nja ove godine do 30. lipnja 2016. Budu i da je Hrvat-ska u me uvremenu, od 1. srpnja, postala la-nica Europske unije, provedbe natje aja ne e koristiti smjernice banaka, kakve su postojale kod realizacije projekta „Unutarnje vode“, nego e se sve raditi po hrvatskom Zakonu o javnoj

nabavi i ostalim našim zakonima uskla enim s europskim propisima. Ministarstvo nancija je bankama ve poslalo dokumentaciju o obav-ljenim prvim radovima pa ekaju da im odobre prvu tranšu zajma vrijednu 21 milijun eura. Pripremljeni su ve i dokumenti za odobrenje druge tranše zajma koja e biti oko 40 milijuna eura. Taj novi projekt je svojevrsni nastavak projekta „Unutarnje vode“ jer e se graditi vodno-komu-nalna infrastruktura za vodoopskrbu i odvodnju, te ure aji za pro iš avanje pitke vode i otpadnih voda na podru ju cijele Hrvatske. Jedina razlika je što u ovaj projekt nisu uklju eni objekti za zaštitu od štetnog djelovanja voda kakvih je bilo u prethodnom. No, Hrvatske vode su osnovale i posebnu Jedinicu koja e provoditi projekte za-štite od štetnog djelovanja voda.

Suvremeni ure aj za pro iš avanje otpadnih voda u Dugom Selu. Arhiva: DUKOM d.o.o., Dugo Selo

I 61 I


Razgovor s voditeljicom GVL-a

UVJET ZA AKREDITACIJU ISPUNJEN PRIJE ROKA

Željko BukšaGlavni vodnogospodarski laboratorij (GVL) Hrvatskih voda dobio je nedavno Potvrdu o akreditaciji prema normi HRN EN ISO/IEC 17025:2007 za podru je uzorkovanja i ispi-tivanja voda, kao dokaz organizacijske i teh-ni ke osposobljenosti laboratorija te zado-voljavanja strogih kriterija i zahtjeva normi za kvalitetnu provedbu analiti kih ispitiva-nja. GVL je tom akreditacijom stekao me u-narodno priznanje te povjerenje u sigurnost i kvalitetu ispitivanja, ali i ispunio zakonsku obavezu i preporuku europskih direktiva iz podru ja ispitivanja i zaštite voda.

To je bio povod za razgovor s mr.sc. Mari-jom Marijanovi Raj i , voditeljicom GVL-a, a razgovarali smo i o novostima koje im donosi ulazak Hrvatske u Europsku uniju, planovima za razvoj GVL-a, kvaliteti pitke i

vode u vodotocima i podzemlju, te drugim aktualnim pitanjima.

• Je li GVL prvi puta dobio tu akre-ditaciju i je li akreditiranje pove-zano s ulaskom Hrvatske u Europ-sku uniju?

Akreditaciju smo dobili prvi puta. To je po-vezano s ulaskom Hrvatske u Europsku uni-ju i s uskla ivanjem nacionalne legislative s europskom. Ve u pravilniku o uvjetima za obavljanje djelatnosti uzimanja uzoraka i is-pitivanje voda, koji je 2011. donio ministar poljoprivrede, uvjet je bio da laboratoriji koji rade ispitivanja površinskih, podzemnih i otpadnih voda budu akreditirani do 2016. godine što je potvr eno i u novom pravilni-ku donesenom ove godine. Ponosni smo da

Mr. sc. Marija Marijanovi Raj i , voditeljica GVL-a

I 62 I

HRVATSKE VODE I Razgovor s mr. sc. Marijom Marijanović Rajčić, voditeljicom GVL-a

smo mi to uspjeli obaviti puno prije propisa-nog roka.

• Je li GVL jedini laboratorij s ta-kvom akreditacijom u Hrvatskoj ili ih ima još?

Laboratoriji zavoda za javno zdravstvo ta-ko er imaju takve akreditacije. Oni su s tim po eli puno ranije jer su ih na to ob-vezivali propisi. Naime, takav uvjet je ve duže predvi en u Pravilniku o zdravstvenoj ispravnosti vode za pi e.

• Stru njaci to znaju, ali u široj javnosti nije dovoljno poznato što kod kontrole voda radi GVL, što laboratoriji zavoda za javno zdravstvo, a što laboratoriji lokal-nih vodovoda?

GVL je prije svega osnovan za ispitivanje površinskih voda i time se najviše bavimo, a manjim dijelom i ispitivanjem podzemnih voda. Laboratoriji zavoda za javno zdravstvo su, kada govorimo o ispitivanju voda, zadu-ženi prije svega za ispitivanje zdravstvene ispravnosti vode za pi e ali prema ugovoru rade i za Hrvatske vode jer naš GVL zbog svojih nedovoljnih kapaciteta još ne može pokriti sva potrebna ispitivanja u monito-ringu voda. Vodovodi kao 'proizvo a i' vode moraju svakodnevno kontrolirati kvalitetu vode koju puštaju u svoje vodoopskrbne su-stave pa ve i vodovodi imaju vlastite labo-ratorije, a za manje vodovode analize vode rade laboratoriji zavoda za javno zdravstvo. Službeno i vode ve ih vodovoda kontroliraju zavodi za javno zdravstvo.

Glavni vodnogospodarski laboratorij Hrvatskih voda nedavno je dobio akreditaciju kao potvrdu osposobljenosti i ispunjavanja strogih kriterija i normi za kvalitetno analiti ko ispitivanje voda.

• Kakve novosti u vašem poslu do-nosi ulazak Hrvatske u Europsku uniju? Pove ava li vam to opseg i koli inu posla?

Kako su pripreme za ulazak Hrvatske u EU potrajale tako nam se ve godinama postu-pno pove avao obim posla i uvodili pokaza-telji koje za odre ivanje kvalitete voda pro-pisuje EU. No, sada emo zbog ulaska u EU morati u naše analize uvesti neke pokazate-lje koje dosad nije radio nitko u Hrvatskoj. Sada je na našem laboratoriju da, vezano uz kontrole površinskih i podzemnih voda, razvijemo te metode i po nemo ih primje-njivati što je naša obveza prema europskim i s njima uskla enim hrvatskim propisima. Ukratko, što se ti e pove avanja opsega po-sla trend je ve godinama poprili no uzla-zan. Koliko nas pove anje još o ekuje zasad je teško re i jer još nije složen program mo-nitoringa za sljede u godinu ali o ekujemo daljnje pove anje posla.

• Neminovno se i zbog toga name e pitanje kakvi su planovi za razvoj GVL-a što se ti e prostora, opre-me i kadrova?

U dijelu GVL-a smještenom u Šibeniku, gdje radi Služba za ispitivanje kopnenih površin-skih voda Jadranskog vodnog podru ja, ne-što je ve napravljeno jer je rekonstruiran dio prostora koji sada treba dodatno opremi-

Uzorci voda u postupku laboratorijskih ispitivanja

I 63 I


ti, a pove an je i broj zaposlenih. U Zagrebu je planirano preseljenje GVL iz postoje eg prostora na zagreba kom Žitnjaku u novi i ve i prostor u Hruš ici. To podrazumijeva i potrebu zapošljavanja novih stru njaka te nabave nove opreme. No, bez obzira na to morat emo brzo zaposliti više biologa jer je monitoring bioloških pokazatelja po europ-skoj legislativi jako proširen i tu su zahtje-vi veliki. Cijela investicija u novi laboratorij u Hruš ici trebala bi završiti 2015. godine. U tijeku je novelacija projekata pa je teško preciznije govoriti o ukupnoj vrijednosti in-vesticije. Nakon preseljenja u Hruš icu GVL e raditi u novoj zgradi i puno boljim uvje-

tima.

• Nedavno ste nabavili novi, viso-ko so sticirani ure aj za kontrolu vode. O kakvom ure aju je rije i što vam sve omogu ava?

Radi se o teku inskom kromatografu veza-nim s masenim detektorom i Q-TOF siste-mom koji smo dobili krajem prošle godine i jako smo sretni što smo ga uspjeli naba-viti. Taj ure aj e nam prije svega pomo i u otkrivanju nepoznatih tvari u našim vo-dama kako bi mogli utvrditi ega stvarno sve ima u njima. Naime, propisi odre uju razne pokazatelje koje treba odre ivati, a nitko ne zna što još možemo na i u voda-ma jer jasno je da industrija i poljoprivre-da uvijek, nažalost, idu ispred zaštite voda.

Osim toga, taj e ure aj pomo i i u kvanti-tativnom odre ivanju poznatih tvari u vrlo niskim koncentracijama što s dosadašnjom opremom nismo mogli. Zato s velikim zani-manjem o ekujemo rezultate prvih kontrola voda pomo u tog novog, vrhunskog ure a-ja. On e pridonijeti i unaprje enju komplet-nog monitoringa kako ne bi radili ono što je uvijek ispod granica detekcije i što stvarno ne dokazujemo, nego ono što stvarno radi probleme u vodotocima.

• Nužnih ulaganja nema bez dovolj-no novca, posebno iz povoljnih izvora. Je li GVL ve koristio bes-povratni novac iz europskih pret-pristupnih fondova i imate li neke projekte koji bi se nakon ulaska Hrvatske u EU mogli nancirati iz puno ve ih strukturnih i kohezij-skih fondova?

Upravo je vrhunski ure aj iz prethodnog pi-tanja, vrijedan oko 300.000 eura, nabavljen iz druge komponente europskog pretpri-stupnog IPA 2009 programa. Da dobivanje novca iz europskih fondova nije brzo ni jed-nostavno ukazuje i podatak da smo pripre-mu tog projekta po eli još 2008. godine, a ure aj je stigao krajem 2012. U okviru prve komponente IPA programa Pomo u tranzici-ji i ja anje institucija organiziran je Twinning projekt za implementaciju Direktive o one i-š enju uzrokovanom ispuštanjem odre enih opasnih tvari u vodni okoliš i Okvirne direk-tive o vodama. U tom je projektu laboratorij tako er sudjelovao i pripomogao nam je u dobivanju akreditacije prema normi HRN EN ISO/IEC 17025:2007. Taj projekt je EU su -nancirala s oko 700.000 eura.

Iako planova nikad ne manjka zasad GVL još nema neki konkretan projekt koji bi kandidi-rali za nanciranje iz europskih strukturnih i kohezijskih fondova. No, uvijek nam treba novca za nabavu nove opreme jer je ve i dio opreme na kojoj radimo stara desetak godi-na. A to je vrijeme kada bi postoje u trebalo zamijeniti novom i boljom opremom.

Me utim, ti se dosad uobi ajeni rokovi kori-štenja opreme skra uju. Tako sam nedavno ula da u Austriji ovlašteni serviseri nakon

sedam godina ne e više servisirati takve ure aje za analize kvalitete voda jer jam-e njihov servis samo sedam godina. Zato

su se ve pojavili trgovci koji kupuju takve rabljene ure aje i prodaju ih u manje ra-zvijene zemlje iji propisi dopuštaju njihovo korištenje ili se takvi stari ure aji koriste za dijelove.

• Je li me u uvjetima za dobivanje akreditacije kakvu ste nedavno dobili propisano i koju sve opre-

Rad stru njaka na visokoso sticiranom ure aju

I 64 I

HRVATSKE VODE I Razgovor s mr. sc. Marijom Marijanović Rajčić, voditeljicom GVL-a

mu morate imati te njena maksi-malna starost?

