1 Hr vodoprivreda 198_Upravljanje vodama.indd

Poštovano čitateljstvo!

Nakon kraće stanke izazvane tehničkim problemima pred vama se nalazi novi broj časopisa Hrvatska vodoprivreda u nešto izmijenjenom formatu i kvaliteti. I stara kineska poslovica kaže: “Strpljenje je moć. S vremenom i strpljenjem i dudov list postaje svila” pa se tako i mi nadamo, da će strplji-vim radom i trudom, naš časopis uskoro doživjeti još i bolje izdanje povo-dom obilježavanja Dana voda.

Želja čovjeka za napretkom proizlazi iz njegovog nezadovoljstva, dosade, potrebe za stvaranjem boljih uvjeta i lagodnijeg načina života. U svome stvaralačkom zanosu čovjek ponekad zaboravi da nije sam na planeti i da priroda ima svoja pravila igre, a kojih postanemo svjesni kada postanemo nemoćni nad snagom prirodnih sila. Tada postajemo manji od makovog zrna i pokušavamo zagladiti posljedice svoje agresije na prirodu; pokušavajući pronaći načina kako povratiti prijašnje sta-nje i čvrsto obećavajući cijelom svijetu kako nećemo ponoviti iste greške. No, isto tako i priroda nas istovremeno ponekad iznenadi koliko je spremna na suradnju s vječitim željama čovjeka, pa tamo gdje čovjek ne pretjera sa svojim zahvatima nad njenim temeljnim pravilima, nastaju nova doprirodna područja u kojima se stvaraju idilične slike suživota čovjeka i prirode. Uči nas ona tako kontrolirati svoje nezasitne prohtjeve, čuvajući čovjeka u nama kojeg krasi spokoj nedužnog djeteta i sreća uživanja u “malim” stvarima.

Na razmišljanje morala nas je potaknuti tema Svjetskog dana voda, kojom nam je još jednom ukazano na važnost stvara-nja sklada između ljudskih potreba za hranom i njenom proizvodnjom koja je ovisna o kakvoći i količinama voda na Zemlji. Poražavajuće su činjenice da na našem plavom planetu, mnogi ljudi uz sav ovaj napredak raznih tehnologija i znanja, nemaju što pojesti i pate umirući u neljudskim uvjetima.

Hrvatska raskoš po pitanju uvjeta i mogućnosti proizvodnje raznovrsne hrane uz bogatstvo vode koje nam je dano na raspolaganje, stavlja nas na jedno od vodećih mjesta u širem okruženju i trebala bi biti sigurnost našeg opstanka na tržištu i Zemlji. Naši preci, stvarali su stoljećima i iz prirode odabirali ono najbolje što im je mogla ponuditi pa su tako nastale i izvorne pasmine životinja prilagođene uvjetima podneblja u kojima su uzgajane. Žilave su to životinje koje mogu podnijeti razne promjene uvjeta držanja, dajući nam tako dovoljno zdrave i sigurne količine hrane, ujedno čuvajući staništa od za-rastanja i gubitka bogatstva drugih vrsta. Bogata smo mi zemlja. Znamo li to iskoristiti? Znamo li istovremeno naći mjeru u napretku, čuvajući svoje bogatstvo za buduće generacije? Dio odgovora na ova pitanja pokušali smo dati izborom tema uz slivove rijeka Dunava i Save uz koje možemo i danas pronaći mnoge dobre primjere suživota čovjeka i prirode. Kao i projekte Hrvatskih voda usmjerenih na očuvanje prirodnih i doprirodnih krajobraza. Događanja vezana uz posljedice globalnog zatopljenja i pojave vremenskih ekstrema sve više zaokuplja našu pozornost, osobito kada ih vežemo uz pita-nja zdrave vode i pojave bolesti uzrokovane kvalitetom vode. Iz dubina podzemnog svijeta špilja i naših najdubljih izvora dolaze nam najuzbudljivije priče naših istraživača koji žele proniknuti u tajni svijet hrvatskog bogatstva.

Od izlaska zadnjeg broja časopisa dogodile su se mnoge promjene i zbili mnogi događaji u sektoru vodnoga gospodar-stva. Novo vodstvo Hrvatskih voda, nastavak suradnje sa sektorom zaštite prirode, posjete raznih delegacija, naporna i uspješna borba s ledom, kumstvo eko-vrtiću, izložbe i mnogi drugi događaji samo su dio onoga što ćemo prikazati u ovom broju.

Nadamo se kako ćete uživati u pripremljenim člancima, a nakon završavanja i zaključivanja poslova, netom prije zasluže-nog ljetnog odmora, najavljujemo ljetno izdanje časopisa opuštajućih tema i nezaboravnih prizora ljepota kako to i priliči našem lijepom Jadranu.

Marija Vizner, urednica

I 2 I

HRVATSKE VODE

Hrvatskavodoprivreda

INFORMATIVNO-STRUČNI ČASOPIS HRVATSKIH VODA

Izdavač:

HRVATSKE VODE, Zagreb, Ulica grada Vukovara 220

Za izdavača:

Mr. sc. Ivica Plišić, dipl. ing. građ.

Glavna i odgovorna urednica:

Marija Vizner, dipl. ing. agr. I E [email protected]

Uredništvo:

Dr. sc. Danko Biondić, dipl. ing. građ.

Mr. sc. Sanja Barbalić, dipl. ing. građ.

Ivica Popović, dipl. ing. građ.

Mario Obrdalj, dipl. ing. građ.

Zoran Đuroković, dipl. ing.

Helena Iveković, dipl. iur.

Jelena Ambrenac, dipl. ing. građ.

Dinko Polić, dipl. ing. građ.

Fani Bojanić, dipl. ing. građ.

Marinko Galiot, dipl. ing. građ.

Dubravka Mokos, dipl. ing. polj.

Davorin Marković, dipl. ing. biol.

Uredništvo se ne mora nužno slagati s mišljenjem autora.

Ništa što je objavljeno u časopisu ne smije se ni u kojem obliku

reproducirati bez pisanog odobrenja uredništva.

Naslovnica i zadnja stranica ovitka:

Antun Cerovečki

Dizajn:

Milivoj Milić

Tisak:

Intergrafika TTŽ, Zagreb

Naklada:

2.500 primjeraka

Dobitnik Priznanja Ministarstva zaštite okoliša i prostornog uređenja RH za

dostignuća na području informiranja i obrazovanja za okoliš.

Dobitnik nagrade Nobiliska 2003. za domete u publiciranju ekoloških tema.

Dobitnik Priznanja Dravski čon 2007. za medijsku suradnju na promociji

Drave.

4 Intervju s gospodinom Ivicom Plišić, generalni direktor Hrvatskih voda

6 Predstavljanje zamjenika generalnog direktora Hrvatskih voda

8 Kopački rit − uređenje vodnog režima radi revitalizacije ribnjaka “Podunavlje”

13 Revitalizacija meandara Lonje i Save na području Parka prirode Lonjsko polje

19 Razvoj navodnjavanja kao preduvjet unapređenja poljoprivredne proizvodnje

24 Projekt Poreč “izgradnja sustava odvodnje i uređaja za pročišćavanje otpadnih voda”

26 IPA prekogranični program Vodnogospodarskog odjela za Muru i gornju Dravu, Varaždin u 2012. godini

31 Hrvatska u okovima “globalnog zatopljenja”

I 3 I

HRVATSKA VODOPRIVREDA I siječanj/svibanj 2012.

36 Voda čuva zdravlje

39 Voda uzročnik bolesti

44 Provedeni izbori sindikalne podružnice Hrvatskih voda Zagreb

47 Pojave leda na vodotocima u Hrvatskoj

51 Obrana od leda na Dunavu i donjoj Dravi

54 Obrana od leda na Savi

57 Obilježen Svjetski dan voda

60 Hrvatske vode prihvatile kumstvo Eko-vrtića Jabuka

63 Svjetski dan voda obilježen okruglim stolom u Kopačkom ritu

68 Probni rad centralnog uređaja za pročišćavanje otpadnih voda u Ičićima

69 Sastanak ICPDR Stručne skupine za sprječavanje i kontrolu iznenadnih onečišćenja voda

71 Delegacija Republike Češke u posjetu Hrvatskim vodama

72 Vodovodu uručena vozila vrijedna preko 3,5 milijuna kuna

73 39. susret radnika hrvatskog vodnog gospodarstva, Umag, 19. − 22. travnja 2012. godine

86 Ornitološki biser nadomak Zagreba

89 Hrvatske vode sudjelovale u akciji Zelena čistka

91 Započelo peto izdanje projekta Lijepa naša Sava

95 Obnova napuštenog staništa bregunica uz savsku obalu

96 Poštanske marke u ulozi vodnih veleposlanika

102 Potok Medveščak − pionir kanalizacijskog sustava Zagreba

104 Značaj izvornih pasmina u očuvanju vodenih staništa

108 Signalni rak − nova prijetnja hrvatskim rijekama

110 Fosilni ostaci praslona iz Gornje Jelenske − otkriće svjetskog značaja čeka na budućnost

114 Sedam veličanstvenih vrila našeg dinarskog krša − Una i Rumin

120 Vodena špiljska fauna Hrvatske 4: Spužve (spongia)

124 Lonjsko polje − život uz vodu

128 Publikacije

130 Obavijesti

HR

VA

TS

KA

VO

DO

PR

IVR

ED

A I

BR

OJ

198

I S

IJE

ČA

NJ/

SV

IBA

NJ

2012

.

Sa

drž

aj

I 4 I

HRVATSKE VODE I Intervju s generalnim direktorom Hrvatskih voda

1. Kao prvo, čestitamo Vam na imenovanju i

želimo Vam puno uspjeha u radu i upravlja-

nju Hrvatskim vodama. Vašim imenovanjem

nastavljena je tradicija da na čelna mjesta

Hrvatskih voda Vlada imenuje osobe koje su

stručne i dolaze iz područja vodnoga gos-

podarstva. Možete li se kratko predstaviti

čitateljima?

Završio sam Građevinski fakultet u Rijeci 1980.

godine i od te godine radio sam kao asistent na

Katedri Sanitarne hidrotehnike − kanalizacije.

Od 1982. radio sam na Građevinskom fakultetu u

Rijeci koji je od te godine integriran sa Institutom

građevinarstva. 1986. imenovan sam direktorom

Ponikva Krk, tvrtke koja je obavljala sve komunal-

ne djelatnosti na otoku Krku te sam rukovodio sa

300 radnika, a u tom razdoblju na otoku Krku se

rješavalo pitanje vodoopskrbe (tada su izgrađeni

suvremeni sustavi javne vodoopskrbe na tom oto-

ku − i to u 3 godine).

1987. godine magistrirao sam na Građevinskom

fakultetu u Zagrebu. Po završetku četverogodiš-

njeg mandata direktora Ponikva, 1990. godine

ponovo radim na Građevinskom fakultetu u Rije-

ci. 1992. godine, nakon dezintegracije Građevin-

skog fakulteta u Rijeci i Instituta građevinarstva

Hrvatske, radim pola radnog vremena na Gra-

đevinskom fakultetu, a pola radnog vremena u

Institutu građevinarstva Hrvatske. Tada sam na

Građevinskom fakultetu u Rijeci predavao sve hi-

drotehničke predmete i danas sam viši predavač

za područje Opskrbe vodom.

2002. godine imenovan sam direktorom Vodno-

gospodarskog odjela za primorsko-istarske slivo-

ve, koju dužnost sam obnašao do smjene 2005.

godine. Kada se vraćam 2005. godine u Institut

građevinarstva Hrvatske i obavljam posao direkto-

ra Zavoda za hidrotehniku u Zagrebu, rukovodim

sa 80 radnika od kojih je 50 radnika ovlaštenih in-

ženjera.

U razdoblju 2007. − 2008. bio sam direktor Po-

slovnog centra Rijeka, gdje je bilo zaposleno 110

radnika. Neposredno prije imenovanja generalnim

direktorom, Zavod za hidrotehniku integriran je u

Institut za hidrotehniku, geotehniku i ekologiju te

sam rukovodio s ukupno 130 radnika.

Od 23. veljače 2012. godine imenovan sam gene-

ralnim direktorom Hrvatskih voda.

2. Koji će biti Vaši prioriteti u idućih šest mje-

seci upravljanja Hrvatskim vodama?

Posljednjih godina Hrvatske vode su intenzivno

uključene kao potpora resornom Ministarstvu, Mi-

nistarstvu zaštite okoliša i prirode te Ministarstvu

regionalnoga razvoja i fondova Europske unije u

pregovore s EU, a u narednom razdoblju će biti

jedna od ključnih karika u preuzimanju i kvalitetnoj

primjeni standarda i prakse EU u hrvatsku vodno-

gospodarsku praksu.

U prilog tome, i kao priprema za preuzimanje ova-

ko odgovorne zadaće, Hrvatske vode raditi će na

unaprjeđenju i prilagodbi svoga ustroja kako bi

učinkovito odgovorile na sve postavljene zadatke.

3. Nedavno je usvojen Plan upravljanja voda-

ma za 2012. godinu. Možete li kratko saže-

ti osnovne planove Hrvatskih voda u 2012.

godini i ima li u odnosu na prijašnje Planove

novosti?

Posebnih novosti nema, nastavljamo sa svim ra-

dovima koje smo započeli ranijih godina, a ukoliko

iznađemo sredstva za dodatno fi nanciranje, fi nan-

cirat ćemo i projektiranje i izgradnju novih objeka-

Vlada Republike Hrvatske donijela je 23. veljače 2012. godine Odluku o imenovanju gos-

podina mr. sc. Ivice Plišića generalnim direktorom Hrvatskih voda koji je preuzeo dužnost

1. ožujka 2012. godine. O planovima i aktivnostima Hrvatskih voda u idućem razdoblju

saznajte više iz intervjua koji slijedi.

Mr. sc. Ivica Plišić, dipl. ing. građ.

generalni direktor Hrvatskih voda

I 5 I


ta. U 2012. godini očekujemo realizaciju projekata

ulaganja u sustave obrane od poplava, vodoop-

skrbe, odvodnje i pročišćavanja otpadnih voda u

ukupnom iznosu od 2,1 mlrd. kuna.

4. Nova Vlada najavljuje mnoge investicije vod-

noga gospodarstva u idućem razdoblju. Mo-

žete li nam reći koje se kapitalne investicije

u području zaštite od štetnog djelovanja od

voda planiraju realizirati u ovoj godini?

U ovoj godini nastavit ćemo izgradnju sustava

obrane od poplava započetih tijekom 2010. −

2011. godine, primjerice: Sjeverni nasip retencije

Lonjsko polje, izgradnje retencija Vrbova, Bur-

njak, akumulacije Šumetlica, akumulacije Čitluk,

Koritnjak, Seginac, Križ potok, retencije Rudar-

ska Gradna, retencije Planički jarek, Vučkovec,

retencije C1 Cres, izgradnje obaloutvrda i nasipa

na području Metkovića, Ploča i Kule Norinske, li-

jevoobalni savski nasipi na zaprešičkom području

i mnogi drugi.

Od ove godine pokrenut ćemo i dodatna projek-

tiranja objekata obrane od poplave kako bismo

pripremili projekte za fi nanciranje izgradnje nasipa,

obaloutvrda, akumulacija i retencija te završili su-

stav obrane od poplave na cijelom području Re-

publike Hrvatske.

5. Javnost se već upoznala s mnogobrojnim

projektima fi nanciranim iz programa IPA te

pripremama projekata za povlačenje sred-

stava strukturnih fondova u području vo-

doopskrbe i odvodnje. Što građani mogu

očekivati od ovih projekata i kako će oni pri-

donijeti povećanju standarda života?

Tijekom 2012. godine planira se ugovoriti tehnička

pomoć za izradu projektne i studijske dokumen-

tacije za prijavu 16 novo odabranih i odobrenih

projekata iz popisa aglomeracija većih od 10.000

ekvivalent stanovnika prema defi niranim rokovima

za postizanje ciljeva zadanih EU Direktivom o pro-

čišćavanju otpadnih voda u prijelaznom razdoblju

2018. − 2020. (sastavni dio Plana provedbe vod-

no komunalnih direktiva, studeni 2010.).

Ukupna planirana vrijednost predmetnog ugovora

iznosi 45 milijuna kuna, od toga je u 2012. predviđe-

no fi nanciranje 60 posto (27 milijuna kuna), od čega

85 posto EU sredstva (22,95 milijuna kuna), a 15

posto iz državnog proračuna (4,05 milijuna kuna).

Izgradnjom ovih i drugih sustava u narednom raz-

doblju očekuje se mogućnost priključenja stanov-

ništva na sustave javne vodoopskrbe i odvodnje

i pročišćavanje, te će na se taj način građanstvu

poboljšati životni standard.

6. Nedavno je obilježen Svjetski dan voda pod

motom “Voda i sigurnost hrane”, a odnosi

se na podizanje svijesti o potrebi osiguranja

količina i kvalitete vode za život stanovni-

štva i proizvodnju hrane. Na koje sve načine

Hrvatske vode pridonose rješavanju pitanja

osiguranja količina vode za proizvodnju hra-

ne?

Od 2005. godine Republika Hrvatska provodi

Nacionalni program navodnjavanja i gospodare-

nja poljoprivrednim zemljištem koji se nastavlja i

u 2012. godini. Ovisno o raspoloživim sredstvima

nastavit će se izgradnja sustava navodnjavanja.

7. U nekoliko zadnjih godina svjedoci smo raz-

doblja ekstremnih suša ili poplava. Očekuje-

te li probleme u opskrbi pitke vode i na koje

načine se Hrvatske vode prilagođavaju ovim

uvjetima?

Na sreću, posljednjih dana u kontinentalnom di-

jelu Hrvatske je kišno te se ne očekuju posebne

poteškoće u opskrbi pitkom vodom u tom dijelu

Hrvatske. No, na žalost, takvo stanje nije u Primor-

ju i Dalmaciji. Upravno vijeće Hrvatskih voda usvo-

jilo je 3. svibnja 2012. godine tehničke mjere za

suzbijanje posljedica suše i osiguralo pet milijuna

kuna sredstava za hitne intervencije u sustavima

javne vodoospkrbe. Naime, ovi sustavi, pa tako i

mjere suzbijanja suše u odgovornosti su jedinica

lokalne samouprave − općina i gradova. Naravno,

Hrvatske vode kao i do sada, stručno i tehnički, a i

fi nancijski doprinijet će smanjenju posljedica.

8. U medijima smo mogli čuti o planovima Vla-

de i najavama povratka Zagreba na Savu.

Ova urbana regeneraciji Zagreba pretpo-

stavlja rušenje savskih nasipa, izgradnju tri

hidroelektrane i produbljivanje kanala Sava-

Odra. Trebaju li Zagrebu nasipi i hoće li ovi

projekti imati kakvih posljedica za stabilnost

sustava obrane od poplava grada Zagreba i

njegove šire okolice?

U provođenju ovog projekta Hrvatske vode će ak-

tivno sudjelovati i voditi brigu te inzistirati na oču-

vanju stabilnosti sustava obrane od poplava grada

Zagreba uz uvažavanje potreba elektroprivrede i

građana grada Zagreba. Aktivno ćemo planirati i

provoditi rekonstrukcije sustava u skladu sa mo-

gućim koristima.

9. U nekoliko zadnjih godina unutar Hrvatskih

voda bilo je odljeva kadrova i odlazaka jednog

dijela ljudi u mirovinu, bez mogućnosti zapo-

šljavanja novih. Obzirom na planirane projekte

i povećanje obujma posla, hoćete li provesti

administrativno jačanje Hrvatskih voda i zapo-

četi sa zapošljavanjem novih kadrova?

Svakako, jedan od mojih ranije istaknutih ciljeva je

jačanje kapaciteta Hrvatskih voda, kako obrazo-

vanjem postojećih radnika tako i zapošljavanjem

novih radnika. U projekciji ove Vlade, značajni su

vodnogospodarski projekti, a Hrvatske vode su

nominirana državna agencija za vođenje svih vod-

nogospodarskih projekata koji će se fi nancirati iz

sredstava EU Fonda.

I 6 I

HRVATSKE VODE I Predstavljanje zamjenika generalnog direktora Hrvatskih voda

Danko Holjević rođen je 12. travnja 1963. go-

dine u Rijeci, gdje je završio osnovnu i sred-

nju školu kao i Fakultet graditeljskih znano-

sti. Poslijediplomski studij na hidrotehničkom

usmjerenju Građevinskog fakulteta Sveučilišta

u Zagrebu završio je 2002. godine kada je i

aktivno sudjelovao na znanstvenim projektima

Građevinskog fakulteta u Zagrebu pod naslo-

vima Znanstveni razvoj gospodarenja vodama

i Istraživanja erozije tla i zaštitnih mjera na bu-

jičnim slivovima u Istri, fi nanciranih od strane

Ministarsva znanosti i tehnologije Republike

Hrvatske. Od 2007. godine do danas, kao

istraživač sudjeluje u realizaciji znanstvenog

projekta Procjena, umanjivanje i upravljanje

geološkim hazardom u području Kvarnera.

Doktorski rad pod naslovom Vrednovanje

parametara erozije tla genetskim algoritmom

obranio je 2011. godine.

Pripravnički staž 1988. godine obavio je u ta-

dašnjem poduzeću “Vodoprivreda” u Rijeci, a

1989. godine zaposlio se u građevinskom po-

duzeću “Konstruktor” Rijeka gdje je radio na

radnim zadacima voditelja građenja do ruko-

voditelja operative cijelog poduzeća.

Krajem 1993. zapošljava se na radnom mjestu

tehničkog rukovoditelja u Javnom vodoprivred-

nom poduzeću Rijeka, a nakon prestrukturira-

nja vodoprivredne djelatnosti u Hrvatskoj, od

početka 1996. godine zaposlen je u državnoj

vodnogospodarskoj tvrtki Hrvatske vode na

mjestu voditelja službe za zaštitu od štetnog

djelovanja voda, VGO Rijeka. U razdoblju od

2006. do 2009. godine u Direkciji Hrvatskih

voda u Zagrebu vodi jedinicu za provedbu

Nacionalnog projekta navodnjavanja i gospo-

darenja poljoprivrednim zemljištem i vodama

u Republici Hrvatskoj, a od 2009. godine radi

na zadacima kordinacije hidrotehničkih melio-

racija pri Uredu generalnog direktora Hrvatskih

voda.

Predsjednik je Hrvatskog društva za odvodnju i

navodnjavanje, član Saveza građevinskih inže-

njera Hrvatske i Hrvatskog hidrološkog druš-

tva te međunarodnih strukovnih društava: IAH

(International Association of Hydrogeologists) i

ICID-a (International Commission on Irrigation

& Drainage).

Objavio je 47 znanstvena rada, u autorstvu i

koautorstvu, 20 stručnih radova te održao niz

znanstvenih i stručnih pozvanih predavanja.

Urednik je dvije knjige, koautor u jednoj autor-

skoj knjizi te revident jednog stranog (Journal

of Agricultural Science and Technology) i jed-

nog domaćeg znanstvenog časopisa (Hrvat-

ske vode). Član je redakcijskog odbora časo-

pisa za vodnogospodarstvo “Hrvatske vode”,

član je Upravnog odbora i predsjednik Vijeća

za suradnu sa visokoškolskim ustanovama Hr-

vatske komore inženjera građevinarstva. Go-

vori engleski, talijanski i češki jezik.

Dr. sc. Danko Holjević, dipl. ing. građ.

zamjenik generalnog direktora Hrvatskih voda

I 7 I


Zijah Mahmutspahić rođen je 2. rujna 1969.

godine u Brčkom, Bosna i Hercegovina, gdje

je završio osnovnu i srednju školu. Na Građe-

vinskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu diplo-

mirao je 1997. godine, a daljnje usavršavanje

u svome zvanju nastavio je na Građevinskom

fakultetu Sveučilišta u Karlsruhe u Njemačkoj,

gdje je 1999. godine završio specijalistički post-

diplomski studij, a 2005. godine i doktorirao.

Tijekom svog školovanja i rada u domaćim i

stranim poduzećima, stjecao je i profesional-

ne kvalifi kacije pa je tako 2001. godine položio

stručni ispit za ovlaštenog inženjera pred Ispit-

nom komisijom Hrvatske komore arhitekata i

inženjera u graditeljstvu.

2005. godine polaganjem državnog ispita pred

Državnom ispitnom komisijom pri Središnjem

državnom uredu za upravu stječe ovlasti struč-

nog suradnika, a 2009. godine polaganjem ispi-

ta pred Ispitnom komisijom Hrvatske udruge za

upravljanje projektima i ovlasti međunarodno cer-

tifi ciranog voditelja projekata (IPMA − Level C).

U Hrvatskim vodama u Zagrebu zapošljava se

kao pripravnik u razdoblju od 1997. do 1998.

godine nakon čega odlazi u Njemačku i radi

kao projektant u WTE Wassertechnik GmbH

− Essen.

Tijekom izgradnje Centralnog uređaja za proči-

šćavanje otpadnih voda grada Zagreba u raz-

doblju od 2002. do 2004. godine sudjelovao je

u nadzoru građevinskih radova kao glavni nad-

zorni inženjer tvrtke SHW/RWE Umwelt Aqua

Vodogradnja d.o.o. Zagreb.

Do stupanja dužnosti zamjenika generalnog

direktora Hrvatskih voda 2012. godine, bio je

član Uprave ispred vlasnika WTE Wassertech-

nik GmbH u Zagrebačkim otpadnim vodama

(ZOV) − upravljanje i pogon d.o.o. Zagreb. U

tom razdoblju, 2008. godine, kao direktor pri-

ma Zlatnu medalju − Prva hrvatska kuna za

iznimne poslovne rezultate tvrtke (Zavod za

poslovna istraživanja Republike Hrvatske).

U svom bogatom i dugogodišnjem radu bio

je i član mnogobrojnih stručnih udruga te

stručnih radnih tijela među kojima ističemo:

Eko stožer Grada Zagreba, Hrvatska komora

arhitekta i inženjera (HKAI), Društvo građevin-

skih inženjera Zagreba (DGIZ), Hrvatsko druš-

tvo za zaštitu voda (HDZV), Hrvatska udruga

za upravljanje projektima (HUUP), Njemačko

društvo za vodoopskrbu, kanalizaciju i kruti

otpad (DWA).

Svoje znanje i iskustvo koristi u edukaciji i pro-

mociji područja u kojem djeluje kroz pisanje

stručnih radova i recenzija, držanje predava-

nja, rad u stručnim povjerenstvima za izradu

provedbenih akata iz područja vodnoga gos-

podarstva. Govori engleski i njemački jezik.

Dr. sc. Zijah Mahmutspahić, dipl. ing. građ.

zamjenik generalnog direktora Hrvatskih voda

I 8 I

HRVATSKE VODE I Kopački rit

KOPAČKI RIT −

UREĐENJE VODNOG REŽIMA

RADI REVITALIZACIJE RIBNJAKA

“PODUNAVLJE”

Ivan Vučković,

Krešimir Kuštrak, Silvio Brezak

i Stjepan Mišetić

I 9 I


Ribnjaci„Podunavlje“ danas predstavljajuisušene, samo povremenoplavljene table, na kojima je došlo do sukcesije biljnih, pretežito šumskih zajednica. Uvažavaju ipotrebe zašti enogpodru ja Kopa kogrita i budu ihkorisnika,Hrvatske vode s interdisciplinarnimpristupom,uvažavaju imišljenja raznih sektora, pokazale su da se mogu zadovoljiti svi interesi korisnika.

UvodPodru je Parka prirode Kopa ki rit u ijem sa-stavu su ribnjaci Ribnja arstva ''Podunavlje'' nalazi se na krajnjem sjeveroisto nom dijelu Republike Hrvatske u Osje ko-baranjskoj žu-paniji. Pripada ravni arskom podru ju Bara-nje, a obuhva a dio poplavnih podru ja Duna-va i Drave. Podru je Kopa kog rita stavljeno je pod sustavnu zaštitu 1967. godine. Ukupna površina Parka je oko 17.700 ha, od ega oko 7.700 ha uživa zaštitu u kategoriji specijalnog zoološkog rezervata.

Sami ribnjaci, osim za proizvodnju ribe, ima-li su i svoju dodatnu funkciju u održavanju biološke raznolikosti Parka prirode, jer su ih mnoge životinjske vrste, posebice ptice, ko-ristile kao odmorište, hranilište i gnjezdilište.Kao posljedica odustajanja od korištenja rib-nja arskih površina u gospodarske svrhe, rib-njaci danas predstavljaju isušene, samo po-vremeno plavljene table, na kojima je uslijed nestanka trajnih vodenih površina došlo do sukcesije biljnih, pretežito šumskih zajedni-ca. Ovim su ribnjaci uz gospodarsku, izgubili i svoju prirodnu funkciju, odnosno Park prirode ovime je izgubio iznimno važan dio svojih vo-denih ekosustava.Neodrživost sadašnjeg stanja vlažnih staništa na podru ju ribnja arstva „Podunavlje“, (slika 3) razlog su pokretanja izrade studije ure e-nja vodnog režima za potrebe revitalizacije vodnih staništa i upravljanja vodama podru -ja Podunavlja u kontaktnoj zoni Parka prirode Kopa ki rit.Glavna zada a revitalizacije ribnjaka „Podu-navlje“ je, kroz poboljšanje uvjeta ulaska i zadržavanja vode na podru ju ribnjaka, osi-gurati formiranje trajnih vodenih ekosustava te time stvoriti pretpostavke za korištenje tog prostora u razli ite svrhe. Poboljšanje op egekološkog stanja podru ja ribnjaka „Podunav-lje“ sastoji se od uklanjanja raslinja i izmu-ljivanja materijala sa dna ribnjaka, te od po-trebnih intervencija na sustavu dovoda vode do ribnjaka. Na taj na in, uz održivi vodni re-žim došlo bi do ponovne uspostave staništa ribnja kog tipa bitnih za održavanje biorazno-likosti Parka prirode.

Varijante revitalizacije i korištenjeU cilju revitalizacije ribnjaka „Podunavlje“, a prema praksi koja se provodi u Europi (Brad-shaw, 1996, Crow & Welcomme, 1998) pred-lažu se sljede e varijante ponovnog vra anjaovog vrijednog zahvata u funkcije:

Slika 1. Položaj ribnjaka u parku prirode „Kopa ki rit“

Ribnjaci „Podunavlje“ ukupne površine oko 640 ha nalaze se izme u naselja Kopa evo i crpne stanice Podunavlje. S južne strane po-dru je ribnjaka ome eno je nasipom Zmaje-vac-Kopa evo, a sjeverno od ribnjaka pružaju se pretežito poljoprivredne površine. Dok su ribnjaci bili u funkciji, pod vodom se nalazilo oko 550 ha zemljišta, a proizvodnja ribe se odvijala na oko 426 ha.Na slici 2 detaljno je prikazano podru je rib-njaka „Podunavlje“ po kasetama. Kote ribnja-ka kre u se u rasponu izme u 81.50 m n. m. i 82,50 m n.m.

Slika 2. Površine ribnjaka „Podunavlje“ po kazetama

SLIKE I KARTE

Izvor studija

I 10 I


ski ribolov. U odabranoj varijanti u funkciju hranilišta, gnjezdilišta i zakloništa za ptice koristilo bi se oko 293,5 ha, a za športsko – rekreacijski ribolov oko 109 ha (slika 4). U ribnjacima namijenjenim kao hranilišta, gnjezdilišta i zakloništa za ptice poželjno je da ribnjaci budu stalno pod vodom, dok je u ribnjacima namijenjenim športskom ribolovu poželjno punjenje u rano prolje e, uz nadopu-njavanje vode zbog isparavanja tijekom ljeta.

Kakvo a površinskih vodaKakvo a vode od iznimne je važnosti za op-stanak ribljih zajednica. U tablici 1 dane su optimalne vrijednosti za uzgoj ribe za pojedi-ne zikalno-kemijske pokazatelje. Prema tim pokazateljima analizirani su podaci o kakvo ivoda Dunava kod Batine, Stare Drave-Kopa-evo i jezera Sakadaš, jer bi ove vode služile

za punjenje ribnjaka. Na temelju provedenih analiza zaklju eno je da je voda rijeke Dunav

Slika 3. Današnje stanje ribnjaka a. zakloništa i hranilišta za ornitofaunu i dru-

ge životinjske vrste od zna aja za zaštitu i o uvanje biološke raznolikosti u Parku pri-rode Kopa ki rit kao osnovnu funkciju,

b. uz osnovnu funkciju, športsko-rekreacijsku funkciju (športski ribolov),

c. uz osnovnu funkciju, športsko-rekreacijsku funkciju te dijelom funkciju ekstenzivne proizvodnje riba,

d. uz osnovnu funkciju i raniju proizvodnu funkciju poluintenzivnog uzgoja ribe.

Od navedenih varijanti odabrana je varijanta b, osnovnu funkciju i dijela ribnjaka za šport-

Slika 4. Prikaz varijante revitalizacije ribnjaka Podunavlje, korištenje dijela ribnjaka kao hranilišta i zakloništa za ptice prema Ramsarskoj konvenciji, i dijela ribnjaka za športski ribolov, varijanta b

Tablica 1. Graniče vrijednosti pojedinih

kemijskih pokazatelja za šaranske ribnjake

(Bojčić i sur., 1988)

Kemijski pokazateljiGranične vrijednosti

za šaranske ribnjake

Temperatura vode (°C) 20-28

Otopljeni kisik u vodi

(mgO2 /l)>5

Zasićenje kisikom (%) >50

pH 7-9

NH4+ mg/l 3

NO3− mg/l 1-2

Fe mg/l 1-2

i okolnih površinskih voda dobre kakvo e i može se koristiti za punjenje ribnjaka.

Dovod vode Glavni problem revitalizacije i korištenja rib-njaka je osiguranje potrebnih koli ina vode, jer se ribnjaci nalaze na višoj nadmorskoj vi-sini od okolnog podru ja. U ranijim razmatra-njima dovod vode u ribnjake osiguravao se is-klju ivo pomo u crpljenja. Takva razmatranja zanemarivala su mogu nost upuštanja vode u ribnjak za vrijeme visokih vodostaja Dunava, što je i logi no pošto ranija funkcija ribnjaka kao gospodarskog objekta nije mogla ovisiti o prirodnim hidrološkim procesima Dunava, za kontinuirani proces proizvodnje. Promjenom na ina korištenja i de niranja osnovnih funk-cija ribnjaka promijenile su se mogu nostiosiguranja dovoda vode.Postavljenim varijantama korištenja prostora, sukladno analiziranim podlogama uz korište-

I 11 I


nje postoje eg stanja sustava upuštanja i dis-tribucije vode predložena su slijede a rješenja dovoda vode:1. Izvedba dodatnih objekata za distribuciju

vode unutar podru ja samog ribnjaka 2. Izvedba proširenja postoje e upusne usta-

ve na dunvaskom nasipu na ulazu u “ et-vrokut“ (prostor uz postoje u crpnu stanicu Podunavlje), slika 4

3. Izvedba nove upusne ustave na dunavskom nasipu prema zapadno pozicioniranim kazetama ribnjaka

4. Obnova kanalske mreže koja se ranije kori-stila za dovod vode do ribnjaka i ponovo stavljanje u funkciju crpnog sustava ribnja-ka za potrebe nadopunjavanja ribnjaka

Provjera provedivosti izabrane varijante rje-šenja dovoda vode u ribnjak Podunavlje uz zadane uvjete osiguranja potrebnih koli inavode, ovisno o varijantama revitalizacije, is-pitana je matemati kim modelom. Modelskim ispitivanjem se simuliralo punjenje ribnjaka vodom pri razli itim hidrološkim uvjetima Du-nava za razli ite varijante upuštanja i distri-bucije vode kojim bi se osigurali zahtjevi za potrebnim koli inama vode unutar odre enogvremenskog razdoblja. Rezultat ispitivanja dao je broj dana potrebnih za punjenje rib-njaka do zadanih koli ina vode za svaku od postavljenih varijanti.Temeljem dostupnih hidroloških podataka za razdoblje 1949-1990. na vodomjernoj posta-ji Batina, izra unala se translatirana krivulja trajanja vodostaja Dunava na lokaciji ribnja-ka.Križanjem krivulje punjenja ribnjaka u funk-ciji vremena (dani) dobivene modelskim ispi-tivanjima i translatiranom krivuljom trajanja vodostaja Dunava na lokaciji ribnjaka u odre-enim mjesecima, prikazana je mogu nost

punjenja ribnjaka velikim vodama Dunava.