Za akreditaciju si sami propisujemo koje emo metode akreditirati i o tome ovisi koju

sve opremu i koliko kvalitetnu moramo ima-ti. Naš GVL je akreditiran prema normi HRN EN ISO/IEC 17025:2007 koja ne uvjetuje da oprema mora biti nova ili njenu starost ali kod dobivanja ili obnavljanja akreditacije morate dokazati da s opremom kojom ras-polažete možete kvalitetno napraviti sve što treba.

• Ova je godina proglašena godinom me unarodne suradnje vezane uz vode. Kakva je vaša suradnja sa susjednim državama u monitorin-gu voda?

Suradnja u monitoringu voda s Ma arskom uspostavljena je još u bivšoj državi i nastav-ljena nakon osamostaljivanja Hrvatske pa se uspješno provodi ve pedesetak godina na Dravi, Muri i Dunavu. To radi naš GVL u suradnji s ma arskim laboratorijem iz Pe-uha. Dva puta godišnje radimo zajedni ko

uzorkovanje voda tih rijeka i uspore ujemo rezultate, a ostale mjesece tijekom godine vodu tih rijeka kontroliramo naizmjeni no. Razmjenjujemo rezultate i tako zajedni ki kontroliramo i ocjenjujemo kakvo u vode.

Sa Slovenijom je zajedni ki monitoring us-postavljen 1998. godine. Odvija se na Dravi, Savi, Kupi, Dragonji i Sutli s time da se na

Savi i Dravi zajedni ko uzorkovanje radi e-tiri puta godišnje, a na ostalim rijekama dva puta. Dogovoreno je prošle godine da svaka država kvalitetu voda ocjenjuje na temelju svojih nacionalnih propisa i onda se uspore-uju dobiveni rezultati ocjene.

Sve te aktivnosti odvijaju se u okviru ko-misija za suradnju u vodnom gospodarstvu, odnosno njihovih potkomisija za kakvo u voda. Budu i da su Slovenija, Ma arska i Hrvatska lanice EU, nacionalni propisi su identi ni za ocjenu kemijskog stanja voda, ali ne i ekološkog. Naime, kod bioloških i osnovnih zikalno-kemijskih pokazatelja svaka država ima slobodu odre ivanja vla-stitih standarda. Suradnja u monitoringu voda s nizvodnim državama (Bosna i Hercegovina i Srbija) na-žalost još nije uspostavljena. S BiH je potpi-san sporazum o suradnji, ali zajedni ki mo-nitoring još nije pokrenut dok sa Srbijom još ne postoji ni sporazum o suradnji.

• Imaju li susjedne države nacio-nalne laboratorije za vode kao što je GVL i sura ujete li s njima?

Ma arski laboratorij iz Pe uha s kojim sura-ujemo nije njihov glavni nacionalni labora-

torij za vode poput našeg GVL-a jer su takvi laboratoriji u Ma arskoj pri inspektoratima za zaštitu okoliša, a u Sloveniji pri Agenciji za zaštitu okoliša, a u provedbi monitoringa voda tako er koriste i laboratorije zavoda za javno zdravstvo.

• Kao istaknuta stru njakinja su-djelujete u izradi podzakonskih propisa o kontroli voda. O kojim je sve propisima rije i kakve naj-važnije promjene donose?

Ove godine je provedeno de nitivno uskla-ivanje hrvatskih propisa s europskima. Do-

nesena je Uredba o standardima kakvo e voda koja je sada puno više uskla ena s europskom Okvirnom direktivom o vodama i ostalim propisima nego što je bila pret-hodna. Najviše novosti donijela je u ocijeni ekološkog stanja voda, dok je kod kemij-skog stanja novosti puno manje. Donesen je i Pravilnik o grani nim vrijednostima emi-sija otpadnih voda. U njemu je proširen broj pokazatelja koji se mogu ispitivati ovisno o vrsti industrija. Novi je i Pravilnik o poseb-nim uvjetima za obavljanje djelatnosti uzi-manja uzoraka i ispitivanje voda, vezan uz rad laboratorija. I taj je propis proširen zbog prenošenja europske legislative.

• Je li to no da su hrvatske rijeke i more, kako to esto pokazuju razne analize, me u naj iš ima u Europi te gdje je stanje najbolje i najlošije?

Mr. sc. Marija Marijanovi Raj i , voditeljica GVL-a

I 65 I


Slažem se s takvom ocjenom jer generalno možemo re i da su naše vode i more dobre kvalitete. No, me u vodotocima uvijek ima ra-zlike pa su neki jako isti, a drugi malo manje. Lošije su kvalitete manji vodotoci, uglavnom u Slavoniji, i to ljeti kad su visoke temperature i niski vodostaji uz konstantan dotok otpad-nih voda jer je u takvim nepovoljnim uvjetima smanjeno njihovo razrje ivanje i mogu nost samopro iš avanja. Dalmatinske rijeke su uglavnom iste i nemaju takvih pritisaka. Pro-blemi koji nastaju zbog ispuštanja otpadnih voda postupno se rješavaju gradnjom ure aja za njihovo pro iš avanje i proširenjem susta-va za prikupljanje otpadnih voda.

• Kakvo je stanje s podzemnim vo-dama, posebno onima koje se ko-riste za vodoopskrbu? Naime, u medijima se dosta esto mogu na i tvrdnje o njihovoj ugroženosti. Je li rije o pretjerivanju ili ponekad ima razloga za zabrinutost?

Postoje problemi s kvalitetom podzemnih voda, ali voda koja do e u sustav javne vo-doopskrbe je pod kontrolom i ne dvojim da je kvaliteta te vode dobra. Dosta problema, na primjer, zbog otpadnih voda ima na za-greba kom podru ju na lijevoj obali Save zbog ega je dosta starijih vodocrpilišta zatvoreno. Problema s nitratima ima u va-raždinskom podru ju ali su u me uvremenu riješeni što se ti e vodoopskrbe. U Slavoniji se u podzemnim vodama pojavljuje prirodno

prisutan arsen, ali se voda pro iš ava prije distribucije u vodoopskrbne sustave.

• Je li aširana voda kvalitetnija od one iz javnih vodoopskrbnih su-stava, kako neki tvrde?

Ne bih se s tim složila jer smatram da je sva voda iz naših javnih vodoopskrbnih sustava kvalitetna i da nema potrebe kupovati aši-ranu vodu koja je k tome i puno skuplja od one iz vodovoda.

• Na kraju, ne možemo zaobi i ni sudjelovanje stru njaka GVL-a u raznim edukativnim akcijama Hr-vatskih voda.

Uvijek smo se rado uklju ivali u sve aktiv-nosti Hrvatskih voda i van našeg osnovnog posla npr. u razne edukativne projekte, predstavljanja djelovanja Hrvatskih voda, a s malim pokretnim laboratorijem ve tri godine sudjelujemo u projektu „Lijepa naša Sava“ gdje mnogi iskoriste priliku da kroz mikroskop i na druge na ine doznaju ega sve ima u vodama. Na taj na in educiramo i odrasle i djecu o važnosti voda i njiho-vog o uvanja jer svi mi stvaramo tvari koje mogu štetiti vodama. Važnost takvog infor-mativnog i edukativnog djelovanja te potre-bu što bolje komunikacije s javnoš u isti e i EU pa emo i ubudu e nastojati dati što ve i doprinos takvim korisnim projektima i akcijama.

SLIKE

Marija Vizner

Stru njaci provode analize uzoraka u GVL

I 66 I

AKTUALNO I Retencija Piljevačka glava

Retencija Piljeva ka glava je smještena u dolini potoka Piljeva ka glava, zapadno od ceste Našice- akovo u neposrednoj blizini mjesta Podgora , op ina Podgora .

Vodotok Piljeva ka glava izvire oko 2 km uzvodno od naselja Podgora , te nakon 12,8 km toka utje e u vodotok Dubovik. U gor-njem dijelu svog toka vodotok nije reguli-ran i stavljen u funkciju drenažnog kanala poljoprivrednog zemljišta, a korito je obra-slo i slabo proto no. Osim malog kapaciteta korita, u samom mjestu Podgora na vodo-toku se nalazi i niz mostova i propusta koji otežavaju evakuaciju velikih voda u nizvod-ne recipijente što uzrokuje esta plavljenja površina i objekata u naselju Podgora . Juž-no od ceste Našice- akovo vodotok protje-e neposredno uz stambene i gospodarske

objekte te regulacija korita u smislu širenja protjecajnog pro la nije mogu a. Retencija Piljeva ka glava se formira uzvodno od ceste Našice- akovo i dimenzionirana je tako da osigura nizvodno podru je od poplava uz is-puštanje protoka koje može prihvatiti korito vodotoka.

Brana Piljeva ka glava ostvaruje retenciju kojom se omogu ava prihvat 50 godišnjeg vodnog vala uz ispuštanje kroz evakuacijsku gra evinu Qti=0,4 m3/s. Sigurnost brane od prelijevanja velikih voda preko krune brane osigurana je za pojavu vodnog vala 1.000 godišnjeg povratnog perioda.

Dragica Hajpek, dipl. ing. građ.

RETENCIJA PILJEVAČKA GLAVABrana ima homogeni popre ni presjek sa centralnim koso položenim drenom te širo-kim potpornim zonama od glinovitih mate-rijala koje osiguravaju vododrživost brane. Nalazište glinovitog materijala za uzvodnu i nizvodnu potpornu zonu formira se na po-dru ju budu e retencije. Pokos na nizvodnoj strani bit e zašti en humusiranjem i zatrav-ljenjem.

Evakuacijska gra evina smještena je na naj-nižem dijelu doline potoka Piljeva ka glava i predstavlja prodor kroz tijelo nasute brane, a objedinjuje preljev i temeljni ispust. Os gra evine izmaknuta je 10 m u desno od osi postoje eg korita da bi se izbjeglo temelje-nje na lošijem tlu postoje eg korita.

Evakuacijska gra evina je betonska gra e-vina projektirana kao propust. U uzdužnom smjeru gra evina se konstruktivno sastoji od tri cjeline - najuzvodniji uljevni dio s gru-bom rešetkom, kao prvi dio, na kojeg se na-stavlja taložnica, kao drugi dio. Tre i dio ini evakuacijska gra evina, koja se koncepcijski sastoji od ulaznog dijela koji se proteže od po etka uzvodnog pokosa do krune brane. Na ulaznu gra evinu nastavlja se središnji dio koji je širine krune brane, a nadsvo en je betonskom plo om preko koje je penjali-cama omogu en pristup gra evini sa krune brane. Ovaj dio u popre nom je smjeru toka vode pregra en betonskim zidom s otvorom u dnu zida, promjera 35 cm, koji omogu ava

Pogled na dolinu Piljeva ke glave, kolovoz 2013.

I 67 I


SLIKEDragica Hajpek

funkcioniranje ove gra evine kao temeljnog ispusta. Vrh zida predstavlja preljevni prag, a sigurno funkcioniranje preljeva osigurano je odmakom donjeg ruba betonske plo e mosta oko 0,7 m iznad razine 1.000 godiš-nje velike vode, ime je omogu en prolaz granja i debala koje bi bujica mogla nanijeti sa sliva uzvodno od retencije. Na središnji dio, nizvodno se nastavlja zajedni ko slapi-šte preljeva i temeljnog ispusta i proteže se od krune brane do najnizvodnije to ke po-kosa brane.

Ispred ulazne gra evine smještena je talož-nica s grubom rešetkom. Grubom rešetkom se sprje ava unos krupnijeg otpadnog ma-terijala u taložnicu.

Preljev je projektiran kao slobodni preljev. Dimenzioniran je tako da osigura sigurnost objekta kod nailaska vodnog vala 1.000 go-dišnjeg povratnog razdoblja uz istovremeno ispuštanje vode kroz temeljni ispust.

Kruna preljeva smještena je na koti 121,80 m n.m. što je maksimalni vodostaj u reten-ciji kod nailaska vodnog vala 50 godišnjeg povratnog razdoblja, budu i da je uvjet da se taj vodni val u potpunosti transformira kroz temeljni ispust.

Izgradnjom brane Piljeva ka glava prekida se lokalni pristupni put. Kako bi se osigurala nesmetana prometna komunikacija i nakon izgradnje brane izvodi se izmještanje po-stoje eg puta u duljini od oko 217 m. Pro-jektirana je prometnica širine kolnika 3,0 m sa obostranim bankinama, a kolni ka kon-strukcija se predvi a izvesti od drobljenog

kamenog materijala. Na podru ju retencije, prometnica je u visinskom smislu projektira-na tako da ne bude ugrožena kod pojave ve-likih voda petogodišnjeg povratnog perioda.

Os evakuacijske gra evine izmaknuta je 10 m u desno od osi postoje eg korita te je zbog toga potrebno izmjestiti i urediti korito potoka Piljeva ka glava na podru ju reten-cije te nakon slapišta evakuacijske gra e-vine. Na podru ju retencije predvi eno je izmještanje i ure enje potoka u duljini od oko 103,0 m. Nakon slapišta evakuacijske gra evine formira se novo korito se u duljini od oko 40 m.

Pogled na evakuacijsku gra evinu u izgradnji, kolovoz 2012.

Pogled na evakuacijsku gra evinu, kolovoz 2013.

I 68 I

AKTUALNO I Čuvajte svoj Dunav!

ICPDR

ČUVAJTE SVOJ DUNAV!

Što je Zajedni ko istraživanje Dunava? Zajedni ko istraživanje Dunava 3 (ZID3) je naj-ve a rije na istraživa ka ekspedicija ove vrste u svijetu u 2013. godini - Me unarodnoj godini suradnje na podru ju voda Ujedinjenih naroda. ZID3 katalizira me unarodnu suradnju svih 14 glavnih podunavskih zemalja i Europske komi-sije. Zajedni ko istraživanje Dunava održava se svakih šest godina – ZID1 održan je 2001., a ZID2 2007. godine.U razdoblju od šest tjedana, od 13. kolovoza do 26. rujna, brodovi ZID3 putuju nizvodno Du-navom, kroz 10 zemalja, sve do njegove delte. ZID3 koordinira Me unarodna komisija za za-štitu rijeke Dunav (ICPDR). Me unarodni tim od 20 znanstvenika odgovoran je za uzorkovanje, obradu uzoraka, analize na brodovima, kao i sve istraživa ke aktivnosti. Vode i laboratoriji diljem Europe provode ke-mijske analize. Korporacijski partneri, kao što su Coca-Cola System i Donauchemie, podrža-vaju ZID3 nancijskim doprinosima, ali i dije-ljenjem svojih spoznaja o upravljanju vodama iz perspektive privatnog sektora. Javna doga-anja i web stranica www.danubesurvey.org

omogu ava svima da se uklju e u ZID3.

Zašto je Zajedni ko istraživanje Dunava tako važno? Podunavske zemlje potpisale su 1994. godine Konvenciju o zaštiti rijeke Dunav u svrhu zajed-ni kog upravljanja vodama u slivnom podru ju rijeke Dunav. Okvirna direktiva o vodama EU, koju podržavaju sve lanice ICPDR-a, stupila je na snagu 2000. godine. Okvirnom direktivom o vodama zahtijeva se da površinske vode postignu ‘dobro kemijsko i ekološko stanje’ do 2015. godine, što u osnovi zna i da bi vode trebale biti iste i osiguravati

SLIKEICPDR

dobre uvjete, poput putova za migraciju riba i staništa koja e omogu iti zdrav život biljnih i životinjskih vrsta. Ovom se direktivom zahtije-vala i izrada prvog Plana upravljanja rije nim slivom do 2009. godine, te utvr ivanje mjera koje treba poduzeti kako bi se postiglo op enito dobro stanje do 2015. godine.ZID1 i ZID2 osigurali su klju ne informacije koje su pomogle utvrditi glavne probleme u re-giji i njihove uzroke, te doprinijele, u Podunavlju i u EU, pri donošenju odluka o odabiru pravih mjera za rješavanje problema. ZID3 nastav-lja prijašnje radove u svrhu utvr ivanja je li se stanje voda poboljšalo ili pogoršalo, stoga što zemlje ve primijenjuju neke od klju nih mjera. Rezultati e biti neposredno uklju eni u sljede-i Plan upravljanja slivom rijeke Dunav, kao i u

Zajedni ki program mjera koji e biti usvojeni koncem 2015. godine.ZID3 podiže i svijest o zaštiti voda i radu ICPDR-a na upravljanju rije nim slivom i održivom razvoju u slivu rijeke Dunav putem aktivnog komuniciranja, odnosa s medijima i javnim do-ga anjima za vrijeme trajanja ekspedicije.

Što se testira, i kako?Ekspediciju se vodi s dva broda. Srbijanski Ar-gus, koji je bio glavni brod-laboratorij tijekom prva dva istraživanja, nedavno je obnovljen i ima instrumente poput centrifuge, aparata za prosijavanje, mikroskopa, inkubatora i hlad-njaka. Rumunjski Istros je istraživa ki brod za obalna i rije na podru ja sa šest kabina, labora-torijem i blagovaonicom. Uz ovo, dva austrijska plovila, Wien i Meßschiff IV, sudjeluju u uzorko-vanju ribe. Uzrokovanje se provodi na ukupno 68 lokacija, u prosjeku na jednoj ili dvije lokacije dnevno. Sve posude za uzorkovanje su pripremljene, ozna ene i ukrcane prije istraživanja. Za svako mjesto uzrokovanja potrebno je otprilike etiri sata. Mnogi uzorci se analiziraju na samim bor-dovima, dok se ostali šalju laboratorijima širom Europe koji sudjeluju u istraživanju.Uzorkovanjem na postajama ZID3 može se uzi-mati do pet razli itih vrsta uzoraka – voda, sedi-ment, biologija, raspršene esti ne tvari i biota (ribe). Stru njaci provode brojne analize u po-trazi za životinjama i biljkama, od ve ih školjka-ša do mikroskopskih bakterija, kao i kemijskim i opasnim tvarima. Oni prate zikalno-kemijske pokazatelje poput temperature, otopljenog ki-sika i pH, te radioaktivne one iš iva e. Studija hidromorfoloških karakteristika uklju uje aktiv-nosti poput analize sedimenta, izrade inventara luka, pješ anih sprudova i šljun anih obala, te mjerenja brzine vode. Za pra enje riba oda-brane su 32 lokacije. Ribe se prikupljaju elek-

I 69 I


tro-ribolovom, pri kojemu se samo omamljuju. Riba s rije nog dna uzorkuje se elekti ciranom povla nom mrežom. Stru njaci na brodovima tako er uzimaju uzroke riblje krvi i jetre za po-trebe toksikološke analize.

Rezultati ZID1 i ZID2U slu aju ZID1, pozitivni nalazi uklju ivali su vi-soke razine biološke raznolikosti i rijetkih vrsta. Negativni rezultati izazivali su zabrinutost zbog organskog i mikrobiološkog one iš enja, teških metala, nafte s brodova, pesticida i kemikalija. U slu aju ZID2, nalazi su ponovo potvrdili kako suradnja me u podunavskim zemljama dono-si pozitivne rezultate, i napredak u odnosu na ZID1 postignut je na mnogim podru jima. Pri-mjerice, kakvo a vode se op enito poboljšava-la, iako je ovo zahtijevalo ulaganje dodatnih na-pora. U dijelovima sliva rijeke Dunav plivanje je bilo mogu e, ali ne svugdje. Riba se mogla jesti bez zdravstvenih rizika, iako su bila potrebna daljnja istraživanja koncentracija žive. Uz to, Dunav je još uvijek imao zna ajne prirodne po-pulacije biljaka i životinja, a velika su podru ja i dalje bila u dobrom prirodnom stanju. ZID3 nastavlja s uzorkovanjem, analizom i ocjenom mnogih istih lokacija i pokazatelja kao što je to bio slu aj kod ZID1 i ZID2. Nadamo se da e rezultati ponovo potvrditi da suradnja u slivu donosi dobre rezultate, i da su vode i život u njima sve zdraviji i sigurniji za sve.

Javna doga anja i kontaktiPovežite se sa Zajedni kim istraživanjem Duna-va 3! Podrobne informacije o javnim doga anji-ma navedene su u nastavku, a stalna ažuriranja s brodova ZID3 mogu se na i na web stranici www.danubesurvey.org.

Javna doga anja održavaju se na devet podu-navskih lokacija: 14. kolovoz: Regensburg, Njema ka20. kolovoz: Be , Austrija22. kolovoz: Gabcikovo, Slova ka27. kolovoz: Budimpešta, Madžarska1. rujan: Vukovar, Hrvatska5. rujan: Beograd, Srbija17. rujan: Ruse, Bugarska23. rujan: Vilkovo/Izmail, Ukrajina26. rujan: Tulcea, Rumunjska

U cilju obavještavanja šire javnosti o Zajedni -kom istraživanju Dunava 3, ZID 3 (Joint Danu-be Survey 3), najve oj me unarodnoj rije noj istraživa koj ekspediciji u svijetu 2013. godine u koordinaciji Me unarodne komisije za zaštitu rijeke Dunav (ICPDR), Ministarstvo poljoprivre-de i Hrvatske vode organiziraju javno doga a-nje u okviru kojeg e se održati tiskovna kon-ferencija. Na javnom doga anju istraživa ka ekspedicija e se prezentirati predstavnicima hrvatskih institucija i hrvatskoj javnosti. Javno doga anje e se održati 1. rujna 2013. godine u Vukovaru, u hotelu Lav.

Lateralni kanal

Kneževi Vinogradi ∑ Zmajevac,

Sustav navodnjavanja Baranja

Mišo Čičak, mag. ing. aedif.

Ugovor o izgradnji lateralnog kanala Kneževi Vinogradi ∑ Zmaje-vac za nastavak radova u ukupnoj vrijednosti od 66.021.466,15 kn potpisan je 24.07.2013. godine sa zajednicom ponuditelja So-kol d.o.o., Vodovod Osijek d.o.o., Vuka d.d., Aquaterm d.o.o. i Gradnja d.o.o.. Izvo a radova uveden je u posao te se zapo elo sa iskol enjem trase, kr enjem, pobijanjem talpi radi osiguranja gra evinske jame crpne stanice i iskopom pro la lateralnog kana-la. Predvi ena realizacija u 2013. godini iznosi 13.184.655,41 kn.

Lateralni kanal Kneževi Vinogradi višenamjenski je sustav gdje je njegova prvenstvena uloga u zaštiti od štetnog djelovanja voda, ali i svrhu korištenja voda za navodnjavanje. Osim lateralnog ka-nala duljine 12.298,00 m potrebno je još izgraditi revezibilnu cr-pnu stanicu kapaciteta 5m3/s, 4 mosta, 6 ustava i 5 sifona.