Uvjeti izvedbe i održavanjaOsnovni uvjeti izvedbe i održavanja za pred-loženo rješenje revitalizacije ribnjaka ribnja-arstva ''Podunavlje'', korištenja ribnjaka kao

Ramsarskog podru ja i kao podru ja za šport-sko-rekreacijski ribolov su:

uklanjanje drvenaste i zeljaste vegetacije s prostora ribnjaka; kod uklanjanja drvenaste vegetacije poželjno je ukloniti i korijenje, a zeljasto bilje zbrinuti izvan ribnjaka na pri-vremeno kompostište zadržavanje pojasa trske širine do 2 m uz nasipe kao važno stanište i gnježdilište za ptice te radi zaštite nasipa od erozije iza-zvane vjetrom,osiguranje dovoljne koli ine vode iz Dunava za punjenje ribnjaka gravitacijom sukladno namjeni ribnjaka; u ribnjacima A2, C1 i C2 predvi enim kao ornitološki rezervat važno

Tablica 2. Vrijeme punjenje ribnjaka ovisno o vodostaju Dunava

Tablica 3. Trajanje vodostaja Dunava od 83,00 m n. m.

Relativni

vodostaj Dunava

na V.P. Batina u

(cm)

Apsolutni

vodostaj

Dunava na

lokaciji ribnjaka

(m n. m.)

Vrijeme punjenja

(dani, sati) −

zapadni dio

Vrijeme punjenja

(dani, sati) −

istočni dio

400 82,8 5d08h 5d05h

470 83,5 4d09h 4d07h

510 83,9 4d01h 3d23h

570 84,5 3d16h 3d14h

590 84,7 3d14h 3d12h

Mjesec % Dani

1. mjesec 3,9 1,2

2. mjesec 0,8 0,2

3. mjesec 13,6 4,2

4. mjesec 26,0 7,8

5. mjesec 15,2 4,7

6. mjesec 19,3 5,8

7. mjesec 10,7 3,3

8. mjesec 14,2 4,4

9. mjesec 7,7 2,3

10. mjesec 0,0 0,0

11. mjesec 7,7 2,3

12. mjesec 0,7 0,2

Slika 5. Prikaz optimalnog punjenja ribnjaka za odabranu varijantu korištenja i dovoda vode.

Slika 6. Ribnjaci Podunavlje

I 12 I


je osigurati dovoljnu dubinu vode u ribnjaci-ma tijekom jeseni i zime, a u ribnjacima na-mijenjenim športsko-rekreacijskom ribolovu, ribnjaci A1, B, ML2 I ML 3 i tijekom uzgojne sezone koja traje od svibnja do rujna, prilikom punjenja ribnjaka treba omogu iti neometanu migraciju riba izme u Dunava i ribnjaka,razmotriti mogu nosti nadopunjavanja ribnja-ka vodom u srpnju i kolovozu radi evapora-cije,redovito nadosa ivanje izlovljene koli ine ribe u ribnjake namijenjene športsko-rekreacij-skom ribolovu; sukladno planu gospodarenja, ribu u ribnjacima namijenjenim za športsko-rekreacijski ribolov ne smije se hranitiodržavanje poželjne obraslosti ribnjaka od oko 30% površine namijenjenih športsko-re-kreacijskom ribolovu, višom vodenom vege-tacijom; obraslost treba regulirati redovitom košnjom uz odstranjivanje bilja iz ribnjaka ili biomanipulacijom, odnosno nasadom odre e-ne strukture biljojednih vrsta riba, prvenstve-no bijelog amura i bijelog glavaša,u ribnjacima predvi enim kao ornitološki re-zervat maksimalne koli ine vode treba osigu-rati tijekom zimskog razdoblja,u ribnjacima predvi enim kao ornitološki re-zervat zabranjeno je nasa ivati biljojednu vr-stu ribe, bijelog amura,zadržavanje vegetacije u ribnjacima predvi-enim kao ornitološki rezervat posebice onih

vrsta iji listovi plivaju po površini vode,odvijanje prirodne sukcesije zajednica na iz-gra enim otocima, posebice zajednica mekih lista a.

Zaklju akProvedenim analizama postavljenih varijan-ti odabrano je rješenje revitalizacije vodenih staništa i upravljanja vodom koje obuhva akorištenje ribnjaka kao Ramsarskog podru -ja i kao podru ja za šport i rekreaciju. Do-vod vode za odabranu varijantu ostvarilo bi se direktnim upuštanjem vode Dunava preko rekonstruirane ustave Podunavlje s bržom raspodjelom voda preko dogra enog distribu-cijskog sustava izme u pojedinih kazeta (rib-njaka) unutar ribnji arstva za vrijeme traja-nja visokih vodostaja Dunava.Prema provedenim analizama odabranom va-rijantom dovoda vode osigurava se poželjna dinamika punjenja ribnjaka vodom za oda-branu varijantu korištenja ribnjaka (varijan-ta b). Minimalnu dubinu vode od oko 1,25 m mogu e je osigurati u kasnu jesen i zimu u ribnjacima koji bi se koristili kao Ramsarska podru ja što predstavlja uvjet zaštite biološke raznolikosti, a u prolje e i ljeto u ribnjacima u kojima bi se obavljao športsko-rekreacijski ribolov.Izra ena studija i predložena varijanta ure e-nja ribnjaka, dobar su temelj svim sadašnjim i budu im upravlja ima i korisnicima ovog vri-jednog podru ja.Hrvatske vode, kao naru itelji ove studije, stvorile su preduvjete za daljnje planiranje projekata i ure enje ribnjaka. Uvažavaju ipotrebe zašti enog podru ja Kopa kog rita i budu ih korisnika, Hrvatske vode s interdis-ciplinarnim pristupom uvažavaju i mišljenja raznih sektora, pokazale su da se mogu zado-voljiti svi interesi korisnika.

LITERATURA

Bojčić, C., Debeljak, Lj., Vuković,

T., Jovanović Kršljanin, B.,

Apostolski, K., Ržaničanin, B.,

Turk, M., Volk, S., Drecun, Đ.,

Habeković, D., Hrstić, Đ., Fijan, N.,

Pažur, K., Bunjevac & Marošević,

Đ., (1988) : Slatkovodno

ribarstavo. Jugoslovenska

medicinska naklada poslovna

zajednica slatkovodnog ribarstva

Jugoslavije. Beograd, 605 str.

Bradshaw, A.D., (1996):

Underlying principles of

restoration. Canadian Journal Fish

Aquatic Science 53 (Suppl.1), 3-9.

Cowx, I & Welcomme, R. (eds.),

(1998): Rehabilitation of rivers for

fi sh. Fishing News Books, Oxford

and Northampton. 260 pp.

I 13 I


REVITALIZACIJA MEANDARA LONJE I SAVE NA PODRUČJU PARKA PRIRODE LONJSKO POLJE mr. sc. Arijana Senić

Lidija Kratofi l, dipl. ing.

Cilj integralnog upravljanja vodama koji bi trebalo sve više uklju iti u nova tehni ka rješenja i održavanje postoje ih vodotoka podrazumijevapristup koji e "dati prostor rijekama“, o uvati vodotok u što je mogu eprirodnijem stanju smanjivanjemuklanjanja obalne vegetacije i primijenjivanjem„mekih“ tehnika.

I 14 I

HRVATSKE VODE I Revitalizacija meandara Lonje i Save

UVODDugogodišnja dobra suradnja Hrvatskih voda i Javne ustanove Park prirode Lonjsko polje, rezultirala je nizom uspješnih aktivnosti, a te-melji se na zajedni kom korištenju istog, pri-rodno plavljenog prostora u lijevom zaobalju središnjeg toka Save, koji se želi o uvati u što prirodnijem stanju. Dio podru ja Parka prirode je retencija za prihvat dijela rastere enih voda Save i kao takav predstavlja objekt obrane od poplava u sustavu Srednje posavlje. Uspješna suradnja potvr ena je i prilikom planiranja i izgradnje nasipa i retencije, koji zadovolja-vaju tehni ke uvjete, ali i sve zahtjeve Javne ustanove za primjerenim na inom izgradnje i uklapanjem u prostor. Tako er, Hrvatske vode na zahtjev Parka prirode upravljaju ustavom Trebež zatvaranjem u sušnom periodu, kako bi se voda zadržala u vodotocima Polja, a do-bar primjer je i prošla, sušna 2011. godina. Upravo s namjerom što boljeg upoznavanja ovog podru ja, Hrvatske vode su nancirale i izradu studije Analiza vodnog režima Lonjskog polja, koja je upravo dovršena, a koja opisuje hidrološke pojave od malih do poplavnih voda.Hrvatske vode su na inicijativu i u suradnji s Javnom ustanovom Park prirode Lonjsko polje nancirale i pratile izradu projekta (studije) revitalizacije starog korita Lonje s prijedlogom mjera o uvanja okoliša na drugim lokalitetima identi ciranim planom upravljanja Parka pri-rode Lonjsko polje, koju je 2011. godine izra-dio Institut IGH d.d., Zavod za hidrotehniku, Odjel za hidrotehni ko istraživanje.Obnova rije nih rukavaca predvi ena je u sklopu mjera zaštite i poboljšanja stanja oko-liša planiranog razvoja sustava obrane od po-plava Srednjeg posavlja i Planom upravljanja parkom prirode Lonjsko polje za koji su Hr-vatske vode kao jedan od nositelja aktivnosti dale svoju suglasnost.U nastavku e se dati kratki opis postoje egsustava obrane od poplava Srednjeg posavlja, njegov razvoj i predvi ene mjere zaštite okoli-ša i opis predvi enih radova revitalizacije.

SUSTAV OBRANE OD POPLAVA SREDNJEG POSAVLJA S ASPEKTA ZAŠTITE OKOLIŠA Rješenje zaštite od poplava na podru ju sred-nje Save bazira se na korištenju prirodnih po-plavnih površina koje su stolje ima i služile za rastere enje i prihvat viška voda. U novom rješenju one su zadržane kao retencijski pro-stori, ali s de niranim konturama koje se re-aliziraju izgradnjom obodnih nasipa. Nekon-trolirano izlijevanje velikih voda u prirodnom, neure enom vodnom režimu, zamijenjeno je kontroliranom manipulacijom vodnim masa-ma, koje se hidrotehni kim objektima iz rijeke Save usmjeravaju u retencije te ovdje zadrža-vaju dok uvjeti u Savi ne dozvole da se zapo -ne s njihovim pražnjenjem.Retencija Lonjsko polje klju ni je objekt u su-stavu obrane od poplave Srednjeg posavlja i jedan od rijetkih, preostalih poplavnih pro-stora gdje je sa uvano bogatstvo raznolikosti biljnog i životinjskog svijeta. Dio tog prostora od oko 50 000 ha proglašen je 1990. godine Parkom prirode. Sustav za zaštitu od poplava Srednjeg Posavlja ne narušava zna aj ovog prirodnog rezervata, on ga periodi kim pri-hranjivanjem velikim vodama oplemenjuje pa je prihvatljiv i s tog aspekta. Kanal Lonja–Strug, ija je funkcija prihvat i transport rastere enih voda Save i na ijoj trasi se i nalaze odsje eni rukavci Lonje, prema te-meljnom konceptu je zamišljen na lijevoj obali Save s po etkom u Prevlaci uzvodno od Siska, sa završetkom kod Stare Gradiške gdje mu je uš e u Savu, ukupne duljine cca 105 km. Upravo je ovaj kanal u me uvremenu pretr-pio najve u promjenu u odnosu na osnovni koncept iz 1972. godine, jer se odustalo od njegove izvedbe u punoj duljini kroz retencij-sko podru je. Realiziran je dio od Prevlake do prvog retencijskog prostora, Žutice, duljine oko 7 km i na završnom dijelu u duljini od 5 km, dok je izme u tih dijelova funkciju ka-nala preuzela postoje a hidrografska mreža, prvenstveno rijeka Lonja.

Slika 1. Sustav obrane od poplava Srednjeg posavlja – postoje e stanje Slika 2. Sustav obrane od poplava Srednjeg posavlja – lokacije predvi ene za revitalizaciju

I 15 I


U cilju realizacije dogradnje sustava kako bi se postigla njegova ve a funkcionalnost, 2007. godine provedena je procjena utjecaja na oko-liš cijelog sustava u sklopu koje su dane mje-re zaštite okoliša sustava zaštite od poplava Srednjeg posavlja. Mjerama je izme u ostalog predvi ena i revitalizacija rukavaca i restaura-cija njihovog kontakta s rijekom.Republika Hrvatska potpisnica je niza važnih me unarodnih ugovora, konvencija, strategija i sporazuma koji naglašavaju važnost integralnog pristupa o uvanju okoliša i postizanje dobrog stanja voda. Tako i sustav obrane od poplava Srednjeg posavlja i njegov daljnji razvoj mora biti uskla en s brojnim me unarodnim obve-zama i regionalnim i globalnim inicijativama za o uvanje zajedni kog okoliša. (Europske direk-tive, Konvencija o biološkoj raznolikosti, Ram-sarska konvencija - konvencija o mo varnim predjelima svjetskog zna aja, Konvencija o za-štiti i korištenju prekograni nih vodotoka i me-unarodnih jezera, Konvencija o zaštiti Dunava

i voda u njenom slivnom podru ju, Konvencija o zaštiti svjetske kulturne i prirodne baštine i sl.)Europske direktive kroz glavni cilj koji uklju-uje postizanje i o uvanje dobrog stanja voda,

uvele su i naglasile važnost ekoloških mjerila u upravljanju vodama, biološku obnovu vodnoga okoliša i vra anje voda u stanje u kojemu esastav i bogatstvo biološke populacije biti što je mogu e bliže prirodnom stanju.Dinamika rijeka, odnosno hidromorfološki pro-cesi jedan su od klju nih faktora u o uvanju do-brog stanja voda.I Strategija upravljanja vodama kao temeljni cilj upravljanja vodama postavila je postiza-nje cjelovitog i uskla enog vodnog režima na državnom teritoriju što podrazumijeva brigu za prostorni raspored i izgra enost vodnoga sustava te za stanje koli ina i kakvo e voda na na in koji najbolje odgovara odre enom podru ju i odre enom vremenu. Integralnim upravljanjem vodama cilj je posti i i o uvati dobro stanje voda zbog zaštite vodnih i o vodi ovisnih ekosustava i to harmoniziraju i mjere upravljanja vodama s ostalim sektorima kori-snicima prostora. Kao jedna od mjera predvi-eno je i smanjivanje vršnih protoka poplavnih

valova reaktiviranjem bivših poplavnih površi-na i obnovama vodotoka.Tako er u okviru Plana upravljanja Lonjskim poljem, na koji su Hrvatske vode dale sugla-snost, predložene su aktivnosti, njihovi nositelji i vremenski okviri za ostvarenje ciljeva uprav-ljanja parkom prirode. Zacrtani ciljevi uklju uju izme u ostalog i mjere rastauracije starih ru-kavaca rijeka Lonje i Save, održavanje povolj-nog vodnog režima osiguranjem dotoka svježe vode u rukavce (povezivanje s mati nom rije-kom) radi o uvanja i vra anja rije nih rukavaca u što prirodnije stanje s o uvanim vrstama i stanišnim tipovima karakteristi nim za vodene mo varne ekosustave.

Slika 3. Meandri rijeke Lonje predvi eni za revitalizaciju

LOKACIJE PREDVI ENE ZA REVITALIZACIJUKanal Nova Lonja prokopan je pred gotovo stotinu godina uslijed ega su neki rije ni ru-kavci Lonje potpuno odsje eni od mati ne ri-jeke, a pojedini rukavci su zamuljeni. Regulacijom rijeke Save i izgradnjom obram-benih nasipa presje eni su menadri rijeke Save i ostali su rukavci. Na mjestima spoja rukavaca bili su izvedeni spojni kanali, cijevni propusti sa zapornicama, žabljim poklopcima i sl. koji zbog dotrajalosti više ne izvršavaju svoju funkciju punjenja i pražnjenja meanda-ra, a došlo je i do taloženja i zamo varenja u samim meandrima.Hrvatske vode i Javna ustanova Park prirode Lonjsko polje su zajedni ki pokrenule realiza-ciju projekta obnove dijela starog toka rijeke Lonje s prijedlogom ostalih mjera ekološkog poboljšanja sustava i o uvanja okoliša što je dobar primjer razvoja integralnog upravljanja rije nim slivovima i zadovoljenja potreba ra-zli itih korisnika prostora Lonjskog polja.Studijom je obuhva eno pet meandra na lije-voj i pet meandara na desnoj obali Lonje (od-nosno kanala N. Lonja) i tri meandra na lijevoj obali rijeke Save ( igo , Mužilov ica i Suvoj) na podru ju Parka prirode Lonjsko polje.Predmet studije (projekta) je povezivanje sta-rih meandara sa mati nom rijekom u cilju po-boljšanja vodnog režima. Radovi restauracije starih korita rijeke Lonje i Save predstavljaju mjere ekološkog poboljšanja i unaprije enjesustava. Sve mjere su predložene tako da budu bliske prirodi, uz upotrebu što manje mehanizacije i ksnih objekata kojima se re-meti prirodni eko-sustav.

Revitalizacija meandara rijeke LonjeU vrijeme visokovodnog režima u retenciji Lonjsko polje cijela hidrografska mreža su-djeluje u prihvatu i zadržavanju velikih voda Save ili pritoka iz lijevog zaobalja, me utimu vrijeme srednjeg i malovodnog režima u pojedinim rukavcima Lonje nužno je osigura-ti poboljšanje vodnog režima, odnosno ople-menjivanje vodnim koli inama vrlo bitnim za

I 16 I


o uvanje biljne i životinjske raznolikosti zbog koje je dio sadašnjeg retencijskog prostora Lonjskog polja i proglašen Parkom prirode.Podru je obra eno studijom na staroj Lonji obuhva a 5 rije nih meandara na lijevoj obali i 5 meandra na desnoj obali kanala Nova Lo-nja na potezu od Kostrinje do Široke grede. Dotok svježe vode osiguran je samo za vri-jeme poplave, odnosno visokih vodostaja. U cilju vra anja i poboljšanja stanja sadašnjeg vodnog režima te o uvanja vodenih staništa teku ica potrebno je odsje ene meandre spo-jiti na kanal Nove Lonje hidrotehni kim mje-rama koje e omogu iti nesmetan ulazak i za-državanje vode u svim hidrološkim uvjetima.Predvi eni radovi obuhva aju iskope, izmu-ljivanja, prokope, sanacije pokosa i pragova i sli ne zemljane radove kojima se pokušava poboljšati stanje proto nosti meandara. Obilaskom terena i u suradnji s Javnom usta-novom Park prirode Lonjsko polje ustanovljeno je da pojedini meandri i pojedine lokacije ne zahtijevaju intervenciju jer im je omogu en dotok vode. Tako na malim desnim meandrima G, I, J (lokacije 13, 16, 17) ne treba intervenci-ja, kao i na lokacijama 14 i 5 na meandrima H i C koje su spojene s izvedenim kanalom Nova Lonja i imaju osiguran nesmetan ulazak i za-državanje vode u svim hidrološkim uvjetima.Na ulazu u menadar A (lokacija 1) nije potreb-na ozbiljnija intervencija, samo niveliranje spoja meandra s kanalom i niveliranje po et-ka meandra u duljini od 35 m. Utok vodoto-ka Voloderac u meandar zahtijeva ozbiljniju intervenciju koja uklju uje prokopavanje na-nošenog zemljanog materijala radi osiguranja protoka vode prema isto nom uš u meandra u vrijeme niskih vodostaja. Izlaz iz meandra (lokacija 2) ne zahtijeva intervenciju ukoliko se uspješno skrene tok Voloderca prema loka-ciji 2 jer se o ekuje da e vodeni tok sam na iput do kanala. Ulaz u meandar F (lokacija 11) je u potpunosti neaktivan te je potrebno izvesti prokop od ka-nala do rukavca (50x5x6x m) i urediti pokose. Izlaz iz meandra (lokacija 12) je aktivan samo za vrijeme srednjeg i visokog vodostaja te je potrebno o istiti i izmuljiti prag i prokopati i iznivelirati uš e meandra. Ulaz u meandar H (lokacija 14) je aktivna i ne zahtijeva intervenciju. Izlaz iz meandra (loka-cija 15) zahtijeva izvedbu prokopa (koji bi na nekim mjestima trebao biti dubok i do 3,5 m) i niveliranje.Meandar B je spojen „uskim grlom“ s mean-drom C i zahtijeva proširenje i niveliranje (lo-kacija 4). Ulaz u meandar B (lokacija 3) je aktivan jedino za vrijeme srednjeg i visokog vodostaja i potrebno ga je spojiti s kanalom prokopom u duljini od cca 50 m. Izlaz iz me-andra C (lokacija 5) je aktivan i ne zahtijeva intervenciju.

Ulaz u meandar D (lokacija 6) je neaktivan. Potrebno je napraviti prokop do kanala (dim. 50x4x4x m) koji e i za vrijeme niskih vodo-staja osigurati dovoljnu koli inu vode u me-nadru. Izlaz iz meandra (lokacija 7) je tako-er neaktivan i zahtijeva izvedbu prokopa do

kanala (dim. 30x4x4x m). Ulaz u meandar E (lokacija 8) zahtijeva op-sežnu intervenciju prokopavanjem (dim 30x5 + 25x4 m) na potrebnu kotu. Izlaz iz mean-dra (lokacija 9) zahtijeva izvedbu prokopa i ure enje obale (dim. 15x6 m) na potrebnu kotu kako bi se za niskog vodostaja zadrža-la voda u rukavcu, a za vrijeme srednjeg i visokog vodostaja omogu ila nesmetana cir-kulacijaDaljni tok Stare Lonje je ''živ'' i ima osiguranu cirkulaciju vode u svim hidrološkim uvjetima. Revitalizacija meandara rijeke SaveRukavci rijeke Save nastali su regulacijom ri-jeke Save i izgradnjom obrambenih nasipa.Kao i kod meandara starog korita rijeke Lo-nje, javlja se isti problem i s meandrima rije-ke Save: igo , Mužilov ica i Suvoj. Tijekom ljetnih mjeseci kada su suše i kada nema dotoka iz oborinskih kanala koji ulaze u po-jedine rukavce dolazi do presušivanja korita meandara. Cilj je odgovaraju im radovima revitalizirati dotok iz rijeke Save u ove meandre za vrije-me srednjih i visokih vodostaja te omogu iti zadržavanje vode unutar njih u vrijeme ni-skih vodostaja rijeke Save.U rije ni rukavac igo voda ulazi sa sjevera poljskim kanalom koji skuplja oborinske vode sa slivnog podru ja, a ispust iz meandra je reguliran epom, odnosno cijevnim propu-stom na južnoj strani rukavca kroz obram-beni nasip u rijeku Savu. Kada vodostaj Save raste, ep se automatski zatvara i sprije ava porast vodostaja u rukavcu, ime se brani selo od poplave. Kada vodostaj u Savi po-inje padati, ep se otvara i voda iz rukavca

otje e u Savu.Za vrijeme niskih, ljetnih vodostaja rijeke Save, meandar presušuje jer nema dotoka, a otjecanje vode iz menadra pri povla enju vodostaja Save nije sprije eno nikakvim hi-drotehni kim zahvatom pa i ta mala koli i-na vode koju se može zadržati unutar me-andra se ne zadržava. Uzvodno od spoja s oborinskim kanalom, meandar igo je širine 100-tinjak metara, i prema razgovoru s mje-štanima gotovo uvijek je pun vode, osim u ljetnim, sušnim mjesecima.Potrebno je: dovesti u funkciju sva tri žablja poklopca na spoju oborinskog kanala i mean-dra, ugraditi plo astu zapornicu na spojnom kanalu uzvodno od nasipa kojom e se regu-lirati zadržavanje vode u meandru i premje-stiti postoje e rešetke uzvodno te dovesti u funkciju oba žablja poklopca na propustima

Slika 4. Ulaz u meandar F koji je u potpunosti neaktivan

Slika 5. Spoj meandra B i C koji je potrebno proširiti

I 17 I


kroz nasip. Tako er, potrebno je izmuljiti, o istiti od raslinja, urediti i redovito održa-vati spoj oborinskog kanala i meandra, kanal isto nog dijela meandra i spojni kanal mean-dra i rijeke Save.Pretpostavlja se da je s godinama došlo do obrnutog toka vode u meandru Mužilov ica, odnosno da je isto ni krak meandra zatvoren i da je komunikacija s rijekom Savom omo-gu ena samo zapadnom stranom meandra. U rije ni rukavac Mužilov ica ulazi oborinska voda s unutarnjih i vanjskih poljoprivrednih površina. Oborinski kanal sa sjeverne strane koji je nekada povezivao polje i rukavac, od-nosno njihov spoj, je zatrpan te je dotok vode onemogu en. Zaklju uje se da se meandar puni oborinskom vodom s poljoprivrednih površina te in ltracijom iz vodonosnika za vrijeme visokih vodostaja rijeke Save.Ispred nasipa i epa postoji sekundarna za-pornica ija je funkcija sprije iti istjecanje vode iz meandra, ali prema vizualnom pre-gledu ona nije u funkciji, odnosno ostavljena je u dignutom položaju tako da omogu uje kontinuirano ispuštanje vode iz meandra. Dio kanala ispred zapornice je poplo en be-tonskom oblogom, ali nema ugra ene grube rešetke koja bi omogu avala spre avanje na-nošenja krupnog otpada, granja i sli no pre-ma cijevnom propustu.Kada nivo vode u Savi opada, voda iz rukav-ca otje e i ne kontrolira se vodostaj u rukav-cu. U ljetnim mjesecima nivo vode u rukavcu zna biti i do 1.5 m niži od prosje nog vodo-staja što ima negativan utjecaj na zarastanje pojedinih dijelova rukavca. Ispust iz meandra Mužilov ica je reguliran epom, odnosno žabljim poklopcom na juž-

noj strani rukavca kroz nasip u rijeku Savu. Kada vodostaj Save raste, ep se automatski zatvara i sprije ava porast vodostaja u ru-kavcu, ime se brani selo i okolne poljopri-vredne površine od poplave. Kada vodostaj u Savi po inje padati, ep se otvara i voda iz rukavca otje e u Savu. Na nizvodnoj strani obrambenog nasipa, od-nosno spomenutog cjevnog propusta, ugra-en je žablji poklopac. On ima mehanizam

s lancem kojim se može držati u otvorenom stanju i na taj na in dopunjavati meandar vodom iz Save za vrijeme visokih vodostaja ukoliko se ukaže potreba.Potrebno je: ugraditi grubu rešetku i dove-sti u funkciju zapornicu i žablji poklopac na spojnom kanalu, izvesti cijevni propust sa žabljim poklopcem na spoju s oborinskim ka-nalom te izmuljiti, o istiti od raslinja, urediti i redovito održavati dio meandra uzvodno od spoja s oborinskim kanalom i spojni kanal meandra s rijekom Savom.Zapadni krak meandra Suvoj potpuno je od-sje en od rijeke Save, te su njegovi ostaci

Slika 6. Ulaz i izlaz iz meandra D su u potpunosti neaktivni i zahtijevaju izvedbu prokopa do kanala

Slika 7. Ulaz i izlaz iz meandra E zahtijevaju izvedbu prokopa do kanala i ure enjeobala

Slika 9. Rije ni rukavac igo

Slika 10. Rije ni rukavac Mužilov ica

tijekom gradnje zatrpani, tako da od Save do nasipa nema nikakvih tragova prijašnjeg korita meandra. Spoj isto nog dijela meandra s rije-kom Savom ostvaren je spojnim kanalom pra-vilnog trapeznog oblika. Ovaj kanal je duzine cca. 60 m i najkra i je od svih spojnih kanala na ova tri Savska meandra.U rije ni rukavac ulazi oborinska voda sa sje-vera, kanalom koji skuplja oborinske vode sa slivnog podru ja, no usljed nepovoljne hidro-

Slika 8. Lokacija savskih meandara

I 18 I


loške situacije, ovaj spoj nije geodetski sni-mljen. Spoj je vjerojatno izveden cijevnim propustom sa žabljim poklopcem na pokosu meandra Suvoj. Ispust iz meandra Suvoj je reguliran cijevnim propustom odnosno epomna južnoj strani rukavca kroz nasip u rijeku Savu. Kada vodostaj Save raste ep se auto-matski zatvara i sprije ava porast vodostaja u rukavcu ime se brani selo od poplave. Kada vodostaj u Savi po inje padati ep se otvara i voda iz rukavca otje e u Savu.Ispod obrambenog nasipa spoj meandra i Save je ostvaren cijevnim propustom koji s nizvodne strane ima žablji poklopac bez me-hanizma s lancem na nasipu, a s uzvodne strane ima plo astu zapornicu koja je kon-

stantno djelomi no otvorena i nema na sebi kolo za manipulaciju, odnosno otvaranje i za-tvaranje zapornice.Kada nivo vode u Savi padne, voda radi toga iz rukavca otje e i ne kontrolira se vodostaj u rukavcu. U ljetnim mjesecima nivo vode u rukavcu zna biti i do 1.5 niži od prosje nogvodostaja što ima negativan utjecaj na zara-stanje pojedinih dijelova rukavca (zapadni di-jelovi rukavca). Za vrijeme terenskih obilaza-ka bili su izrazito visoki vodostaji rijeke Save i meandra Suvoj, pa je i detaljan pregled bio prili no otežan. Potrebno je: dovesti u funkciju žablji poklopac na spojnom kanalu s nizvodne strane nasipa, ugradnjom upravlja kog mehanizma, dovesti u funkciju zapornicu s uzvodne strane nasipa i ugraditi grubu rešetku prije zapornice, izvesti cijevni propust sa žabljim poklopcem na spoju s oborinskim kanalom te izmuljiti, o istiti od raslinja, urediti i redovito održavati spojni ka-nal meandra s rijekom Savom, a potrebno je zbog blizine rijeke Save kao mogu nost raz-motriti eventualno spajanje zapadnog dijela meandra s rijekom Savom izvedbom spojnog kanala, cijevnog propusta s žabljim poklop-cem i zapornicom.

ZAKLJU NO - PREPORUKE ZA DALJE Duljina meandara planiranih za revitalizaciju ovom studijom iznosi oko 18,1 km, od egasu meandri rijeke Lonje duljine oko 6,4 km, a rijeke Save duljine oko 11,7 km. Ukupni troškovi potrebnih radova procijenjeni su na cca 3,8 milijuna kn, od ega za revitali-zaciju meandara Lonje cca 1,5 milijuna kn, a za revitalizaciju meandara rijeke Save cca 2,3 milijuna kn. O ekivani rezultati revitalizacije su obnova kompletnog ekosustava i ekoloških procesa (pove anje broja vrsta divljih svojti, pove a-nje kvalitete vode, razvoj novih staništa, ra-zvoj rekreacijskih aktivnosti) na analiziranom podru ju. Potrebno je uvesti i sustav pra enjapostignutih rezultata.Cilj integralnog upravljanja vodama koji bi tre-balo sve više uklju iti u nova tehni ka rješe-nja i održavanje postoje ih vodotoka podrazu-mijeva pristup koji e "dati prostor rijekama“, o uvati vodotok u što je mogu e prirodnijem stanju smanjivanjem uklanjanja obalne vege-tacije i primijenjivanjem „mekih“ tehnika. U tom smislu je i novim Zakonom o vodama, u lanku 107., predvi eno da se ‘za program ra-

dova održavanja voda provodi ocjena prihvat-ljivosti za ekološku mrežu sukladno propisima kojima se ure uje zaštita prirode’. U tijeku je postupak izdavanja uvjeta i mjera za aktualni program ovih radova.Za planirane radove revitalizacije starih ruka-vaca potrebno je prona i i prikladne modele nanciranja planiranih revitalizacija (državna sredstva, fondovi Europske unije i sl.).

Slika 11. Rije ni rukavac Suvoj

IZVOR PODATAKA I SLIKA

Hrvatske vode, (2007.) , Projekt

“Unutarnje vode”

Hrvatske vode, (2008.), Strategija

upravljanja vodama

Institut IGH d.d. Zavod

za hidrotehniku, Odjel za

hidrotehničko istraživanje (2011.),

Projekt (studija) revitalizacije

starog korita Lonje s prijedlogom

mjera očuvanja okoliša na drugim

lokalitetima identifi ciranim planom

upravljanja Parka prirode Lonjsko

polje, za naručitelja: Hrvatske

vode, Zagreb

Javna ustanova Park prirode

Lonjsko polje, (2010.), Plan

upravljanja Parkom prirode

Lonjsko polje

VPB d.d., (2007.), Novelacija i

dopuna studije o utjecaju na

okoliš sustava obrane od poplave

Srednjeg posavlja, za naručitelja:

Hrvatske vode, Zagreb

I 19 I


RAZVOJ NAVODNJAVANJA KAO PREDUVJET UNAPREĐENJA POLJOPRIVREDNE PROIZVODNJE U HRVATSKOJ

Dr. sc. Danko Holjević dipl.

ing. građ.

Razvoj modernog društva u Europi i sjevernoj Americi, tijekom 19. i 20. stolje a, zasnovan je primarno na osiguranju dostatnih koli inahrane za cjelokupno stanovništvo,u emu razvoj hidrotehni kihmelioracija ima posebno zna ajnuulogu.

UVOD Povijesni razvoj poljoprivredne proizvodnje ne-raskidivo je vezan za pitanje osiguranja dovolj-nih koli ina vode biljkama, a tijekom vegeta-cijskog ciklusa. Tijek razvoja prvih civilizacija, potvr uje povezanost uspješne i dostane po-ljoprivredne proizvodnje sa u inkovitim rje-šavanjem pitanja odvodnje viškova u kišnim djelovima godine i osiguranjem dovoljnih koli-ina vode u sušnim djelovima godine. Primjere

uspješne realizacije prvih vodnogospodarskih rješenja na podru ju hidromelioracija (odvod-nja i navodnjavanje) nalazimo ve u ranim fazama razvoja prvih civilizacija (kineska, indijska, sumeranska, egipatska...). Tijekom srednjeg vijeka jedan od razloga za kroni ni nedostatak hrane i op u neuhranjenost stanov-

ništva možemo tražiti i u injenici da je podru -je hidromelioracija upotpunosti zanemareno. Razvoj modernog društva u Europi i sjevernoj Americi, tijekom 19. i 20. stolje a, zasnovan je primarno na osiguranju dostatnih koli ina hrane za cjelokupno stanovništvo, u emu ra-zvoj hidrotehni kih melioracija ima posebno zna ajnu ulogu. Okrupnjavanje poljoprivrednih površina, uz uvjet u inkovito rješene odvodnje viškova vode, te osiguranje dovoljnih koli ina vode u sušnim periodima, a uz op i napredak agronomske struke, stvorilo je preduvjete za pove anu i stabilnu proizvodnju poljoprivrednih kultura u odnosu na promjenive uvjete proi-zvodnje (klima, tlo i dr.). Na taj na in posti-gnut je zadovoljavaju i nivo takozvanog uvjeta „sigurnosti hrane“ u ovim djelovima svijeta,

I 20 I

HRVATSKE VODE I Razvoj navodnjavanja

te ispunjen osnovni uvjet za nesmetani razvoj ukupnog društva i njegovih dostignu a.