I 70 I

AKTUALNO I Nastavak aktivnosti projekta SEE River

NASTAVAK AKTIVNOSTI PROJEKTA SEE RIVER

Prva radionica Prva nacionalna radionica u okviru projekta SEE River – Održivo Integralno upravljanje me una-rodnim rije nim koridorima u zemljama jugoi-sto ne Europe, održana je 14. lipnja 2013. go-dine u hotelu „Podravina“ u Koprivnici. Radionicu je organizirao Zavod za prostorno ure enje Ko-privni ko-križeva ke županije u suradnji sa Hr-vatskim vodama i Državnim zavodom za zaštitu prirode.Mnogobrojne sudionike nacionalne radionice, koje su inili predstavnici nadležnih ministarsta-va, županijskih javnih ustanova, turisti ke za-jednice, nevladinih i ekoloških udruga, Hrvatskih voda, Državnog zavoda za zaštitu prirode, te ostale zainteresirane strane, pozdravio je Zlatko Filipovi , ravnatelj Zavoda za prostorno ure e-nje Koprivni ko-križeva ke županije. O zna aju, ciljevima i aktivnostima samog pro-jekta SEE River prisutne je izvjestio Mladen Ma-tica, pomo nik ravnatelja Zavoda za prostorno ure enje Koprivni ko-križeva ke županije. Ista-knuo je da projekt SEE River (s hrvatskim pilot projektom od uš a rijeke Mure pa do Repaškog mosta), okuplja 26 razli itih institucija što govori o velikom interesu i suradnji kako na me una-rodnoj, tako i na državnoj, regionalnoj i lokalnoj razini. Predstavnik Hrvatskih voda Alan Cibili prezentirao je Plan upravljanja vodnim podru -jima, odnosno dao je pregled stanja voda, pre-gled sustava pra enja stanja voda, te program

mjera za unapre ivanje stanja voda u Republici Hrvatskoj.Predstavnik Državnog zavoda za zaštitu prirode, Neven Trenc, prisutne je upoznao sa karkteri-stikama prekograni nog rezervata biosfere Mu-ra-Drava-Dunav, koji u prvi plan stavlja zaštitu prirodnih vrijednosti kao i stvaranje preduvjeta održivog razvoja.Nakon prezentacija provedena je stru na raspra-va u grupama, sa ciljem de niranja rije nog ko-ridora rijeke Drave u Hrvatskoj. Deklaracija za rijeku Dravu bila je polazište za de niranje rije -nog koridora kao jedinice za upravljanje rijekom i njenim inundacijskim podru jem.

Drugi sastanak Upravlja kog odbora Drugi sastanak Upravlja kog odbora projekta SEE River u organizaciji Instituta za vode Re-publike Slovenije (vode i projektni partner) za-jedno s ma arskim nacionalnim Institutom za okoliš i Vodnogospodarskom upravom za južno Prekodunavlje, održan je u Harkány, u Ma ar-skoj. Sastanak je trajao tri dana (18.-20. lipnja 2013.) pri emu su tijekom prva dva dana pre-zentirani rezultati dosadašnjeg rada, dok je tre i dan organiziran terenski obilazak pilot podru ja. U radu sastanka sudjelovalo je približno 45 sudi-onika zemalja partnera. Iz Hrvatske sastanku su prisustvovali predstavnici Zavoda za prostorno ure enje Koprivni ko-križeva ke županije, vo-de eg hrvatskog partnera, te predstavnici Hrvat-

Marina Barbalić

Ivana Rubčić

SLIKEIvana Rub i

Sudionici radionice, Koprivnica

I 71 I


skih voda i Državnog zavoda za zaštitu prirode.Na samom po etku prisutne su pozdravili orga-nizatori sastanka Andras Almassy, Alajos Burian i Aleš Bizjak. Nakon uvodnog pozdrava uslije-dio je radni dio sastanka, koji se odvijao prema tematskim cjelinama radnih paketa (WP - Work Package).

Sudionici sastanka, Harkány, Ma arska

Sastanak je završio de niranjem zaklju aka i preporuka te usaglašavanjem daljnjih aktivno-sti sa odlukom da e se tre i sastanak odbora projekta SEE River održati u Tirani, Albanija, u listopadu ove godine. Tre i dan organiziran je terenski obilazak pi-lot podru ja rijeke Drave u Ma arskoj, koji je obuhva ao vožnju brodom po rijeci Dravi od 77 do 100 rije nog km, posjet seoskom imanju i umjetni kom studiju izrade skulptura umjetnika Gyozo Szatyor.

Sudionici sastanka, Harkány, Ma arska

Ministar Ostojić zahvalio svima

koji su radili na sprječavanju

poplava

Prva IRF Europska nagrada

za rijeke

Ministar unutarnjih poslova Ranko Ostoji je na konferenciji za novinare održanoj 26. lipnja 2013. u Ravnatelj-stvu policije zahvalio svima na velikim naporima koje su u inili pri zaustav-ljanju velikog vodenog vala sredinom lipnja na podru ju PU osje ko-baranj-ske i PU vukovarsko-srijemske.

Zahvalio je djelatnicima policije, Dr-žavne uprave za zaštitu i spašavanje, nadležnim službama me u kojima su Hrvatske vode, dragovoljcima i drugi-ma koji su sudjelovali u sprje avanju vodenog vala. „Podsjetio bih da je vo-deni val bio izuzetno visok u mnogim državama lanicama Europske unije. Stoga svima koji su preventivno odra-dili dobar posao u Hrvatskoj želim zahvaliti na svim naporima“, rekao je izme u ostalog ministar Ostoji .

U Be u e se 12. ruj-na 2013. godine održati sve ana ve era povodom Europske konferencije o o uvanju rijeka. Organi-zator je Me unarodna rije na organizacija (In-ternational River Foun-dation) koja dodjeljuje nagradu i inaugurira eu-ropsku nagradu za rijeke u 2013. godini, kako bi naglasila važnost inte-griranog gospodarenja rije nim podru jima u

Europi. Izabrana su etiri nalista: Rijeka Obrigo u Španjolskoj, Gornja Drava u Austriji, rijeka Rajna i Mura, Drava-Dunav.

Mura, Drava-Dunav predstavlja vrlo važan koridor prirodne i kulturne baštine u pet zemalja: Austriji, Hrvatskoj, Ma arskoj, Srbiji i Sloveniji. Ovaj nevjerojatno lijepi rije ni okoliš sadrži bogatu biološku raznolikost, koji je potaknuo ideju o alternativnom ekonomskom konceptu, poput poticanja tradicionalne poljoprivrede te eko turizma u tom podru ju.

Željko Bukša

Jasna Šprajc

Foto: Roland Rostohar

Prepoznatljivi krajobraz uz Dravu. Foto: Siniša Golub

I 72 I

AKTUALNO I Hrvatskim vodama dodjeljena Povelja Republike Hrvatske za uspješnu obranu od poplava

I 73 I


HRVATSKIM VODAMA DODJELJENA POVELJA REPUBLIKE HRVATSKE ZA USPJEŠNU OBRANU OD POPLAVANa prigodnom sve anom prijemu u Uredu Predsjednika Republike Hrvatske, 5. srpnja 2013. godine u 13 sati Predsjednik Ivo Jo-sipovi a uru io je generalnom direktoru Hr-vatskih voda Ivici Pliši u Povelju Republike Hrvatske, kao priznanje i zahvalnost svim sudionicima prevencije i obrane od poplava u slivu rijeka Drave i Dunav.

Obilaskom podru ja isto ne Slavonije koja su bila ugrožena visokim vodenim valom Duna-va i Drave, 14. lipnja 2013. godine i medij-skim posredovanjem, Predsjednik Republike Hrvatske Ivo Josipovi , uvjerio se u visoku kvalitetu rada Hrvatskih voda te drugih dr-žavnih tijela i tijela lokalne samouprave an-gažiranih u aktivnostima obrane od poplava.

Veliki vodeni val na Dunavu, jedan od naj-ve ih u povijesti, koji je u drugim europskim državama u prvoj polovici lipnja stvorio gole-me štete, pa i ljudske žrtve, a sredinom lip-nja je unato strahovanja od mogu ih teških posljedica kroz Hrvatsku prošao bez ve ih problema - samo s manjim poplavama i šte-tama. To, prije svega, treba zahvaliti kvali-tetnim i pravodobnim pripremama u emu su vrlo važnu ulogu imale Hrvatske vode.

Stoga je Predsjedink odlu io Hrvatskim vo-dama dodijeliti ovo važno priznanje iskazu-ju i ,u svoje osobno i u ime svih gra ana Hrvatske, zahvalu svima onima koji su ne-

Predsjednik Republike Hrvatske Ivo Josipovi uru uje Povelju generalnom direktoru Hrvatskih voda Ivici Pliši u. Foto: Ured Predsjednika RH, snimila Marija Kundek, službena fotografkinja.

Predstavnici Hrvatskih voda na sve anoj dodjeli Povelje u Uredu Predsjednika. Foto: Ured Predsjednika RH, snimila Marija Kundek, službena fotografkinja.

prekidno pratili stanje u susjednim država-ma i zajedno sa svim državnim i lokalnim institucijama kao i udruženjima i stanov-ništvom poduzeli sve aktivnosti zaštite i obrane, kako bi se mogu e štete sprije ile ili umanjile. U tome su bili vrlo uspješni, do-kazuju i da sustav obrane od poplava može biti uspješan samo zajedni kim radom i ko-ordinacijom nadležnih institucija.

Ovo vrijedno priznanje, pohvala je svim dje-latnicima Hrvatskih voda koji su uspješno proveli obranu od poplava na podru ju Dra-ve i Dunava, ali i na svim ostalim ugroženim podru jima Hrvatske u proteklom razdoblju. Ovom prilikom estitamo svim voditeljima i djelatnicima na dosadašnjem velikom trudu i požrtvovnosti u obrani od poplava, koji da-nono no uvaju naše domove i živote i koji su dokazali da hrvatski model obrane od po-plava može biti uzor mnogima u okruženju!

Ugroženi stambeni objekti u Osijeku, 2013. godine.

Marija Vizner, dipl. ing. agr.

I 74 I

AKTUALNO I Projekt Zagreb ∑ razvoj sustava vodoopskrbe i odvodnje

PROJEKT ZAGREB ∑ RAZVOJ SUSTAVA VODOOPSKRBE I ODVODNJE

Sporazum o su nanciranju izrade studijsko-projektne dokumentacije za prijavu Projekta Zagreb - Razvoj sustava vodoopskrbe i od-vodnje za razdoblje 2013. do 2015. za nanciranje iz fondova EU, potpisali su 18. srpnja 2013. ge-neralni direktor Hrvatskih voda Ivica Pliši , zagre-ba ki gradona elnik Milan Bandi i predsjednik Upra-ve Zagreba kog Holdinga

Slobodan Ljubi i .Cilj je Projekta Zagreb ra-zvoj sustava vodoopskrbe i odvodnje, koji je vrijedan 50 milijuna eura, osigurati unaprje-enje sustava vodoopskrbe i odvodnje, pokri-

venost podru ja infrastrukturom i smanjenje gubitka u sustavu komunalne infrastrukture na podru ju grada Zagreba.

Ovo je prvi u nizu velikih razvojnih infrastruk-turnih projekata Grada Zagreba i Zagreba -kog Holdinga koji e biti kandidirani EU za su nanciranje iz strukturnih fondova i kohe-zijskog fonda. Naime, mogu nost nanciranja ovakvih projekata Gradu Zagrebu otvorena je tek ulaskom Hrvatske u EU.

Potpisivanjem sporazuma, istaknuli su potpi-snici, su nancirat e se izrada studije izvodlji-vosti i aplikacije za prijavu s cjelokupnom stu-dijsko-projektnom dokumentacijom Projekta Zagreb, što je preduvjet za prijavu projekta EU. Studija e, kako je re eno, obuhvatiti uslužno podru je vodoopskrbe koje ini grad Zagreb, gradovi Sveta Nedjelja i Samobor i op ina Stupnik te podru je obuhvata odvod-nje. Rezultat izrade studije bit e izbor naj-povoljnijeg rješenja sustava vodoopskrbe i odvodnje.