Navodnjavanje u HrvatskojHrvatsku u smislu ukupne vodnogospodarske problematike možemo podjeliti u dvije cjeline, kontinentalnu i obalno-oto ku, odnosno u cr-nomorski i jadranski sliv. U slu aju hidrotehni -kih melioracija, a osobito navodnjavanja, radi se o problematici dopunskog navodnjavanja u ve ini slu ajeva poljoprivredne proizvodnje na kontinentalnom djelu, odnosno osnovnoj predpostavci za razvoj bilo kakve poljoprivred-ne proizvodnje u ve ini slu ajeva i kultura u obalno-oto nom dijelu Hrvatske. Za navodnja-vanje se u svijetu troši ak 70 posto ukupno zahva enih koli ina vode, dok se te procjene na nivou Hrvatske u slu aju biljne proizvodnje procjenjuju u rasponu od 10 posto do 14 posto od ukupne oborine koja do e na kopneni dio Hrvatske, što zna i da se za potrebe navod-njavanja u biljnoj proizvodnji koristi izme u 25 i 35 milijuna m3 vode. Ukoliko se u procjenu potrošnje vode unutar poljoprivrede uklju uju i potrebe sto arstva, može se re i da poljo-privreda godišne troši izme u 45 i 60 miliju-na m3 vode. Procjene navodnjavanih površina u Hrvatskoj, kre u se od 7000 ha (Josipovi i sur.,2002), 9000 ha (prema popisu 2003 godi-ne.), 14.107 ha (ARCOD, 2011.) odnosno iz-me u 18.000 i 20.000 ha (ekspertna procjena stru nog tima za provedbu NAPNAV-a). Posto-je i sustavi navodnjavanja uglavnom su oslo-njeni ili na ve e korisnike, privatne kompanije (Agrokor, Vupik, Žito Osijek,....) koje su posta-le vlasnici bivših poljoprivrednih kombinata ili tvrtki, odnosno na male individualne korisnike

uglavnom oslonjene na navodnjavanje iz pod-zemnih voda, bunarskim zahvatima. U slu aju ve ih sustava, navodnjavanje je uglavnom do-bro organizirano odnosno postoji stru na ekipi-ranost, u ve em dijelu i odgovaraju a oprema, a navodnjavaju se sve vrste poljoprivrednih kultura. Kod manjih privatnih korisnika naj e-š e se navodnjavaju povrtlarske kuture i trajni nasadi, odnosno plasteni ka proizvodnja. Stu-panj tehni ke opremljenosti relativno je nizak, odnosno potrebna znanja i iskustva u primjeni navodnjavanja stje u se u hodu, tijekom pro-cesa poljoprivredne proizvodnje.U srpnju 2005. godine izra en je strateški do-kument - Nacionalni projekt navodnjavanja i gospodarenja poljoprivrednim zemljištem i vo-dama u Republici Hrvatskoj – NAPNAV. Nosite-lji projekta su Agronomski fakultet Sveu ilišta u Zagrebu i Gra evinski fakultet Sveu ilišta u Zagrebu u suradnji sa stru njacima i znanstve-nicima iz suradni kih institucija iz Hrvatske i Italije. NAPNAV je, na osnovu analiza izvršenih u smislu pogodnosti tala, potencijala vodnih resursa i klimatskih imbenika, a uvažavaju ipodru ja i površine na kojima se projekti na-vodnjavanja ne e mo i razvijati (de cit vode, minski sumnjiva podru ja, zašti ena podru ja, podru ja I i II zone sanitarne zaštite izvorišta vode za pi e), utvrdio da vrlo visoku i visoku pogodnost za navodnjavanje ima 484 026 ha poljoprivrednih površina. Za potrebe navod-njavanja navedenih površina u vegetacijskom periodu (travanj – rujan) potrebno je osigurati cca 968 x 106 m3/god (uz pretpostavku djelo-mi nog navodnjavanja kultura s 2000 m3/ha/god).

Slika 1. Navodnjavanje poljoprivrednih površina VUPIK-Grabovo

Slika 2. Navodnjavanje privatne proizvodnje povr a iz bunara, okolica Pore a

I 21 I


Strategija uvo enja organiziranognavodnjavanja provodi se kroz etiri pozicije: 1. Planovi navodnjavanja županija, 2. Nacionalni pilot projekti navodnjavanja, 3. Projektna dokumentacija za sustave navod-

njavanja 4. Sanacija i rekonstrukcija postoje ih i izgrad-

nja novih sustava za navodnjavanje.

U proteklih šest godina realizacije NAPNAV-a postignuti su zna ajni rezultati u okviru stra-teškog planiranja, a na na in da su županij-ski planovi navodnjavanja postali sastavni dio prostorno planske dokumentacije (župnijski prostorni planovi). Ostvareni rezultati u okvi-ru prostornog planiranja stvorili su temeljnu pretpostavku za pokretanje postupka projekti-ranja i gra enja novih sustava navodnjavanja. Ipak tokom implementacije zacrtanih planskih ciljeva uo eni su i neki njihovi nedostatci, a oni se prvenstveno odnose na sadržajnu ne-ujedna enost (u dijelu se sadržajno razlikuju od županije do županije), planiranu dinami ku komponentu razvoja i dijela de niranih razvoj-nih ciljeva i prioriteta. Iz navedenog se name epotreba sistemske novelacije planova, a poseb-no u odnosu na realizirane aktivnosti i projekte, postignute ciljeve odnosno budu e smjernice razvoja. Nacionalni pilot projekti navodnjavanja, ostva-rena dinamika i na in njihove realizacija, daju zna ajan doprinos ostvarenju ciljeva NAPNAV-a. Iskustva, a posebno uo eni problemi, te od-nos realizirane i planirane dinamike projektira-nja i izgradnje pojedinih sustava, predstavljaju

dragocjena saznanja potrebna za daljnju reali-zaciju NAPNAV-a u cijelosti.Izradom projektne dokumentacije, razli itog nivoa obrade obuhva eno je gotovo 100.000 ha poljoprivrednog tla, a na slici 3 dana je karta prostornog rasporeda lokacija budu ih sustava navodnjavanja. Kroz ovu poziciju realizacije NAPNAV-a, a poštuju i osnovnu pretpostavku o poznatom budu em krajnjem korisniku, izra-en je itav niz projekata na nivou idejnog i

glavnog projekta, te ishodovane odgovaraju elokacijske i gra evinske dozvole. Iskustva na izradi projektne dokumentacije nametnula su potrebu ujedna avanja i tipiziranja projektnih zadataka, kako u agronomskom tako i u hidro-tehni kom dijelu. Iskustva suradnje sa Svjet-skom bankom ukazala su na potrebu kvalitetne revizije tijekom izrade projektne dokumentaci-je, a osobito u dijelu odabira na ina zahva anja vode, predvi enih radnih tlakova te odabira i dimenzioniranja cijevne mreže.Realizacija sanacije postoje ih sustava navod-njavanja, pokazala se kao najlakše dostižan cilj NAPNAV-a, što potvr uje injenica da je ista relativno brzo i ostvarena. Iskustva na izgrad-nji novih sustava, odnosno njenoj pripremi, potvrdila su složenost i dugotrajnost postupka ishodovanja potrebnih suglasnosti i dozvola, a posebno u onim situacijama gdje je bilo nuž-no izraditi studiju utjecaja na prirodu ili okoliš. Ostvarena dinamika realizacije nacionalnog pi-lot projekta navodnjavanja Donja Neretva, a i problematika izgradnje sustava navodnjavanja u zapadnoj Istri, potvr uju izuzetno duga ke rokove za izradu i prihva anje takvih doku-menta, a što rezultira višegodišnjim zastoji-ma u procesu izgradnje. Iskustva pregovora

Slika 3. Prostorni raspored lokacija budu ih sustava navodnjavanja

I 22 I

HRVATSKE VODE I Razvoj navodnjavanja

sa Svjetskom bankom, nametnula su potrebu izrade predinvesticijskih i investicijskih studija isplativosti. Rezultati izra enih takvih studija za neke od novih sustava navodnjavanja potvr-dili su veliku nancijsku odnosno ekonomsku isplativost. Daljni razvoj navodnjavanja i realizacija NA-PNAV-a predstavljaju i veliki investicijski poten-cijal, te se ve sada u narednom trogodišnjem investicijskom cikulsu može o ekivati realizaci-ja gotovo 460 milijuna kuna ve pripremljenih projekta za koje su izra ene studije isplativo-sti, ishodovane potrebne dozvole uklju uju i i dokumentaciju vezanu na prihvatljivost za pri-rodu i okoliš.

Poljoprivreda i navodnjavanje Poljoprivreda koja je oslonjena na korištenje navodnjavanja (kao dijela hidrotehni kih i agro-

Gra kon 1. Prikaz uloženih sredstava u razvoj sustava navodnjavanja prema godinama

Gra kon 2. Prikaz prinosa za neke kulture u uvjetima suše, prosje ne hidrološke godine i uz pirmjenu navodnjavanja

tehni kih mjera) u okviru proizvodnog ciklusa, podrazumijeva prije svega stabilnu, dohodovno isplativiju proizvodnju, manje osjetljivu na vre-menske i klimatske oscilacije. Implementaci-jom navodnjavanja u poljoprivrednu proizvod-nju stvaraju se uvjeti za uvo enje prihodovno isplativijih kultura u plodosmjenu i plodored. Štete od sve eš ih sušnih perioda minimalizi-raju se, a stvaraju se uvijeti i za uspješniji rurali razvoj Hrvatske. Podaci o redukciji prinosa po-jedinih poljoprivrednih kultura u uvjetima suše (gra kon 2.) nastavno to i potvr uju. Podaci organizacije FAO, a vezani za udio ne-ishranjenog stanovništva u populaciji pojedi-nih zemalja u svijetu i postotke navodnjavanih površina prema zemljama u svijetu potvr uju neraskidivu vezu izme u uspješnosti i stupnja e kasnosti poljoprivredne proizvodnje sa jedne strane, te korištenja navodnjavanja u procesu proizvodnje s druge strane. Navodnjavanje u okviru poljoprivredne proi-zvodnje predstavlja i odre eni pritisak na o-vjekov okoliš, a prvenstveno na vodu i tlo. U tom smislu kod novih sustava navodnjavanja name e se pitanje dobro postavljenih projek-tnih ograni enja, odnosno potreba uspostave trajnog monitoringa vode i tla na podru jima novoizgra enih sustava navodnjavanja. Ula-skom Hrvatske u Europsku uniju ispuniti ese uvjeti za korištenjem nancijskih sredstava unutar strukturnih fondova EU, od kojih su neki namijenjeni za potporu poljoprivredi i rural-nom razvitku. Upravo zbog nevedenih injenica samo pravovremena izrada projektne doku-mentacije (usaglašene sa propisanim EU pro-

Karta 1. Udio neishranjenog dijela populacije po zemljama svijeta

I 23 I


Gra kon 3. Koli ina vode u litrama potrebna za proizvodnju nekih poljoprivrednih kultura, proizvoda i napitaka

tokolima i normama) može omogu iti e kasno korištenje u bliskoj budu nosti dostupnih sred-stava. Iskustva susjedne Slovenije, neposred-no nakon ulaska u EU, a na podru ju razvoja poljoprivrede, te uvo enja navodnjavanja u proizvodnju poljoprivrednih kultura, potvr uju višestruku isplativost takvih projekata.

Umjesto zaklju kaNegativna bilanca Hrvatske u vanjskotrgovin-skoj razmjeni poljoprivrednih i prehrambenih proizvoda (de cit se prosje no na godišnjoj

Karta 2. Udio navodnjavanja u dijelu poljoprivredene proizvodnje neke zemlje

razini kre e od 1 do 2 milijarde USD), sve izraženija nestabilnost cijena poljoprivrednih i prehrambenih proizvoda na svjetskom trži-štu, potreba za osiguranjem dostatnih koli ina hrane za vlastite potrebe, gospodarski ispla-tivija, stabilnija i u inkovitija poljoprivredna proizvodnja, jedan su od preduvjeta stabilnosti i uspješnosti hrvatskog društva u cijelini. Pro-ces implemetacije navodnjavanja u hrvatsku poljoprivrednu proizvodnju nezaustavljivo je pokrenut, a njegov novi uzlet može se realno o ekivati ulaskom Hrvatske u Europsku uniju. Za ostvarenje zacrtanih ciljeva (65 000 ha na-vodnjavanih poljoprivrednih površina do 2020. godine) potreban je op i konsenzus kako šire stru ne javnosti tako i svih državnih subjekata zaduženih za pitanja poljoprivredne proizvod-nje i ruralnog razvoja, a prije svega potencijal-nog krajnjeg korisnika bez kojeg nema e ka-sne i u inkovite poljoprivredne proizvodnje.

I 24 I

HRVATSKE VODE I Projekt Poreč

PROJEKT POREČ “IZGRADNJA SUSTAVA ODVODNJE I UREĐAJA ZA PROČIŠĆAVANJE OTPADNIH VODA” Jelena Ambrenac, dipl. ing. građ.

Projekt obuhva aprostor 4 aglomeracije i to Lanterna, Poresjever, Pore jug te Vrsar. Planira se izgradnja 4 ure ajaza pro iš avanjeotpadnih voda tre eg stupnja pro iš avanjaukupnog kapaciteta 137.500 ES, a procijenjenavrijednost projekta je 58.317.436 eura.

Sustav prikupljanja i pro iš avanja otpadnih voda grada Pore a (nadalje: projekt Pore )je projekt koji je s pripremom zapo eo pu-tem progama PHARE 2006. Hrvatske vode su u suradnji s krajnjim korisnikom Uslugom Pore d.o.o. izradile noveliranu Aplikacijsku dokumentaciju sa svim potrebnim dokumen-tima. Aplikacijski paket je nakon kontrole mi-nistarstva nadležnog za vode i ministarstva nadležnog za zaštitu okoliša poslan u službe Europske Komisije u kolovozu 2011.

Projekt obuhva a prostor 4 aglomeracije i to Lanterna, Pore sjever, Pore jug te Vrsar. Planira se izgradnja 4 ure aja za pro iš a-vanje otpadnih voda tre eg stupnja pro i-š avanja ukupnog kapaciteta 137.500 ES, te izgradnja nove kanalizacijske mreže i rekon-strukcija postoje e u ukupnoj duljini ve oj od 75 km. Procijenjena vrijednost projekta je 58.317.436 eura (45.076.647 eura IPA sred-stva, 13.240.789 eura nacionalna sredstva)

Regija Pore je iznimno razvijeno turisti koodredište sa velikim brojem posjetitelja tije-kom cijele godine a najve i broj no enja se ostvaruje u ljetnim mjesecima. Obalne vode Pore a su proglašene osjetljivim podru jem,

a zbog primjene visokih ekoloških standarda na pore kom priobalju se nalazi najviše plaža s plavom zastavom. Zbog svega navedenog, budu i razvoj u turisti kom i gospodarskom sektoru je uzet u obzir pri planiranju izgrad-nje novih ure aja za pro iš avanje otpadnih voda te sustava odvodnje otpadnih voda.

Grad Pore je smješten na zapadnom dijelu Istre te je sa svojih 16.696 stanovnika (pre-ma popisu iz 2011.g.) jedan od ve ih grado-va u regiji. Cjelokupna aglomeracija koja ebiti obuhva ena projektom broji oko 24.000 stanovnika, a tijekom turisti ke sezone taj se broj pove a na 115.000 ljudi.

Postoje i sustav odvodnje je organiziran u 5 odvojenih podsustava (Lanterna, ervar-Po-rat, Pore -sjever, Pore -jug I Vrsar) sa prvim stupnjem pro iš avanja (mehani ka obrada) nakon ega se obra ena otpadna voda ispu-šta kroz podmorske ispuste u Jadran. Tako-er pojedina naselja nisu priklju ena na su-

stav odvodnje. Jedan od najve ih problema kod postoje eg sustava odvodnje otpadnih voda je blizina hotela i turisti kih naselja pa je tako predvi ena relokacija 3 od 4 ure aja za pro iš avanje dalje od obale.

I 25 I


Projekt Pore se sastoji od:

1. SUSTAVA ODVODNJE

A)

Modi kacija kanalizacijske mreže radi pre-mještanja ure aja za pro iš avanje otpad-nih voda na novu lokaciju;Gradnja ure aja za pro iš avanje otpadnih voda tre eg stupnja kapaciteta 30.000 ES (s pripadaju om pristupnom cestom i osta-lim).

B) Aglomeracija Pore – Sjever

Modi kacija kanalizacijske mreže radi pre-mještanja ure aja za pro iš avanje otpad-nih voda na novu lokaciju;Rekonstrukcije postoje e kanalizacijske mreže;Gradnja nove kanalizacijske mreže radi priklju enja novih naselja na sustav javne odvodnje (naselja: Vrvari, Kukci, Guli i, Cancini, Sveti Portun, Bolnica – Vila Arlen, Sveti Vodopija i Sveta Bašarinka, Peškera, Garbina, ervar Porat i Stari ervar, Nova Vas, Br i i, Magrini, Blagdani i, Mihatovi-i, Sveti Vergotini, Sveti Dikli , Musalež,

Valkarin, Radoši, Kadumi, Bui i, Žbanjdaj i Radmani);Gradnja ure aja za pro iš avanje otpadnih voda tre eg stupnja kapaciteta 37.000 ES (s pripadaju om pristupnom cestom i ostalim).

C) Aglomeracija Pore – Jug

Modi kacija kanalizacijske mreže radi pre-mještanja ure aja za pro iš avanje otpad-nih voda na novu lokaciju;Rekonstrukcije postoje e kanalizacijske mreže;Gradnja nove kanalizacijske mreže radi pri-klju enja novih naselja na sustav javne od-vodnje (naselja: Mulindrio i Mugeba);Gradnja ure aja za pro iš avanje otpadnih voda tre eg stupnja kapaciteta 48.000 ES (s pripadaju om pristupnom cestom i osta-lim).

D) Aglomeracija Vrsar

Rekonstrukcija postoje eg podmorskog is-pusta;Gradnja ure aja za pro iš avanje otpadnih voda tre eg stupnja kapaciteta 22.500 ES (s pripadaju om pristupnom cestom i osta-lim).

E) Ostalo

2. NABAVA OPREME

Nabava opreme za upravljanje sustavom od-vodnje (u okviru gradnje ure aja za pro i-š avanje otpadnih voda):a) GIS sustav – zajedni ki za sva etiri pod-

sustava;b) SCADA – zajedni ki za sva etiri pod-su-

stava;

c) Oprema za mjerenje protoka i kakvo evode (6 komada) - za održavanje i kontro-lu sustava odvodnje;

d) vozilo za iš enje kanalizacijskog sustava – kamion cisterna;

e) sustav za pregled i snimanje kanalizacije CCTV s kamerom i pripadaju i softver;

f) lift truck - viljuškar.

3. NADZOR

Osiguranje nadzora nad izvo enjem radova

4. REZULTATI

Rezultati ovoga projekta su: rekonstrukcija 22,8 km postoje eg sustava odvodnje, izgradnja dodatnih 55,0 km sustava od-vodnje i priklju ivanje 6.300 stanovnika na novi sustav ostvarenje stope priklju enosti na sustav odvodnje od preko 90%.

Projekt e osigurati tre i stupanj pro iš ava-nja (biološko pro iš avanje) za sve stanov-nike priklju ene na sustav, pa ak i tijekom najve ih optere enja za vrijeme ljetnih mje-seci do kojih dolazi uslijed poja anog dola-ska brojnih turista. Rekonstrukcijom sustava odvodnje e se smanjiti gubici na mreži, a nadogradnja sustava na okolna naselja eosigurati zaštitu okoliša i poboljšanje op eg zdravstenog stanja ljudi u regiji.

Izgradnja 4 nova ure aja za pro iš avanje otpadnih voda te rekonstrukcija i proširenje vodoopskrbnog sustava i sustava odvodnje otpadnih voda grada Pore a i regije e sma-njiti one iš enje i pridonijeti o uvanju bio-loške raznolikosti obalnih voda.

I 26 I

HRVATSKE VODE I IPA prekogranični program

IPA PREKOGRANIČNI PROGRAM VODNOGOSPODARSKOG ODJELA ZA MURU I GORNJU DRAVU, VARAŽDIN U 2012. GODINI

Hrvatske vode, Vodnogospodarski odjel za Muru i gornju Dravu 2012. kandidirale su projekte u sklopu IPA prekograni nog programa Ma arska– Hrvatska i Slovenija-Hrvatska u prora unskom razdoblju Europske unije izme u 2007. i 2013. godine.

Dijana Galunić Krajačić, dipl. ing. građ.

Nina Kontrec, dipl. ing. geoteh.

Ivan Cerovec, dipl. ing. geoteh.

mr. sc. Ivica Mustač, dipl. ing. građ.

Slika 1. Situacija rijeke Mure od 0+000 do 48+000 (na podru ju od zajedni kog interesa Ma arske i Hrvatske)

I 27 I


U cilju ja anja suradnje i razvijanja projekata od zajedni kog interesa za upravljanje pogra-ni nim rijekama, Vodnogospodarski odjel za Muru i gornju Dravu u partnerstvu sa Ma ar-skom i Slovenijom osmislili su i kandidirali nekoliko projekata za razdoblje 2007.- 2013. godine.

MA ARSKA – HRVATSKANa temelju tre eg poziva na podnošenje pro-jektnih prijedloga objavljenog 22. studenog 2011. prijavljeni su sljede i projekti :

Hidrografski atlas rijeke MureOsnovni cilj projekta „Ma arsko –hrvatski hi-drografski atlas rijeke Mure na podru ju od zajedni kog interesa“ je dobivanje aktualnih hidrografskih i topografskih podataka o rije-ci Muri. Budu i da e Hidrografski atlas rijeke Mure biti u digitalnom obliku, redovito e se mo i mijenjati i nadopunjavati, te na razli itena ine prikazivati i koristiti. Hidrografski atlas koristiti e se ne samo za potrebne radove u vodnom gospodarstvu ve i za potrebe drugih djelatnosti, a osobito za zaštitu okoliša, jer se promjene hidrografskih odnosa snažno i na razli ite na ine odražavaju i na okoliš. Izrada Hidrografskog atlasa pred-vi ena je na podru ju od zajedni kog interesa obiju država.Budu i da se sjedište organizacije Hrvatskih voda u programu Ma arska-Hrvatska ne nala-zi na programski prihvatljivom podru ju, Vod-nogospodarski odjel za Muru i gornju Dravu je preko lokalnog ureda, odnosno vodnogos-podarske ispostave za mali sliv Trnava sa sje-dištem u akovcu kandidirao projekt „Ma ar-sko –hrvatski hidrografski atlas rijeke Mure na podru ju od zajedni kog interesa“

Uklanjanje urušenih stabala i panjeva iz korita rijeke DraveProjektom „Uklanjanje urušenih stabala i pa-njeva iz korita rijeke Drave” predvi eno je izvo enje radova u svrhu uspostavljanja si-gurne plovidbe rijekom Dravom na dionicama ma arsko-hrvatskih državnih granica od rkm

180 do rkm 190, odnosno uklanjanje ostataka drve a i panjeva iz korita rijeke koji ugrožava-ju sigurno prometovanje tom dionicom. Preko lokalnog ureda, odnosno vodnogospo-darske ispostave za mali sliv Bistra sa sjedi-štem u ur evcu, kandidiran je projekt “Ukla-njanje urušenih stabala i panjeva iz korita rijeke Drave”.

SLOVENIJA - HRVATSKANa temelju tre eg poziva na podnošenje projektnih prijedloga objavljenog 3. velja e2012. prijavljeni su sljede i projekti:

IPA prekograni ni program Ma arska – Hrvatska (2007. – 2013.)

Ime projekta Glavni korisnik Status Hrvatskihvoda u projektu

Troškovi projekta (euro)

“Ma arsko –hrvatski hidrografski atlas rijeke Mure na podru ju od zajedni kog interesa”

Zapadno-transdunavska uprava vodnog gospodarstva, Sombatelj

Projektni partner 300.000,00

“Uklanjanje urušenih stabala i panjeva iz korita rijeke Drave”

Južno-transdunavska uprava vodnog gospodarstva, Pe uh


Slika 2. Urušena stabla u koritu rijeke Drave na rkm 185. Foto: Zdenko Kereša

IPA prekograni ni program Slovenija – Hrvatska (2007. – 2013.)

Ime projekta Glavni korisnik Status Hrvatskihvoda u projektu

Troškovi projekta (euro)

“Održivo upravljanje vodama izme uMure i Drave (na podru juMe imurja,Pomurja i Donjeg Podravlja)”

Me imurske vode d.o.o. akovec


“Büraški kubiki” Op ina Beltinci Projektni partner 1.123.710,26

Održivo upravljanje vodama izme uMure i DraveCilj projekta „Održivo upravljanje vodama iz-me u Mure i Drave (na podru ju Me imurja,

I 28 I

HRVATSKE VODE I IPA prekogranični program

Pomurja i Donjeg Podravlja)“ je zaštita oko-liša i razvoj zajedni ke strategije za zaštitu vodnih resursa te razvijanje zajedni ke me-todologije, odvodnje i pro iš avanja otpadnih voda u pograni nom podru ju kao i smanjenje rizika za okoliš i smanjenje zaga ivanja okoli-ša, zajedni ko planiranje i pra enje prirodnih resursa vode, odnosno stvoranje preduvjeta za izgradnju sustava odvodnje i pro iš ava-nje otpadnih voda u ruralnom pograni nompodru ju. Hrvatske vode u projektu sudjeluju sa izradom projektne dokumentacije za revi-talizaciju rukavaca rijeke Mure u op ini Sveti Martin na Muri, u svrhu o uvanja biološke ra-znolikosti.

Büraški kubikiProjekt „Büraški kubiki“ zna ajno pridonosi op em cilju oblikovanja vitalnog zajedni kog prostora, koji je u primjeru murskog svijeta po prirodnim i kulturnim potencijalima ne-mjerljivo bogatiji od sli nih drugih srednjee-uropskih regija. Održivi razvoj s prirodnim resursima u Slo-veniji i Hrvatskoj ne možemo zamisliti bez posebne pažnje jednom od najbolje o uvanih podru ja u srednjoj Europi , rijeci Muri. Zajed-ni ka rijeka obiju država predstavlja itav niz prekograni nih izazova, koji mogu lako posta-ti prilika za održivi razvoj samo sa zajedni -kim prekograni nim inicijativama i tijesnom suradnjom lokalnih, regionalnih i državnih institucija te me udržavnih mreža. Hrvatske vode u projektu sudjeluju sa izvedbom nožice obaloutvrde u gradu Mursko Središ e uzvodno od postoje e šetnice, a na temelju tog zahva-ta e grad Mursko Središ e nastaviti s plani-ranjem ure enja gradske šetnice u nastavku na postoje u.U slu aju pozitivne odluke o nanciranju pro-jekata, maksimalno 85 posto ukupno prihvat-

Slika 3. Stari rukavac rijeke Mure na podru ju op ine Sveti Martin. Foto: Dijana Galuni Kraja i

ljivih javnih troškova biti e nancirano sred-stvima Europske unije, a ostatak e nancirati organizacija vlastitim sredstvima.

PLANIRANI PROJEKTI U IDU EMRAZDOBLJUU natje ajima koji slijede Vodnogospodarski odjel za Muru i gornju Dravu Varaždin planira kandidirati projekte revitalizacije u Op inamaOrehovica i Podturen u Me imurskoj županiji na mjestima gdje su potrebni sanacijski ra-dovi uklanjanja sme a, te srušenih stabala i granja kao i uklanjanje mulja kako bi se omo-gu io nesmetani protok rijeke Mure.

I 29 I


Tako er je potrebno probijanje spoja ruka-vaca s glavnim koritom rijeke Mure kako bi se osigurao nesmetani protok. Na nizvodnoj strani postoji mogu nost izgradnje praga za zadržavanje dijela voda u vrijeme nižih vodo-staja u glavnom koritu rijeke Mure, te ure e-nje šetnica i odmorišta uz rukavac.Isto tako, na podru jima malih slivova plani-rani su projekti rekonstrukcija postoje ih vo-do uvarnica i Studije ure enja slivova ili nji-hovih dijelova.Podru ja na kojem djeluje Vodnogospodarski odjel Varaždin nalaze se u ekološkoj mreži i budu em podru ju NATURA 2000, kao i u za-šti enom podru ju Regionalnog parka Mura-Drava.Zbog ekološki zna ajnih i osjetljivih podru -ja, prilikom intervencija u prostoru poštuju se smjernice o uvanja ekološke mreže i provode posebni uvjeti i mjere zaštite prirode odre e-ne posebnim zakonskim odredbama.

Slika 4. Mursko Središ e – postoje a gradska šetnica. Foto: Zdenko Kereša

Slika 5. Mursko Središ e - lokacija planiranog zahvata. Foto: Dijana Galuni Kraja i

Karta 1. Pregledna situacija grada Mursko Središ e i postoje e gradske šetnice uz rijeku Muru.

Slika 7. Stari rukavac Mure kod naselja Vularija u op iniOrehovica.

Slika 6. Stari rukavac Mure kod naselja Miklavec

I 30 I

HRVATSKE VODE I Hrvatska u okovima “globalnog zatopljenja”

Suša. Foto: A. Cerove ki

I 31 I


HRVATSKE VODE ∑ VODOVOD MARINA

Jadranka Samokovlija Dragičević

Svijet živi u nesigurnimvremenima, što itekako utje ena kvalitetu naše svakodnevice.U novije doba, uznemirenostje pove anazbog “globalnog zatopljenja klime”.

Kao da naše življenje ve nije dovoljno optere-eno brojnim politi kim, ekonomskim i gospo-

darskim problemima, nad svijetom su se nadvi-le i nevolje koje uzrokuje udljiva priroda. Me uinim, posrijedi su i poreme aji atmosferskih stanja i procesa, koji se odražavaju na vrijeme i klimu. Pritom se ne misli na uobi ajene, sve-prisutne mnogobrojne i raznovrsne atmosfer-ske stranputice, nego na poreme aje golemih prostornih i vremenskih razmjera. Posebice je znakovito što su oni takve naravi da su uvelike uzrokovani one iš avanjem atmosfere kao po-sljedicom ljudskih djelatnosti na našem planetu. Prije nekoliko desetlje a najve u je pozornost i strepnju pobu ivala i izazivala tzv. ozonska rupa, odnosno razrje ivanje ozonskog sloja u atmosferi. To je na Zemljinoj površini pove a-valo prisutnost zdravstveno opasnih ultraljubi-astih Sun evih zraka. U novije doba uznemi-

renost je pove ana zbog “globalnog zatopljenja klime”. U vezi s time ima prili an broj nepo-znanica i dvojba, pa valja iskoristiti svaku mo-gu nost i prigodu za objektivno predstavljanje problema i injenica.Ponajprije treba znati na što znanstvenici misle kad govore o globalnom zatopljenju. Sažeto bi-smo mogli zaklju iti da je posrijedi porast tem-perature u prizemnim slojevima atmosfere koje napu uje ovjek, i to u svijetu kao cjelini - otud “globalno”.Istraživa i klime isti u da globalno zatopljenje nije fenomen svojstven isklju ivo suvremenom stanju klime. Sli no se doga alo mnogo puta u klimatskoj prošlosti Zemlje, i to zamjetno ve-eg intenziteta od najnovijeg. Me utim, posve

je razložno zašto upravo ovo pobu uje golemo zanimanje. Kao prvo, ono se doga a u doba na-šega života, pa je zato odgovorno za kvalitetu življenja nikad brojnijeg suvremenog svjetskog pu anstva. Drugo, to je jedino globalno zato-pljenje koje se može potkrijepiti pouzdanim po-dacima vremenskih motrenja. U svim drugim slu ajevima posrijedi su posredni dokazi i nesi-gurne prosudbe. Naposljetku, zadnje globalno zatopljenje moglo bi biti prvo koje je izazvao (makar i nesvjesno) - ovjek. Zato je itekako pou no i znakovito.Najbolje i najmnogobrojnije dokaze prisutnosti suvremenog globalnog zatopljenja predo io je godine 2007. Me uvladin panel o promjeni kli-me. Sažetak njegova izvješ a je sljede i: za-grijavanje klimatskog sustava je neprijeporno! To je razvidno ne samo prema porastu prosje -ne temperature zraka i oceana, nego i prema opsežnijem otapanju leda i snijega te dizanju razine svjetskom moru.

Temperatura zraka ubrzano rasteSve po inje od temperature zraka. Treba znati da se prizemna tremperatura zraka za Zemlju kao cjelinu može koliko- toliko pouzdano izra-unavati tek od sredine 19. stolje a. Tek tada

je, naime, postojalo dovoljno meteoroloških postaja prikladno raspodijeljenih diljem svijeta na kojima se mjerila temperatura zraka. Dodu-še, još i sad ima podru ja nepokrivenih uobi a-jenim meteorološkim postajama (polarni kraje-vi, oceani, pustinje itd.), premda se toj teško idonekle dosko ilo upotrebom automatskih me-teoroloških postaja i meteoroloških satelita.Stogodišnji pravocrtni temperaturni trend od 1906. do 2005. godine upozorava na porast temperature iznosa 0,74 °C. Bitno je istaknuti da se zatopljenje našeg planeta postupno ubr-zava. U posljednjih pedeset godina zatopljenje je iznosilo prosje no 0,13 °C u desetlje u, a u zadnjoj etvrtini 20. stolje a bilo je ak 0,18 °C. Porast temperature bio je ve i na sjevernoj nego na južnoj polutki, a usto se kopno ja ezagrijavalo nego more.Prvo mjesto na ljestvici dosad najtoplijih godi-na od sredine 19. stolje a zajedni ki dijele go-dine 2010., 2005. i 1998. godina, a zatim sli-jede redom godine: 2003., 2002., 2009., 2004, 2006., 2007., dok se protekla godina 2011., s odstupanjem 0,41 °C od prosjeka u razdoblju 1961.-1990., nalazi na desetom mjestu.Još samo nekoliko podataka kako bi tvrdnja o globalnom zatopljenju bila o itija i vrš a.U posljednjih 15 godina smješteno je ak tri-naest najtoplijih godina!. Desetogodišnja sred-nja temperatura u razdoblju od 2002. do 2011. je 0,46 °C viša od dugogodišnjeg prosjeka što ga zajedno s onom za razdoblje 2001.- 2010. ini najtopljim desetlje em u povijesti mjerenja

temperature zraka.Meteorološki statisti ari- prema onoj uzre ici: “še er dolazi na kraju”- prosu uju da je pro-sje na temperatura na sjevernoj polutki Zemlje u drugoj polovini 20. stolje a bila viša nego u ikojem drugom polustoljetnom razdoblju u po-sljedniih 500 godina i vjerojatno najviša u po-sljednjih 1300 godina!Vjerojatno se mnogi pitaju ime smo zasluži-li takav povlašteni položaj pretople klime. Kad bismo imalo bili praznovjerni, pomislili bismo kako to ne sluti na dobro!Istraživanja pokazuju da zatopljenje nije pri-sutno samo u prizemnim slojevima, nego se zamje uje i do nekoliko kilometara visine atmosfere.

HRVATSKA U OKOVIMA “GLOBALNOG ZATOPLJENJA”

mr. sc. Milan Sijerković

Prije nekoliko desetlje anajve u je pozornost i strepnju pobu ivala i izazivala tzv. ozonska rupa, što je pove avalo prisutnost zdravstveno opasnih ultraljubi astih Sun evih zraka. Foto: M. Vizner

I 32 I


No, možda je još i važnije kakve su izravne po-sljedice globalnog zatopljenja klimatskog su-stava.

More više, led- nižeOtkriveno je da oceani upijaju najmanje 80 po-sto topline koja je sa strane, izvan uobi aje-nih izvora topline, dodana klimatskom sustavu. Zato se griju. Mjerenja su pokazala da se od 1961. prosje na temperatura oceana povisi-la do dubine oko 3 km. Upravo kao posljedica toga nastaje širenje morskih masa, što znatno pridonosi dizanju razine svjetskog mora.Prosje na globalna razina mora od 1961. do 2003. godine pove avala se prosje no 1,8 mm godišnje. Me utim, taj proces nije bio jednoli-an. U desetogodišnjem razdolju 1993. -2003.

godišnja je stopa dizanja mora iznosila prosje -

no ak 3,1 mm. Još je nejasno je li posrijedi kratkotrajna promjena ili je to naznaka dugo-godišnje usmjerenosti. Me utim, nije prijepor-no da se tijekom 20. stolje a more podignulo ukupno 17 cm u usporedbi s 19. stolje em. Možda vam se to ini malim iznosom, o evid-cima nezamjetnim. No prema paleoklimatskim podacima, toliko stoljetno «povišenje» mora ve e je nego što se ikad dogodilo u protekla tri tisu lje a!! A sad o drugom važnom kota u klimatskog stroja iliti sustava.Planinski ledenjaci i snježni pokriva smanjili su se - uzimaju i u obzir raširenost i debljinu - na objema Zemljinim polutkama.Dugo se smatralo da grenlandski i antarkti ki led ne gube masu otapanjem te da zato ne pri-donose dizanju razine svjetskog mora. No ta-kvo se gledište promijenilo nakon godine 1993. Smatra se da je upravo dinami ki gubitak leda, što je izazvan otkidanjem dijelova ledenjaka s ledenih ploha Antarktike i Grenlanda, i njihovo otapanje pridonijelo ubrzanom pove anju razi-ne mora u najnovije doba.

Arktik se grije, led kopniTako to izgleda na svjetskoj razini, a kakve su promjene klime u manjim prostornim razmjeri-ma? Sli ne ili druk ije, manje ili ve e?Zamije ene su brojne karakteristi ne promjene klime na razini kontinentalnih i regionalnih po-dru ja te oceanskih bazena. Pritom najve u po-zornost pobu uju promjene temperature i leda na Arktiku, zatim jako raširene promjene koli-ine oborine, polja vjetra i pojavnosti razli itih

ekstremnih vremenskih stanja. Me u njima po-sebice su razvidni i važni suše, preobilne kiše, toplinski valovi i intenzitet tropskih ciklona.