Projekt Zagreb uskla en je s razvojnom stra-tegijom Grada Zagreba i ostalim strateškim dokumentima na lokalno-regionalnoj razini te prioritetima Strategije Europa 2020 s ciljem pametnog, održivog i sveobuhvatnog rasta. Razvojem sustava vodoopskrbe i odvodnje te provedbom EU vodnokomunalnih direkti-va do 2018. u skladu s preuzetim obvezama Hrvatske, gra anima e se osigurati dovoljna koli ina voda te pouzdane isporuke i redovite kontrole vode za pi e u svakom naselju Grada Zagreba.

Polovicu troškova izrade studije nancirat e Hr-vatske vode, a po 25 posto Grad i Holding.

Željko Bukša

SLIKEArhiva Grada Zagreba

I 75 I


Međunarodna konferencija o vodama

Hrvatsko društvo za zaštitu voda i Europsko udruženje za vode organizirali su 3. me unarodnu konferenciju „Vode u osjetljivim i zašti enim podru jima“ koja je od 13. do 15. lipnja 2013. održana u Zagrebu.

Na konferenciji su promovirane vrijednosti osjetljivih, aluvijalnih, krških i obalnih podru ja bogatih površin-skim i podzemnim vodama koje svojom ljepotom i ra-znolikoš u ine jedinstvenu prirodnu i kulturnu baštinu naše zemlje. Osjetljiva i zašti ena podru ja pokrivaju veliki dio državnog teritorija Hrvatske te nose i brojne probleme koji proizlaze iz razli itih interesa koji se na takvim podru jima suo avaju (strogih principa zaštite, potreba lokalnog stanovništva, gospodarskog razvoja, turizma).

Teme konferencije su bile: implementacija zakonskih obaveza vezanih za vode i zaštitu okoliša u osjetljivim podru jima, nove koncepcije i tehni ka rješenja pri-mjenjiva u osjetljivim i zašti enim podru jima, zaštita resursa podzemnih i površinskih voda i strateških re-zervi pitke vode te vode u osjetljivim prekograni nim podru jima.

Pozvani predava i, eminentni stru njaci (prof. dr.sc. Jörg Londong, prof. dr. sc. Ji í Wanner, prof. dr. sc. Bjørn Kløve i dr. sc. Neno Kukuri ), u uvodnim su pre-davanjima iznijeli svoje poglede na navedene teme. Više od 40 radova iz Hrvatske i ostalih europskih zemlja predstavljeno je usmenim izlaganjem ili prezentacijom preko postera. U sklopu konferencije za okruglim sto-lom raspravljalo se o turizmu u osjetljivim i zašti enim podru jima, a organiziran je i stru ni izlet u Nacionalni park Plitvi ka jezera.

Željko Bukša

SLIKEArhiva HDZV

I 76 I

AKTUALNO I Međunarodna konferencija o vodama

SVEČANO OTVARANJE PODMORSKOG

PROČIŠĆIVAČA OTPADNIH VODA NA MARLERI

Na lokaciji Marlera-Kažela 19. Srpnja 2013. godine zapo ela je izgradnja kopnenog i podmorskog ispusta otpadnih voda naselja Medulin i Ližnjan. Ispust se sastoji od ko-pnene dionice duga ke 3.414 metara i pod-morske u dužini od 1.030 metara, koji zavr-šava u moru na dubini od 49 metara.

Izvo a i radova su Pomgrad Inženjering i Strabag- Hidroinženjering iz Splita, a vrijed-nost gradnje ispusta i rekonstrukcije crpne stanice Kažela iznosi 13,9 milijuna kuna bez PDV-a. Vrijednost cijele investicije, odnosno Jadranskog projekta u medulinskoj op ini iznosi 59 milijuna kuna.

Sustav javne odvodnje proteže se na dvi-je jedinice lokalne samouprave, a otpadne vode se spajaju putem dva podsustava na zajedni ki ure aj za pro iš avanje na Mar-leri.

Na sve anom otvorenju prisutan je bio veliki broj uzvanika me u kojima su bili ministar zaštite okoliša Mihael Zmajlovi , njegov za-mjenik Hrvoje Dokoza, župan Valter Flego,

Jasna Šprajc

Foto: Lara Vujica

direktor Hrvatskih voda Ivica Pliši i njegov zamjenik Danko Holjevi , medulinski na el-nik Goran Bui i mnogi drugi.

Ministar Zmajlovi je istaknuo kako izgrad-nja ispusta zna i bolje stanje okoliša što je jako važno za medulinsku op inu kojoj je na prvom mjestu turizam.

SLIKELara Vujica

I 77 I


ONLINE SEMINARI − BUDUĆNOST DIGITALNOG ŠKOLOVANJA

Prije skoro 20 godina, to nije 1994., Sir Ge-offrey Holland, prorektor Sveu ilišta u Exe-teru, izjavio je: „…do 2020. godine svaki program izobraz-be kojim se stje e odre ena kvali kacija ili bodovi za kvali kaciju, biti e dostupan na tri na ina: kroz redovan studij, izvanredan studij i studij na daljinu.“Snažna i jasna izjava dva desetlje a kasnije više nije vizija nego dio naše svakodnevice. Današnji nagli rast popularnosti u enja na

Miroslav Mušnjak

daljinu zahtjeva i od nas (vodnoga gospo-darstva) da se pozabavimo tom temom. Naravno, u enje na daljinu postoji ve sto-lje ima i uklju uje stjecanje znanja izvan tradicionalnih školskih institucija gdje se prisustvuje predavanjima. Kada se danas govori o u enju na daljinu, misli se na nove na ine u enja koji su postali dostupni sve bržim razvojem informacijskih i telekomuni-kacijskih (IT) tehnologija. U enje na daljinu još se uvijek smatra infe-

Sve ve a ulaganja u razvoj novih nastavnih tehnologija i ubrzane promjene društvenih navika novih generacija, smanjuju razliku u op eprihva enosti online na ina školovanja.

Izgled internet stranica s on-line seminarima

I 78 I

AKTUALNO I Online seminari ∑ budućnost digitalnog školovanja

riornijom verzijom u enja u odnosu na kla-si no školovanje uz prisustvovanje preda-vanjima u raznim nevirtualnim ustanovama. Unato istinitosti te tvrdnje, sve ve a ula-ganja u razvoj novih nastavnih tehnologija i ubrzane promjene društvenih navika novih generacija, smanjuju razliku u op eprihva e-nosti ovoga na ina školovanja.Pojednostavljeni opis u enja na daljinu bio bi; u enje na daljinu nudi mogu nost obra-zovanja svakome prema njegovim željama i potrebama, svugdje i u bilo koje vrijeme. No, kako god de nirali pojam u enja na dalji-nu, ono e u kona nici dovesti do pove anja dostupnosti znanja puno ve em broju poten-cijalnih korisnika prilago avaju i se njihovim potrebama i raznim situacijama. Nastavne tehnike i tehnologije nisu ujedna-ene i svaki pružatelj ove vrste obrazovanja

nudi svoj na in u enja i pra enja nastave. esto seminari istog pružatelja usluge nisu

uskla eni niti imaju jednaku obrazovnu kva-litetu.Mogu nost poha anja nastave u željeno vri-jeme s bilo kojeg mjesta može biti neprocje-njiva. Tražite li seminar koji se može uklopiti u vaš prenatrpani kalendar dnevnih obave-za ili vam je odobrena edukacija u redovno radno vrijeme kao dio stru nog usavršava-nja, važno je da vi upravljate svojim vreme-nom. Ne postoji dnevni raspored predavanja, samo rokovi unutar kojih trebate pro itati ili nau iti odre enu lekciju ili riješiti postavljene

zadatke, a ponegdje ak ni to. Ukoliko vam manjka samodiscipline ova se velika pred-nost može pretvoriti u manu. Mogu e je da jednom zapo eti edukacijski program ubr-zo zanemarite. Pojedini seminari mogu za-htijevati sudjelovanje na chatu (dopisivanje u stvarnom vremenu). To može povremeno diktirati odre eno doba dana kako sudjelovali u online raspravama.Za u enje na daljinu sve što vam je potrebno su vaši uobi ajeni i danas široko dostupni IT alati kao što su ra unalo, pristup Internetu, Internet preglednik, te preglednici standar-dnih tipova datoteka poput Of ce programa (MS Of ce, LibreOf ce) i doza . Uspješni onli-ne studenti su samomotivirani te posjeduju samodisciplinu potrebnu za u inkovito uprav-ljanje svojim vremenom.Ovakvih seminara otvorenog tipa na Hrvat-skom jeziku tek je nekolicina. Ukoliko vam znanje engleskog jezika nije prepreka, na raspolaganju su Vam tisu e i tisu e online seminara od rimske arhitekture preko umjet-ne inteligencije za robote do u enja stranih jezika. Ovdje navodimo dvije najpoznatije stranice gdje se možete priklju iti online student-skoj zajednici: https://www.coursera.org/ i https://www.udacity.com/Na ovim stranicama možete na i na stotine besplatnih online seminara koji su vam stav-ljeni na raspolaganje u suradnji s poznatim ameri kim i europskim sveu ilištima iji se

Izgled internet stranica s on-line seminarima

I 79 I


SLIKE


radni materijal i koristi. Online seminare za stru no usavršavanje i specijalizaciju esto je potrebno platiti. Ovom prilikom predstavljamo UNESCO – IHE Institut za vode i njihove online seminare koje možete na i na http://www.unesco-ihe.org/.UNESCO-IHE nudi visokokvalitetne online se-minare sa sve ve im brojem tema vezanih uz tematiku voda. Inovativni format nasta-ve omogu uje uzbudljivo, eksibilno, inte-raktivno i u inkovito u enje. To omogu uje sudionicima bilo gdje u svijetu prilagodljivo poha anje seminara i trenutnu primjenu no-voste enog znanja u svom radnom okruženju.Online seminari namijenjeni su za stru njake zaposlene u javnim i privatnim institucijama, nevladinim organizacijama i akademskim in-stitucijama te su idealni za one s obiteljima koji žele unaprijediti svoje znanje iz udobnosti vlastitog doma ili ureda.Tipi an seminar traje etiri mjeseca i zahti-jeva oko osam sati rada tjedno (ukupno 140 sati). Za vrijeme trajanja online seminara UNESCO-IHE polaznicima su na raspolaganju predava i, a tu su i brojne mogu nosti za do-bivanje povratnih informacija i komunikacija s kolegama sudionicima.Polaznici seminara mogu pristupiti online obrazovnim programima u svakom trenutku putem UNESCO-IHE Online Learning Envi-ronment webaplikacije i koristiti za preuzima-nje materijala, pra enje predavanja i za ko-munikaciju.

Internet stranice online seminara sadrže skrip-te i alate za u enje, kao što su prezentacije, video i audio materijale, uklju ivši i primjere iz raznih zemalja, razgovore sa stru njacima, kvizove, kao i diskusije gdje kolege sudionici i predava i mogu razmijeniti ideje i mišljenja.Iako su te ajevi dostupni samo putem Inter-neta, sudionici mogu dobiti materijale i na CD-u. U pojedinim slu ajevima, UNESCO-IHE može organizirati predavanja i sastanke sa pi-tanjima i odgovorima putem videokonferen-cijske veze.Link na online prijavu možete prona i na web stranici seminara na koji želite prijaviti, a UNESCO-IHE e vas obavijestiti o ishodu vaše prijave. Rok za prijavu je 4 tjedna prije po etka seminara. Diploma iz odgovaraju eg podru ja i dobro poznavanje engleskog jezika osnovni su uvjeti za upis.Nakon uspješnog završetka online semina-ra sudionici dobivaju potvrdu. Uz to, postoje etiri online seminara za koje se mogu dobiti

ECTS bodovi: Biološko pro iš avanje otpadnih voda (6 ECTS), Integralno upravljanje rije -nim slivom (5 ECTS), istija proizvodnja i vo-deni ciklus (5 ECTS) i Gospodarenje otpadom (5 ECTS). U nastavku dajemo popis seminara koji za-po inju predavanjima od ožujka slijede e go-dine.Sve su to razlozi da stru njaci razli itih pro- la unaprijede svoje znanje na jednostavan i u inkovit na in.

Naslov On-line

seminaraPo etak Kraj

Integrated Coastal Zone Management

03/03/14 07/07/14

Integrated River Basin Management

03/03/14 07/07/14

Service Oriented Management for Irrigation Systems

03/03/14 07/07/14

Water and Environmental Law and Policy

03/03/14 23/06/14

Water Quality Assessment 03/03/14 07/07/14

Biological Wastewater Treatment: Principles, Modelling and Design

06/01/14 06/06/14

Ecological Sanitation 05/05/14 05/09/14

U nastavku dajemo popis se-minara koji zapo inju preda-vanjima od ožujka slijede e godine:

I 80 I

AKTUALNO I Vodoopskrba

I 80 I

AKTUALNO I Izložba ≈Odrazi√

Marija Vizner, dipl. ing. agr.

IZLOŽBA ≈ODRAZI√

Dana 16. srpnja 2013. godine u predvor-ju Hrvatskih voda otvorena je izložba pod nazivom „Odrazi“, kutinskog autora Želimi-ra Šiška. Ovaj ro eni siš aninu gradu na tri rijeke rano je osjetio ljepotu rije nih ruka-vaca i odsjaja krošnji na površini voda. A primjetio je to i njegov ujak, najpoznatiji hr-vatski medaljar, prof. ALU Želimir Janeš koji je svom ne aku-imenjaku bio i prvi mentor. Prerseljenjem u Kutinu 1980. godine proši-ruje svoj interes na Lonjsko-poljska obzor-ja koja i danas oslikava u svojim radovima. Prve skupne izložbe imao je po etkom 80-

tih, a prva se „samostalka“ dogodila predrat-ne 1990. Od tada je imao 70 samostalnih izlaganja u Hrvatskoj i susjednoj Ma arskoj. Posebno mjesto zauzima portret Milke Trni-ne na pozivnici HNK za operu TOSCA 1998., zatim pretisak slike „Hommage V. Beci “ za potrebe ININOG plakata „Svibanj mjesec za-štite od požara“ 2000., te objava službenog znaka svjetskog ribolovnog prvenstva, nje-govog autorskog djela, objavljenog na na-slovnici talijanskog asopisa za ribolov. Za

SLIKE

Marija Vizner

Informacije o slikama možete dobitina adresi

Kralja P. Krešimira IV. 31 T 044 682 705 GSM 098 72 32 59

E [email protected]

I 81 I


svoj likovni i dizajnerski rad esto puta je pohvaljen i nagra ivan.

To je njegova 71. samostalna izložba. Autor prikazuje ljepotu rije nih rukavaca, starih ardaka i odsjaja krošnji na površini voda, u

tehnici suhe pastele.

Potok Velika Paklenica. Foto: Alan aplar

I 82 I

VREMEPLOV I Sjećanje na prve početke organiziranoga vodnoga gospodarstva Hrvatske

I 83 I


SJEĆANJE NA PRVE POČETKE ORGANIZIRANOGA VODNOGA GOSPODARSTVA HRVATSKE Marija Vizner, dipl. ing. agr.

Branko Vujasinović, dipl. ing. građ.

I 84 I


Voda je sastavni dio života na Planeti. Nje-na snaga ogleda se u reljefu, klimi, životnim i kemijskim procesima, ona uvjetuje rast i razvoj živih bi a na nekom podru ju. Voda je izvor života, ona razara ali i stvara, ona je i život i smrt. Tamo gdje je voda, nala-zimo i život. Stoga nije udno da je ovjek od svoga postanka, svoj na in života usko vezao uz vodu, njenu dostupnost i koli ine potrebne za osnovne potrebe preživljavanja i stvaranja boljih životnih uvjeta. Od dav-nina ovjek podiže naselja i nastanjuje se u blizini vodotoka kako bi zadovoljivo svo-je prvotne životne potrebe za prehranom, a kasnije i koristio vodu za potrebe prijevoza ljudi i roba, odnosno razvoja gospodarstva te iskorištavao snagu vode.

Još u školi u ili smo kako su stare, nama poznate, civilizacije iz Egipta, Mezopotami-je (Babilonija), Perzije i Kine, podizale svoja carstva u blizini velikih rijeka, koriste i vodu za pi e, proizvodnju hrane i razvoj gospo-darskih djelatnosti. U svrhu korištenja vode gradili su sustave za navodnjavanje i obra-nu od poplava, pretvarali mo vare u plodna tla, gradili su sustave za opskrbu i odvodnju vode. Na podru jima ovih civilizacija i danas pronalazimo ostatke ovih gra evina dive i se umješnosti i znanju starih graditelja.

Obzirom da je ure enje i korištenje voda po-stojalo i u drevnim civilizacijama, za pretpo-staviti je da su u to vrijeme postojale službe koje su se brinule i bile nadležne za izved-bu i održavanje izvedenih vodogra evina. Od tuda i pretpostavka da je vodogra evna služba jedna od najstarijih u podru ju gradi-teljske djelatnosti koja ima porijeklo iz vre-mena drevnih civilizacija.

Kao i u ostalom dijelu svijeta tako i na pro-storima današnje Hrvatske razvoj vodogra-evne službe slijedio je razvoj i pojava na-

selja, te potreba ovjeka za nastanjivanjem plodnih površina uz vodotoke velikih rijeka. Postoje zapisi iz prošlosti o uredima koji su obavljali izrade projekata i izvedbe vodogra-evnih radova na podru ju Hrvatske ve od

po etka 18. stolje a, dok je realno smatrati da se vodoprivredna djelatnost na podru ju Hrvatske zna ajnije razvila nešto kasnije.

Rad i aktivnije djelovanje vodogra evne službe u Hrvatskoj po inje u drugoj polovi-ni 18. stolje a, dok stalni rad službe postoji od druge polovine 19. stolje a, kada je po-ela sustavna gradnja nasipa za obranu od

poplava, radovi na ure enju rijeka za bolju plovidbu i posebno radovi na odvodnjavanju velikih mo varnih podru ja kao što su Lonj-sko Polje i prvim radovima na odvodnjava-nju tala.

Poznato je od vremena Austro-Ugarske da se u Hrvatskoj još u pu koj školi djecu u ilo

o velikim zapuštenim i mo varnim podru -jima Hrvatske koje treba urediti i osposobi-ti za proizvodnju hrane. Govorilo se tada o podru jima Lonjsko Polje, Odransko Po-lje, Mokro Polje kao i ostalim zapuštenim predjelima, zatim neure ena dolina rijeke Save, te drugi problemi, ijim rješenjem bi se znatno popravila gospodarska situacija u zemlji nakon ega bi bilo više hrane i narod zadovoljniji.

Stoga su od davnina na prostoru Hrvatske bili planirani radovi odvodnjavanja tih mo-varnih, još neobra enih prostora sve od

Baranje i Posavine, preko Like, do Dalmaci-je, Istre i ostalih dijelova zemlje.

Prva organizacija za izvo enje vodnogos-podarskih radova na današnjem podru ju Hrvatske i to u Baranji, koja je tada bila u sastavu Ugarske a ne u sastavu Kraljevine Hrvatske, Slavonije i Dalmacije bilo je “Na-sipsko društvo u Dardi“ osnovano 1854. go-dine sa svrhom izvo enja radova na ure e-nju vodotoka i obrani od poplava voda rijeke Drave.

Nedugo iza toga, u Bujama, na podru -ju krunske zemlje Istre, Gorice i Gradiške, osnovano je 1864. godine “Društvo za regu-laciju Mirne“.

Uskoro je došlo do osnivanja i vodnih zadru-ga u raznim podru jima Hrvatske. U Osijeku je 1876. godine osnovano Društvo za regu-laciju rieke Vuke, što je bila prva organiza-cija na tadašnjem podru ju Kraljevine Hrvatske, Slavonije i Dalmacije i od tada hrvatsko vodno gospodarstvo obilježava or-ganizirano upravljanje vodama na svojim prostorima.

Podru je rijeke Vuke odavno je svojom plod-nom zemljom i bogatstvom voda bilo zani-mljivo za poljoprivrednu djelatnost i život ljudi. No zbog estih pojava nabujalih voda Vuke, Drave i Dunava, stanovnici se suo a-vaju s potrebom regulacija i hidromelioracija kako bi se obranili od poplava, isušili mo va-re i uspostavili plovne putove u cilju gospo-darskog razvitka. Razvitkom zemljoradnje i proizvodnje žitarica u vrijeme vladavine di-nastije Habsburga u 18. st., aktualizira se i potreba isušivanja nastalih mo vara i zaštite od poplava. Vlasnici epinskog vlastelinstva iskazali su najve i interes za ove zahvate, jer su upravo njihova podru ja najviše bila izložena redovnim poplavama. Dvogodišnja katastrofalna poplava 1871. godine ostavi-la je pustoš iza sebe i ukazala na hitnost rješavanja ovog pitanja. Nakon toga uslije-dila su mnoga rješenja inženjera Aleksan-dra Nagyja, Fridricha Wilhelma Toussainta, i Ivana Nepomuka Spannbauera ije je rje-šenje osim isušivanja, odvodnje i navodnja-vanja obradivih površina, predvidjelo i iz-

I 85 I


42

1 Situacija podru ja Karaši a Vu i a i njihovih pritoka

2 Zakon o vodnom pravu iz 1891. godine

3 Zakonski lanci o ure enju Lonjskog polja (1868.) i Društva za ure enje voda (1871.)

4 Josip Juraj Strossmayer

5 Položajni nacrt rijeke Save kod Svilaja, studeni 1926. godine

6 Statut Društva za regulaciju rijeke Vuke

3

I 86 I


Mrežnica. Foto: Ratko Mavar

I 87 I


gradnju plovnog kanala Drava-Dunav-Sava. Tadašnja Hrvatsko-slavonsko-dalmatinska vlada zatražila je da se za provedbu projek-ta i poslova osnuje društvo, te je tako 7. rujna 1876. godine ustrojeno Društvo za re-gulaciju rijeke Vuke na elu kojeg je bio a-kova ki biskup Josip Juraj Strossmayer. Ovo je bila prva organizacija na tadašnjem podru ju Kraljevine Hrvatske, Slavonije i Dalmacije i od tada hrvatsko vodno gos-podarstvo obilježava organizirano upravlja-nje vodama na svojim prostorima.