U posljednjih pedeset godina zatopljenje je iznosilo prosje no 0,13 °C u desetlje u, a u zadnjoj etvrtini 20. stolje a bilo je ak 0,18 °C. Foto: M. Vizner

U posljednjih 15 godina smješteno je ak trinaest najtoplijih godina. Foto: A. Cerove ki

Tijekom 20. stolje a more se podignulo ukupno 17 cm što je više nego u protekla tri tisu lje a. Foto: N. Rebersak

I 33 I


Smatra se da je dinami ki gubitak ledenih ploha Antarktike i Grenlanda pridonijelo ubrzanom pove anju razine mora u najnovije doba. Foto: V. Štalekar

U zadnjih stotinjak godina prosje na tempera-tura zraka na Arktiku imala je zamalo dvaput ve u stopu porasta nego što je bila u svijetu kao cjelini. No, treba znati da se arkti ka tem-peratura zraka znatno mijenja od desetlje a do desetlje a, što donekle otežava uo avanje nje-zine op e usmjerenosti.Prema satelitskim podacima utvr eno je da se od godine 1978. arkti ki pojas zale enog mora smanjivao prosje no 2,7 % tijekom desetlje-a. Najmanja površina pod ledom bila je 2007.

g., a samo neznatno ve a skorašnje 2011. g. U ljetnom je razdoblju stopa smanjenja ledene površine bila zamjetno ve a i iznosila je 7,4%. Osim pokrivenosti ledom, na Arktiku se smanji-la i prosje na debljina leda, i to 40 posto.Zatopljenje ne ugrožava led samo u polarnim krajevima To se odražava i na povla enje pla-ninskih ledenjaka u izvanpolarnim podru jima. Osim toga, godišnje trajanje leda na rijekama i jezerima u hladnim podnebljima u 20. stolje uskratilo se u usporedbi s prijašnjim.Oborine, koje su vrlo važan sastojak klime, ta-ko er nisu pošte ene zamjetnih poreme aja. U mnogim se velikim podru jima u razdoblju od 1900. do 2005. godine uo ava dugogodišnja usmjerenost koli ine oborine prema pove anju ili smanjenju. Primjerice, u isto nim dijelovima Sjeverne i Južne Amerike, u sjevernoj Europi te u sjevernoj i središnjoj Aziji bilo je prisut-no znatno pove anje godišnje koli ine oborine. Nasuprot tome, u Sahelu (polupustinjsko po-dru je u Africi, južno od Sahare), Sredozemlju, južnoj Africi te dijelovima južne Azije koli ina se oborine smanjila.

Na jugu suša, na sjeveru potop!Otprilike od 70-ih godina 20. stolje a zamje u-ju se intenzivnije i dugotrajnije suše na velikim

Zatopljenje ne ugrožava led samo u polarnim krajevima, ve i u izvanpolarnim podru jima. Foto: M. Vizner

podru jima, posebice u tropskom i suptrop-skom pojasu. To se uglavnom povezuje s višom temperaturom i smanjenom koli inom oborine. Nasuprot tome, u ve ini kopnenih krajeva po-ve ala se u estalost jakih oborina,»potopskih kiša», što je jedna od posljedica povišenja tem-perature i pove anja atmosferske vodene pare (topliji zrak može primiti više vodene pare).U posljednjih pedesetak godina u ve em dijelu kopnenog podru ja bile su prisutne promjene ekstremnih temperatura. Zamjetnija je prisut-nost pretoplog vremena u usporedbi s prehlad-nim. U vezi s time prorijedili su se hladni dani i hladne no i, kao i dani s mrazom (posebice zanimljivi poljodjelcima). Nasuprot tome, topli dani, tople no i i toplinski valovi postali su eš i.Ima još toga, o emu se katkad ne razmišlja. Prisutni su dokazi (ali ne posve pouzdani) o po-ve anoj aktivnosti (ve oj brzini vjetra i preobil-nim kišama) jakih tropskih ciklona (uragana, tajfuna) od 70-ih godina 20. stolje a, kad su uvedena satelitska motrenja tropskih ciklona. To je vrlo vjerojatno posljedica porasta tem-perature morske površine u tropima. Me utim, nije zamije en jasan trend pove anja godišnje u estalosti broja tropskih ciklona.Mnogi stanovnici morskih obala - koji su ina ezabrinuti zbog op eg porasta razine svjetskog mora- uvelike su zainteresirani za saznanja o povremenom nastanku visoke razine mora (pli-mni val, morske poplave) koji može uzrokovati veliku štetu obalnom podru ju. Naravno, pri-tom se isklju uju tsunami, kojih je nastanak obi no uzrokovan podmorskim potresima, a nema veze s klimom i klimatskim promjena-ma. ini se da je u takvim slu ajevima naj-važnija prisutnost regionalnog vremenskog su-stava (ciklone, primjerice) koji može potaknuti nastanak plimnog vala ili “olujnog uspora”. To

Ne bismo smjeli zaboraviti ni utjecaj global-nog zatopljenja na neke aspekte ljudskog zdravlja. Pozornost pobu uju pove anje smrtnosti u Europi kao posljedica u estalih valova velikih vru ina, zatim promjene u vr-sti zaraznih bolesti u nekim podru jima te alergenska pelud na višim i srednjim širina-ma sjeverne polutke.Zacijelo nije nevažan ni utjecaj povišene temperature na razli ite ljudske djelatnosti koje su turisti ke naravi. Takvi su, primjeri-ce, lov i putovanje preko snijega i leda na Ar-ktiku i u planinskim podru jima nižih visina. To uklju uje i planinske sportove i tzv. zimski turizam povezan sa snijegom.

Hrvatska: S kim si - takav si!Prema istraživanjima hrvatskih klimatologinja i klimatologa,Hrvatska se prili no dobro ukla-pa u globalnu i regionalnu usmjerenost klime!

I 34 I


može biti povezano s utjecajem globalnog za-topljenja na atmosfersku cirkulaciju.Zasad nema pouzdanih pokazatelja pove-zanosti globalnog zatopljenja i pove anjau estalosti brojnih izvanrednih atmosferskih pojava na manjim prostornim i vremenskim ljestvicama. To se odnosi, primjerice, na tor-nada, tu u, elektri no izbijanje, prašinske i pješ ane oluje.

Ugroženi mnogi ekosustaviPrikupljeni su brojni dokazi iz cijelog svijeta o tome kako regionalne promjene klime (po-sebice temperature zraka) utje u na brojne prirodne sustave. S velikom se sigurnoš u može zaklju iti da su promjene stanja snijega, leda i smrznutog tla pove ale brojnost i veli inu ledenja kih jezera, pogoršale stabilnost tla u planinama i drugim permafrostnim podru jima te uzroko-vale promjene u nekim arkti kim i antarkti -kim ekosustavima.Velika je vjerojatnost da je na brojne hidro-loške sustave utjecalo pove ano otjecanje vode i raniji proljetni vršni protok u mnogim rijekama koje se opskrbljuju vodom iz lede-njaka i snijega. Osim toga, rijeke i jezera po-stali su topliji, a zamje uju se i promjene u njihovoj toplinskoj strukturi i kakvo i vode.No, ima još mnogo toga što se povezuje s globalnim zatopljenjem, a što je itekako važno za na in življenja i svakodnevicu, te utje e na razli ite gospodarske djelatnosti u mnogim krajevima svijeta.Bilo bi preopširno u ovome lanku sustavno ih nabrajati i obrazlagati, pa emo to u initi nasumce, onako zbrda- zdola.U kopnenim ekosustavima produljilo se ve-getacijsko razdoblje oko 11 dana u usporedbi s ranim šezdesetim godinama 20. stolje a. Zamije eni su pomaci u raširenosti biljaka i životinja prema polovima i ve im visinama. Ptice se gnijezde ranije. Broj vrsta ptica sta-narica kojima teku e klimatske promjene štete (staništa su im se smanjila) triput je ve i od onih kojima gode.Porast temperature vode te odgovaraju epromjene snježnog pokriva a, slanosti, razi-ne kisika i cirkulacije vode utjecali su u ne-kim morskim i slatkovodnim sustavima na raširenost i obilnost alga, planktona i riba. Prisutni su i drugi u inci regionalnih promjena klime na prirodni i ljudski okoliš, iako se zbog procesa prilagodbe i neklimatskih imbenika gdjekad teško mogu razaznati. To uklju uje i utjecaj porasta temperature na upravljanje poljodjelstvom i šumarstvom, posebice na višim geografskim širinama sjeverne polut-ke. U takve u inke spadaju i ranije proljetno oranje i sadnje usjeva te promjene u režimi-ma narušavanja šuma izazvanih požarima i štetnicima.

Na brojne hidrološke sustave utjecalo je pove ano otjecanje vode, a rijeke i jezera postali su topliji. Foto: S. Golub

I 35 I


U njoj su prisutni zatopljenje i osušenje klime!U 20. stolje u zamje uje se porast srednje go-dišnje temperature na podru ju cijele Hrvat-ske. On iznosi u Gospi u, primjerice, prosje no 0,02 °C u desetlje u, a u Zagrebu je ve i: 0,07 °C.Ta je usmjerenost nastavljena, pa ak i po-ja ana, i u 21. stolje u.Pozitivan temperaturni trend posebice je izražen u zadnjih 25 godina.Najve i doprinos zatopljenju na kopnu je zim-ska temperatura, a na Jadranu - ljetna.Prema podacima s meteorološke postaje Za-greb- Gri u razdoblju 1862. -2010. me u 11 najtoplijih godina ak deset je iz razdoblja od 1992. dosad!Godišnja koli ina oborine u 20. stolje u sma-njivala se na cijelome podru ju Hrvatske. To je smanjivanje bilo izraženije na Jadranu nego u unutrašnjosti.Na podru ju sjevernog Jadrana smanjivanje je prisutno u svima godišnjim dobima, a naj-

više ljeti. Na dalmatinskim otocima i u gor-skom zale u smanjivanje je oborine najve ezimi. Sjevernije od Save najve e je smanje-nje proljetne i jesenske oborine.Logi no je pretpostaviti da takve klimatske tendencije utje u, me u inim, i na hidrološki režim hrvatskih vodotoka.Prema istraživanjima hrvatskih hidrologa, a koja se odnose na minimalne godišnje pro-toke rijeke Save kraj Zagreba, u razdoblju 1926.-2010. zamjetan je pravocrtni trend njihova smanjivanja. To bi moglo pretpostav-ljati pove anje vjerojatnosti prisutnosti hi-droloških suša.Može se zaklju iti da je u klimatskoj kuhinji nastao prili an nered te je - izrazimo li se živopisno, kako bismo unijeli šaljivu notu u preozbiljnu temu - kakvo a njezinih pripra-vaka prili no upitna, kadšto na granici jesti-vosti!

Na podru ju sjevernog Jadrana smanjivanje koli ine oborina je prisutno u svim godišnjim dobima, a najviše ljeti, dok je na dalmatinskim otocima i u gorskom zale usmanjivanje najve e zimi. Foto: M. Vizner

I 36 I

HRVATSKE VODE I Voda čuva zdravlje

VODA ČUVA ZDRAVLJE Prof. dr. sc. Nives Štambuk-Giljanović,

dipl. inž.

Zdrava pitka voda je ona koja ne šteti zdravlju, izgledom je prihvatljiva, što zna ida je bez okusa i mirisa i da je ima dovoljno.

I 37 I


Za svjetski dan voda, nekoliko re enica o važ-nosti vode za ovjekov život, njegovo zdravlje i kakvo i vode koju pijemo.Dvije tre ine ljudskoga tijela je voda. Od toga se tri etvrtine nalazi u stanicama, kao što ona ispunjava tri etvrtine Zemljine površine. Osamdeset pet posto krvi je voda, 80 posto mozga, 70 posto miši a i 10 posto zubi. Ona je tjelesna, tkivna, stani na, me ustani na, krv-na, slušna, o na, potrbušna (peritonealna), po-rebni ka (pleuralna), osr na (perikardijalna), moždana (cerebrospinalna), upijena (apsorbi-rana), ponovno upijena (reapsorbirana), crijev-na (intestinalna), primljena, izlu ena, plodova (plodna) i životvorna voda. Život je po eo u vodi i bez nje se ne može održati. Prema mnogim procjenama Hrvatska je peta zemlja u Europi i etrdesetdruga u svijetu pre-ma koli ini vode. Ona je jedna od rijetkih ze-malja u kojoj se voda pije izravno iz vodovod-nih slavina. To je najbolja turisti ka promidžba naše zemlje ali je i razlog uvanja naših pri-rodnih podzemnih zaliha vode i njezine štednje unato njezinu izobilju.

VRSTE VODEMineralna voda je prirodna podzemna voda, koja se od drugih razlikuje prema koli ini i vr-sti otopljenih soli, prema temperaturi i sadržaju radioaktivnih tvari. Obi no je svrstavamo u lje-kovitu vodu, što se mora znanstveno dokazati. Ona se može koristiti za pi e, kupanje, inhala-ciju, obloge… Bitno je osigurati njezinu zdrav-stvenu ispravnost odnosno kakvo u istovjetnoj pitkoj vodi. Mineralnu vodu, nakon analize, možemo svrstati u alkalne, željezovite, klorid-ne, karbonatne, sulfatne, sumporovite… Ako ona ima više od 240 milimola natrija ili klorida, nazivamo je slanicom a ona koja ima više od 1.000 mg/l uglji noga dioksida (Jamni ka ki-selica) i onu s više magnezija sulfata zovemo gorkom vodom. Termomineralna voda je ona koja ima pove ane minerale, više od 1.000 mg u litri, i temperaturu ve u od 20 °C. Stolna voda je mehani ki i ke-mijski pro iš ena ozonom odnosno ultraviole-tom. Ona ne smije mirisati na klor, jer bi to zna-ilo da postupak dekloriranja nije bio ispravan.

KAKVO A VODEU svijetu postoji pokret koji nastoji o uvati po-stoje e nakapnice. Nakapnice i njihovu vodu treba održavati i uvati je za navodnjivanje, pranje, trnjenje požara… Voda iz nakapnica je zamjenska pitka voda u izvanrednim stanjima (razdobljima). Nedavni Domovinski rat poka-zao je vrijednost svake nakapanice i svakoga zdenca. Stanovnici u Gibraltaru i u San Fran-ciscu koriste kišnicu za pi e. Vodu na Zemlji treba štedjeti. Ta e štednja utjecati na budu -nost zemljinih stanovnika. Hrvatska ima velike vodne zalihe iste vode i ima je više od 9.000 prostornih metara prema stanovniku.

Pogled na akumulaciju i branu Itoiz

ZDRAVA PITKA VODAZdrava pitka voda je ona koja ne šteti zdrav-lju, izgledom je prihvatljiva, što zna i da je bez okusa i mirisa i da je ima dovoljno. Budu-i da je naša voda pukotinska, plitka, ona se,

u doba velikih kiša, zamuti, što je uobi ajeno u kršu. To nikoga ne treba zabrinjavati. Kal-cij i magnezij utje u na tvrdo u vode. U Jadru ima oko 70 mg/l kalcija, što zna i da dnevno, u dvama litrima unesemo 140 mg kalcija u ti-jelo (dnevno nam treba oko 1.000 mg). To je umjereno tvrda voda. Ona je zdrava za srce, jer pomaže bržemu unosu kalcija u tijelo i štiti ga od akutnoga sr anoga infarkta. Meka voda je zdravija za kožu, jer djeluje kao melem. En-gleski su znanstvenici dokazali da se kožni osip (ekcem) teže lije i na podru jima s tvrdom vodom. Meka voda je bolja i za pranje, manje troši mila (sapuna), deterdženata i šampona, koji više nadražuje kožu.

PROSJE NA RAVNOTEŽA VODE Da bi voda inila dobro za naše tijelo, potrebno je posti i ravnotežu. Zna i onoliko koliko smo unijeli u tijelo, toliko treba izi i iz tijela. Idealno je dvije i pol litre primiti i toliko izlu iti. Nije po-trebno doslovno piti dvije i pol litre ve bi bilo idealno da tijelo dobije 1,2 litre vode za pi e, litru

Zdrava pitka voda je ona koja ne šteti zdravlju, izgledom je prihvatljiva, bez okusa i mirisate je ima dovoljno.Foto: A. Cerove ki

I 38 I

HRVATSKE VODE I Voda čuva zdravlje

vode k r o z

hranu i 0,3 li-

tre vode nastale

oksidaci-jom hra-

ne. Ista ko-li ina vode

iz tijela treba izi i kroz mo-

kra u (1,4 L), znojenje (0,9 L)

i stolicu (0,2 L).

NATRIJ U VODI Natrij je jedan od

najvažnijih minerala u ljudskomu tijelu, jer

sudjeluje u oblikovanju osmolarnosti izvanstani -

ne teku ine, u održavanju kiselo-bazne ravnoteže, u

prijenosu živ anih impulsa i u stezanju miši a. Natrij se nalazi u

ve ini prirodne vode. O njoj zavisi sr ano zdravlje. Smanjena potrošnja

natrija bitni je imbenik u sprje avanju sr anih bolesti. Ravnoteža vode i elek-

trolita održava se unosom natrija iz hra-ne i vode i gubitkom mokra om, stolicom,

znojenjem, izdisanjem, preko aktivne ltracije bubrega i mehanizma apsorpcije iona. Mno-ge vode koje služe za vodoopskrbu povremeno imaju koncentraciju natrija višu od 20 mg/L. Npr. u Massachusettsu više od 50% voda iz op-inskih vodovoda ima više od 20 mg/L natrija.

U nekim je podru jima koncentracija natrija viša od 100 mg/L. Da bi dobili podatke koji bi mogli pomo i državi da donese odluke o nad-zoru natrija u pitkoj vodi, Tuthill i Calabrese sa Sveu ilišta države Massachusetts u Amherstu, istraživali su krvni tlak sveu ilištaraca u dva-ma susjednim vodocrpnim podru jima gdje su svi prirodni uvjeti osim koncentracije natrija u pitkoj vodi bili približno jednaki. Sveu ilištar-ci u vodocrpnom podru ju sa 105 mg/L imali

su znatno viši tlak od sveu ilištaraca u vodocr-pnom podru ju s 5 mg/L natrija. Ta istraživanja upu uju na potrebu longitudinalnih istraživanja natrija zajedno s pove anjem zdravstvenih po-dataka.Pretpostavljaju i utjecaj koncentracije natrija u krvi na povišenje krvnoga tlaka, odlu ila sam prema istom principu natrijevih razina u pitkoj vodi vode podijeliti na hipotenzivne (< 10 mg/L Na), normotenzivne (od 11 do 20 mg/L Na) i hipertenzivne (>20 mg/L Na).Okus vode je loš ako je razina vode ve a od 200 mg/l. Odraslim osobama treba 5 g natrija na dan. Samo se mali dio toga unosi vodom. To je veoma bitan podatak za osobe koji imaju po-višeni krvni tlak i moraju unositi manje natrija u hrani.

SULFATI U VODISulfati opuštaju tijelo i poboljšavaju probavu.Voda koja ima magnezijeva sulfata više od 1000 mg/L koristi se kao laksativno sredstvo kod odraslih ljudi. Laksativna doza za Epsomovu sol (Mg SO4X 7H2O) je oko 2 g. Ona se može dobiti ako u tijelo dnevno unesemo 2 L vode, koja ima 380 mg/L sulfata. Nazo nost sulfata u vodi za pi e može dati posebni okus. Predmnijevaju iutjecaj sulfata u vodi, koji utje e na rad crijeva, pa ima laksativni u inak kod ljudi, odlu ila sam prema istom na elu sulfatnih razina u vodi za pi e, vode podijeliti na hipolaksativne, od 0-100 mg SO4/L, na normolaksativne, od 101 do 250 mg/L, i hiperlaksativne, iznad 250 mg SO4/L.Koncentracije praga okusa za razli ite sulfatne vode jesu od 500 mg/L ili više za stanovništvo, premda osjetljivi pojedinci mogu imati dojam da je okus loš ako ima i manje sulfata. Zbog mogu ih loših tjelesnih u inaka, zbog viših kon-centracija, preporu a se zdravstvene ustanove obavijestiti o izvorima vode za pi e, koji povre-meno nadmašuju preporu enu koncentraciju sulfata od 250 mg/L, u hiperlaksativnoj vodi.Netko voli vodu zasi enu plinom (gaziranu) a netko nezasi enu plinom. Voda zasi ena plinom malo više nadražuje sluznicu.

KU ANSKI APARATI ZA PRIPRAVUVODEProdaju ku anskih aparata prati neprimjerena promidžba. Njihovi prodava i željeznim elek-trodama 'dokazuju' zdravstvenu opasnost pit-ke vode i upu uju na pesticide, teške metale i razli ite kancerogene tvari. To su velike smi-calice za neupu ene, jer e se taloženje želje-znoga oksida sa željezne elektrode dogoditi i u posve istoj vodi a ne e je biti samo u vodi u kojoj nema otopljenih esencijalnih tvari, kao što su kalcij i magnezij, koje su ovjeku bitno potrebne i ne treba ih ltriranjem odstranjivati. Ure aji za pro iš ivanje vode su negdje veoma poželjni ali ne ondje gdje postoje sustavi nad-zora i pro iš ivanja.

LITERATURA

Weast RC. Sodium.U:Handbook

of chemistry and physics. 52 nd

edition. Cleveland, CRS Press,

str. 1971- 1972.

Shab BG, Giroux A, Belonje B.

Sodium and potassium content

in the Canadian diet. Nutr Res

1982;2:669.

EPA (U.S. Environmental

Protection Agency). Drinking

Water Regulations and Health

Advisories. Washington :

Environmental Protection

Agency;1996.

Calabrese EJ, Tuthill RW. The

Massachusetts blood pressure

study. Part 3.Experimental

reduction of sodium in drinking

water:effects on blood pressure.

U: Advances in modern

environmental toxicology.

Inorganics in drinking water

and cardiovascular disease.

Princeton:Princeton Sci Publ Co;

1985; 9: 19.

Bauber TR. Stamber J,

Stamber R, Pullman TN (ur).

U: Environmental factors in

hypertension. Grune and Stratton;

New York,1967.

Štambuk - Giljanović N. Vode

Dalmacije ( drugo dopunjeno

i prošireno izdanje). Split:

Nastavni zavod za javno

zdravstvo Županije Splitsko -

dalmatinske,2006.

Fingl E. Laxatives and cathartics.

In: Pharmacological basis

of therapeutics. AG Gilman

LS.Goodman and L. Gilman (eds).

Mc Millan Publishing Co., New

York, NY 1980.

Department of National Health

and Welfare. Food additive

pocket dictionary. Ottawa 1987.

Thienes CH. And Haley TJ.

Clinical toxicology 5th ed. Lea

and Fegiger, Philadelphia, PA.

1972, str. 56.

I 39 I


Voda je neophodan i osnovni initeljodržavanja života, bez nje ovjekmože najdulje preživjeti do tjedan dana. Kada se za vodoopskrbu koriste vode neodgovaraju ekakvo e ili pak kada su nedostupne potrebne koli inevode može do ido zaraze pa i do epidemije hidri nihbolesti.

VODA UZROČNIK BOLESTIprof. dr. sc. Božena Tušar, dipl.

ing. građ.Hidri ne bolesti prisutne su od davnine, a naj eš e su izazvane biološkim i mikrobio-loškim uzro nicima i pojavljuju se kao en-demije, kao epidemije ili pojedina no, nisu vezane za godišnju dob i nemaju sezonski karakter. Bolesti izazvane biološkim uzro ni-cima mogu se podijeliti u grupe prema na i-nu njihova prenošenja:

A-bolesti koje se prenose oralno (pijenjem zaražene vode) jesu klasi ne hidri ne epi-demije,B-bolesti koje se prenose kontaktom s vo-dom u kojoj živi doma in jedne etape ži-votnog ciklusa, koža, sluznica (slika 1.),C-bolesti koje prenose insekti-vektori, koji se zadržavaju uz vodu staja icu i ije larve žive u vodi (malarija),D-bolesti vezane uz oskudicu vode, slabu osobnu i ku nu higijenu (fekalno – oralni put), neznanje i siromaštvo, (o ne, kožne, crijevne zarazne bolesti),E- bolesti, koje se prenose zrakom-aero-solima (legionarska bolest).

Bolesti hidri nog podrijetla mogunastati:

miješanjem otpadnih voda s pitkom vo-

Pojavom epidemije posebno su ugrožena djeca i starije osobe. Foto: M. Vizner

dom – korozijom ili pucanjem starih cijevi koje su postavljene jedne uz druge,zahvatanjem površinskih voda (rijeka) u vodoopskrbni sustav nizvodno od mjesta na kojem se izljeva gradska kanalizacija,uslijed proloma oblaka, velikih kiša i veošte enih vodovodnih i kanalizacijskih ci-jevi (velika epidemija trbušnog tifusa i pa-ratifusa u Splitu 1948.god.)

Putovi širenja hidri nih epidemija:obolijevaju samo osobe koje piju zaraže-nu vodu – postojanje kontrolne skupine,nakon produljene inkubacije dolazi do ek-splozivnog nastupa epidemije (u 1-2 dana javljaju se svi oboljeli),epidemija se prestaje širiti im se sprije idaljnja konzumacija zaražene vode,ako je bilo fekalno one iš enje pitke vode, kemijska analiza e ukazivati na pove a-nje nitrita, nitrata i pove anu potrošnju kisika u takvoj vodi,bakteriološki nalaz istog uzro nika u vodi i zaraženoj osobi, ukazivat e na vodu kao put širenja epidemije.

I 40 I

HRVATSKE VODE I Voda uzročnik bolesti

Epidemiologija i uzro nici zaraznih bolestiEpidemiologija se de nira kao dio medicin-ske znanosti o rasprostranjenosti i uzrocima poreme aja zdravlja u populaciji. Pojam je sastavljen od tri rije i (epi-na, demos-narod, logos-znanost), ukratko govori o onome što se doga a u narodu.Kada uzro nik bolesti u e u ovjeka/doma-ina hranom, vodom, zrakom ili preko kože,

dolazi do reakcije stvaranja protutijela, a go-vori se o infekciji ili zarazi. Važno je utvrditi svojstvo uzro nika bolesti (koli ina, infektiv-na doza, patogenost i virulencija). Živa bi auklju ivo i ovjeka posjeduju niz obrambenih mehanizama kojima se brane-stvaraju pro-tutijela (antitijela) tj. stvaraju imunost. Imu-nost može biti prirodna ili ste ena, te aktiv-na kada je organizam izložen uzro niku sam stvorio protutijela ili pasivna kada je primio ve stvorena protutijela (cijepljenje).Radnici posebno oni koji rade u komunal-nim poduze ima u djelatnostima odvodnje otpadnih voda tj. na održavanju kanalizacij-skog sustava i/ili na zbrinjavanju gradskog otpada, obavezno se cijepe proti trbušnog tifusa, tetanusa… Zdravstveni radnici se ci-jepe protiv hepatitisa B, a šumski radnici protiv krpeljnog meningoencefalitisa…. Ljudi koji putuju u zemlje gdje su este endemske bolesti npr. kolera, žuta groznica i sl. obave-zno se cijepe prije putovanja, a esto i nakon povratka.Da bi došlo do pojave bilo koje zarazne bo-lesti i do njenog širenja moraju biti ispunjeni temeljni uvjeti me usobno povezani u epide-miološki ili Vogralikov lanac, tu se povezuju:

Slika 1. Zaraza kontaktom s vodom

Izvor zaraze može biti zaražena osoba ili životinja, više izvora ini žarište zaraze, a mjesto obitavanja uzro nika u prirodi (vodi) zove se rezervoarom zaraze.Putovi širenja zaraze predstavljaju na in i sredstvo preko kojega uzro nici zaraze prelaze s izvora zaraze na doma ina. Pu-tovi širenja mogu biti izravni (direktni) do-dirom dviju osoba (ljubljenje, rukovanje, spolni kontakt, ugriz…) tako se prenose ne samo spolne bolesti ve i kožne, crijev-ne, neke respiratorne…., neizravni dodir s predmetima, hranom, vodom, zemljom...Ulazna vrata infekcije, mjesto i na in na koji uzro nik može u i u tijelo doma ina, to su dišni i probavni sustav, koža i slu-znica.Koli ina i virulencija uzro nika naziva se infektivna doza, što je koli ina uzro nika ve a, ve a je i vjerojatnost da e se razviti bolest.Osjetljivost doma ina, kada se ispune svi navedeni uvjeti za širenje zarazne bolesti ostaje najvažniji pokazatelj apsolutna i re-lativna osjetljivost.

Neki od izvora i uzroka širenja bolesti prika-zani su na slici 2.Voda je neophodan i osnovni initelj održa-vanja života, bez nje ovjek može najdulje preživjeti do tjedan dana. Kada se za vodo-opskrbu koriste vode neodgovaraju e kakvo-e (Pravilnik o kakvo i vode za pi e) ili pak

kada su nedostupne potrebne koli ine vode može do i do zaraze pa i do epidemije hidri -nih bolesti. Epidemijski proces je ekološki proces na-stanka, širenja i nestanka infekcije unutar

I 41 I


Slika 2. Direktni i indirektni putovi širenja bolesti

ljudske populacije. Tri osnovna dijela epide-mijskog procesa jesu:

imbenici (biološki, socijalni, prirodni)Mehanizmi razvoja (rezervoar infekcije, na in prijenosa, prijemljivost organizma)Oblici pojave (osobitosti širenja-vremen-ski, prostorni, zahva enost populacije)

Endemija zna i stalnu prisutnost uzro nika bolesti u nekoj populaciji i njegovo neprekid-no kruženje me u ne imunim osobama.Na podru jima gdje nisu izgra eni javni/gradski ili regionalni vodovodi stanovništvo koristi individualne pojedina ne objekte za opskrbu vodom (cisterne, bunare, izvore…). Do zaraze dolazi one iš enjem kante za vodu rukama oboljele osobe-kliconoše, a mogu eje i one iš enje izvorišta-vodozahvata doto-kom otpadne vode.Poseban problem je one iš enje vode iz jav-nih vodovoda prodorom otpadne, nekada i oborinske vode iz kanalizacijskih sustava ili s terena kod neodgovaraju e riješenog susta-va odvodnje. Najve a opasnost od epidemija najgore hi-dri ne bolesti kolere je na podru jima gdje vlada siromaštvo, glad i ne isto a, odnosno na podru jima s lošim ili nikakvim sanitar-nim uvjetima. Koleru uzrokuje bakterija Vi-brio cholere prenosi se naj eš e one iš e-nom vodom, a nekada i hranom. Bakterija Vibrio cholere uzrokuje upalu crijeva, bole-snici pate od proljeva, povra anja i gr eva. Osim navedenih simptoma poseban problem je brz gubitak tjelesnih teku ina ak litru u jednom satu, tako da smrt može nastupi-ti samo nekoliko sati nakon po etka bolesti. Pomo se pruža davanjem rehidracijskih soli.

Posebno su ugrožena djeca i starije osobe. Širenje ove epidemije esto je potpomognu-to jakom kišom, koja spere sme e s padina tla i one iš enom vodom poplavi zgrade te sve pomiješa s ljudskim izmetom, kojeg ima posvuda jer na tim podru jima nema izgra-enih sanitarnih vorova.

Druga hidri na bolest koja se nedavno poja-vila i u Pore u je legionarska bolest, oboljeli su ljudi koji su prisustvovali svjetskom ruko-metnom prvenstvu u dvorani Žatika. Bolest je prouzro ila bakterija Legionella pneumop-hila. Što je legionarska bolest i zašto takvo ime? Bolest je otkrivena 1976. godine, kada su se u esnici skupa veterana ameri ke Le-gije okupili u hotelu u Philadelphiji, a nakon povratka ku ama oboljelo je dvije stotine veterana od teške upale plu a, od kojih je 34 umrlo. Ova epidemija atipi ne upale plu-a koja je uzrok i smrti nazvana je legionar-

skom bolesti, a novo otkrivena bakterija je tako er simboli no nazvana Legionella pne-umophila. Malarija je najraširenija hidri na bolest trop-skih podru ja gdje je prisutna ve nekoliko tisu a godina. Malariju izazivaju jednosta-ni ni paraziti, od kojih je najraširenija vr-sta Plasmodium falciparum, koji je ujedno i uzro nik cerebralne malarije, koja naj eš ezavršava smr u. U ljudsko tijelo dolazi ubo-dom komarca (vektor), plazmodij živi u naj-manje 60 vrsta komaraca roda Anopheles, koji žive diljem tropskih podru ja.Prema izvještaju Svjetske zdravstvene or-ganizacije malarija je na petom mjestu bo-lesti od koje prema procjeni godišnje umire 1100000 ljudi na podru jima tropske i sup-tropske Afrike, Azije i Južne Amerike.

I 42 I

HRVATSKE VODE I Voda uzročnik bolesti

Bolest je izlje iva, ali lijekovi su skupi i esto nedostupni siromašnom stanovništvu. Važ-no je znati da se malarija i nakon izlje e-nja može ponovno javiti, jer se paraziti dugo mogu skrivati u jetrenim stanicama, nedo-stupni antibioticima iz lijeka.Zanimljivost u vezi gotovo potpunog iskor-jenjavanja ove bolesti je primjena Diklor Di-fenil Trikloretan-a (DDT). Kada se spominje DDT-i uvijek se govori o njegovoj zabrani, a u vezi s uništenjem populacija ptica i dru-gih životinja. Još davne 1962. godine Rachel Carson napisala je o ovom problemu knjigu Tiho prolje e (Silent Spring), ipak po pitanju malarije DDT je odigrao pozitivnu ulogu.

injenica je da se malarija kao bolest za sada ne može iskorijeniti pogotovo kada se uništa-vaju samo prijenosnici bolesti. Tako je WHO još 1969. godine ukinuo program globalnog iskorijenjivanja malarije (primjenom DDT-a), koji je pokrenut 14 godina prije. Danas se sve nade polažu u otkrivanje cjepiva protiv malarije. Preventivne mjere su dijeljenje be-splatnih zaštitnih mreža radi zaštite od ko-maraca i lijekova koji ublažavaju groznicu izazvanu malarijom.