Nakon mnogo nesuglasica izme u vukovar-skog i akova kog vlastelinstva oko izvedbe projekta i njegovih izmjena inženjera Josipa Knoblocha, Julija Hajdua i Johanna Podhagskog i zbog prevelikih troškova do 1889. godine izvedba projekta suzila se samo na regulacij-ske radove Vuke i iš enje Kolo var-bobot-skog kanala, kao glavnih recipijenata. Ostav-

kom glavnog inženjera Knoblocha na glavnoj skupštini Društva 1889. godine na njegovo mjesto dolazi inženjer Franz Kreutzer, koji je oslanjaju i se na dotadašnja iskustva izradio novi projekt rekonstrukcije Kolo var-bobot-skog kanala, ali i generalni projekt za regula-cijuVuke. Nakon donošenja Zakon o vodnom pravu 1891. godine ovo Društvo je uskladilo rad i djelovalo kao kao Zadruga za regulaciju Vuke prema Kreutzerovom projektu. Radovi-ma je korito rijeke Vuke postajalo sve dublje što je utjecalo na poboljšanje stanja i osvaja-nja novih površina, a time i pove anja lanova Zadruge. Izme u dva svjetska rata zadružno podru je obuhva alo je cijelo slivno podru je rijeke Vuke, a izgra eno je više od 1.000 km kanala, 120 km nasipa, te izgra eno mnogo mostova i objekata.

Od tada pa do danas mijenjale su se države, politi ki i pravni sustavi, na što su slijedile

1 Poplava u Zagrebu 1964. godine. Arhiva: Muzej Grada Zagreba

2 Izgradnja savskog nasipa oko Mi evca 1927. godine. Foto: Franjo Abramovi

3 Poplava u Vukovaru 1965. godine. Arhiva: HV

4 Radovi na sustavu obrane od poplava u okolini Slavonskog Broda. Arhiva: HV

Žumberak. Foto: Ratko Mavar

I 88 I


i primjene u na inu i uvjetima organiziranja vodnogospodarskih poslova. Osnivane su i prestale djelovati vodne zadruge i vodne zajednice, razli ite uprave, interesne zajed-nice, poduze a, radne organizacije i drugi oblici organiziranja.

Radikalnije promjene u organiziranju vod-noga gospodarstva nastupile su osnivanjem Republike Hrvatske i donošenjem novog Za-kona o vodama koji je stupio na snagu 1. sije nja 1991. godine, kojim je ukinut su-stav samoupravnog interesnog udruživanja i OUR-skog na ina organiziranja vodoprivred-nih poduze a a njihovu ulogu preuzimaju Javna vodoprivredna poduze a (JVP) kojima je na elu JVP Hrvatska vodoprivreda.

Novim Zakonom o vodama koji je stupio na snagu 1. sije nja 1996. godine, uskla-uje se vodno zakonodavstvo s Ustavom Re-

publike Hrvatske a nanciranje radova regu-lirano je posebnim Zakonom o nanciranju vodnoga gospodarstva.

Prema novom zakonu radikalno se mijenja ustroj i na in organiziranja pravnih osoba što obavljaju poslove upravljanja vodama, razdvajaju se poslovi upravljanja od djelat-nosti gra enja, tehni kog i gospodarskog održavanja vodnih gra evina i drugih sli nih poslova izvo enja tehni kih radova.

Umjesto dotadašnjeg JVP Hrvatska vodo-privreda osnovane su Hrvatske vode kao pravna osoba radi obavljanja poslova uprav-ljanja vodama, koje i danas na iskustvu i znanju prethodnih generacija upravljaju najvažnijim resursom Republike Hrvatske, unaprje uju i sustav novih zahtjevima i mo-dernim trendovima integriranog upravljanja vodama.

I 89 I


ZAGREBAČKI VODOTORNJEVIDanašnjim stanovnicima metropole je malo poznato da Zagreb ima još o uvane vodo-spreme „vodotornjeve“, izgra ene na stupo-vima kako bi dobili potrebnu visinu. Gradili su se za potrebe vodoopskrbe u ravni ar-skim predjelima (Slavonija, Srijem) gdje nije bilo okolnih brda na kojima bi se izgra-dile vodospreme iz kojih bi se voda gravita-cijom spuštala do korisnika. Primjer nam je Zagreb, gdje je prva vodosprema izgra ena u Jurjevskoj ulici, tj. na brijegu.

Služili su za potrebe željeznice i instituta, te za potrebe vodoopskrbe „više“ zone grada. U ovom prilogu pokušati emo iz skromnih, još dostupnih podataka do arati: kada su gra eni, kome su služili i što ih u budu no-sti eka. Živih suvremenika odavno nema, a arhive baš nisu prebogate podacima o gra-diteljima, projektantima i investitorima, pa stoga ide ovaj prilog u želji, da ih se ne za-boravi.

Željeznica, kao tada najve i potroša vode za potrebe „tendera“ parnih lokomotiva, gradila je vodozahvate usporedno sa na-stankom kolodvora u gradu. Prvi „Južni“ ko-lodvor izgra en je 1862. godine dolaskom pruge od Zidanog Mosta koja je dalje vodila do Siska. Tada su bile male lokomotive i rijetki vozni red koji su tražili malo vode, pa su se lokomotive „napajale“ putem ejektora iz zdenca na Zapadnom kolodvoru. „Ejektor“ je tlak pare dizao iz zdenca u „tender“ loko-motive.

Izgradnjom pruge iz Ma arske preko Za-kany-Koprivnica-Dugo Selo-Zagreb 1870 godine, dobiva Zagreb još jedan kolodvor, male važnosti, lociran isto no od današnje pošte u Branimirovoj ulici. Za popravak te održavanje lokomotiva gradila se i mala ra-diona, prete a današnjeg „Janka Gredelja“ , prema Strojarskoj ulici. Za potrebe tog pro-laznog kolodvora trebalo je osigurati vodu koju Zagreb tada nije mogao osigurati, jer je javna vodoopskrba krenula 1887. godine i to u skromnim koli inama, a struje još nije bilo. Crpilište u Zagorskoj pokretali su parni strojevi, a razvodna mreža bila je skromnih profila, a time i protoka.

Za te potrbe željeznice tada pod vlaš u M.A.V.-a (Ma arske), gradi se crpna stanica u Trnjanskoj cesti blizu Save, koja je vodu crpila iz rijeke. Usisna košara bila je postav-ljena tako da i kod niskih vodostaja rijeka, tada još sa brojnim rukavcima, ne ostane u suhom. U zgradi koja još uvijek postoji i pokraj nje je visoki dimnjak, bila su postav-ljena dva „leže a“ parna stroja i crpke. Dva su stroja bila ložena ugljenom kojega je že-ljeznica imala u izobilju, radi sigurnosti. Ako je jedan stroj bio u remontu ili kvaru, uska-kao je drugi te crpio vodu iz Save i dalje je tla io u vodotoranj, (danas teško uo ljiv) sjeverno od željezni kog muzeja i hotela „Dora“. Ta visoko postavljena metalna vo-dosprema bila je izložena vjetrovima, te je radi toga sidrena eli nim pletenim sajlama za okolno tlo. Sli no se može na i na vo-

Radoslav Karleuša

Današnjim stanovnicima metropole je malo poznato da Zagreb ima još o uvane vodospreme „vodotornjeve“, koji bi uz dobru volju, mogli imati još uvijek korisnu funkciju.

Vodotoranj u Bijeni koj

Zgrada u Trnjanskoj cesti 111

I 90 I

VREMEPLOV I Zagrebački vodotornjevi

Vodotoranj u Strojarskoj ulici, Gredelj Vodotoranj na Bukovcu

dotornju u Gudovcu, budu i je na brisanom prostoru, a vjetrovi su vrlo esti i na uda-re. Danas vodotoranj u sklopu „Gredelja“ ne služi prvotnoj svrsi.

Drugi dobro vidljivi vodotoranj, nalazi se u Strojarskoj ulici zapadno od autobusnog kolodvora, danas zaklonjen visokim diza-licama, Izgra en je za potrebe današnjeg Glavnog kolodvora koji je izgra en 1892. godine , nakon rušenja prolaznog malog kolodvora gdje je kasnije izgra ena zgrada pošte i poznati „most“ kojim se prelazilo iz Branimirove u Trnje tj. u pogone „Gredelja“ (ali i u predgra e Trnje). Ovaj vodotoranj (vodosprema) imao je vrstu nosivu donju konstrukciju rešetkastu i bio ve i od pred-hodnog, jer je promet bio znatno ve i , a i lokomotive ve ih „tendera“ (20m³ pa i više). Zagreb još nije imao javnu vodoopskrbu dovoljno snažnu da pokrije te potrebe, jer je prva „MUNJARA“ proradila 1907. godine u Zagorskoj ulici na vodocrpilištu, kako bi

imala dovoljno rashladne i pogonske vode.

Tre i, još živu i vodotoranj nije obi na me-talna konstrukcija ve zanimljiva konstruk-cija u Bijeni koj ulici u sklopu instituta Ru-er Boškovi . Izgra en je prema projektu

ureda Ostrogovi 1954. godine na najvišoj plohi dvorišta Instituta zapremine 100m³, za potrebe vodoopskrbe, a posebno za ras-hladu ciklotrona. Naime, u to vrijeme uli ni vodoopskrbni cjevovod bio je malog profila , jer su okolne, uglavnom prizemne privat-ne ku e imale malu potrebu za vodom. Tek kasnije proširena je vodoopskrbna mreža, a time i koli ine vode i tlakovi, pa je ova gra-evina prestala obavljati osnovnu funkciju.

Nosivi stup je obložen kamenom, a vodo-spremu nosi lepezasta konzola a kroz sre-dinu je nekada prolazio dimnjak centralnog grijanja instituta. Objekt nije zaklonjen, te je dobro vidljiv u prolazu Bijeni kom ulicom i nije loše vidjeti kako je projektant i vizual-no oplemenio isti. Kako bi i dalje ostao kori-

I 91 I


VUKOVARSKI VODOTORANJ

Vukovarski Vodoto-ranj, jedan od naj-poznatijih, visok 50 m i obujma 2200 prostornih metara vode, izgra en je potkraj šezdesetih godina u tadašnjem gradskom perivoju i izletištu tzv. “Naj-par-baš i”, na ulazu u vukovarsko nase-lje Mitnicu. Prema zapremnini i veli ini bio je jedan od naj-ve ih objekata tog tipa u Europi. Sve do rata, na vrhu Vodotornja nalazio se restoran s vidikovcem na Vukovar, Du-nav i okolno srijemsko vinogorje. Tijekom srpske agresije na Vukovar, Vodotoranj bio je jedna od naj eš ih meta neprijatelj-skog topništva koje mu je nanjelo više od šest stotina ošte enja,a danas predstavlja simbol pobjede i novog života. Objekt se ne e obnavljati u izvornu funk-ciju nego e postati Memorijalno podru je koje e podsje ati na patnje i boli koje je Vukovar proživio.

SLIKE

Radoslav Karleuša

Vodotoranj u sklopu Gredelja kod hotela Dora

Vukovarski vodotoranj

stan, postoji par ideja o njegovoj daljoj na-mjeni, budu i je vanjština, a i unutrašnjost dobro o uvana. Neke od ideja su: zvjezdar-nica, planetarij, izložbeni prostor rada insti-tuta namjenjen gra anima pa i turistima itd. Poželimo mu da ostane koristan!

etvrti, a ujedno i najmla i zagreba ki vo-dotoranj (vodosprema) izgra en je na Bu-kovcu i služi za potrebe više zone napajanja mreže. Izdaleka vidljiva srebrna lopta na plavom nosivom stupu, sa natpisom iji je i emu služi. Vodotornjevi imaju osnovnu na-

mjenu osiguranja vodoopskrbe okolnih kori-snika, pune se kada je potražnja vode mala, a gravitacijom mogu funkcionirati i ako ne-stane struje ili se dogodi kvar (puknu e) na dovodnom visokotla nom cjevovodu.

Na kraju, prisjetimo se da su vodotornjevi izloženi promjenama vanjske temperature, moraju biti izvana zašti eni kako od ljetnih vru ina, a jednako tako i od smrzavanja vode u njima. Možda je manje poznato da vodotornjevi mogu biti i pri samim vrhovima nebodera, a pri tome da se ispod njih nalaze stanovi, uredi i sl. Najbliži takvi nama su u Velikoj Gorici usred grada i u Varaždinu.

Ovaj e prilog vjerujem podsjetiti itatelj-stvo da najpoznatiji vodotoranj nije samo u Vukovaru, ve ih ima diljem Hrvatske, a ak etiri se nalaze i u Zagrebu.

I 92 I

VREMEPLOV I Spomenici prošlosti

Pronalazak opreme

U projektu rekonstrukcije objekata na po-dru ju isto ne Slavonije, Baranje i zapadnog Srijema, Hrvatske vode su u vremenu od 1999. godine do 2004. godine izvršile revita-lizaciju crpnih stanica unutar sustava obrane od poplava na tom podru ju.

Izvedeni su zna ajni gra evinski i elektro-strojarski radovi na crpnim stanicama na ri-jeci Vuki (crpna stanica Paulin Dvor), Dravi (crpne stanice Bakanka i Velika) i Dunavu (cr-pne stanice Budžak, Draž - Karašica, Puškaš, Gomboš, Zlatna Greda, Tikveš i Podunavlje). U pregledima objekata koji su prethodili izra-di projekta jedino je na crpnoj stanici Budžak prona ena cjelokupna orginalna oprema cr-pne stanice proizvedena 1911. godine.

Prona ena oprema na crpnoj stanici Budžak bila je jedina prona ena cjelokupna oprema crpnih stanica sa kraja 19. stolje a i po et-

Josip Pondeljak, dilp. ing. građ.

SPOMENICI PROŠLOSTIka 20. stolje a, jer orginalna oprema naj-starijih crpnih stanica za zaštitu od štetnog djelovanja voda izgra enih do 1900. godi-ne (Podunavlje, Velika, Zlatna Greda i Draž - Karašica) nije sa uvana poslije provedene elektri kacije u kasnim pedesetim godinama prošlog stolje a.

Povjesna i kulturna vrijednost opreme je prepoznata i donesena je odluka o smješta-ju opreme unutar slobodnog prostora crpne stanice Zlatna Greda. Oprema je smještena u jedan prostor u gotovo orginalnom položaju.

Radni proces

Energetska postrojenja crpnih stanica izgra-enih u tom vremenu bila su oslonjena na

drvo kao izvor energije, koje se u dva pro-cesa sagorjevanja pretvaralo prvo u drveni ugljen, a potom u gorivi plin koji se upotre-bljavao kao pogonski plin za plinske stapne motore. Orginalni nazivi za navedeni plin su

I 93 I


„szivosgaz“ ili „saugas“, o itani na plo icama sa karakteristikama na samom motoru, koji bi se mogli prevesti kao „dovodni“ ili „usisni“ plin, no po dr. Hrvoju Požaru (Osnove ener-getike 1, 1992.) odgovaraju i naziv je „zra ni plin“.

Za rad crpne stanice bilo je potrebno osigura-ti gorivi plin, vodu, komprimirani zrak i isto-smjernu struju.

Prijenos snage na sve radne strojeve vršio se transmisijom pogonjenom plinskim motorom (pozicija broj 2). Gorivi plin se proizvodio u pe i (pozicija broj 3) sagorijevanjem drvne mase (pripremane u prostoriji pod imenom radionica u kojoj je postavljena pila za drvo) (pozicija broj 13), u drveni ugljen. Sagorije-vanjem drvenog ugljena u generatoru plina (pozicija broj 4) uz dovod zraka proizvodio se zra ni plin koji se sastojao od dušika i oko 30% uglji nog monoksida, 5% vodika i 5% uglji nog dioksida. Ogrijevna mo pro iš e- Izložbeni prostor s opremom

Crpna stanica Zlatna Greda

I 94 I


Prikaz radnog procesa postrojenja crpne stanice Zlatna Greda

I 95 I


nog zra nog plina proizvedena pomo u pot-puno suhog zraka iznosila je 3,35 do 4,19 MJ/m3.

Kemijske reakcije odvijale su se u generatoru plina u dvije faze.

U generatoru plina u prvoj fazi, a uz dovolj-no visoku temperaturu, nastaje reverzibilna kemijska reakcija:

C+O2 CO2 + 393,73 kJ/mol

koja daje CO2 uz osloba anje energije od 393,73 kJ/mol i koja odgovara potpunom iz-garanju ugljika.

Oslobo ena toplinska energija zagrijava ugljen. U drugoj fazi se uz dovoljno visoku temperaturu 1000 °C, ugljik u višim slo-jevima ugljena spaja sa uglji nim dioksidom prema reakciji:

C+CO2 2CO - 172,24 kJ/mol

pa se na izlazu plinskog generatora pojavlju-je smjesa uglji nog monoksida i dušika. Plinski motor

Prolaskom kroz lter (pozicija broj 5) pret-hodno ohla en zra ni plin se istio od krupni-jih estica i pepela i prije ulaska u plinski mo-tor (pozicija broj 2) akumulirao u spremniku (pozicija broj 8).

Voda je bila potrebna za zaljevanje rotora crpke u vremenu pokretanja. Rezervoar (po-zicija broj 11) je bio smješten u potkrovlju pa se punjenje rezervoara vršilo malom crpkom (pozicija broj 10) pokretanom preko transmi-sije (pozicija broj 15), a punjenje velike crp-ke (pozicija broj 1) vodom u svrhu potapanja rotora vršilo se gravitaciono iz rezervoara.

Pokretanje plinskog motora vršeno je pomo-u komprimiranog zraka uskladištenog u re-

zervoaru (pozicija broj 6) pomo u kompreso-ra (pozicija 7) pogonjenog preko transmisije u prethodnom radu cijelog pogona.

Elektri na energija koristila se u obliku isto-smjerne struje proizvedene u alternatoru po-gonjenim motorom s unutrašnjim sagorijeva-njem (pozicija broj 9) za izazivanje po etne

I 96 I


Motor s unutrnjim sagorijevanjem s alternatorom za proizvodnju istosmjerne struje

detonacije zra nog plina i u obliku istosmjer-ne struje proizvedene alternatorom (pozici-ja broj 14) pogonjenim preko transmisije za kontinuirani rad.

Radni proces po injao je pokretanjem plin-skog motora sa zamašnjakom komprimira-nim zrakom koji se dovodio u cilindar motora i pokretanjem transmisije preko pripadaju ih remenica.

Potom bi se pražnjenjem glave plinskog mo-tora od nakupljenog zraka pomo u ventila-tora (pozicija broj 12) i uvla enjem zra nog plina iz sustava za njegovu proizvodnju u glavu motora stvorili preduvjeti za detonaciju plinske smjese pomo u iskre izazvane isto-smjernom strujom.

Nepotpuno iskorišteni potencijali

Znam da se ne možemo svi diviti industrij-skom proizvodu od prije sto godina, ali pri pogledu na ovaj proizvod s po etka 20. stolje a osje amo strahopoštovanje prema sveobuhvatnom znanju inženjera – gradite-

lja iz tog vremena i divimo im se.

O uvanjem opreme i njezinim izložbenim po-stavom doprinjeli smo o uvanju baštine na podru ju tehni ke kulture. Da li smo u inili dovoljno?

Objekt crpne stanice Zlatna greda nalazi se unutar Parka prirode Kopa ki rit pa iako se na prvi pogled možda ini da mehani ka oprema i o uvani biljni i životinjski svijet nisu u su-glasju vjerujemo da se i te suprotnosti mogu pokazivati ljudima kao uspješan suživot u ovim poplavnim podru jima.

„Mogu e je da “inženjer“ u meni previše ci-jeni vrijednost opisane opreme pa u skladu s tim previše osje a naš zajedni ki zaborav i potcjenjenost tih kulturnih vrijednosti, ali bih volio da se i drugima pruži prilika za posjetu i prepoznavanju vrijednosti izložaka i bar dje-lom osjete dah suživota prirode i ovjeka iz nekog prošlog vremena“ rekao nam je Josip Pondeljak direktor tvrtke Hrvatske vode-hi-drotehni ki objekti d.o.o., koja upravlja ovim objektom.

SLIKE

Antun Cerovečki

I 97 I


Slapovi Krke. Foto: Alan aplar

I 98 I

AKTUALNO I Vodoopskrba

Korana. Foto: Ratko MavarPlitvi ka jezera ujesen. Foto: Alan aplar

I 99 I


DJEČJA PREDSTAVA POVODOM DANA

HRVATSKIH VODADaskino odgojno-ekološko kazalište Daš ica pod pokroviteljstvom Hrvatskih voda izvest e za djecu, u itelje, nastavnike, službeni-

ke, stru njake i znanstvenike, sve one koje zanima voda ili se njome bave svoju novu predstavu iz ciklusa „Vodopis“ pod nazivom „Voda je život“. Cilj ove izvedbe je da zajed-no govorimo o vodi koja nas okružuje, ali na dinami an, kreativan, inovativan i zanimljiv na in i to prije svega djeci, u enicima viših i nižih razreda osnovnih škola. Stoga na ovoj prvoj izvedbi o ekujemo odjek od svih koje smo pozvali da bismo predstavu usavršili, obogatili i na inili još zanimljivijom i razu-mljivijom. Zato emo, nakon izvedbe, popri-ati o predstavi, o zaga enju vode i vodi op-enito, ali i o našem mogu em zajedni kom

djelovanju na unaprje enju odnosa prema okolišu, naro ito prema vodi.

Putuju i iz budu nosti preko sadašnjosti u prošlost, stari znanstvenik Oskar Znanji prolazi kroz dramati ne, zanimljive, po-nekad i komi ne situacije. Cijeli svoj život posvetio je istraživanju vode i samo on zna formulu arobne kapi koja održava cjeloku-pno ovje anstvo na životu. Naravno da uz najvjernije suradnike ima i puno neprijate-lja, onih kojima su dobrobit cijele ljudske zajednice i održivost okoliša nevažni i koji svojom pohlepom i zlobom mogu i uništiti ovje anstvo zbog svojih interesa. Ostva-

renje ove interaktivne predstave pomažu i mladi gledatelji, svojim sudjelovanjem.

Ostale tajne otkrit ete kada do ete na ovu predstavu u sisa kom Daskalištu, S. i A. Ra-di a 2a iji to an termin emo objaviti na web stranicama Hrvatskih voda naknadno, kao i sve ostale termine održavanje predsta-ve u gradovima širom lijepe naše.

Nebojša Borojević

SLIKENebojša Borojević

Pod pokroviteljstvom Hrvatskih voda u sisa kom kazalištu „Daskalište“ održat e se predstava pod

nazivom „Voda je život“ povodom Dana Hrvatskih voda.

VODA JE ŽIVOTV O D A J E

ŽIVOT

u suradnji sprojekt

NOVOSTI

Sjećanje na prve početke organiziranoga vodnoga gospodarstva Hrvatske

Međunarodna suradnja u području vodnoga gospodarstva

Planiranje i programiranje za europske fondove


Intervju Dražena Kurečića, pomoćnika Ministra poljoprivrede

Uspješno završen projekt ≈Unutarnje vode√

Povelja Predsjednika Republike Hrvatske

Promocija maskote dječjeg programa

≈Kornjača Hrvoje√

Tema broja

Izdvajamo...


ZAGREB I SRPANJ/RUJAN 2013. I BROJ 204 I GODIŠTE XXI. I ISSN 1330-321X I UDK 628.1

Documents

1 Hr vodoprivreda 204_Upravljanje vodama.indd