Malarija je dugi niz godina bila prisutna i na našim podru jima posebno u Istri i na Bri-junima. Ovih dvanaest otoka u sjevernom hrvatskom dijelu Jadranskog mora je raz-dvojeno izme u zapadne obale Istarskog poluotoka i uskog Fažanskog tijesnaca. Naj-ve i otok, Veli Brijun, leži 2 km od obale. Brijunsko oto je je proglašeno nacionalnim parkom 1983. godine, koji pokriva površinu od 2700 km². Tragovi ljudskih stanovnika na otoku datiraju još od ranog neoliti kog doba. Na zapadnoj obali otoka, u zaljevu Verige smješteni su ostaci tipi ne ljetne rezidencije i hrama iz rimskog doba, a na zapadnoj stra-ni kopna veoma dragocjene ruševine koje poti u iz kasnog anti ko-bizantskog doba, te bizantska bazilika Sv.Marije koja datira još od 6. stolje a.U kolovozu 1893. godine Paul Kupelwieser otkupio je Brijunsko oto je za 75.000 forinti. Kupuju i Brijune povukao se iz svijeta bizni-sa i eli ne industrije te zapo inje na Briju-nima posve novi projekt bez podrške države, civilnih i vojnih vlasti. Oslonio se isklju ivo na svoj imetak, predosje aj i podršku prija-telja. Novi vlasnik zapo inje s pošumljavanjem oto ja pa Kupelweiser poziva šumarskog stru njaka iz Labina, Alojza ufara na Bri-june, koji ve u velja i 1894. s obitelji pre-seljava na oto je i preuzima dužnost upravi-telja imanja. Pod njegovim vodstvom Brijuni vrlo brzo mijenjaju svoj izgled.Paul Kupelwieser je zamislio Brijune u initi turisti kim centrom europskog i svjetskog visokog društva i u tome je u kratkom vre-menu i uspio, zahvaljuju i svom poduzetniš-tvu, ekipi odli nih suradnika i velikim ulaga-njima, a u prvom redu izuzetnim prirodnim i svekolikim prednostima Brijunskih otoka.Velik problem bila je stalno prisutna bolest malarija, koja se na ovim podru jima vepunih osam godina pokušavala suzbiti pa je tako i sam vlasnik Brijuna gospodin Kupe-lweiser obolio od ove bolesti.Kako je malarija bila glavna prepreka dalj-njem razvoju Brijuna – u me uvremenu jedva su preživjeli sam vlasnik oto ja i njihov upra-vitelj, a i radnici su stalno pobolijevali – po-zvan je u pomo tadašnji najpoznatiji mikro-biolog i bakteriolog, otkriva bakcila kolere i tuberkuloze dr. Robert Koch sa suradnicima. Saznavši iz novina da dr. Koch kani zapo e-ti studijsko suzbijanje malarije u Gorossetu (Toscana), Paul Kupelwieser pozvao ga je sredinom studenog 1900. da taj znanstveni pothvat izvede na Brijunima, predo ivši mu u pismu mu na iskustva s malarijom. Pune dvije godine dr. Koch i njegovi najbolji suradnici radili su na suzbijanju malarije na Brijunima, utvrdili su uzro nika malarije i ubr-zo oslobodili oto je te višestoljetne pošasti. Slika 3. Robert Koch. Izvor: www.personal.psu.edu

I 43 I


U znak zahvalnosti dr. Kochu (koji je 1905. dobio Nobelovu nagradu za medicinu), u sti-jeni starog kamenoloma Kupelwieser je po-stavio spomen-obilježje, kao i spomen-plo uAlojzu ufaru. Alojz ufar, šumar i planer svih šetališta na Brijunima, dizajnirao je malene brežuljke. Šetališta su ostala lijepa i atraktivna svih ovih godina: zaštita od ljet-nih vru ina i skloništa od hladnog zimskog vjetra, postala su popularno mjesto za goste iz svjetski poznatih odredišta.Kochov kamenolom - umjetni ko djelo relje-fa je dijelo austrijskog kipara J. Engelharta. 1905. godine postavljena je spomen plo a u ast dr. Roberta Kocha, najve eg znanstveni-

ka koji je uništio malariju na otoku. Sadržava slijede i natpis: DEM GROSSEN FORSCHER - DEM BEFREIER DER INSEL - VON DER MA-LARIA - DR ROBERT KOCH annis 1900-1901 (Najve i znanstvenik – koji je spasio otok – od malarije - Dr. Robert Koch – 1900-1901). U zbirci muzeja sa uvan je i mikroskop Ro-berta Kocha. Danas oto je obiluje mediteranskom i pri-jelaznom mediteranskom vegetacijom, a najve i otok ima zoološki vrt, farmu fazana i safari park sa brojnim razli itim vrstama ži-votinjskog svijeta. Kao podsjetnik na nekada prisutnu malariju danas je na otoku Veli Bri-jun sa uvana mini-mo vara i njoj pripadaju iekosustav.

Zahvala dr. Kochu. Foto: B. Tušar Mikroskop dr. Kocha. Foto: B. Tušar Brijunska bara. Foto: B. Tušar

I 44 I

HRVATSKE VODE I Izbori

PROVEDENI IZBORI SINDIKALNE PODRUŽNICE HRVATSKIH VODA ZAGREB

Izborni skupovi su prilika za rezimiranje ukupnog sindikalnog rada u svakoj sredini: rada povjereništva, nancijskog odbora,

kao i problema s kojim se sindikalna zajednica u proteklom razdoblju suo avala u svom djelovanju, a sve s ciljem ostvarivanja i promicanja prava radnika.

Odluku o održavanja izbora do 30. ožujka 2012. godine. za sve sindikalne podružnice Sindikata PPDIV, donio je Glavni odbor na svo-joj 14. Sjednici održanoj 14. listopada 2011. godine.Povjerenstvo Sindikata podružnice Hrvat-skih voda Zagreb na svojoj sjednici održanoj 12.ožujka 2012. godini donijelo je odluku da ese kandidacijski i izborni skup održati zajedno u Zagrebu 20.ožujka 2012. god.u 15,00 sati, i to za kandidiranje: • glavnog sindikalnog povjerenika podružnice;• povjerenike sindikalne podružnice iz:

• Direkcije, • VGO-a za podru je donje i srednje Save,• VGO-a za podru je gornje Save,• VUD-a Zagreb.

• lanove nancijskog odbora sindikalne po-družnice,

te da e se isti proširiti i za kandidiranje lano-va povjerenika zaštite na radu, dok e se sami izbori održat 30.ožujka 2012. tajnim glasova-njem. Kandidacijski skup i same izbore provodili smo prema „Pravilima za provedbu izbora u sindi-kalnim podružnicama“, koja smo u suradnji sa Sindikatom PPDIV prilagodili našem speci -nom organizacijskom obliku te prilagodili našoj stvarnosti.Izborni skupovi su prilika za rezimiranje uku-pnog sindikalnog rada u svakoj sredini: rada povjereništva, nancijskog odbora, kao i pro-blema s kojim se sindikalna zajednica u prote-klom razdoblju suo avala u svom djelovanju, a sve s ciljem ostvarivanja i promicanja prava radnika.Na kandidacijskom skupu sveobuhvatan izvje-štaj o radu podružnice za predhodno razdoblje od 2008. do 2011. godine kroz petnaest to a-ka, podnio je glavni sindikalni povjerenik Ivica Ze evi , koji je na kraju skup zaklju io rije i-ma: „Našu podružnicu smatram i doživljavam na na in da se ona brine o pravima radnika u svakom pogledu, te da ne brine samo o po-ve anju i poboljšanju materijalnih prava ve i radnih uvjeta i okruženja, sugeriraju i poslo-davcu na odre ene detalje, a sve za dobro-bit cijele zajednice. Tako se možemo prisjetiti nedavnih doga anja kada su se pojavile ide-je odre enih struja u društvu, koje su željele d.o.o.-izaciju Hrvatskih voda, sudjelovali smo

Dubravka Mokos, dipl. ing. u informiranju i angažiranju sindikalnih elnika koji su obavljali razgovore na višem politi kom nivou, a sve s ciljem spre avanjem po etka privatizacije Hrvatskih voda, što se i na kraju krajeva USPJELO.Tako er naveo bih i organiziranje proslave za djecu povodom blagdana Sv. Nikole, organi-ziranje SRHVG, raspodjelom termina vodo-privrednih odmarališta, organiziranje posjeta kazališnim predstavama, organiziranje izleta, sportske rekreacije, a sve se to ostvaruje samo velikim angažmanom pojedinih lanova našega povjerenstva.Tako er, na inicijativu sindikata zaklju en je ugovor s gradom Zagrebom o zakupu dije-la parkirališnog prostora s južne strane naše zgrade. A kada je isti ure en poslodavac ga je želio prisvojiti samo za sebe, za službena vozila i goste, a tek se nakon dugotrajnih i upornih pregovora usuglasio sa prvotnom namjenom, parkiranjem automobila za radnike Hrvatskih voda.Inicijativa sindikata je i izrada rukohvata na stepenicama koje vode prema parkiralištu.Posebno bih istaknuo i pravo koje nam je dje-lomi no ukinuto, pravo na naknadu troškova prijevoza na posao i s posla u visini stvarnih troškova prijevoza javnim prometom prema cijeni mjese ne odnosno pojedina ne karte, iz razloga zloupotrebe odre enih radnika koji su prijavljivali svoja boravišta izvan mjesta stano-vanja i na taj na in ošte ivali našu tvrtku. Za posljedicu imamo da je maksimalan iznos na-

Kandidacijski skup

I 45 I


knade za prijevozne troškove 1200 kuna, a da se osobe koje su godinama potkradale tvrtku nisu sankcionirale, iako je to od strane sindika-ta traženo u više navrata. A vezano uz trenutnu problematiku koja se širi hodnikom po principu „rekla-kazala“ i koja u kona nici uvijek ima neto an sadržaj, mogu vas obavijestiti da sam do današnjeg dana oba-vio više razgovora s generalnim direktorom, koji me je izvjestio da ni u jednom trenutku nije razmišljano o smanjenju pla a, ve da su njegova razmišljanja dapa e suprotna. Tako-er, kao jedan od prvih koraka naveo je izradu

Pravilnika o unutarnjem ustrojstvu i sistemati-zaciji radnih mjesta.Živimo u teškim vremenima, recesiji i krizi, ali vjerujte mi, da mi je kao lanu Glavnog odbo-ra Sinikata PPDIV, ponekad teško slušati što je stvaran život, što je kriza i kojim se sve pro-blemima susre u u poljoprivrednom, prehram-benom, duhanskom sektoru kao i vodopri-vrednom, dakle granama koje objedinjuje naš sindikat, Sindikat PPDIV.I zato razmislite kada predlažete nove kandi-date i kada ete glasovati za nova tijela i po-vjerenike ZNR, jer o tome e ovisiti ostvarenje vaših želja.I na kraju ovoga izvješ a ne u navoditi imena, ali želim se zahvaliti svima koji su mi pomagali

Radno predsjedništvo Skupa

Predsjednik Podružnice sindikata HV, Ivica Ze evi

tijekom moga mandatnog razdoblja i ponekad u inili i više od onoga što se realno moglo o e-kivati. Svima velika hvala.“ Na istom skupu podnjela je Jadranka Fu kar Vuj i nancijsko izvješ e Sindikalne podružni-ce , a Krunoslav Prentaši podnio je izvješ e o radu povjerenstva ZNR Hrvatskih voda. Temeljem lanka 10. Poslovnika o radu te usvojenih zaklju ka s kandidacijskog skupa održanog 20. ožujka 2012. godine u Zagrebu, izborna komisija je pripremila sve potrebne bi-ra ke spiskove,te provela I Z B O R E 30.ožujka 2012. godine u prostorijama Hrvatskih voda u Zagrebu. Nakon provedenog izbornog postupka za izbor glavnog povjerenika, povjereništvo podružnice i lanove Financijskog odbora izborna komisija izvjestila je lanstvo o rezultatima glasovanja kako slijedi:

I. Za glavnog sindikalnog povjerenika glasovanju je pristupilo 201 od 249 lanova podružnice.

Važe ih listova za glasovanje je 201, a neva-že ih 0.Temeljem izbrojenih glasova utvr ujemo da su kandidati za glavnog sindikalnog povjerenika dobili slijede i broj glasova:1. Stjep evi Marijana - 52 glasa2. Ze evi Ivica - 131 glaste je temeljem lanka 20. Poslovnika o radu iz-bornog sindikalnog skupa za glavnog sindikal-nog povjerenika izabran 1. Ze evi Ivica.

II. Za lanove povjereništva glasovanju je pristupilo 201 od 249 lanovapodružnice.

Važe ih listova za glasovanje je 201, a neva-že ih 0.Temeljem izbrojenih glasova utvr ujemo da su kandidati za sindikalne povjerenike dobili slije-de i broj glasova:DIREKCIJA: 1. Klako er Ivan - 102 glasa2. Maldini Krešimir - 100 glasova3. Mokos Dubravka - 121 glasVGO ZA SREDNJU I DONJU SAVU: 1. Javorovi Igor - 88 glasa

I 46 I

HRVATSKE VODE I Izbori

2. Novak Kornelija - 112 glasova3. Ševi Ljubica - 153 glasova

VGO ZA GORNJU SAVU: 1. Havoi Davor - 109 glasova2. Koli Davor - 65 glasova

VUD ZAGREB: 1. Klako er Ljubica - 60 glasova2. Roca Siba - 112 glasovate su temeljem lanka 20. Poslovnika o radu izbornog sindikalnog skupa u sindikalno povje-reništvo izabrani:1. Klako er Ivan2. Mokos Dubravka3. Novak Kornelija4. Ševi Ljubica5. Havoi Davor6. Roca Siba

III. Za lanove Financijskog odbora glasovanju je pristupilo 201 od 249 lanova podružnice.

Važe ih listova za glasovanje je 201, a neva-že ih 0.Temeljem izbrojenih glasova utvr ujemo da su kandidati za sindikalne povjerenike dobili slije-de i broj glasova:1. Beljo Zdenka - 117 glasova2. Fu kar-Vuj i Jadranka - 124 glasova3. Juri Ida - 118 glasova4. Kralji Lidija - 124 glasovate su temeljem lanka 20. Poslovnika o radu izbornog sindikalnog skupa u sindikalno povje-reništvo izabrani:1. Fu kar-Vuj i Jadranka 2. Juri Ida3. Kralji LidijaNakon provedenog izbornog postupka za izbor koordinatora zaštite na radu i povjerenika za zaštitu na radu izborna komisija je izvjestila lanstvo o rezultatima glasovanja kako slijedi:

IV. Za koordinatora zaštite na radu glasovanju je pristupilo 290 od 516 zaposlenih.

Važe ih listova za glasovanje je 289, a neva-že ih 1.Temeljem izbrojenih glasova utvr ujemo da su kandidati za koordinatora zaštite na radu dobili slijede i broj glasova:1. Prentaši Krunoslav - 161 glas2. Turkovi Vladimir - 106 glasovate je temeljem lanka 20. Poslovnika o radu iz-

bornog sindikalnog skupa za koordinatora za-štite na radu izabran1. Prentaši Krunoslav.

V. Za povjerenike za zaštitu na radu po organizacijskim jedinicama glasovanju je pristupilo 290 od 516 zaposlenih.

Važe ih listova za glasovanje je 289, a neva-že ih 1.Temeljem izbrojenih glasova utvr ujemo da su kandidati za povjerenike za zaštitu na radu po organizacijskim jedinicama dobili slijede i broj glasova:DIREKCIJA: 1. Ba i Igor - 199 glasova2. urasek Mirjana - 156 glasova3. Šipura Stipe - 95 glasova

VGO ZA SREDNJU I DONJU SAVU:

1. Sedlar Sreš Katarina - 142 glasa2. Šapina Tomislav - 197 glasova3. Žabka Zlatko - 150 glasova

GO ZA GORNJU SAVU:1. Škegro Davor - 120 glasova2. Vincek Dragica - 116 glasova

VUD ZAGREB: 1. Krmpoti Damir - 119 glasova2. Šparavec Dražen - 115 glasovate su temeljem lanka 20. Poslovnika o radu za povjerenike za zaštitu na radu izabrani:7. Ba i Igor8. urasek Mirjana9. Šapina Tomislav10. Žabka Zlatko11. Škegro Davor12. Krmpoti DamirIzabrali smo motivirane i nadahnute pojedince,s naglašenim smislom za zajedni ki rad na do-brobit sviju u svojoj radnoj okolini, a to je pre-duvjet za kvalitetno djelovanje snažne demo-kratske sindikalne organizacije.Naša sindikalna podružnica dio je KOORDINA-CIJE SINDIKATA HRVATSKIH VODA koje ine glavni povjerenici sindikalnih podružnica i iz Splita, Rijeke, Osijeka i Varaždina u kojima su tako er provedeni izbori, a najviše glasova su dobili provjereni i iskusni „stari“ lanovi.estitamo svim izabranim kolegama i želimo

im puno uspjeha u radu!

SLIKEKristina Blagus

SINDIKAT ZAPOSLENIH U POLJOPRIVREDI, PREHRAMBENOJ I DUHANSKOJ INDUSTRIJI I VODOPRIVREDI HRVATSKE

SINDIKALNA PODRUŽNICA HRVATSKE VODE – ZAGREBZagreb, Ulica grada Vukovara 220

I 47 I


POJAVE LEDA NA VODOTOCIMA U HRVATSKOJ

Nakon više od dvadesetsedamgodina i zime 1984./1985.,koja je bila oštra i dugotrajna s obilnim pojavama leda, zima 2011./2012. je ponovno podsjetila na zna ajne pojave ledohoda i ledostaja s mogu om opasnoš una pojavu ledenih poplava na Dravi, Dunavu, Savi, Kupi, Zrmanji i mnogim drugim ve im i manjim vodotocima.

dr. sc. Dušan Trninić, znanstveni

savjetnikPojave leda na vodnom podru ju rijeke Du-nav su uobi ajna pojava ali ove zime pojave leda na Jadranskom vodnom podru ju bile su zna ajne, a na Zrmanji kod Obrovca po-stojala je mogu nost pojave ledene poplave. Obrana od ledenih poplava ove zime bila je vrlo uspješna i djelotvorna. Posebnu pozor-nost treba posvetiti i motrenju, obradi i ar-hiviranju podataka o pojavama leda. Bez tih arhivskih podataka i njihove analize teško je shvatiti i pojave leda i sve posljedice koje one nose sa sobom.

1. UVODZima 2011./2012. ostati e zabilježena pozna ajnim pojavama leda koje su na nekim vodotocima zaprijetile i ledenim poplavama. Režim leda na vodotocima uvjetovan je me-teorološkim i hidrološkim prilikama, te hidra-uli ko-morfološkim karakteristikama vodo-toka. Na Dravi, Dunavu, Savi, Kupi, Zrmanji i mnogim drugim vodotocima pojavili su se ledohod i ledostaj a na mnogim sektorima navedenih vodotoka postojala je i mogu nost pojave ledenih poplava. Pravovremenim in-tervencijama mjerodavnih službi i poduzetim radnjama kao što su: djelovanje ledolomaca, upotreba minsko-eksplozivnih sredstava u razbijanju ledenih epova održavana je pro-hodnost protjecajnih pro la i izbjegnute su ledene poplave.Problem pojave leda na Dunavu i pritokama poznat je ve desetlje ima. Poznate su oštre zime u prošlosti: 1879./1880., 1928./1929., 1939./1940., 1953./1954., 1955./1956., i 1984./1985 kada je bilo zagušenja i nago-milavanja leda s potencijalnom opasnoš uod ledenih poplava. Interesantna je bila zima 1955./1956. kada su pojave leda po ele tek

u velja i a završile u prvoj polovici ožujka. Meteorološki i hidrološki uvjeti u toku te zime bili su nepovoljni, posebno u periodu proljet-nog ledohoda, koji je najkriti niji i na kojeg treba obratiti posebnu pažnju. Ova zima je pokazala da se treba obratiti pažnja i na po-jave leda na vodotocima u Jadranskom vod-nom podru ju.

2. POJAVE LEDA NA VODNOMPODRU JU RIJEKE DUNAV

Zima 2011./2012. ostati e zapam ena povrlo niskim temperaturama zraka i vode, ja-kim vjetrovima, malim i ekstremno malim vodama, te po zna ajnim pojavama ledohoda i ledostaja. Na mnogim meteorološkim sta-nicama krajem sije nja i po etkom velja eregistrirane su vrlo niske temperature zraka koje su se esto spuštale i ispod -20 °C.Takva situacija rezultirala je prvo pojavom leda na rijeci Dravi. Pripremno stanje obrane od leda proglašeno je 3. velja e na dionici od uš e u Dunav do granice Osje ko-baranj-ske i Viroviti ko-podravske županije. Istoga dana proglašena je i redovna obrana od leda a pokrenuta su i dva ledolomca Vodoprivrede Osijek d.d. koji su imali zadatak usitnjavanje formiranog ledostaja da bi se osigurala pro-to nost leda iz rijeke Drave prema Dunavu. Ledostaj je registriran 5. velja e kada je doš-lo do zaustavljanja leda i po etak formiranja ledenih epova na pro lu cestovnog mosta u Osijeku, prokop Nemetin (luka Osijek 13 km) i u blizini uš a u Dunav. Ove akcije na Dravi imale su presudan utjecaj na kasnije pojave i obranu od leda na Dunavu, a kasnije se poja-vio ledostaj i ledohod na Dunavu. Pravovre-menim djelovanjem i uz pomo ma arskih le-dolomaca osigurana je prohodnost u Daljskoj krivini kao i na drugim kriti nim sektorima.Ledene poplave nastaju kada nema nikakvih oborina i kada je temperatura zraka esto ispod -20 °C. Tada na kriti nim dionicama vodotoka može do i do za epljenja proticaj-nog pro la sa santama leda i nemogu nosti normalnog protoka vode. Jedna od najve ih ledenih poplava u ovom dijelu Europe bila je katastrofalna ledena poplava Dunava kod Bu-dimpešte koja je bila 26. velja e 1876. godi-ne i kada je registriran maksimalni vodostaj od 867cm. Uzrok te poplave bilo je zatva-ranje proticajnog pro la santama leda kod Bezdana (Batine) koje je uzrokovalo naglo dizanje vode uzvodno, sve do Budimpešte. Interesanto je spomenuti da se Budimpešta nalazi na 1.646.50 rije nom km a Bezdan na

Slika 1. Pogled s pješa kog mosta u Osijeku na led u rijeci Dravi (Izvješ e HV, 6.II 2012.)

I 48 I

AKTUALNO I Pojave leda na vodotocima u Hrvatskoj

1.425.50 rije nom km. Zna i udaljenost odepa kod Bezdana (Batine) koji je onemo-

gu io normalni protok vode i to ke gdje je bila ledena poplava (Budimpešta) iznosila je 221.00 rije na km. Ova injenica ukazuje da se ledene poplave mogu pojaviti na širokom prostoru i da je esto potrebna sinhronizirana obrana od ledenih poplava izme u dvije, tri ili više država. Ovdje se moramo podsjetiti i na zimu 1984./1985. koja je bila oštra i dugotrajna i koja je imala za posljedicu zna ajne pojave leda na ve ini našin rijeka. Treba istaknutu i karakteristi ne meteorološke karakteristike izmjerene na nekim meteorološkim stani-cama u zimi 1984./1985. Tako su na meteo stanici Sisak u zimi 1984./1985. Izmjerene karakteristi ne veli ine: najniža temperatura zraka od -25.2 °C i najniža temperatura zra-ka u 7.00 sati od -23.4 oC izmjerene su 12.I 1985., a najniža srednja dnevna temperatu-ra zraka od -17.7 oC bila je 11.I 1985. Broj ledenih dana (Tmin -10.0 °C) bio je 29, a suma srednjih dnevnih negativnih tempera-tura zraka iznosila je 328.3 °C. Iste te zime na Dravi kod Donjeg Miholjca registrirano je 17 dana s ledohodom i 29 dana je bio ledostaj, na Dravi kod Osijeka registrirano je 37 dana s ledohodom, na Du-navu kod Vukovara registrirano je 35 dana

Slika 2. Detalj pojave leda na Kupi kod Karlovca – 15.II 2012. (izvor: htpp://suma.blog.hr)

Slika 3. Detalj pojave leda na Savi kod Sl. Broda – 8.II 2012. (foto: pixsell, www.Sbplus.hr)

s ledohodom i 12 dana je bio ledostaj na Dunavu, kod Iloka registrirano je 35 dana s ledohodom i 13 dana s ledostajem. Na našim rijekama posebno oštre zime bile su: 1879./1880. i. 1928./1929. Naprimjer, u velja i 1880. godine na Dravi kod Varaždi-na debljina leda je iznosila ak dva metra. U razdoblju od 12. do 21.velja e 1929. godine Sava kod Zagreba je bila zale ena.

3. POJAVE LEDA NA JADRANSKOMVODNOM PODRU JU

Ove zime registrirane su i pojave leda na Jadranskom vodnom podru ju. Najkriti nija situacija je bila na rijeci Zrmanji. Više od de-setak dana neuobi ajno niskih temperatura zraka i vode, olujna i orkanska bura u kom-binaciji s izrazito malim vodama imali su za posljedicu stvaranje ledohoda i ledostaja s mogu nosti pojave ledenih poplava. Tako je npr. na meteorološkoj stanici Knin 7. velja-e 2012. izmjerena minimalna temperatura

zraka od -10.5 °C a na meteorološkoj stanici Zadar 9. velja e 2012. izmjerena je mini-malna temperatura od -8.0 °C. Najozbiljnija situacija bila je na rijeci Zrmanji gdje je 12. velja e 2012. registriran ledostaj uzvodno i nizvodno od grada Obrovca u ukupnoj du-ljini od 7.0 km s debljinom leda do 12 cm. Redovna obrana od leda na rijeci Zrmanji od uš a u more do brane Razovac proglašena je 13. velja e. Istoga dana je izdano i upozore-nje o zabrani kretanja po ledu na zale enim površinama Zrmanje, Vranskog jezera, late-ralnog kanala Vransko polje i Kli evice (na podru ju op ine Pakoštane i grada Biograda), te na Otu i, na podru ju op ine Gra ac. Sto-žer za zaštitu i spašavanje Grada Obrovca i Hrvatske vode iz Splita stalno su pratili situ-aciju s ledom i mogu noš u nastanka ledenih poplava. Poduzete su i pripreme kako bi se reagiralo u slu aju potrebe te su u priprav-nost stavljena dva remorkera koja mogu u iu Zrmanju s obzirom na niži gaz. U planu je

Slika 4. Brod “Biokovo” u ledu na Savi kod Ruš ice (Sl. Brod) – 17. I 1985. (debljina leda oko 30 cm, vodostaj – H = 173 cm, protok – Q = 637 m3s-1, najniža temperatura zraka kod Sl. Broda -25.2 °C -12.I 1985.)

I 49 I


Slika 6. Detalj Zrmanje pod ledom – ledostaj uzvodno i nizvodno od grada Obrovca u ukupnoj duljini od oko 7.0 km, debljina leda do 12 cm (snimio: Sebastian Govor in, Zadarski list, 17.II 2012.)

Slika 7. Detalj pojave leda kod vodokaza na Zrmanji kod Obrovca (snimio: Krešimir Sori , Zadarski list, 12.II 2012.)

bio i brod Brodospasa Split no on ima gaz od 5.5 m što je bilo previše za male vode Zrma-nje tih dana. Na slikama 6. i 7. prikazani su detalji Zrma-nje pod ledom kao i detalj pojave leda kod vodokaza na Zrmanji kod Obrovca. Sre om, temperature zraka su se podigle iznad nule, sante leda su se po ele razdvajati i otjecati nizvodno, mogu nost ledene popla-ve je svedena na minimum i epizoda s ledom za ovu zimu je bila završena.

4. OBRANA OD LEDENIH POPLAVA Osnovne mjere koje se poduzimaju u obrani Slika 5. Razbijanje leda eksplozivom na Savi kod Ruš ice (Sl. Brod) – 17.I 1985.

od ledenih poplava su: regulacione mjere, upotreba ledolomaca i upotreba eksploziva (podvodne mine). Da ne bi došlo do za eplje-nja u koritu i mogu ih ledenih poplava treba održavati led u pokretu (ledohod) ili ga zau-staviti bez stvaranja epova, uz ravnomjeran raspored leda na površini rijeke. To se postiže u prvom redu i najsigurnije regulacijom kori-ta rijeke. Tako se eliminiraju kriti na mjesta i osiguravaju povoljni hidrauli ko-morfološki uvjeti za propuštanje leda. Kao dopuna tim mjerama služe ledolomci koji imaju zadatak razbijati ledene sante i spre avati zagušenje ledom kao i formiranje ledenih barijera. Ek-splozivom se razbijaju ledene barijere.N slici 8. prikazan je detalj santi leda na Du-navu kod Zemuna. Treba se podsjetiti i lede-ne poplave Dunava kod Budimpešte iz 1876. godine koja je pokazala kako pojave leda i ledene poplave treba promatrati u vrlo širo-kom prostoru i potrebu pra enja pojava leda i nizvodno od naših granica.U obrani od leda bitnu promjenu su donijela saznanja u lomljenju leda brodovima s poja-anom okosnicom i debljim limovima. Primjer

su dali ledolomci (u prvo vrijeme parni) na Elbi i nekim drugim rijekama. U Ma arskoj, koja ima bogatu tradiciju u obrani od leda,

Slika 8. Sante leda na Dunavu kod Zemuna – 21.II 2012. (foto: AFP/PIXSELL, www.vecernji.hr)

lomljenje leda poja anim brodovima po e-lo je 30-tih godina prošlog stolje a. Poslije ledene poplave iz zime 1955./1956.godine i odluke ma arske vlade, po inje intenzivna gradnja ledolomaca u Ma arskoj. Do sada su izgradili jedanaest ledolomaca (600 – 2000 KS) i više manjih brodova (200 – 400 KS). Neki od tih brodova sudjelovali su i u zimi 2011./2012. u obrani od leda na našim voda-ma Dunava. Troškovi rada ledolomaca ma a-ri e nancirati s 50 posto ukupnih troškova, dok e Hrvatska i Srbija platiti po 25 posto.Na slici 9. prikazan je ma arski ledolomac u akciji oko Daljske krivine na Dunavu.

Slika 9. Ma arski ledolomac u akciji na potezu do Daljske krivine na Dunavu (Hina, Pixsell, 13.II 2012.)

I 50 I

AKTUALNO I Pojave leda na vodotocima u Hrvatskoj

Stvaranje ledenog epa izaziva nagli uspor vodostaja uzvodno kao i opadanje vodostaja nizvodno od epa. Usporene vode rastu vrlo brzo i prelijevaju se preko obrambenih susta-va te nastaju ledene poplave. Obrambeni su-stavi su projektirani i gra eni na mjerodavne velike vode od oborina i u ve ini slu ajeva ne mogu pružiti zaštitu od ledenih poplava. Mjere obrane od poplava su:a) mjere planiranja, studijskih poslova i pra-

enje vodnog režima,b) mjere ure enja voda,c) preventivne pripremne radnje,d) neposredne mjere redovite i izvanredne

obrane od poplava,e) radnje nakon prestanka obrane od popla-

va.Državni plan obrane od poplava ( Narodne novine broj 84/10) sadrži i mjere za obranu od leda na vodotocima. Obrana od poplava može biti:− preventivna− redovita i− izvanredna.Podaci o motrenju, obradi i arhiviranju nekih podataka o pojavama leda na vodotocima u Republici Hrvatskoj dio su Banke hidroloških podataka (BHP) Državnog hidrometeorološ-kog zavoda.

LITERATURA

DHMZ (2012.): Arhiva i Banka

hidroloških podataka, Državni

hidrometeorološki zavod, Zagreb.

HV (2012.): Arhiva podataka,

Hrvatske vode, Zagreb.

Trninić, D., Vasić, D. (1986.):

Karakteristične hidrološke prilike.

Izvanredne meteorološke i

hidrološke prilike u SR Hrvatskoj

1985. godine. 99-126.

UN (1972.): Studija regulacije

i uređenja Save u Jugoslaviji.

Konačni izvještaj. Konzultantske

fi rme: Polytechna - Hydroprojekt -

Carlo Lotti - & C., Praha - Roma.

WMO (1993.): Guide to

hydrological practices. WMO No.

168, Geneve.

Uz pojedine dnevne temperature vode slo-vom je ozna eno i stanje leda u vodotoku i to na slijede i na in H – ledohod, S – ledostaj i B – led uz obalu.Informacije o stanju leda u vodotoku temelje se na neposrednom opažanju i ocjeni motri-telja, a odnose se na uži potez vodotoka na kojem se nalazi doti na hidrološka stanica.

ZAKLJU AKIako se ekstremne pojave leda javljaju rela-tivno rijetko o njima moramo voditi ra unaprije, za vrijeme ekstremnog doga aja i na-kon što on pro e. Me utim, ako pogledamo podatke o pojavama leda za Dunav kod Vuko-vara za zime od 1946./1947. do 1990./1991. (N = 45 zima) dolazimo do interesantnih po-dataka: u analiziranom razdoblju u 17 zima nije bilo pojava leda s napomenom da su u razdoblju: 1955./1956. – 1963./1964. (N = 9 zima) svake zime registrirane pojave leda, a u šest zima registriran je ledostaj s tim da je u zimi 1962./1963. 46 dana bio ledostaj, u zimi 1955./1956. 33 dana je bio ledostaj , i u zimi 1963./1964. 32 dana je bio ledostaj itd.Treba se podsjetiti i ledene poplave Dunava kod Budimpešte iz 1876. godine koja je po-kazala kako pojave leda i ledene poplave tre-ba promatrati u vrlo širokom prostoru kao i potrebu bilateralne i multiratelarne suradnje kod pojava leda i mogu ih ledenih poplava.

Foto: V. Štalekar

I 51 I


UvodUslijed dugotrajnih vrlo niskih temperatura zra-ka krajem sije nja i po etkom velja e 2012. na teritoriju Republike Hrvatske, ali i srednje Eu-rope, došlo je do formiranja leda na najve im vodotocima na podru ju Sektora B, na r. Dravi i Dunavu, odnosno na branjenom podru ju 34. Obzirom na razvoj meteoroloških prilika i inte-zivno stvaranje ledohoda i ledostaja na Dravi i Dunavu tijekom velja e 2012. bilo je nužno pro-vesti djelatnu obranu od leda. Time je proces inteziviranja zale ivanja vodotoka pravodobno stavljen pod kontrolu i sprije en eventualni na-stanak ledenih barijera koje bi uvjetovale ne-kontrolirani porasta vodostaja kojim bi, u kraj-nje nepovoljnom razvoju doga aja, mogla biti prouzro ena ledena poplava.

Hidrometeorološke prilikeU razdoblju ekstremno niskih temeratura zra-ka i intezivnog stvaranja leda na rijekama Dravi i Dunavu, na rijeci Dravi došlo je do uspora i naglog porasta vodostaja, registriranog na au-tomatskim vodomjernim stanicama Vrbovka, Moslavina Podravska, Donji Miholjac), i Beliš e. Do porasta vodostaja nije došlo uslijed pove a-nog dotoka vode ve je on bio prouzro en na-slagama leda koje su na nekoliko lokacija zna-ajno smanjile protjecajni pro l i onemogu ile

normalno protjecanje vode. No, do poplava i nekontroliranog izlijevanja vode (niti izvan kori-

ta!) ipak nije došlo jer ove naslage nisu potpuno onemogu ile protok vode. Zbog toga je dionica uzvodno od Osijeka bila pod stalnom kontrolom vodo uvarske službe, a pratile su se i promjene stanja vodostaja putem telemetrije i opažanjem vodo uvara. Porast vodostaja zbog otežanog protjecanja, od 128 do 153 cm, bilježen je tije-kom vremena na na in da je svaki novi dan za-bilježen porast na slijede oj uzvodnijoj od nave-denih vodomjernih stanica. Unato formiranju ledostaja i po etku stvaranja ledenih zastoja na više pro la rijeke Drave, s obzirom na male protoke r. Drave i intezivni rad etiri ledolomca, svedena je na minimum opasnost od pogorša-nja situacije u smislu stvaranja nekontroliranog uspora uslijed formiranja ledenih barijera. Osim toga, i u slu aju stvaranja potpunog ledostaja na ve oj dužini donjeg toka r. Drave u ovakvim hidrološkim prilikama malih vodostaja i protoka nisu bili o ekivani ve i problemi u protjecanju r. Drave, niti opasnost od izazivanja ve eg uspora uzvodno koji bi mogao uzrokovati potrebu za provedbom mjera obrane od poplava. U navedenom razdoblju ekstremno niskih te-meratura zraka i intezivnog stvaranja leda na rijekama Dravi i Dunavu, i na rijeci Dunavu je došlo do uspora i naglog porasta vodostaja, ali registriranog nizvodno na podru ju Republike Srbije, dok je ovaj porast bio manje izražen na podru ju Republike Hrvatske. Nagli porast vo-dostaja Dunava registriran je na srpskim vo-domjernim stanicama Slankamen, Novi Sad i

OBRANA OD LEDA NA DUNAVU I DONJOJ DRAVI

Obzirom na razvoj meteoroloških prilika i intezivno stvaranje ledohoda i ledostaja na Dravi i Dunavu tijekom velja e2012. bilo je nužno provesti djelatnu obranu od leda. Time je proces inteziviranja zale ivanja vodotoka pravodobno stavljen pod kontrolu i sprije en eventualni nastanak ledenih barijera koje bi uvjetovale nekontroliraniporasta vodostaja kojim bi, u krajnje nepovoljnom razvoju doga aja, mogla biti prouzro ena ledena poplava.

Ivica Nađ, ing. građ.

Ledolomac Krešimir na rijeci Dravi

I 52 I

AKTUALNO I Obrana od leda na Dunavu i donjoj Dravi

manji na Ba koj Palanci, odnosno na hrvatskim vodomjernim stanicama Ilok (na suprotoj oba-li je Ba ka Palanka) i još manji na vodomjeru Vukovar. Niti do porasta vodostaja Dunava nije došlo uslijed pove anog dotoka vode ve je on bio prouzro en naslagama leda koje su na ne-koliko lokacija nizvodno od Novog Sada i Slan-kamena u Srbiji zna ajno smanjile protjecajni pro l i ometale normalno protjecanje vode. Iako je porast vodostaja u Novom Sadu od 272 cm u sedam dana naveo srpske vodnogospo-darske stru njake na analiziranje i razmatranje potrebe za prelaskom s obrane od leda na pro-vedbu mjera obrane od poplava, niti ovdje nije došlo do poplava i nekontroliranog izlijevanja vode jer se poslije meteorolška situacija zna-ajno poboljšala, a zagušenje ledom smanjilo.

PROVEDENE MJERE OBRANE OD LEDA

Sektor B

Na podru ju Sektora B (podru je Dunava i do-nje Drave; podru ja Viroviti ko-podravske, Osje ko-baranjske i Vukovarsko-srijemske žu-panije) tijekom velja e 2012. godine uspješno su provedene mjere obrane od leda na rijekama Dravi i Dunavu. Time je proces zale ivanja ri-jeka pravodobno stavljen pod kontrolu i sprije-en eventualni nastanak ledenih barijera koje

bi prouzro ile ledenu poplavu, a time i štetne posljedice.

DRAVA:

Krajem sije nja i po etkom velja e 2012. go-dine na podru ju Republike Hrvatske došlo je do formiranja leda na r. Dravi. Kako je postotak pokrivenosti površine vode ledohodom /plove-im ledom/, 3. velja e je premašio iznos od 25

posto, uspostavljeno je na r. Dravi pripremno stanje obrane od leda, na dionici od uš a u Du-nav do granice Osje ko-baranjske i Viroviti -ko-podravske županije odnosno cijelom toku u Osje ko-baranjskoj županiji. Postotak ledohoda 5. velja e premašio je 25 posto vodne površine r. Drave i na dionici od granice Osje ko-baranjske i Viroviti ko-podrav-ske županije do granice Viroviti ko-podravske i

Koprivni ko-križeva ke županije, odnosno cije-lom toku u Viroviti ko-podravskoj županiji te je i na ovoj dionici uspostavljeno pripremno stanje obrane od leda.Istoga dana, došlo je i do pojave ledostaja, od-nosno zaustavljanja leda i po etnog formiranja ledenih zastoja na pro lu cestovnog mosta u Osijeku, prokopu Nemetin i u blizini uš a u Du-nav. Iz tog razloga dva ledolomca su koordinira-no razbijali led od uš a r. Drave prema Osijeku, uz napomenu da su se teško probijali s obzirom da je bio formiran sloj leda debljine od 30 – 50 cm te su uz neprekidni rad uspjeli do kraja dana osigurati proto nost leda do 7. km rijeke Drave. Tijekom no i nastavili su rad kako ne bi došlo do pogoršanja stanja ledostaja i formiranja novih ledenih zastoja.Od uspostave redovite obrane od poplava na ri-jeci Dravi, angažirano je bilo ukupno šest ledo-lomaca tvrtki licenciranih za radove u vodnom gospodarstvu, od ega etiri tvrtke Vodogradnja Osijek d.d. („Branimir , „Krešimir , „Domagoji „Bel ) te dva tvrtke Hidrogradnja d.o.o. Osijek („Sokol i „Del n ), koji su se u razli itim fazama po potrebi uklju ivali u aktivnosti lomljenja leda na dionici od grada Osijeka do uš a u Dunav. Tijekom navedenog razdoblja formirano je više ledostaja i ledenih zastoja na podru ju od uš au Dunav do podru ja grada Osijeka. Koordi-nirano i uz izuzetne napore tijekom no i 7./8. velja e navedeni ledolomci su uspjeli razbiti led i u velikoj mjeri isti evakuirati u Dunav, a nakon toga održavati postignuto stanje. To je bilo od iznimne važnosti kako bi se u što ve oj mjeri evakuirao led iz rijeke Drave prije pojave ledostaja na Dunavu ime bi bila u potpunosti onemogu ena evakuacija leda iz rijeke Drave, a time i otežana intervencija osiguravanja proto -nosti izme u stupova cestovnog mosta. Konti-nuiranim radom navedena dionica se stalno ra-stere ivana od leda, a polomljeni led evakuiran je u Dunav.Unato formiranju ledostaja i po etku stvara-nja ledenih zastoja na više pro la rijeke Drave uzvodno od Osijeka, s obzirom na male protoke r. Drave i sporije topljenje snijega te spremnost ledolomaca, u tom vremenu nije postojala ve aopasnost od pogoršanja situacije u smislu stva-ranja nekontroliranog uspora uslijed formiranja ledenih barijera..Prema tadašnjim hidrometeorološkim progno-zama u slijede em razdoblju o ekivalo se za-topljenje koje je moglo izazvati naglo topljenje snijega i pove anje protoka rijeke Drave, kao i pokretanje velikih koli ina leda koji se nala-zio u koritu. Na kriti nim lokacijama mogla se pove ati opasnost od stvaranja ledenih barijera koje su mogle uzrokovati pojavu uspora i na-glog dizanja vodostaja na uzvodnom podru ju što je u krajnjem slu aju za posljedicu moglo imati pojavu poplava.Tijekom rada ledolomaca na razbijanju leda na rijeci Dravi uzvodno od grada Osijeka dana 13.

SLIKE

Friedrich Seitz

Josip Andračić

Redovita obrana od leda

I 53 I


velja e 2012. godine utvr en je ledeni zastoj debljine od 30 do 50 cm kojeg ledolomci nisu mogli probiti. Iz tog razloga, dogovorena je probna uporaba minsko-eksplozivnih sredsta-va za razbijanje ledenog zastoja na navedenoj lokaciji rijeke Drave koje e provesti pripadnici Hrvatske vojske. Dogovoreno, je i realizirano 14. velja e, pa je gotovo 15 tisu a etvornih metara zale ene površine rijeke Drave kod Osijeka razbijeno eksplozivom koji je u probnoj akciji miniranja leda na Dravi postavilo petnaestak pripadnika inžinjerijske pukovnije HV-a. Prema rije ima brigadnog generala Ivana Juri a za ovu kon-troliranu eksploziju upotrebljeno je 62,4 kilo-grama eksploziva koji je raspore en u mrežu od 22 rupe na desnoj obali Drave nedaleko od cestovnog mosta na zapadnoj obilaznici. Koli-ka je bila u inkovitost ove eksplozije vidjelo se po povratku etiri broda kojima su na mjesto doga aja dovezeni predstavnici Vlasti, javnih službi i novinara. Naime, sante leda plovile su nizvodno Dravom i još se više usitnjavale ra-dom ledolomaca. Ovoj je probnoj akciji, izme-u ostalih, nazo io i ministar unutarnjih poslo-

va Ranko Ostoji , koji je iskazao zadovoljstvo vi enim, kazavši da se osobno uvjerio kako u slu aju potrebe HV može pravodobno i dobro reagirati. Na mjestu gdje su postavili mine, uz obalu, Drava je bila zale ena do dna, dakle, led je bio debljine više od metra.S obzirom na tada još velike koli ine leda u ri-jeci Dravi i ledostaja na pojedinim dionicama rijeke Drave i mjere redovite obrane od leda u Osje ko-baranjskoj županiji ostale su na sna-zi do 22. velja e. Ledolomci su do tada bili u pri uvi za potrebe eventualnog razbijanja leda u cilju osiguravanja proto nosti na podru ju grada Osijeka. Poboljšanjem vremenskih prili-ka pripremno stanje obrane od leda na Dravi u Osje ko-baranjskoj županiji prekinuto je 23. velja e, a u Viroviti ko-podravskoj županiji 22. velja e.

DUNAV:

Postotak ledohoda premašio je 7. velja e, 25 posto vodne površine i na Dunavu; na dionici od državne granice s Republikom Ma arskom do granice Osje ko-baranjske i Vukovarsko-sri-jemske županije te na dionici od granice Osje -ko-baranjske i Vukovarsko-srijemske županije do državne granice s Republikom Srbijom kod Iloka.Zbog toga je na cijeloj duljini toka Dunava u Republici Hrvatskoj uspostavljeno pripremno stanje obrane od leda. Dana 8. velja e uspo-stavljena je redovita obrana od leda na cijelom toku Dunava kroz Republiku Hrvatsku zbog prognoze daljnjih izuzetno niskih temperatura zraka i uo enog zna ajnog pove anja postotka pokrivenosti vodne površine ledohodom, uz ve-liku mogu nost stvaranja ledostaja na kriti nim pro lima.

Zbog intenziviranja stvaranja leda na Duna-vu, ma arska strana stavila je dana 3. velja eu stanje pripravnosti 5 dunavskih ledolomaca stacioniranih u rje noj luci Baja: Ledolomac VI, Ledolomac VII, Ledolomac XI, Rozmar i Ba ka. U skladu s trostranim hrvatsko-ma arsko-srp-skim vodnogospodarskim sporazumom održan je 8. velja e u Somboru, u Republici Srbiji, sa-stanak lokalnih organa za vezu Hrvatske, Ma-arske i Srbije u svezi poduzimanja zajedni kih,

koordiniranih aktivnosti glede provedbe obrane od leda na sektoru Dunava od zajedni kog hr-vatsko-ma arsko-srpskog interesa, od Dunaföl-dvara do Vukovara. Ovime je ma arska Strana sukladno protokolu pozvana da odobri angažiranje i uputi etiri le-dolomca na sektor od zajedni kog interesa.Prvi par ma arskih ledolomaca stigao je u Hrvat-sku 11. velja e u Vukovar, dok je drugi par le-dolomaca, slijede i dan stigao u Srbiju u Apatin. Po evši od 12. velja e ma arski ledolomci sta-cionirani u Vukovaru, zapo eli su sa razbijanjem leda uzvodno od Vukovara do uš a Drave u Du-nav.Sutradan, osim para ledolomaca stacioniranih u Vukovaru, stacioniran je i drugi par ledolomaca u Apatinu (Széchenyi i VII). Tijekom rada na ledolomcima su se osim ma-arskog tehni kog osoblja nalazili i predstavnici

tehni kog osoblja srpske i hrvatske Strane.U skladu sa situacijom stanja leda na nizvod-nom dijelu Dunava u Republici Srbiji, na Sek-toru od zajedni kog interesa aktivnosti na razbijanju leda su se provodile koordinirano i oprezno kako se prema zamolbi srpske Strane ne bi uzrokovalo pogoršanje situacije nizvodno s obzirom da su bile utvr ene pojave uspora i naglog dizanja vodostaja na pojedinim pro lima u Republici Srbiji.Procijenjeno je da je na dionici od državne granice do Vukovara djelovanjem ledolomaca u prethodna dva dana omogu en neometan protok leda Dunavom, a time i prekinut pro-ces formiranja ledostaja pa su Hrvatska, ma arska i srpska Strana zaklju ileda je daljnji angažman ledolomaca nepotre-ban te su ledolomci Széchenyi i VII 18. velja-e otplovili nazad u Ma arsku, dok su ledo-

lomci XI i VI u Ma arsku otplovili 19. velja e.Zbog postotka ledohoda koji se na r. Dunavu kretao maksimalno od 5 do 10 posto, kao i potpunog prestanka uvjeta za stvaranje le-dostaja, 20. velja e je prekinuta je redovita obrana od leda na cjelokupnom toku r. Duna-va kroz Republiku Hrvatsku, dok je pripremno stanje obrane od poplava za isto podru je bilo ukinuto 22. velja e.Zbog svega spomenutog, stanje na terenu je ostalo pod potpunom kontrolom i nijednom podru ju branjenom sustavom zaštitnih vod-nih gra evina nije zaprijetila opasnost.

I 54 I

AKTUALNO I Obrana od leda na Savi

OBRANA OD LEDA NA SAVIZoran Čavlović, dipl. ing. građ. Hidrometeorološke prilike u mjesecu velja i

2012. godini, s oborinama na razini višego-dišnjeg prosjeka ( 1961 – 1990), ali sred-njiom temperaturom zraka, osobito u prvoj polovici mjeseca, znatno nižom od višegodiš-njeg prosjeka ( 1961 – 1990), te ekstremno niskim vodostajima rijeke Save, Kupe , Une sa pritokama osnovni su razlog zbog kojeg je došlo do pojave leda na gotovo svim vodo-tocima na podru ju sektora „D“ pa i progla-šenja mjera obrane od leda.

Mjere obrane od leda provodile su se na šest branjenih podru ja i to na: branjenom po-dru ju mali sliv Bi -Bosut, Brodska Posavina, Šumetlica –Crnac, Subocka Strug, Banovina i Kupa, dok se na ostala etiri branjena po-dru ja, Orlava-Londža, Ilova-Pakra, esma – Glogovnica i Lonja – Trebež, stanje leda na vodotocima stalno pratilo.Mjere obrane od leda, pripremne/redovne, proglašene su za pojedine dionice rijeke Save, Kupe, Une, Korane, Mrežnive, Dobre, Gornje Dobre i Gline.Kako Hrvatske vode ne raspolažu odgovara-ju om opremom, pri emu prije svega mi-slimo na ledolomce, za provo enje mjera obrane od leda u razdoblju provo enja mje-ra obrane od leda ( od 8. do 27. 2. 2012. godine) korišteni su teglja i, a u pripremi je bilo, ako se za to ukaže potreba, korištenje minsko-eksplozivnih sredstava za razbijanje leda.U razdoblju u kojem su provo ene mjere obrane od leda, angažirani su na razbijanju

Karte 1 i 2 odstupanje srednje temperature zraka i koli ine oborine u velja i 2012. od višegodišnjeg prosjeka (1961. – 1990.)

leda motorni teglja „DAVOR“ i „GALDOVO“, vlasništvo pravne osobe Dunavski Lloyd Si-sak, d.o.o., motorni teglja „PETAR“ vlasniš-tvo pravne osobe Malibu- promet d.o.o. iz Novske, motorni teglja „MARSONIJA“, vla-sništvo pravne osobe Brodska posavina, d.d., Slavonski Brod, te motorni tegla i „BOSUT“ i „VIŠNJICA“ vlasništvo pravne osobe Vodo-privreda Vinkovci d.d. sa pripadaju im posa-dama.

Brodovi „Petar“, „Galdovo“ „Davor“ i „Mar-sonija“ radi li su u razdoblju od 8. do 20. velja e 2012. godine, a brodovi „Bosut“ i „Višnjica“ od 8. do 21. velja e 2012. godine.U navedeni rad brodova u cijelom razdoblju provo enja obrane od leda poduzimale su se i druge aktivnosti: • stalno pra enje stanja ledohoda i ledostaja

na rijeci Savi po branjenim podru jima• redovni obilasci dionica obrane od leda od

strane rukovoditelja obrane branjenih po-dru ja

• poja ani obilasci dionica obrane od poplava od srane vodo uvara

• dežurstvo u COOP branjenih podru ja od 7.00 do 19.00 sati

• izvješ ivanje i suradnja sa COOP sektora “D”

• izvješ ivanje i suradnja sa Stožerima ZIS Županija

• izvješ ivanje i suradnja sa Županijskim centrima 112

I 55 I


Slika 2: m/t Davor – Sava kod SvilajaSlika 1. m/t Petar – uš e Une u Savu

• izvješ ivanje i suradnja sa Lu kim kapeta-nijama i Lu kim upravama i Agencijom za plovne puteve

• izvješ ivanje i suradnja sa jedinicama lo-kalne samouprave

• izvješ ivanje i suradnja sa sredstvima jav-nog priop avanja

• izrada dnevnih izvješ a centara obrane od poplava branjenih podru ja i centra obrane od poplava sektora”D”

Provedene mjere obrane od leda bile su uspješne. Prisutan ledohod i ledostaj, u raz-doblju provo enja mjera obrane od leda nisu prouzro ili ošte enja na vodnim gra evina-ma, a cestovni i željezni ki mostovi nisu bili ugroženi. Isto tako nije došlo do pojave lede-nih epova i ledenih barijera u koritima vo-dotoka koji su mogli dovesti do tzv. „ledene poplave“

Slika 5. Sava – Županja, šetnica

Slika 3. Korana - Karlovac, kupalište

Slika 4. Sava kod Stare Gradiške

Uspješnosti provo enja mjera obrane od leda treba zahvaliti i povoljnijim hidrometeorološ-kim uvjetima u drugom dijelu mjeseca velja-e kada je došlo do znatnijeg porasta dnevnih

i no nih temperatura zraka što je pridonjelo topljenju leda . Stanje vodostaja rjeke Save, Kupe, Une sa pritokama na podru ju sektor „D“ u prvoj polovici mjeseca velja e 2012. godine mo-

žemo okarakterizirati kao ekstremno niske. Tek je u drugoj polovici mjeseca, porastom dnevnih i no nih temperatura zraka koje su dovele do postupnog otapanje snijega, za-pažen porast vodostaja. Budu i da nije bilo naglog otapanja snijega, kao niti zna ajnijih oborina, porasti vodostaja bili su postupni , izuzev razdoblja od 24 do 27. velja e kada je zabilježen nagliji porast vodostaja. Me u-tim dostignute vrijednosti vodostaja na kraju mjeseca velja e bile su još uvijek znatno niže od vodostaja kod kojih se proglašavaju mjere pripremnog stanja obrane od poplava.

I na kraju dajemo kratak pregled zabilježene pojave leda na rijeci Savi u prošlosti preuze-tih iz arhive Centra obrane od poplava sek-tora „D“.Pojava leda evidentirana je na postaji Podsu-sed (sektor „C“) 1957 i 1963 godine.Pojava leda evidentirana je na postaji Sla-vonski Brod (sektor „D“) 1950, 1954, 1956, 1957, 1962, 1963, 1984/85, 1985/86, 1986/87 i 1993 godine. Starija izvješ a govore i o tome da na Savi nije zabilježena ‘ledena poplava’.Za izradu ovoga lanka korišteni su podaci DHMZ-a i aplikacija Hrvatskih voda koja je u formiranju i koristi se za potrebe rada centra obrane od poplava sektora „D“.

I 56 I

AKTUALNO I Vodoopskrba

I 57 I


OBILJEŽEN SVJETSKI DAN VODAObilježavanje Svjetskog dana voda prigoda je da se najšira javnost upozna s relevantnim informacijama o stanju voda, te o naporima vodnoga gospodarstva da se postoje e sta-nje voda i upravljanja vodama o uva tamo gdje je ono dobro, odnosno da se poboljša tamo gdje je potrebno. Ovogodišnje obilje-žavanje pod geslom „Voda i sigurnost hrane – svijet je žedan jer smo gladni“ upu uje na zna enje vode i održivog upravljanja vodama u proizvodnji hrane. Kako bi skrenuli pozornost svjetske javnosti na probleme vezane za vodu i vodne resurse, rezolucijom op e skupštine Ujedinjenih naro-da iz 1993. godine proglašen je 22. ožujka kao dan obilježavanja Svjetskog dana voda, a razdoblje od 2005. do 2015. proglašeno je desetlje em voda pod geslom „Voda za život“. Hrvatska se ubraja u skupinu zemalja rela-tivno bogatih vodom, a po dostupnosti i bo-gatstvu vodenih izvora je, prema istraživa-nju UNESCO-a, na vrlo visokom 5. mjestu u Europi odnosno 42. mjestu u svijetu. Prema provedenim analizama postoje eg stanja i razvojnih potreba, Hrvatska raspolaže do-voljnim koli inama vode za svoje potrebe - ukupne zalihe vode procijenjene su na oko 9 milijardi m³ godišnje, a vodni resursi svojom koli inom i kakvo om nisu ograni avaju iimbenik gospodarskog razvoja (rabi se oko

4,5 posto zaliha, odnosno oko 400 milijuna m³ godišnje). Od 2005 g. udvostru ene su poljoprivredne površine koje se navodnjavaju, no nužna su velika ulaganja u razvojne vodnogospodar-ske projekte i u redovita održavanja posto-je ih sustava.

Jelena Ambrenac,

dipl. ing. građ.

U Hrvatskim vodama 22. ožujka sve ano je obilježen Svjetski dan voda. U nazo nosti prvog potpredsjednika i ministra gospodarstva Radimira a i a,ministra nancija Slavka Lini a i ministra poljoprivrede Tihomira Jakovine, predstavljen je program investicija u vodnom gospodarstvu.

3

Mnogobrojni uzvanici iz politi kog i javnog života

Pozdravni govor generalnog direktora Hrvatskih voda Ivice Pliši a

Provedene procjene pokazuju da Hrvatska za ostvarenje zahtjeva europskih direktiva u upravljanju vodama ukupno mora uložiti oko 9,8 milijardi kuna u razvoj sustava jav-ne vodoopskrbe, te oko 23,1 milijardi kuna u razvoj sustava odvodnje i pro iš avanja otpadnih voda. Tako er je procijenjeno da treba uložiti oko 3,1 milijarde kuna u razvoj-ne projekte zaštite od poplava i drugih oblika štetnog djelovanja voda, te oko 4,5 milijardi kuna u razvojne projekte navodnjavanja. Sustavno treba ulagati i u razvoj višenamjen-skih projekata ure enja i korištenja voda i zemljišta zajedni ki s energetskim sektorom i rije nom plovidbom. Na ovaj na in istovremeno e se omogu i-

I 58 I

AKTUALNO I Svjetski dan voda

ti zaposlenost mnogim hrvatskim tvrtkama koje se bave pojedinim segmentima vodnoga gospodarstva. Danom pristupa Europskoj uniji Republika Hrvatska e ste i pravo korištenja sredstava iz kohezijskih i strukturnih fondova za potre-be razvoja vodno-komunalne infrastrukture, ali i za potrebe razvoja sustava zaštite od po-

SLIKE

Kristina Blagus, dipl. nov.

Prvi podpredsjednik Vlade i ministar gospodarstva Radimir a i Ministar poljoprivrede Tihomir Jakovina obra a se uzvanicima

plava i navodnjavanja zbog ublažavanja po-sljedica klimatskih promjena. Cilj kojim težimo jest da vrijednost pripre-mljenih projekata uvijek bude ve a od alo-ciranih sredstava za Republiku Hrvatsku u svakom prora unskom razdoblju.

Uz stru no provo enje državnih ulaganja u vodnom gospodarstvu važno je i sudjelovanje u provedbi razli itih projekata s ciljem promi-canja svijesti o stanju okoliša i potrebi nje-gova o uvanja. Tako su Hrvatske vode, povo-dom Svjetskog dana voda, prihvatile kumstvo Dje jem vrti u „JABUKA“, koji sudjeluje u Pro-gramu Me unarodne EKO- ŠKOLE. Raspjevani

mališani vrti a otvorili su mnoga srca i izma-mili osmjehe na licima prisutnih gostiju, te je u ozra ju prijateljstva i druženja uz otvorenje izložbe slika kutinskog slikara Ivice Ice Bilan-dži a pod nazivom „Svjetlost nad vodama“ završena ova sve anost posve ena vodi.

Nastup djece Eko-vrti aJabuka

I 59 I


SLIKE

Nataša Jeger Vujčić, dipl. ing.

biol.

SVJETSKI DAN VODA U LABORATORIJU HRVATSKIH VODABez vode nema ni života – tu svoju uro enu mudrost pokazala su djeca iz ekološke grupe Osnovne škole Šestine i vrti anci DV Jabuka, prilikom posjeta Glavnom vodnogospodar-skom laboratoriju u povodu Svjetskog dana voda. Tijekom boravka i sudjelovanja u utvr-ivanju kvalitete voda, mali ekolozi iskazali

su izniman interes i razumijevanje za važnost prou avanja biljne i životinjske raznolikosti naših voda. Što je za djecu voda? Odraz njihova lica na površini jezera, snijeg što pada, veselje dok plivaju, dok rone, dok promatraju ribe i ra-kove i trave, veselje kada ih prskaju valovi, i dok ih slušamo kako sa ljubavlju pri aju o vodi, postavljamo si pitanje - tko je taj, koji ima pravo uzeti im ono što ih ini najsretniji-ma na svijetu?

Svjetski dan voda, kao i Dan planeta Zemlje, gledani dje jim neiskvarenim o ima odišu tužnom spoznajom, kako je mogu e da odra-sli mogu biti toliko neodgovorni u svojem opho enju s prirodom koja je dje ji najza-nimljiviji svijet u kojem se igraju sa svojim prijateljima, u kojem maštaju, u kojem pro-nalaze inspiraciju koja ih obilježava i u odra-sloj dobi. Miris zemlje, miris svježe pokošene trave, miris betona nakon kiše, nesputana sloboda koju bi djeca trebala imati, odrasli ogra uju cestama, zgradama, smetlištima, zaga uju zemlju, vodu i zrak ne misle i pri tome da su i sami bili djeca, i da imaju dje-

Nataša Jeger Vujčić, dipl. ing. biol.

Zrmanja kod Žegara

cu i unuke. Jednostavnost dje jih razmišlja-nja, dje ja pitanja, dje je u enje ne ostav-lja nas ravnodušnima, budi naša sje anja na djetinjstvo, budi u nama djecu i ostavlja nas bez rije i – doista, što smo mi sami kao ljudi u inili sa našim okolišem. Da smo svi dje-ca ili da smo sa uvali dijete u sebi, svijet bi izgledao neopisivo lijepo, bio bi prožet igrom i veseljem.

Izolacija životinja iz ukupnog biološkog materijala i pregledavanje uzoraka

Gladni saznanja o svemu što se i zašto u vodi doga a, te puni znatiželje o zna aju brige i o uvanju voda u budu nosti, ta mala i mlada bi a podsjetila su nas kako su upravo djeca naši sutrašnji suci (Maksim Gorki) i kako su naša djeca naša starost – pravilan odgoj je naša sretna starost; loš odgoj je naša budu anesre a, naše suze, naša krivnja pred drugi-ma i pred itavom zemljom (Makarenko). Nadamo se da su djeca tijekom posjeta na-šem laboratoriju shvatila da svim svojim pre-danim radom pokušavamo okoliš sa uvati onakvim kako ga oni svojim iskrenim i nei-skvarenim pogledom vide.

VODAVoda je si ušna kapljica kiše,Voda je more što brodove njiše.Voda je para što oblake stvara,Voda je jezero, lokva i bara.Voda je snijeg, što pokriva brijeg,Voda je led, proziran i blijed.Voda je izvor, potok i rijekaVoda je pi e najboljeg teka. Mladen Kušec

I 60 I

AKTUALNO I Eko-vrtić Jabuka

HRVATSKE VODE PRIHVATILE KUMSTVO EKO-VRTIĆA JABUKA

Marina Lujić, odgajateljica

Branka Gracin, odgajateljica

Vode i se idejom kako je odgoj za okoliš i održivi razvoj integralni dio humanisti kogodgoja koji polazi od toga da je svaki ovjek vrijedan,

nastao je PROGRAM ODGOJA ZA OKOLIŠ I ODRŽIVI RAZVOJ DV Jabuka, iji je temeljni postulat živjeti u skladu s prirodom, ljudima i samim sobom.

Dje ji vrti „Jabuka“ nalazi se u gradskoj etvr-ti Donja Dubrava. Dugi niz godina njegujemo osjetljivost djece i odraslih za okoliš te u sva-kodnevnom radu s djecom primjenjujemo te-meljna na ela odgoja i obrazovanja za okoliš. Iza nas su brojni eko projekti, a mogli bismo izdvojiti ove:

redovito oplemenjivanje prostora vrti a ze-lenilom u suradnji s roditeljimapostavljanje eko-poruka kao poticaj za sen-zibilizaciju lanova lokalne zajednice djeca starijih skupina potaknula su suradnju sa “Zelenom akcijom”. Poslano pismo prosli-je eno je nadležnim institucijama i zapo ela je akcija iš enja našeg potoka.

Vode i se idejom kako je odgoj za okoliš i odr-živi razvoj integralni dio humanisti kog odgoja koji polazi od toga da je svaki ovjek vrijedan, nastao je naš PROGRAM ODGOJA ZA OKOLIŠ I ODRŽIVI RAZVOJ koji je veri ciran od Mini-starstva znanosti obrazovanja i športa 2006.g. Odgoj za održivi razvoj se bavi kvalitetom ljud-skog života i predstavlja sveop e uravnoteže-

nje ovjeka i svijeta u kojem on živi. Obuhva aodnos ovjeka prema prirodi, odnos ovjeka prema ovjeku, te uravnoteženje ovjeka sa-mog na unutrašnjem planu. Temeljni postulat odgoja za održivi razvoj je živjeti u skladu s prirodom, ljudima i samim sobom. Cilj programa je stjecanje znanja, oblikovanje stavova i usvajanje pozitivnih modela ponaša-nja te razvoj odgovornosti u donošenju odluka.U radu s djecom koristimo projektnu metodu rada jer na taj na in djeca u e neposredno, ine i. Nudimo razli ite materijale koji poti-u sklonost istraživa kim aktivnostima. Uz-

gajamo zdravo povr e, ljekovito bilje i druge vrijedne biljke u našem povrtnjaku. Redovito provodimo radionice zdrave prehrane, u koje uklju ujemo i roditelje, kako bismo potaknuli usvajanje pravilnih navika prehrane. Tako er od roditelja doznajemo kako njihova djeca pri-mjenjuju ste ena znanja i navike, senzibilizi-raju i druge lanove obitelji za skrb o okolišu. Djeca imaju dva puta u tjednu strukturirani sat tjelesnog vježbanja. Želja nam je stvoriti na-

I 61 I


vike redovitog vježbanja i kretanja u prirodi. Posebnu brigu vodimo o optimalnom prepo-znavanju i zadovoljavanju potreba i prava dje-ce u svakodnevnim životnim situacijama.Intenzivnom provedbom prava djece na zdravu hranu i zdrav život i zadovoljavanjem potrebe djece za kretanjem tijekom svakodnevnog ri-tma dnevnih aktivnosti želimo osigurati uvjete za razvoj sposobnosti svakog djeteta i usvaja-nje navika zdravog življenja u najranijoj dobi. Ove godine otišli smo korak dalje. Naš vrtidobio je me unarodno priznanje „Eco school“. Postali smo nosioci Zelene zastave i programa Eko škola. S tim smo postali dio društva koji djeluje u šezdeset razli itih država u svijetu. Me unarodne Eko-škole su program Zaklade za odgoj i obrazovanje za okoliš, prepoznat kao jedan od najuspješnijih modela odgoja i obrazovanja za okoliš u svijetu. Njihova je te-meljna zada a razviti ekološku osjetljivost, s ciljem da nam Zemlja ostane zdrava i ista, te emo i mi biti takvi jer smo dio Zemlje i ona

je dio nas. Kako bi ovakvi programi bili dio su-

stavnog odgoja i obrazovanja potrebna nam je pomo i podrška razli itih institucija.

Drago nam je što je renomirana tvrtka Hrvat-ske vode prepoznala vrijednost ovakvog pro-grama. Pružili su nam podršku u obliku kum-stva vrti u. Povodom Svjetskog dana voda, 22.ožujka, otvorili su vrata svog laboratorija i upoznali nas s razli itim oblicima istraživanja vode. Taj posjet je potaknuo promišljanja o daljnjim istraživa kim aktivnostima u vrti u.

Živjeti u skladu s ljudima zna i živjeti s dru-gima u zajednici tako da jedni druge ne ugro-žavamo nego podržavamo u cilju ostvarenja zajedni ke dobrobiti.

Kvalitetna suradnja u nekoj zajednici zna i da su djelovanja pojedinca uskla ena s na inima djelovanja i potrebama drugih, a s obzirom na neki zajedni ki cilj. Za dobrobit i o uvanje zajednice nužno je raditi na razvijanju surad-ni kih odnosa. Nadamo se kako e naša na-stojanja i angažman prona i potporu i biti pre-poznati kao nešto u što vrijedi ulagati.

čanj/svibannnj j jjjjjjjjjjj j j jj jj j jjjj jjjj jjjjj jjjjjjjjjjjjjjjjjjjjjjj 2020220220202202220220202022220202020220202222020202022222020202020202022202000002220000222222220200222222222222200000012.

Tko želi znati više….DV Jabuka Resni ki put 88, Trnava10040 [email protected]

1 Radimo prekrasne crteže s vodom...

2 Voda je i...led! 3 U imo koliko je važna voda4 U imo kako se štedi voda...5 Hranimo biljke...

Crtež iz vrti a Jabuka

I 62 I

AKTUALNO I Izložba

Dragutin Pasarić Uz Svjetski dan voda u galerijskom prostoru zgrade Hrvatskih voda 22. ožujka otvorena je izložba kutinskog slikara Ivice Ice Bilan-dži a „Svjetlost nad vodama“. Na 34 izlo-žena djela u više tehnika dominiraju teme: od mo vare Lonjskog polja do morske pu ine promatrane s otoka Krka. Vode su est motiv Bilandži eva stvaralaštva. Autor je u njima prepoznatljiv i našao svoje mjesto u hrvat-skom likovnom životu, spominju i i ocjene likovnih kriti ara u katalogu naglašava prof. Nevenka Neki . Izložbu je otvorio Dragutin Pasari predsjednik Ogranka Matice hrvatske Kutina, koji je zajedno s Hrvatskim vodama i organizator njezine postave. Zahvalio je au-

toru na etrdesetak samostalnih izložbi (od kojih osam u Zagrebu), za likovno suglasje s vodama i promociju zaštite prostora uz naše rijeke, posebno savskog porje ja. U tome je naglasio i pozitivnu ulogu i Hrvatskih voda. Spomenuo je kako ustanova uz vodogospo-darske projekte ima vidljiv osje aj u zašti-ti prirode, posebice prostora Lonjskog polja. Znakovito uz Svjetski dan voda likovnom izložbom Ivice Bilandži a završava i sadrža-jima vrlo bogata ovogodišnja manifestacija Ogranka Matice hrvatske Kutina „Budu nost na rubu mo vare“. Ina e potporu joj daju i Hrvatske vode, pa i ovim inom postave Bi-landži eve izložbe.

SLIKEAna Bilandžić

LIKOVNA “SVJETLOST NAD VODAMA” IVICE BILANDŽIĆA

I 63 I


SVJETSKI DAN VODA OBILJEŽEN OKRUGLIM STOLOM U KOPAČKOM RITU

Marija Vizner, dipl. ing. agr.U okviru obilježavanja Svjetskog dana voda 28. ožujka 2012. u organizaciji Hrvatskih voda, Dr-žavnog zavoda za zaštitu prirode i JU PP Kopa -ki rit održan je Okrugli stol u Eko-biološkoj sta-nici Tikveš u Kopa kom ritu pod motom Voda i sigurnost hrane. Okruglom stolu su prisustvo-vali, pomo nik ministra poljoprivrede Dražen Kure i , generalni direktor Hrvatskih voda Ivica Pliši , v.d. ravnatelj Državnog zavoda za zašti-tu prirode Davorin Markovi , v.d. ravnatelja JU PP Kopa ki rit Damir Opa i , ravnatelji javnih ustanova za upravljanje zašti enim podru jima susjednih županija i drugi uvaženi gosti. Ovogodišnji Svjetski dan voda obilježen je na-stavkom suradnje sektora zaštite prirode i vod-noga gospodarstva u poplavnom podru ju Par-ka prirode Kopa ki rit s namjerom da se skrene pozornost javnosti na potrebu o uvanja ovog poplavnog podru ja, koji ima potencijal za pro-izvodnju hrane koriste i prirodne resurse i sto-ljetnu tradiciju lokalnog stanovništva u suglasju sa prirodom. Upravo ekosustavi koji ovise o vodi kao što su vlažna i vodena staništa, pred-stavljaju i najugroženija staništa te zbog svo-je složenosti i osjetljivosti zahtijevaju i teme-ljitiji pristup svih sektora koji upravljaju ovim prirodnim dobrima. Održivo upravljanje voda-ma, odnosno zaštita ljudi i imovine od štetnog djelovanja voda, koji se temelje na prirodnim retencijama pokazali su se kao vrlo pozitivni primjeri sustava obrane od poplava, ali i o uva-nja prirodnih vrijednosti i mogu nosti održivog razvitka zašti enih podru ja. Stoga su pokre-

nuti mnogobrojni zajedni ki projekti koji e re-zultirati boljim razumijevanjem obveza razli i-tih sektora, te donošenja konkretnih razvojnih projekata u o uvanju vodnih resursa i o njima ovisnim ekološkim sustavima i bioraznolikosti. Ovogodišnjim okruglim stolom s temama veza-nim uz upravljanje vodama i proizvodnju hrane, te o uvanje prirodnih vrijednosti zašti enih po-dru ja kroz tradicionalan na ina uzgoja izvornih pasmina i o uvanje ribljeg fonda, predstavljena je mogu nosti razvoja gospodarskih djelatnosti u zašti enim podru jima korištenjem prirodnih potencijala, koji u Hrvatskoj još uvijek nisu do-voljno iskorišteni, a koji bi mogli biti prepoznat-ljiv i jedinstven primjer u europskim okvirima.

Uzvanici Okruglog stola. Foto: M.Vizner

Foto: M.Vizner

I 64 I


Pozitivni primjeri upravljanja vodama te sve eš i primjeri dobre prakse temeljeni na kori-

štenju prirodnih retencija i poplavnih podru ja u sustavima obrane od poplava prezentirani su kroz studiju „Ribnjaci podunavlje – ure e-nje vodnog režima radi revitalizacije ribnjaka“ (Zoran urokovi dipl.ing.gra . - VGO za do-nju Dravu i Dunav i dr.sc. Stjepan Mišeti prof.bio. - Elektroprojekt) kojom je analiziran vodni režim i razne varijante revitalizacije ribnjaka u Kopa kom ritu, a u svrhu korištenja vodenih površina za mogu u proizvodnju riba, o uvanje mo varnih staništa i bioraznolikosti, te turisti -ku prezentaciju.Sigurnost proizvodnje hrane, stabilnost prino-sa, konkurentnost na tržištu hrane, racionalno gospodarenje vodnim resursima uvjetovano je dovoljnom koli inom i kvalitetom vode u poljo-privrednoj proizvodnji, a upravo to je bila tema prezentacije „Razvoj navodnjavanja kao predu-vjet unapre enja poljoprivredne proizvodnje u Hrvatskoj“ dr.sc. Danko Holjevi dipl.ing.gra .(Hrvatske vode, Jedinica za provedbu nacional-nog projekta navodnjavanja). Po etkom 2004. izra en je strateški dokument Nacionalni pro-jekt navodnjavanja i gospodarenja poljoprivred-nim zemljištem i vodama u RH (NAPNAV) kroz koji je do sada uloženo ukupno 578 milijuna kuna na izgradnju novih sustava i rekonstruk-cije/sanacije postoje ih sustava za navodnjava-nje. Dostizanjem planiranog cilja od 65.000 ha navodnjavanih površina do 2020. godine, od-nosno 6 posto površina, osigurat e se uvjeti za poljoprivrednu proizvodnju, dovoljna koli ina vlastitih proizvoda, smanjiti uvoz hrane i osi-gurati kvalitetna i svježa hrana za svako naše doma instvo.Poplave su doga aji od presudnog zna aja u životnom ciklusu velikog broja slatkovodnih vr-sta riba o emu je sudionicima Okruglog stola govorio Aljoša Dupli dipl. ing. bio. (Državni zavod za zaštitu prirode) prezentacijom „Ulo-ga poplavnih podru ja u o uvanju ribljeg fonda Republike Hrvatske“. Poplavni impuls poti emasovnu migraciju riba iz rijeka u poplavne zone na mrijest i hranjenje. Stoga je uloga po-plavnih podru ja od izuzetne važnosti za o u-vanje ribljeg fonda jer brojna mikrostaništa pružaju odli na mjesta za razvoj i odrastanje mladih riba, osiguravaju dovoljnu koli inu hra-ne i zaštitu od predatora; omogu uju ve u ra-znolikosti i brojnost vrsta, stabilnost ekosusta-va, omogu uju vezu izme u vodotoka i drugih vodenih površina, te sigurno uto ište ribama u sušnom razdoblju. Ribe su jedna od najugrože-nijih skupina kralješnjaka, pa stoga sve aktiv-nosti vezane uz poplavna podru ja moraju biti planirane u cilju o uvanja vodenih površina.Poplavna podru ja osim uloge u sustavima obrane od poplava i o uvanju bioraznolikosti predstavljaju i potencijalna podru ja za uzgoj izvornih i autohtonih pasmina doma ih životi-nja, a Posavina i Podunavlje primjeri su u ko-

jima su se u nekoliko zadnjih godina pokrenu-li projekti kojima je za cilja zaštita i o uvanje ugroženih staništa tradicionalnim na inom uz-goja upravo ovih pasmina. Prezentacijom „Zna-aj poplavnih podru ja u o uvanju biološke

raznolikosti i izvornih pasmina doma ih životi-nja“ v.d. ravnatelj Državnog zavoda za zaštitu prirode Davorin Markovi dipl.ing.bio. predsta-vio je zna aj ovih pasmina u proizvodnji kvali-tetnih i prepoznatljivih proizvoda na doma em i stranom tržištu, kao mogu i potencijal gos-podarskog razvoja poplavnih podru ja. Izvorne pasmine stolje ima su nastajale djelovanjem ovjeka pod utjecajem našeg podneblja zbog ega danas ine važan dio prirodne i kultur-

ne baštine. Revitalizaciju i održavanje mnogih vrijednih staništa poželjno je provesti tradicio-nalnim korištenjem izvornih pasmina. O uva-nje bioraznolikosti uz tradicionalnu ispašu na poplavnim podru jima temelj je ekološke pro-izvodnje, potencijalni turisti ki resurs te osim toga osigurava važnu ulogu prirodnih retencija u zaštiti od poplava. Slobodna ispaša velikih biljojeda proces je oblikovanja krajolika, poput erozije i sedimentacije. Prije nego su izumrli, divlji preci naših goveda i konja, divlje govedo i europski divlji konj, slobodno su lutali Europom tisu ama godina. Ispaša putem doma ih gove-da i konja još je uvijek bila dio prirode, sve dok razvoj moderne poljoprivrede nije uzrokovao nestanak tih pašnjaka u gotovo cijeloj Europi. Kako bi se obnovio odnos izme u velikih bi-ljojeda i prirode, izvorne pasmine koje su do-bro prilago ene lokalnim uvjetima ponovno se uvode u prirodu na slobodnu ispašu. Kako pilot projekt o uvanja izvornih pasmina i travnja kih površina tradicionalnim na inom Orao Štekavac

Obilazak Kopa kog rita brodom. Foto: M. Vizner

Sudionici Okruglog stola. Foto:M. Vizner

I 65 I


SLIKEHrvoje Domazetović

ispaše može zaživjeti u zašti enom podru ju i kako se i dalje provodi, prezentirao je Vlatko Rožac, stru ni suradnik biolog.-ekolog (JU PP Kopa ki Rit) temom „Restauracija staništa is-pašom autohtonim pasminama i razvoj turizma u Parku prirode Kopa ki Rit“. Naime, krajem 19. stolje a razvoj poljoprivrede uzrokovao je nestanak površina za ispašu goveda i konja u Kopa kom ritu. Napuštena podru ja postala su idealna mjesta za razvoj invazivnih stranih vrsta biljaka poput ivitnja e (Amorpha fruticosa) i velike zlatnice (Solidago gigantea). Slobodnom ispašom ponovo uvedenih tradicionalnih pa-smina biljojeda restauriraju se prirodni pašnja-ci. O ekivani rezultati su smanjenje invazivnih stranih vrsta biljaka, o uvanje ugroženih izvor-nih pasmina i pove anje biološke raznolikosti te oboga ivanje turisti ke ponude. Ova tema potaknula je sudionike Okruglog stola na razmišljanje kako ovi primjeri dobre prakse mogu biti uzori i za druga potencijalna zašti ena podru ja u kojima se zapuštene površine manje bioraznolikosti mogu staviti u funkciju, te tako ujedno sa uvati izuzetno vrijednu genetsku bi-oraznolikost izvornih pasmina Hrvatske i pota-knuti gospodarski održivi razvoj.Najbolji na in prezentacije vrijednosti nekog podru ja je kroz na in života njegovih stanov-nika pa su u okviru Okruglog stola prezentirani doma ih autohtoni proizvodi obiteljskih gospo-darstava. Upravo suživot, suradnja i razumije-vanje svih korisnika i sektora daju nadu da eovakvi projekti i poticanje održivog razvitka za-šti enih podru ja na i svoje mjesto i na velikom europskom tržištu kao prepoznatljivi brend hr-vatske tradicije i time sa uvati ruralne prostore i prirodne resurse za budu e generacije.

Zaklju ci Okruglog stola su:− zaštititi postoje a poplavna podru ja vode i

ra una o održivom razvoju i primjerenoj zašti-ti stanovništva i imovine od poplava i drugih oblika štetnog djelovanja voda

− o uvati ekološku i hidrološku funkcionalnost poplavnih podru ja

− primijeniti model integriranog upravljanja vo-dama

− provoditi mjere za ublažavanje klimatskih promjena

− strateški planirati projekte restauracije po-plavnih podru ja

− rijekama vratiti prostor za prirodnu dinamiku.Glavna poruka Okruglog stola usmjerena je na potrebu trajne suradnje sektora vodnog gos-podarstva, poljoprivrede i zaštite prirode, kao i drugih sektora i nevladinih udruga, u planiranju i provedbi projekata kojima je okosnica zaštita i o uvanje voda i prirodnih vrijednosti uvažava-ju i potrebe stanovništva. Republika Hrvatska obiluje vodnim resursom koji ini temelj mno-gih ugroženih staništa i zašti enih podru ja, ali isto tako ini i strateški resurs 21. stolje a. Od-govornost svih institucija koje upravljaju ovim resursima izuzetno je velika, a pronalaženje najboljih rješenja mogu e je samo uz razumi-jevanje i suradnju, u e i na primjerima dobre prakse. Jedan od takvih primjera je svakako Park prirode Kopa ki rit, poplavno podru je koje svojim sustavom zaštite od poplava, bio-raznolikoš u, korištenjem autohtonih pasmina i o uvanjem ribljeg fonda ini dobar temelj za ra-zvijanje mnogih razvojnih projekata koji e biti u suglasju sa prirodom i okolišem, a na korist lokalnom stanovništvu.

Jutro

I 66 I


Vesna Andrić, dipl. ing. biol. Svjetski dan voda u Brodsko-posavskoj župa-niji obilježen je stoga na vrijednom poplav-nom pašnjaku Gajni 29. ožujka u organizaciji Javne ustanove za upravljanje zašti enim prirodnim vrijednostima Brodsko-posavske županije, Hrvatskih voda - Vodnogospodar-ske ispostave „Brodska Posavina“, Državnog zavoda za zaštitu prirode i Op ine Oprisavci. Na Gajni je zaživjela ideja o o uvanju biološ-ke raznolikosti kroz uzgoj izvornih hrvatskih pasmina: kriti no ugroženog slavonsko-sri-jemskog podolskog goveda, crne slavonske svinje i posavskog konja. U ve ini sela brod-skog i gradiškog Posavlja ve su pomalo za-boravljene orde krava koje su na ispašu na poplavne pašnjake tjerali slavonski seljaci. Ipak i danas možemo vidjeti krave na ispaši u nekim od najvrjednijih prirodnih podru -ja Brodsko-posavske županije: zna ajnom krajobrazu Gajna, zna ajnom krajobrazu Pašnjak Iva i posebnom ornitološkom rezer-vatu Bara Dvorina. Poplavni pašnjaci važna su hrvatska i europska kulturna i prirodna baština, ija vrijedna poluprirodna staništa speci ne ore i faune stvorio je ovjek kori-štenjem prirode na održiv na in. Danas ovim zašti enim pašnjakom upravlja Javna ustanova za upravljanje zašti enim prirodnim vrijednostima Brodsko-posavske županije uz veliku pomo Brodskog ekološ-kog društva (na iju je inicijativu Gajna zašti-ena 1990. godine) te stanovništva i sto ara

sela Oprisavci i Poljanci. Budu i da je rijeo poplavnom podru ju, u kvalitetnom uprav-ljanju podru jem nužna je stru na i tehni ka pomo koju Javnoj ustanovi pružaju djelat-nici Hrvatskih voda VGI „Brodska Posavina“. Svjetki dan voda bio je prigoda za predstav-

ljanje rada svih ovih institucija i organizacija u zaštiti biološke raznolikosti poplavnih paš-njaka kroz kratka stru na predavanja njiho-vih predstavnika. Skup su na po etku pozdra-vili Mario Pavi i , ravnatelj Javne ustanove, Davor Vlaovi , zamjenik župana Brodsko-po-savske županije, i Antun Jovi i , na elnik Op-ine Oprisavci. Uvodnu rije o važnosti voda

za život ljudi održao je Davorin Piha, voditelj VGI „Brodska Posavina“. Posebno se osvrnuo na ovogodišnju temu Svjetskog dana voda: Sigurnost vode i hrane (Water and Food Se-curity). Ova tema poziva na racionalnu po-trošnju vode ime bi se osigurala dovoljna koli ina vode za pi e i proizvodnju hrane za svakog stanovnika Zemlje. Uslijedilo je pre-davanje Davorina Markovi a, ravnatelja Dr-žavnog zavoda za zaštitu prirode, posve e-no autohtonim pasminama; Maria Pavi i aravnatelja Javne ustanove o zakonodavnom okviru zaštite prirode u Republici Hrvatskoj. Posljednje predavanje o ulozi poplavnih po-dru ja u o uvanju ribljeg fonda Hrvatske je u ime autora Aljoše Dupli iz Državnog zavoda za zaštitu prirode, izložila stru na suradnica Javne ustanove Vesna Andri .Poslije predavanja uvaženi gosti imali su pri-liku obi i zna ajni krajobraz Gajna u konj-skim zapregama, a o problemima i doprinosu uzgoja izvornih pasmina govorio im je Šimo Beneš, predsjednik Brodskog ekološkog druš-tva.Skupu je tako er nazo io ve i broj sto a-ra sela Oprisavci i Poljanci koji su nedavno osnovali pašnja ku zajednicu za zajedni kokorištenje pašnjaka Gajna. Predavanja su pažljivo slušali i u enici završnih razreda OŠ „Stjepan Radi “ Oprisavci u sklopu nastave biologije.

OBILJEŽAVANJE SVJETSKOG DANA VODA U BRODSKO-POSAVSKOJ ŽUPANIJI

Poplavni pašnjaci važna su hrvatska i europska kulturna i prirodna baština, ija je vrijedna

poluprirodnastaništa speci ne ore i faune stvorio ovjek korištenjem

prirode na održiv na in.

Sru ni dio skupa, Davorin Piha voditelj VGI “Brodska Posavina”

Sudionici stru nog skupa

SLIKEArhiv Javna ustanova

I 67 I


Krešimir Maldini, dipl. ing. kem.

Renata Ćuk, dipl. ing. biol.

Povodom Svjetskog dana voda koji se obilje-žava 22. ožujka, djelatnici GVL-a HV Krešimir Maldini, dipl.ing.kem. i Renata uk, dipl.ing.biol. održali su predavanje i radionicu u eni-cima 2c razreda O.Š. „Izidor Kršnjavi“ u Za-grebu o kemijskim i biološkim metodama za utvr ivanje stanja površinskih voda kao i o samom stanju voda u Republici Hrvatskoj. Upravo su ovi najmla i lanovi našeg društva pokazali velik interes za ovu temu koja je sva-kako od iznimnog zna aja za cijelo društvo.Tom prigodom u enicima je pokazano kako se odre uju hranjive tvari u vodi (amonij i ortofosfati) spektrofotometrijskom metodom pomo u prijenosnog spektrofotometra.Hra-njive tvari bitne su za rast i razvoj organiza-ma u vodi, ali njihova prevelika koncentracija dovodi do neželjenih posljedica u vodotoku (eutro kacija). Tako er su mogli saznati kako se odre uje otopljeni kisik u vodi što je najbitniji preduvjet za bilo kakvo prisustvo živih organizama. Tijekom odre ivanja, imali su priliku vidjeti kako izgleda ista voda s

velikom koncentracijom otopljenog kisika i zaga ena voda s malom koncentracijom oto-pljenog kisika u kojoj je brojnost vrsta znat-no smanjena u odnosu na istu vodu. Što se ti e biološkog materijala, u enicima se približio zna aj benti kih beskralješnjaka u teku icama. To su životinje vidljive golim okom koje izuzetno dobro ukazuju na stanje vode, posebno ukoliko se radi o organskom optere enju. Razne životinje imaju razli ite zahtjeve prema uvjetima u okolišu u kojem žive pa tako primjerice u optere enim teku-icama emo iznimno rijetko zate i osjetljive

vrste, a naj eš e one u potpunosti i izostaju. U enici su imali prilike pregledati zajednice benti kih beskralješnjaka iz tri teku ice ra-zli itog stupnja one iš enja organskom tvari, kako bi vidjeli razlike u sastavu faune.Na samom kraju radionice, u enici su nas do-slovce zasuli pitanjima, predlagali su mogu-a rješenja, a mi samo možemo zaklju iti da

smo iznimno zadovoljni budu noš u svijeta ako ostane na ovakvim mladim ljudima.

SVJETSKI DAN VODA U O.Š. IZIDOR KRŠNJAVI U ZAGREBU

Pregledavanje faune dna teku ica

Predstavljanje osnovnih kemijskih analiza

SLIKEKrešimir Maldini

I 68 I

AKTUALNO I Pročišćavanje otpadnih voda

PROBNI RAD CENTRALNOG UREĐAJA ZA PROČIŠĆAVANJE OTPADNIH VODA U IČIĆIMA


Ure aj je vrijedan oko 41,5 milijuna kuna (bez PDV-a) i predstavlja kapitalnu investiciju liburnijskekanalizacije, a realiziran je u sklopu druge faze Jadranskog projekta Hrvatskih voda.

U I i ima je 21. ožujka u probni rad pušten Centralni ure aj za pro iš avanje otpadnih voda (UPOV) „Opatija“. Ure aj su otvorili ministar poljoprivrede Tihomir Jakovina te gradona elnik Grada Opatije Ivo Dujmi , u društvu direktora Komunalca Ervina Mraka, vršitelja dužnosti župana Primorsko-goran-ske županije Vidoja Vuji a, generalnog direk-tora Hrvatskih voda Ivice Pliši a, voditeljice Jadranskog projekta Hrvatskih voda Fani Bo-jani , predstavnika Svjetske banke Stjepana Gabri a, te na elnika op ina Matulji i Lovran Marija ikovi a i Emila Gržina.

Ure aj je vrijedan oko 41,5 milijuna kuna (bez PDV-a) i predstavlja kapitalnu inve-sticiju liburnijske kanalizacije, a realiziran je u sklopu druge faze Jadranskog projekta Hrvatskih voda, tijekom koje je izgra eno više podsustava sanitarne odvodnje ukupne vrijednosti oko 78 milijuna kuna. U osigura-vanju nancijskih sredstava 50 posto je od zajma Svjetske banke, 24 posto iz državnog prora una, sa 6 posto sudjeluju Hrvatske vode, te 20 posto prora uni jedinica lokal-ne samouprave. Udio Grada Opatije je 67.39 posto, Op ine Lovran 24.85 posto, a Op ine Matulji 7.76 posto. UPOV-om e upravljati Komunalac Opatija d.o.o., zadužen za pru-žanje usluga vodoopskrbe i odvodnje na po-dru ju Liburnije, a prvih 12 mjeseci bit e na probnom radu.

U izgradnju mreže vodoopskrbe i odvodnje na podru ju Liburnije u posljednjih deset go-

dina investirano je preko 800 milijuna kuna.

Ure aj prvog stupnja pro iš avanja ima ka-pacitet 230 litara u sekundi, uz optere enje 58.282 ekvivalent stanovnika (ES), što je do-voljno da pokrije potrebe stanovništva ovog podru ja, ali i turista tijekom vrhunca turi-sti ke sezone.

Radove na UPOV-u I i i izvodila je Zajedni-ca ponuditelja Viadukt d.d. Zagreb, G.P. Krk d.d. Krk, Euro Mec Slr Italija, Construzioni Dondi S.p.A. Italija i Hidroing d.o.o. Osijek, a nadzor je obavljala Zajednica ponuditelja Wyg International Ltd. Nottinghamshire, En-gleska i Hidroplan d.o.o. Zagreb.

Otvaraju i ure aj, ministar Jakovina izjavio je kako se radi o važnom doga aju ne samo za ovaj kraj, nego i za itavu Republiku Hr-vatsku i prekrasnom primjeru suradnje više jedinica lokalne samouprave na zajedni kom projektu , koji e Opatiji kao biseru ovog kra-ja “dodatno ulaštiti sjaj”.

Generalni direktor Hrvatskih voda Ivica Plišiistaknuo je kako se kvaliteta mora u Opatiji zna ajno poboljšala u posljednjih deset go-dina, te da e UPOV ve visoku isto u mora dodatno unaprijediti. Dok je, voditeljica Ja-dranskog projekta Hrvatskih voda Fani Boja-ni , naglasila da su na ure aju radili uglav-nom doma i izvo a i koji su pokazali iznimno visoku stru nost i profesionalnost, te izrazila zadovoljstvo dovršenjem tri mjeseca prije roka.

SLIKEDavid Kurti

Ministar poljoprivrede Tihomir Jakovina na otvorenju ure aja

Otvorenje ure aja tri mjeseca prije roka zaslužilo je i zdravicu

Tunelski oblik ure aja

I 69 I


SASTANAK ICPDR STRUČNE SKUPINE ZA SPRJEČAVANJE I KONTROLU IZNENADNIH ONEČIŠĆENJA VODA

Marija Pinter, dipl. oec.Hrvatske vode u suradnji sa Ministarstvom poljoprivrede, Upravom vodnoga gospo-darstva bile su doma in radnog sastanka Stru ne skupine za sprje avanje i kontrolu iznenadnih one iš enja voda (Accident Pre-vention and Control Expert Group) koja dje-luje kao jedna od stalnih stru nih skupina Me unarodne Komisije za zaštitu Dunava (ICPDR).

Sastanak je održan 24. i 25. travanja u prostorijama Hrvatskih voda u Zagrebu. Na po etku sastanka je ispred Ministarstva poljoprivrede sve prisutne goste pozdravio Dražen Kure i , pomo nik ministra za vod-no gospodarstvo. Osim stru njaka iz Repu-blike Hrvatske: djelatnika Hrvatskih voda i Ministarstva poljoprivrede, te stru njaka iz još desetak europskih zemalja potpisnica Konvencije o suradnji za zaštitu i održivo upravljanje rijekom Dunav, ovom prilikom sastanku su nazo ili i sam predsjednik ICP-DR-a, gospodin Wolfganag Stalzer te tajnik gospodin Filip Weller.

U radu Stru ne skupine za spre avanje i kontrolu iznenadnih one iš enja voda ijem sastanku je Republika Hrvatska ove godine bila doma in, predstavnici ministarstva nad-ležnog za vodno gospodarstvo te Hrvatskih voda sudjeluju ve više od deset godina. U inkoviti rad prethodno izgra enog sustava u Komisiji omogu ava brzu i u estalu razmje-nu to nih i preciznih informacija koje poma-žu pri sprje avanju posljedica od iznenadnih

i nekontroliranih one iš enja u nekoj zemlji koja bi mogla imati za posljedicu one iš enje i samog Dunava. Na taj na in zemlje koje su nizvodno od zemlje u kojoj se dogodilo ta-kvo one iš enje mogu provesti pravovreme-nu organizaciju predostrožnih aktivnosti te na taj na in na vrijeme sprije iti posljedicetakve nesre e na svom podru ju.

ICPDR stru na skupina

Predsjednik i tajnik ICPDR-a

I 70 I

AKTUALNO I Sastanak ICPDR Stručne skupine

Zaklju ak lanova sastanka Stru ne skupi-ne bio je da se razmjenom stru nih znanja i iskustava mogu i dalje unaprje ivati ak-tivnosti i procedure vezane uz sprje avanje nastanka i saniranje posljedica iznenadnih one iš enja voda. Iskustva koja je Republi-ka Hrvatska stekla na tom planu proteklih desetak godina mogu koristiti i drugim po-dunavskim državama.Gosti iz drugih zemalja bili su veoma zadovoljni organizacijom sa-stanka te su osobito istaknuli kako su se u prostorijama Hrvatskih voda osje ali ugodno – kao kod ku e.

Po završetku radnog dijela sastanka održan je poseban sastanak sa gospodinom Stal-zerom i Wellerom, gospodinom Kure i em i gospodinom Pliši em generalnim direktorom Hravstkih voda te ostalim sudionicima iz obje institucije koji su uklju eni u rad ICPDR. Na tom sastanku su tako er bili prisutni i pred-stavnici Ministarstva pomorstva, prometa i infrastrukture te Agencije za plovne putove.

U inkoviti rad izgra enog sustava u Komisiji, omogu avabrzu i u estalu razmjenu to nih i preciznih informacija koje pomažu pri sprje avanju posljedica od iznenadnih i nekontroliranih one iš enja u zemlji koja bi mogla imati za posljedicu one iš enje i samog Dunava.

Svrha sastanak bila je u prvom redu bolje me usobno upoznavanje te prijedlozi o dalj-njoj suradnji izme u svih sudionika. Razgo-varalo se i o nekim konkretnim pitanjima iz nadležnosti Ministarstva pomorstva, pro-meta i infrastrukture te Agencije za plovne putove. Predstavnici tih institucija su uz pri-godnu prezentaciju iznijeli svoja stanovišta vezano za problematiku uklanjanja nanosa na pojedinim dijelovima Dunava na teritoriju Republike Hrvatske koju su istaknule NVO. Dogovoreno je da e se javnost o svemu bo-lje informirati putem zajedni ke akcije koja e se organizirati u sklopu proslave Dana

Dunava, a na koju su tako er pozvani gos-podin Stalzer kao i gospodin Weller. Poziv je s oduševljenjem prihva en.

Jedan od bitnih zaklju aka tog sastanaka bio je da e Ministarstvo poljoprivrede i Hrvat-ske vode i dalje osigurati sudjelovanje svojih stru njaka kao predstavnika Republike Hrvat-ske u radu svih stru nih skupina ICPDR-a.

SLIKEKristina Blagus, dipl. nov.

Razmjenom stru nih znanja i iskustava mogu se unaprje ivati aktivnosti u sprje avanju one iš enja voda

I 71 I


Republika Hrvatska i Republika eška zapo-ele su 2003. godine suradnju sa ciljem raz-

mjene iskustava i znanja na podru ju vodnog gospodarstva te mogu nostima iskorištavanja nancijskih sredstava iz EU fondova. U duhu nastavka te suradnje Hrvatske vode su 2. i 3. svibnja 2012. godine imale ast ugostiti pred-stavnike Virskog regionalnog vodoopskrbnog sustava (Vírský oblastní vodovod). Delegaci-ju su predvodili predsjednik upravnog vije aVOV-a i vije nik grada Brna Michal Chládek, te lanica nadzornog odbora VOV-a, senatorica

u eškom parlamentu i gradona elnica grada Ž ár nad Sázavou Dagmar Zv inová.

U prostorijama Hrvatskih voda u Zagrebu delegaciju su do ekali predstavnici Hrvat-skih voda na elu sa generalnim direktorom Ivicom Pliši em te pomo nik ministra poljo-

privrede Dražen Kure i . Voditelj Jedinice za pripremu i provedbu projekata su nancira-nih sredstvima EU Robert Kartelo održao je predavanja o radu Hrvatskih voda i stanju vodnog gospodarstva u Hrvatskoj. Nakon predavanja delegacija se uputila u obilazak zagreba kog centralnog ure aja za pro i-š avanje otpadnih voda. Drugi dan posjeta održana je prezentacija i obilazak ure aja za pro iš avanje otpadnih voda grada Senja i postrojenja za kondicioniranje pitke vode za podru je regionalnog vodoopskrbnog susta-va Hrvatsko primorje – južni ogranak.

Za uspješan posjet eške delegacije Hrvat-skoj posebno su zaslužni eška ambasada u Hrvatskoj, Zagreba ke otpadne vode, Vodo-vod Senj i Vodovod Hrvatsko Primorje – juž-ni ogranak.

DELEGACIJA REPUBLIKE ČEŠKE U POSJETU HRVATSKIM VODAMA

Hrvoje Mesec, dipl. oec.

Ivana Bašić dipl. ing. građ.

Foto: I. Baši

I 72 I

AKTUALNO I Vodovoduč

VODOVODU URUČENA VOZILA VRIJEDNA PREKO 3,5 MILIJUNA KUNA

Komunalno poduze e «Vodovod» iz Slavon-skog Broda od 28. svibnja 2012. godine opre-mljeno je s tri nova vozila vrijedna više od 3,5 milijuna kuna (470.194 eura). Na sve anostipovodom primopredaje, generalni direktor Hrvatskih voda, Ivica Pliši službeno je uru iovozila direktoru Vodovoda, Marku Blaževi u.

Rije je o vozilu za iš enje kanalizacijskog sustava (kapaciteta rezervoara 8 m³), vozilu za iš enje i ispiranje kanalizacijskog susta-va (kapaciteta rezervoara 12 m³) te vozilu s ugra enom CCTV kamerom za pregled kana-lizacijskog sustava. Nabava ovih vozila sa-stavni je dio projekta izgradnje vodoopskrb-nog sustava i sustava odvodnje u Slavonskom Brodu, vrijednog gotovo 30 milijuna eura.

šati životne uvjete gra ana i što je jednako važno smanjiti one iš enje. Tijekom projekta sagradit e se brojni kilometri vodoopskrbnih i odvodnih cijevi, crpne stanice a uskoro epo eti i izgradnja ure aja za pro iš avanje otpadnih voda 3. stupnja pro iš avanja za 80 tisu a stanovnika“ -izjavio je generalni direk-tor Hrvatskih voda, Ivica Pliši .

„Dobivena vozila za iš enje i ispiranje ka-nalizacijskog sustava znatno e unaprijediti kvalitetu gospodarenja kanalizacijskim susta-vom Slavonskog Broda. Posebno me raduje injenica kako smo dobili i vozilo s kamerom

za snimanje cjevovoda pa e naša djelatnost ubudu e biti potpuno uskla ena sa europskim smjernicama koje propisuju da svi ve i grado-vi do 2018. godine imaju potpuno snimljenu cjevovodnu mrežu» - izjavio je direktor Vodo-voda, Marko Blaževi .

Od prosinca 2010. kada su zapo eli radovi na izgradnji sustava vodoopskrbe i odvodnje do-sad je izgra eno oko 60 posto sustava odno-sno 26,7 km kanalizacije (od ugovorenih 36,1 km) te 6,9 km vodovodne mreže (od ugovore-nih 10,1 km). Izvedeni su i gra evinski radovi na 5 od 8 ugovorenih crpnih stanica kao i na 6 od 7 kišnih preljeva, te je za njih naru enai strojarska oprema. Od planiranih 50 vodnih vorišta dosad je na projektnom podru ju

izvedeno njih 24.

Jelena Ambrenac, dipl. ing. građ.

Ovaj zna ajan projekt iz podru ja vodnog gospodarstva predvi en je Operativnim pro-gramom za okoliš 2007-2011 a su nancira ga Europska komisija u sklopu IPA programa za regionalni razvoj. Tijekom sve anosti na kojoj su nazo ili ministar poljoprivrede Tihomir Ja-kovina te izaslanik Delegacije Europske unije u Republici Hrvatskoj Richard Masa, predstav-ljen je dosadašnji tijek projekta te su najav-ljene sljede e etape.

„Izuzetno sam zadovoljan uspješnom proved-bom projekta u Slavonskom Brodu i kao ro e-ni Bro anin i kao resorni ministar. No time je i moja odgovornost ve a. Uz komunalno po-duze e i grad, najve u korist od ovog projek-ta imat e sami stanovnici Slavonskog Broda te op ina Klakar, Gornja Vrba te Podcrkavlje kao i gospodarski subjekti na ovom podru ju“- izjavio je tijekom sve anosti primopredaje ministar Jakovina.

„Nabava ovih vozila jedan je od sastavnih dijelova projekta vodoopskrbe i odvodnje u Slavonskom Brodu koji e zna ajno pobolj-

Ugovor za projektiranje i izgradnju ure aja za pro iš avanje otpadnih voda na snazi je od konca studenog 2011. Trenutno je u završ-noj fazi projektiranja i isho enja dozvola, a nedavno su zapo eli i radovi na izgradnji pri-stupne ceste do ure aja. Planirani završetak cijelog projekta predvi en je 2015. godine.

Radovi na kanalizacijskom sustavu. Foto: H. Mesec

Primopredaja vozila za održavanje kanalizacijskog sustava. Foto: H. Mesec

I 73 I


39. SUSRET RADNIKA HRVATSKOG VODNOG GOSPODARSTVAUMAG, 19. − 22. TRAVNJA 2012. GODINE

I ove godine su se radnici hrvatskog vodnog gospodarstva susreli u istarskom gradu Uma-gu na svom 39. tradicionalnom susretu po redu. Moramo priznati da nas je poslužilo do-bro vrijeme. Ogrijalo nas je zubato sunce dok je u ve ini Lijepe naše bilo sumorno i kišovi-to. No nije samo dobro vrijeme bilo predznak uspješnosti ovog 39. tradicionalnog susreta, ve je i vrlo dobar odaziv radnika hrvatskog vodnog gospodarstva to obe avao. A što je to zapravo uspješan susret? Ako pogledamo una-trag 39. godina koliko traje neprekinuta tradi-cija susretanja, možemo s ponosom ustvrditi kako je svake godine iznova potrebna velika volja, a i žrtva kako bi se susret nastavio una-to svim poteško ama. Prema tome, odaziv 585 radnika hrvatskog vodnog gospodarstva u vremenu, koje je možda do sada gospodar-ski jedno od najtežih razdoblja, pokazatelj je i volje i želje za o uvanjem tradicije susretanja.

Kako je to ve simboli ki moto „radno – hu-manitarno – sportsko – zabavno“ odredio, tako je i ovaj 39. susret radnika zapo eo rad-no u okviru Okruglog stola. Ideja održavanja Okruglog stola svih ovih godina je pra enje i prezentiranje svima zajedni kih, tzv. vodno-gospodarskih, tema i problematike. To je bila misao vodilja i prilikom pripreme ovogodišnjih tema. S obzirom na odredbe novog Zakona o vodama („Narodne novine“ broj 153/09 i

130/11) i njegovo uskla enje s propisima koji ure uju zaštitu prirode, predložena je prva tema ovogodišnjeg Okruglog stola: Prijedlog uvjeta i mjera zaštite prirode na „Program ra-dova održavanja u podru ju zaštite od štetnog djelovanja voda“, koju je predstavila g a Ve-sna Grizelj Šimi . Drugu temu pod nazivom: Odgovornost nadzornog inženjera – rado-vi preventivne, redovne i izvanredne obrane od poplava, predstavila je voditeljica ureda generalnog direktora Hrvatskih voda Helena Ivekovi . Najavljene teme izazvale su veliko zanimanje sudionika, a razvila se i zanimlji-va rasprava. Budu i da vodno gospodarstvo u Hrvatskoj obuhva a zna ajan broj poslovnih subjekata i zaposlenika, to je razmjena mi-šljenja na ovogodišnjem Okruglom stolu na-javila nove zanimljive teme koje e zasigurno biti obra ene i predstavljene, ako ne prije, tada na sljede em susretu.

I ovogodišnji susret održan je pod pokrovitelj-stvom predsjednika Sindikata poljoprovrede, prehrambene i duhanske industrije i vodo-privrede Hrvatske, gdina Josipa Pavi a, koji je sve ano i otvorio susret, te Gospodarskog interesnog udruženja vodnogospodarskih tr-gova kih društava, a operativnu realizaciju susreta provela je Sindikalna podružnica Hr-vatskih voda – Zagreb. Sve ano otvorenje su-sreta uveli ali su svojom prisutnoš u i mnogi

Silvija Kućan, dipl. prav.

Zajedni ka fotogra ja nezaboravni je podsjetnik na igre Zabava nakon napornog dana

Sportskih uspjeha nije nedostajalo ni ove godine. Od ranog jutra pa do zalaska sunca trajala su sportska natjecanja. Nogometašicei nogometaši, tenisa ice i tenisa i,pliva ice i pliva i,kao i svi ostali sportaši natjecali su se u 15 sportova i 39 disciplina.

I 74 I

AKTUALNO I 39. susret radnika hrvatskog vodnog gospodarstva

1 Sudionike susreta pozdravio je i generalni direktor Hrvatskih voda

2 Borba na pješ anom terenu3 I suci su se veselili uspjesima natjecatelja

I 75 I


dragi gosti, me u kojima je bio i pomo nikministra poljoprivrede Dražen Kure i , gene-ralni direktor Hrvatskih voda Ivica Pliši , te predstavnici donatora i sponzora.

Donatori i sponzori su i ove godine omogu-ili održavanje humanitarnog dijela susreta

odnosno popularnu prodaju tombola. Bilo je sjajnih nagrada - super zgoditaka, a i ostale nagrade su bile vrijedne i korisne. No najvaž-nija je ipak injenica da je humanitarna akcija i više nego uspjela, budu i da je prodano svih 3000 tombola, a tražila se i pokoja tombo-la više. Odlukom Organizacijskog odbora 39. susreta radnika hrvatskog vodnog gospodar-stva, a nakon pristiglih prijedloga svih sindi-kalnih podružnica, odlu eno je da se nov anapomo prikupljena u humanitarnoj akciji pro-dajom tombola u jednakim iznosima dodjeli osobama zaposlenim u vodnom gospodarstvu koji su materijalno najpotrebniji uslijed bole-sti i drugih opravdanih razloga.

Naravno, sportskih uspjeha nije nedostajalo ni ove godine. Od ranog jutra pa do zapada sun-ca trajala su sportska natjecanja. Nogometa-šice i nogometaši, tenisa ice i tenisa i, pliva-ice i pliva i, kao i svi ostali sportaši natjecali

su se u 15 sportova i 39 disciplina. Sunce, more i vjetar u le a samo su neki od imbe-nika koji su zasigurno pripomogli dobrim re-zultatima. Naime, osim zavoja na koljenima, pokojeg iš ašenog zgloba i nekoliko sportskih ogrebotina, ostvareni su sjajni rezultati i po-stavljeni novi rekordi. U prilog tome svjedo ii tablica s rezultatima sportskih natjecanja.

Dakako, svo vrijeme trajanja su-sreta zabave nije nedostajalo. Od dolaska prvih sudionika susreta, kao i tijekom svih sportskih na-tjecanja, pa sve do odlaska za-dnjeg sudionika vladalo je dobro raspoloženje. Za ve ernju zabavu je bio odgovoran tamburaški sa-stav „8. regimenta“ koji se po-brinuo da ples i pjesma traju do ranih jutarnjih sati, a ljubazno osoblje hotela, koje nam je bilo na usluzi svo vrijeme održavanja susreta, pobrinulo se da i a i pi ane nedostaje.

Odgovor na pitanje: što to zapra-vo zna i uspješan susret, name-e se sam od sebe. Tradicija koja

se uva, kolege koji razmjenjuju mišljenja i iskustvo, fer-play na sportskom terenu, tijekom ve eridobra volja za humanitarnu akci-ju i dakako, spremnost za pjesmu, ples, veselje i dobru kapljicu.

I na kraju, nije potrebno podsje-ati da pripreme za sljede i, i to

jubilarni 40. susret radnika hr-vatskog vodnog gospodarstva, po inju odmah po završetku ovog susreta. A što to pak konkretno zna i, znate i sami!

4 Nije se štedjelo protivnika...5 Žestoka borba na stolno-teniskom terenu6 Tko nam je ravan...

7 Vrijeme za zajedni ke uspomene8 Druženje uz ve eru

39. SUSRET RADNIKA HRVATSKOG VODNOG GOSPODARSTVA • UMAG, 19. – 22. travnja 2012. godine

>>>>>

Rez

ulta

ti s

port

skih

nat

jeca

nja

SLIKEZoran Čavlović

I 76 I

AKTUALNO I Rezultati sportskih natjecanja

Red. br. DISCIPLINA I. MJESTO II. MJESTO III. MJESTO

1. KUGLANJE (ž. pojedina no)MARA ŽIVKOVIGROZDANI Vodogradnja Osijek

ELIZABETA RUB I Lonja Strug, Kutina

MIRJANA URASEKHrvatske vode, Direkcija

2. KUGLANJE (ž. ekipno)VODOGRADNJA OSIJEK – I. ekipa (M. ŽivkoviGrozdani - A. Markovi )

HRVATSKE VODE DIREKCIJA (M. urasek - M. Herljevi )

LONJA STRUG, KUTINA(E. Rub i - A. Vrtari )

3. KUGLANJE (m. pojedina no) DAMIR GAJI Vuka Osijek ŽELJKO JERGOVI Vuka Osijek

MARINKO ANDRIVuka Osijek

4. KUGLANJE (m. ekipno) VUKA Osijek – I. ekipa VUKA Osijek – II. ekipa VODOPRIVREDA KARLOVAC

5. STRELJAŠTVO (ž. pojedina no) ANITA PETRIHidroregulacija Bjelovar

MARICA BOLEŠIVodoprivreda Karlovac

LJUBICA KLAKO ERVUD Zagreb

6. STRELJAŠTVO (ž. ekipno)HIDROREGULACIJABJELOVAR – I. ekipa (A. Petri - Z. Bajs)

VODOPRIVREDA KARLOVAC (M. Boleši - N. Priselac)

HIDROREGULACIJA BJEL-OVAR – II. ekipa(I. Kolesari - A. Grgi )

7. STRELJAŠTVO (m. pojedina no) BORISLAV LAZIHidroregulacija Bjelovar

JOSIP IVANAC Brana, Virovitica

PERO ŽGELAVodoprivreda Karlovac

8. STRELJAŠTVO (m. ekipno) BRANA, VIROVITICA(J. Ivanac - D. Dori )

VODOPRIVREDA KARLOVAC – I. ekipa (Lj. Lovri - P. Žgela)

HIDROREGULACIJA BJEL-OVAR – I. ekipa(B. Lazi - Z. Šavori )

9. STOLNI TENIS (ž. pojedina no)BOŽICA SLIVAKHrvatske vode, VGO srednja i donja Sava

MAJA HRENARHrvatske vode, VGO srednja i donja Sava

ANDREJA ROGINAVodoprivreda Zagreb

10. STOLNI TENIS (ž. parovi)Hrvatske vode, VGOsrednja i donja Sava(M. Hrenar - B. Slivak)

VODOPRIVREDA ZAGREB– I. ekipa (A. Rogina - A. Kop i )

VODOPRIVREDA ZAGREB – II. ekipa (A. Hodak - M. Vuruši )

11. STOLNI TENIS (m. pojedina no) IVICA HALAPIRVodoprivreda Zagreb

VLADO SAMARDŽIJAVodoprivreda Sisak

ZORAN AVLOVIHrvatske vode, VGO srednja i donja Sava

12. STOLNI TENIS (m. parovi)VODOPRIVREDA SISAK(S. Boži evi - V. Samardžija)

VUKA, OSIJEK(M. Zovak - D. Živadinovi )

Hrvatske vode, VGOsrednja i donja Sava(K. Prentaši - Z. avlovi )

13. TENIS (ž. pojedina no) NEVENKA ŠAVORIVodoprivreda Zagreb

UR A HORVAT KOSTENJAKVodoprivreda Zagreb

ZDENKA BELJOHrvatske vode VGO srednja i donja Sava; BRANKA MRŠOHrvatske vode, Direkcija

14. TENIS (ž. parovi)VODOPRIVREDA ZAGREB( . Horvat Kostenjak - N. Šavori )

HRVATSKE VODE, DIREKCIJA i VGOsrednja i donja Sava(Z. Beljo - M. Stjep evi )

HRVATSKE VODE, DIREKCIJA (B. Mršo - .MediHRVATSKE VODE, DIREKCIJA (K. Kova evi - N. Horvat)

15. TENIS (m. pojedina no – do 45. g.) PEJO MATKOVIBrodska Posavina, Sl. Brod

IVICA PAVLEK Vodoprivreda Zagorje

ROBERT KARTELOHrvatske vode, Direkcija HARIS SARA EVIAlegro Zagreb

16. TENIS (m. pojedina no – preko 45. g.)DANIJEL BUNIHrvatske vode, VGO Varaždin

DAVOR ŠKEGROHrvatske vode, VGO gornja Sava

ZORAN BEZITehno ArtTOMISLAV LJULJHrvatske vode, VGO Osijek

17. TENIS (m. parovi)Hrvatske vode, VGOsrednja i donja Sava(R. Kartelo - M. Jurkovi )

BRODSKA POSAVINA SL. BROD (P. Matkovi - P. osi )

TEHNO ART i HRVATSKE VODE, VGO VARAŽDIN(Z. Bezi - D. Buni )HRVATSKE VODE, DIREKCIJA i ALEGRO(I. Ze evi - H. Sara evi )

18. TENIS (mješoviti parovi)ALEGRO i HRVATSKE VODE, DIREKCIJA(H. Sara evi i B. Mršo)

BRODSKA POSAVINA SL. BROD (P. Matkovi - P. osi )

VODOPRIVREDA ZAGREB(N. Šavori - M. Vrbani )HRVATSKE VODE, DIREKCIJA i VGO GORNJA SAVA (M. Stjep evi i K. Prentaši )

19. PIKADO (pojedina no) ALENKA ŽIVKOVIHrvatske vode, VGO Rijeka

MIRJANA URASEKHrvatske vode, Direkcija

ANICA SNELECVodoprivreda Zagreb

I 77 I


Red. br. DISCIPLINA I. MJESTO II. MJESTO III. MJESTO

20. PIKADO (ekipno) VUD Zagreb(D. Knez - M. Koševi )

VODOPRIVREDA ZAGORJE(I. Iussich - D. Mlinari )

HRVATSKE VODE, DIREKCIJA(K. Kova evi - J. Kršak)

21. PLIVANJE (ž. pojedina no) MARTINA STRAHONJAHrvatske vode, VGO Osijek

LIDIJA VUKOVIHrvatske vode, Direkcija —

22. PLIVANJE (m. pojedina no) LEO LEŠIVodoprivreda Buzet

MARKO KLARIHrvatske vode, VGO Split

VEDRAN SLABINJACVodoprivreda Zagreb

23. PLIVANJE štafeta HRVATSKE VODE, VGO SPLIT VODOPRIVREDA BUZET HRVATSKE VODE,

DIREKCIJA

24. BELOT VODOPRIVREDA ZAGREB(J. Herger - T. Bosak)

VPB Zagreb(D. ižmek - A. Šantek)

VODOPRIVREDA ZAGORJE(M. Živoli - J. Muhek)

25. ŠAH DRAGO JURASVodoprivreda Zagreb

ŽELJKO UZEL Hrvatske vode, VGO srednja i donja Sava

JOSIP PONDELJAKHrvatske vode, Hidrotehni kiobjekti

26. BRIŠKULA i REŠETAHRVATSKE VODE, VGO SPLIT (D. Radovi - P. Vatavuk)

VODOPRIVREDA BUZET(A. Bartoli - M. Štulac)

HRVATSKE VODE – HIDROTEHNI KI OBJEKTI(L. Prodan - L. Bartoli )

27. KOŠARKA HRVATSKE VODE, DIREKCIJA VODOPRIVREDA ZAGREB HRVATSKE VODE, VGO

OSIJEK

28. ODBOJKA NA PIJESKU žene KARAŠICA VU ICA, Donji Miholjac

HIDROREGULACIJABJELOVAR VODOPRIVREDA ZAGREB

29. ODBOJKA NA PIJESKU muški HRVATSKE VODE, DIREKCIJA – I. ekipa

VODOPRIVREDA NOVA GRADIŠKA – I. ekipa

VODOPRIVREDA ZAGREB – I. ekipa

30. POTEZANJE kONOPA BRODSKA POSAVINA SL. BROD – I. ekipa

VODOPRIVREDA ZAGREB – I. ekipa VUKA, OSIJEK

31. NOGOMET do 40 g. GPV GRA ENJE GOSPI VODOPRIVREDA ZAGORJE BRANA VIROVITICA

NAJBOLJI STRIJELAC s 5 postignutih golova: SAŠA RUŽI , igra GPV GRA ENJE GOSPI

32. NOGOMET preko 40 g. HRVATSKE VODE, HIDROTEHNI KI OBJEKTI LONJA STRUG KUTINA HIDROREGULACIJA

BJELOVAR

NAJBOLJI STRIJELAC s 6 postignutih golova: MARIO GLUMPAR, igra HV, HIDROTEHNI KI OBJEKTI

33. NOGOMET žene HIDROREGULACIJABJELOVAR VUD ZAGREB VODOGRADNJA OSIJEK

34. BO ANJE žene VUD ZAGREB – I. ekipa HRVATSKE VODE, VGO RIJEKA

HRVATSKE VODE, DIREKCIJA

35. BO ANJE muški VUD ZAGREB HIDROTEHNI KI OBJEKTI HRVATSKE VODE, VGOSPLIT

36. TR ANJE žene do 40 g. MIRJANA SMOL I STANIVodoprivreda Lonja Zelina

KRISTINA HORVAT Hrvatske vode, Direkcija

RENATA HORVAT STANIHrvatske vode, VGO gornja Sava

37. TR ANJE žene preko 40 g. UR A FARKAŠHrvatske vode, Direkcija

ANA GALOVI HODAKVodoprivreda Zagreb

ANA KOP IVodoprivreda Zagreb

38. TR ANJE muški do 40 g. ALEŠ NEŽIVodoprivreda Buzet

MARIO ŠKVORC Vodoprivreda Zagorje

SAMUEL RUPENAVodoprivreda Buzet

39. TR ANJE muški preko 40 g. MATE VUJEVIHrvatske vode, Direkcija

ZDRAVKO BERDIKVodoprivreda Zagreb

STJEPAN KU ANVodoprivreda Zagreb

SVEUKUPNI POBJEDNIK 39. SUSRETA RADNIKA HRVATSKOGA VODNOGA GOSPODARSTVAVODOPRIVREDA ZAGREB

I 78 I

AKTUALNO I Promocija

PROMOCIJA KNJIGE

Dr. sc. Danko Holjević, dipl. ing.

građ.

SLIKEKristina Blagus, dipl. nov.

U organizaciji Hrvatskog društva za odvod-nju i navodnjavanje, u prostorijama Hrvat-skih voda, dana 18. 04. 2012 godine, odr-žana je promocija knjige „ Zna ajke vodnog režima i kavko e poljoprivrednih tala na po-dru ju višenamjenskog kanala Dunav-Sava“ autora prof.dr.sc. Dragutina Petoši a i dr.sc.Ivana Musta a. Promociji knjige uz lanove društva nazo io je ve i broj stru njaka sa podru ja vodnogospodarstva. Na otvaranju prezentacije nazo nima se obratio generalni direktor Hrvatskih voda, mr.sc. Ivica Pliši . U kra em izlaganju posebno je naglasio važnost ove knjige (autori dobitnici godišnje nagrade Hrvatskih voda za najbolje objavljeno dije-lo- knjigu iz podru ja vodnog gospodarstva u 2011. godini ) u smislu njene aktualnosti i povezanosti sa potrebama realizacije kapital-nog vodnogospodarskog projekta, odnosno pragmati nosti i znanstveno-stru ne važnosti za svakodnevnu vodnogospodarsku praksu. Nakon prestavljanja kratkih biogra ja auto-ra knjige, nazo nima su se kra im izlaganji-ma obratili sva tri recenzenta knjige. Prof.dr.sc. Stjepan Ma ar, posebno je naglasio vrijednost višegodišnjeg kontiuniranog pri-kupljanja i analiziranja podataka vezanih na me uinterakciju vode i poljoprivrednih tala šireg podru ja utjecajne zone ovog kapita-nog vodogospodarskog projekta. Prof.dr.sc. Goran Gjetvaj istaknuo je korištenja izmje-renih podataka u svrhu uspostave i kalibra-cije matemati kih modela dinamike kretanja podzemnih voda promatranog podru ja. Prof.dr.sc Stjepan Husnjak u svom se izlaganju fokusirao na pitanje provedenih pedoloških istraživanja odnosno provedenih sustavnih analiza i dobivenih rezultata. Rezimiraju iizlaganja svih revidenata može se potvrditi visoki znanstveno-stru ni nivo ove publikaci-je, kao i njena speci nost vezana za izrazitu pragmati nost njenih rezultata i zaklju aka u

svakodnevnoj vodnogospodarskoj praksi. Na kraju promocije nazo nima su se obratili i autori knjige. Prof.dr.sc. Dragutin Petoši , te se posebno zahvalio svim institucijama koje se na ovaj ili onaj na in omogu ile proved-bu ovako složenih i dugotrajnih znanstveno stru nih israživanja, a na kraju i objavljivanje ove vrijedne publikacije iz domene vodnoga gospodarstva. Posebno je naglasio ulogu sa-dašnjeg Ministarstva poljoprivrede, Hrvatskih voda i Agencije za plovne puteve, bez ijesvesrdne potpore i pomo i ne bi bilo ni ove knjige. Na završetku svoga izlaganja prof. Petoši istaknuo je važnost sustavne potpo-re pokretanju i realizaciji ovako složenih i dugogodišnjih istraživanja vezanih za rješa-vanje problema iz svakodnevene vodnogos-podarske prakse. Koautor knjige dr.sc. Ivan Musta , u svom se obra anju zahvalio svim suradnicima na projektu ija je realizacija prehodila ovoj knjizi, a posebno revidentima u dijelu njihovih sugestija i pomo i kod pri-preme ovog izdanja.Prezentacija knjiga okon ana je zajedni kimdruženjem svih nazo nih uz degustaciju tra-dicionalnih slavonskih specijaliteta.

I 79 I

HRVATSKA VODOPRIVREDA I siječanj/svibanj 2012.ukratko13. 01. 2012., Drniš U sklopu IPA pro-grama „Unaprije enje vodoopskrbnog i ka-nalizacijskog sustava sa ure ajem za pro-iš avanje otpadnih voda za grad Drniš“,

komunalnom poduze u RAD d.o.o. iz Drniša dostavljeno je vozilo za ispiranje kanaliza-cijskog sustava. Vrijednost vozila je 94.100 Eura koje je ugovoreno uz pomo Europske unije kroz program pretpristupne pomo iIPA. Vozilo je opremljeno suvremenom teh-nologijom koja omogu uje e kasnije obav-ljanje radnih zadataka pri intervencijama na održavanju mreže odvodnje otpadnih voda. Izravnu korist od nabave vozila e, osim komunalnog poduze a Rad d.o.o., osjetiti i stanovnici grada Drniša zbog poboljšanja kvalitete usluga kroz urednije funkcioniranje sustava odvodnje. K.B.

23. 25. 01. 2012., Zagreb U prosto-rijama Hrvatskih voda u Zagrebu od 23. do 25. 01. 2012. je održan edukativni seminar „Upravljanje FIDIC ugovorima u skladu s hr-vatskim zakonima“, a koji je organiziran u sklopu projekta „Tehni ka pomo u upravlja-nju Operativnog programa Zaštita okoliša“. Seminaru su uz djelatnike Hrvatskih voda prisustvovali i djelatnici Središnje agenci-je za nanciranje i ugovaranje, Središnjeg državnog ureda za razvojnu strategiju i ko-ordinaciju fondova EU, Ministarstva poljo-privrede, Ministarstva zaštite okoliša i pri-rode i Fonda za zaštitu okoliša i energetsku u inkovitost. Seminar je vodio prof.dr.sc. Vladimir Skendrovi koji je svojim dosadaš-njim iskustvom u gra evinarstvu, visokom školstvu i suradnji sa zna ajnim svjetskim organizacijama postao vode i stru njak po pitanju FIDIC ugovora i njihovog uskla iva-nja s hrvatskim zakonima. K.B.

17. 02. 2012., Obrovac Zrmanja je bila danima pod ledom i bio je proglašen viši stu-panj opasnosti od poplave. Iako stanje nije bilo alarmantno, zbog potencijalne opasno-sti od ledenih poplava svakodnevno se nad-gledalo stanje leda, a u pripravnosti su bili i brodovi koji su trebali krenuti s probijanjem ledenih naslaga.

Stožer za zaštitu i spašavanje Grada Obrov-ca imao je sastanak s An elkom Drnasom, direktorom Hrvatskih voda iz Splita, a na sastanku su bili i voditelj Ivan Paji iz Zadra te suradnici Živko Barbari i Branko Pejko-vi . Zaklju eno je kako je ovo izvanredno i neo ekivano stanje, s mogu im nastankom ledenih poplava. Poduzete su pripreme kako bi se reagiralo u slu aju potrebe, te su u pri-pravnost bila stavljena dva remorkera koja mogu u u u Zrmanju s obzirom na niži gaz. Svakodnevno se pratilo stanje leda na Zr-manji, a u pripremi su bila i dva stroja koja bi sklanjala led ukoliko bi on zaprijetio mo-stu. K.B.

02. 03. 2012., Zagreb Objavom u „Na-rodnim novinama“ broj: 27/12 stupila je na snagu Uredba o unutarnjem ustrojstvu Mi-nistarstva poljoprivrede, te je umjesto do-sadašnjih Uprave gospodarenja vodama i Uprave vodne politike i me unarodnih pro-jekata ustrojena jedinstvena unutarnja je-dinica pod nazivom Uprava vodnoga gospo-darstva. K.B.

22. 03. 2012., Zagreb Uz Svjetski dan voda u galerijskom prostoru zgrade Hrvat-skih voda bila je otvorena izložba kutinskog slikara Ivice Ice Bilandži a „Svjetlost nad vodama“. Izložbu je otvorio Dragutin Pasa-ri predsjednik Ogranka Matice hrvatske Ku-tina, koji je zajedno s Hrvatskim vodama i organizator njezine postave. Na 34 izložena djela u više tehnika dominirale su teme: od mo vare Lonjskog polja do morske pu ine promatrane s otoka Krka.

22. 03. 2012., Dugo Selo Na Svjetski dan voda 22.ožujka OŠ ‘’ J. Mati ’’ iz Dugog Sela po obi aju, kao svake godine, obilježila je prigodnim predavanjem iz domena voda i njene zaštite. Ovaj put bio je gost instruktor speleologije dipl.ing. Tihomir Kova evi sa temom: ‘’Hrvatski krš fenomen prirode i ne-presušni prirodni rezervoar pitke vode i kako ga sa uvati’’. Zatim je prikazan i dokumen-tarni lm o ‘’Rokinoj Bezdani’’ najve em po-znatom staništu endema našeg krša ovje -je ribice i slatkovodne spužvice u Hrvatskoj, autora T. Kova evi a.

Posebno je zadivio igrokaz u enica sedmog razreda u kojem su ukazale na trenutnu problematiku ovjekovog okruženja, te na koji na in svaki pojedinac može doprinijeti svojom malom aktivnoš u i radom da se taj okoliš sa uva za budu a vremena, pogotovo voda.

Tradicionalno je u školskom vrtu za taj dan zasa eno jedno stablo-ovaj puta dunje, ina-e poklon Dje jeg vrti a iz Dugog Sela. T.K.

Predavanje za Svetski dan voda OŠ Dugo selo 2012. Foto: T. Kova i

I 80 I

AKTUALNO I Ukratko

22. 03. 2012., Velika Gorica U više negodobroj organizaciji Ronila kog društva Roniti se mora i njenog agilnog predsjednika Dami-ra Zuruba., održana je ponovo ronila ka eko akcija na jezeru Ježevo pokraj Velike Gorice. Uz doma ina kao gosti su još bili nazo ni lanovi iz RK Sisak, RK Vodomar iz Duga

Rese, RK Gnjurac iz Varaždina i speleo-roni-oci iz Dinarida DISKF-a.

Na akciji je bio i veliki broj lokalnog sta-novništva koji su pomagali u iš enju obal-nog djela, te organizaciji i nekim popratnim sadržajima (... kuhanje graha). Na samom po etku sudionicima su podijeljeni prigodni pokloni. Doma in je tako er osigurao hranu i pi e za sve sudionike. Poslije detaljnog do-govora, svaka je ekipa istila u jednoj odre-enoj zoni jezera.

Samo ronjenje nije bilo prezahtjevno. Vid-ljivost pod vodom je bila prosje na,. Voda nije bila pretjerano hladna. Zacrtani cilj je ostvaren i manje koli ine sme a i otpada su uklonjeni iz jezera i njegove okoline. Po završetku akcije svi u esnici su se okupila oko postavljenih stolova na kojim je bio nei-zbježno tradicionalno dobar grah.

Druženje uz ponešto pi a se odužila i za-klju ak je bio da se ovakve eko akci-je moraju eš e održavati, ne samo pri-godom obilježavanja nekog važnijeg datuma, ve kada se za to ukaže potreba. T.K.

24. 03. 2012., Drežnik Grad EU ‘’ u-vari Korane’’ iz Drežnik Grada obilježila je Svjetski dan voda ve tradicionalnom eko-akcijom. 14 lanova udruge s gostima iz DDISKF-a i ‘’Adriatic green net-a, koje je pod pokroviteljstvom hrvatskog povjeren-

Roniti se mora Eko akcija 22. 03. 2012. Foto: T. Kova i

stva UNESC-a, istilo je okoliš starog Drež-nik Grada iznad kanjona Korane. Malo je poznato da je nedavno obnovljena jedna od starih kula Drežnik Grada, te da je dostupna posjetiteljima kao vidikovac, a uskoro i Mu-

EU ‘’ uvari Korane’’-na eko akciji za Svjetski dana voda. Foto: T. Kova i

zej ovog djela ‘’Lijepe naše’’. 1830. godine u Drežnik Gradu je stolovao i Ban Josip Je-la i sa svojom posadom, uvaju i nemirnu granicu s Osmanlijskim carstvom. Na akciji je dogovoren i ljetni volonterski logor u or-ganizaciji ‘’Adriatic green net-a’’, EU ‘’ uva-ri Korane’’ i DDISKF-a od 22. do 29. lipnja na podru ju Drežnik Grada.Za to vrijeme lanovi mnogih ekoloških udruga, razli itih

zanimanja volonterskim e radom doprinije-ti da se više sazna o kulturno-povijesnim i prirodnim zna ajkama ovog kraja. Zatim ese taj itav kamp preseliti u Po itelj (BiH), Ba (Vojvodina) i Udine (Italija) gdje e se i sumirati svi rezultati jednomjese nog volon-terskog projekta. T.K.

10. 04. 2012., Park prirode Lonjsko po-lje Zbog višemjese ne suše zapo elo je punjenje posebnog ornitološkog rezervata Krapje ol vodom iz rijeke Save. Javna usta-

I 81 I


nova Park prirode Lonjsko polje je u suradnji sa Hrvatskim vodama, Vodoprivredom Sisak d.d. i Vodoprivredom Novska d.o.o. osigurala ulazak vode iz rijeke Save u ornitološki rezer-vat Krapje ol. Rukavac je zbog višemjese -

nog sušnog razdoblja bez vode nepogodan za gnijež enje ptica, koje se ovih dana vra aju iz Afrike na gnjezdilište. Stoga je Ustanova pokrenula inicijativu da se osigura punjenje ola, a veliku pomo iskazale su Hrvatske

vode, VGI Subocka-Strug koja je osigurala pumpu, te Vodoprivreda Sisak koja je osigu-rala 100 m cijevi koliko je potrebno za pre-pumpavanje vode od korita Save do cjevo-voda. Hrvatski najstariji ornitološki rezervat Krapje ol je gnjezdilište mješovite koloni-je žli arke, male bijele aplje, gaka, aplje dangube, sive aplje i patke njorke, a po brojnosti predstavlja najve u takvu koloniju u Hrvatskoj. Gnjezdilište u rije nom rukavcu Krapje ol predstavlja jedini primjer u Euro-pi gdje žli arka gnijezdi na takvom staništu. Ptice sa gnijež enjem zapo inju u travnju, a gnijezde na trsci i niskim vrbama iznad vode, koja predstavlja tampon zonu i onemogu ava predatorima prilaz gnijezdima. K.B.

02. 03. 05. 2012., Zagreb Hrvatske vode su ugostile predstavnike Virskog re-

gionalnog vodoopskrbnog sustava (Vírský oblastní vodovod). Delegaciju su predvo-dili gospodin Michal Chládek (predsjednik upravnog vije a VOV-a i vije nik grada Brna) te gospo a Dagmar Zv inová ( lanica nad-zornog odbora VOV-a, senatorica u eškom parlamentu i gradona elnica grada Ž ár nad Sázavou). U prostorijama Hrvatskih voda u Zagrebu delegaciju su do ekali predstavnici Hrvatskih voda na elu sa generalnim direk-torom, gospodinom Ivicom Pliši em te gos-podin Dražen Kure i , pomo nik ministra u Ministarstvu poljoprivrede. K.B.

24. 05. 2012., Zagreb – U prostorijama zgrade Hrvatskih voda održana je javna ra-sprava o Nacrtu prijedloga zakona o izmje-nama i dopunama Zakona o vodama i Nacrtu prijedloga zakona o izmjenama i dopunama Zakona o nanciranju vodnoga gospodarstva na kojoj su prisustvovali mnogobrojni pred-stavnici zainteresiranih subjekata i institu-cija. Predstavnici Ministarstva poljoprivrede su nakon kra eg obrazloženja predloženih izmjena i dopuna dokumenata otvorili ra-

spravu, na kojoj su postavljana mnoga pita-nja iz podru ja zaštite prirode, poljoprivre-de, vodnoga gospodarstva, no o ito najviše zanimanja pokazali su koncesionari šljunka postavljaju i najve i broj pitanja i pritužbi koja su se odnosila na eksploataciju šljunka. Unato predloženim izmjenama u podru ju šljun arenja koje e osim održavanja plov-nih puteva i vodotoka u sustavu obrana od poplava omogu iti i neposrednu koncesiju, koncesionari su tražili jasne smjernice oko isho enja potrebne dokumentacije iz po-dru ja zaštite okoliša i prirode, te visine koncesija u odnosu na postoje e ukupne troškove. Poruka predstavnika Ministarstva poljoprivrede upu ena svim prisutnima bila je jasna – u pravnoj državi kao Hrvatska morat e se poštivati svi zakonski važe ipropisi na nacionalnoj i me unarodnoj razini kojih je Hrvatska potpisnica, što se odnosi na sve sektore, pa tako i zaštitu okoliša i prirode kao o ito najbolniju to ku koncesio-nara šljunka. M.V.

Javna rasprava o izmjenama i dopunama Zakona o vodama

Dva svijeta. Foto: Marijan Radovi

I 82 I

PLITVIČKA ZIMSKA RAPSODIJATihomir Kovačević Tihi

Jezero Galovac, jedno od Gornjih plitvi kih jezera. Foto: T. Kova evi

Pod ledom Galovca. Foto: Damir Zurub Dva svijeta. Foto: Damir Zurub

I 83 I


Pod ledom. Foto: Marijan Radovi

I 84 I

AKTUALNO I Plitvička zimska rapsodija

I 85 I


Velja a. Zimski mjesec za koji kažemo da je najve i prevrtljivac. Jutro sun a-no bez obla ka, za nekoliko sati olujno nevrijeme sa snježnom me avom, zatim pola sata ledene kiše i na kraju zalaze esunce dijeli kristalno bistro nebo sa mla-dim Mjesecom i prvim planetima prati-ocima. U narodu se kaže da je velja amjesec prevrta a.

Nenadano, upravo 25. i 26.velja e naša ekipa Dinarida- društva za istraživanja i snimanja krških fenomena iz Zagreba našla se u pravom trenutku na Plitvi -kim jezerima. itav je krajobraz bio oku-pan suncem, a nebo bez ijednog obla -ka. Plitvi ka jezera u vrstom zagrljaju leda i snijega. Ronioci Dinarida i njihova dva gosta vrsni podvodni fotogra Da-mir Zurub i Marijan Radovi , odlu ili su snimiti niz vrhunskih fotogra ja sa, iz i u Plitvi kim jezerima. One e biti prika-zane na izložbi za vrijeme Skupa spele-ologa Hrvatske u studenome ove godine u Rakovici i NP Plitvi ka jezera. Sastavni dio Skupa bit e i okrugli stol pod na-zivom ‘’Jedna rijeka-dva svijeta’’. To upravo simbolizira rijeku Koranu koju tvori voda iz Plitvi kih jezera, a ona u jednom djelu svoga toka prolaze i kroz podru je Rakovice stvara podzemni svi-jet izuzetne ljepote u jamama i špiljama, kojih je preko sto.

U ovoj akciji dobro nas je vodio mla-di plitvi ki rendžer Rudolf. On je prte iispred nas još neugaženi snijeg, savla-davao vijugave staze i drvene mosti eod kestenovih oblica, te u sigurnosti do-veo do gornjih jezera.

Svaki pogled otkrivao je novu vizuru i prizore neopisive ljepote. Zima je poka-zala da kao godišnje doba ne zaostaje za ostala tri u iskazivanju svojih draži i mo-gu nosti. Nižu se prizori koji oduzimaju dah i u jednom trenutku probude naše osje aje koji zavibriraju kao naj nije strune, a tijelom nam pro u trnci prožeti blagodatnim božanskim zvukovima pri-rode. Stope li se pogled, miris neizvje-snosti i zvukovi nevidljivog an eoskoga orkestra tada emo doživjeti neponov-ljivu veli anstvenu rapsodiju prirode…zimsku rapsodiju Plitvi kih jezera! S to-liko nadahnu a i inspiracije napravljenesu i ove fotogra je…

I 86 I

AKTUALNO I Ornitološki biser

BUDUĆNOST NA RUBU MOČVARE 2012.

ORNITOLOŠKI BISER NADOMAK ZAGREBA

Budu nost na rubu mo vare tradicionalna je manifestacija Ogranka Matice Hrvatske Kutina, kojom je jedanaesti put obilježen 2.2.- Svjet-ski dan mo varnih (vlažnih) staništa. Još do-nedavno na mo vare se gledalo, ne samo kao beskorisne površine, nego i štetne za ovjeka. Radi toga nije ni udno ako su se države po-kušale riješiti mo vara i pretvoriti ih u poljopri-vredne, korisne površine. U tom su prednja ile bogate države, koje su za takvo nešto imale i najbolje mogu nosti.

Ove je godine doma in i pokrovitelj manifesta-cije Budu nost na rubu mo vare Grad Kutina, a obilježavanje je po elo u Arcus klubu gdje je održan stru ni skup na kojem su zainteresira-ni posjetitelji upoznati s utjecajem odlagališta komunalnog otpada u Kutini na populaciju a-glja i prisutnost ribe crnke u vodama Lonjsko polja. O postupnoj realizaciji ure enja prostora ulaza u Lonjsko polje u selu Repušnica i nje-

Samo nekoliko kilometara od gradske vreve, na oteretnom kanalu Sava- Odra koji se na-lazi na zapadnom ulazu rijeke Save u Zagreb kod mjesta Blato nalazi se svake godine sve važnije stanište ptica koje ovdje pronalaze hra-nu i dom za svoje potomstvo. One ovdje gni-jezde, zimuju ili zastaju na selidbenom putu uz veliku rijeku, pa tako ovo podru je postaje izuzetno važno ornitološko podru je za mno-gobrojne vrste u neposrednoj blizini Zagreba. Na samom po etku kanala nalaze se tri manje i jedna ve a vodena ploha koje sada poprima-ju stalniji oblik nakon va enja šljunka i formi-

Dalibor Sumpor, dipl. biol.

Davor Krnjeta

Stru ni dio manifestacije bio je dobro posje en. Foto: D. Sumpor

ranja jezera koje su prema planu trebale biti vesla ke staze. Vrste ptica koje smo ovdje na-lazili dok se vadio šljunak razlikuju se od vrsta koje nalazimo sada.

Od gnjezdarica ovdje su važne tri vrste igri: crvenokljuna (Sterna hirundo), mala igra (Sterna albifrons), izuzetno rijetka gnjezdari-ca i bjelobrada igra (Chlidonias hybrida). Za prve dvije vrste je izuzetno važno da gnijez-de na šljunkovitom otoku kojih je sve manje

Radovi na proširenju kanala. Foto: M. Vizner

Oteretni kanal Sava- Odra kod mjesta Blato postaje izuzetno važno ornitološko podru jeza mnogobrojne vrste ptica koje se tu gnijezde , zimuju ili zastaju na selidbenom putu uz veliku rijeku.

I 87 I


ena u ekološku mrežu NATURA 2000, te e se vidjeti zaslužuju li i njihova prirodna obilježja da ih se uvrsti u Ramsarski popis mo varnih podru ja od me unarodne važnosti. To su pri-mjerice Park prirode Vransko jezero, Li ko po-lje i ogulinsko-plaš ansko podru je. Posjetitelji su u Arucus klubu mogli pogledati i izložbu Hr-vatskog prirodoslovnog muzeja, ‘’…nema vlaž-nih staništa, nema ni ptice mo varice’’ autora dr. Sre ka Leinera. Manifestacija ‘’Budu nost na rubu mo vare 2012.’’ nastavljena je tijekom poslijepodneva 3.2., sa folklornom priredbom ‘’Selo moje po pjesmi si znano’’ koja je održa-na u domu u Radi evoj ulici, a uz KUD Selja -ka sloga nastupio je i KUD iz Žabna i Strušca. Cjelokupnom doživljaju pridonjeo je i obilazak seoskog imanja ‘’Trem’’ i dolazak jaha a pred Radi ev dom, ali i demonstracija i kušanje tra-dicionalnog ribljeg specijaliteta (šaran na ra-šljama ili šaran na rascjep).

Dio izložbe dr. S. Leinera clubu Arcus. Foto: D. Sumpor

govom zna enju upoznali su nas iz Grada. Na važnost mo varnog staništa i važnost Lonjskog polja ukazala je i ministrica zaštite okoliša i pri-rode dr. sc. Mirela Holy. ‘’Za mo varna stani-šta jako je bitna injenica da su ona prirodna obrana od poplava, prirodne su retencije koje zadržavaju vodu da se ne prelijeva u druge di-jelove, gdje je velika koncentracija stanovniš-tva. Na taj na in ta su se mo varna staništa i iz europske perspektive pokazala kao znatno bolja varijanta obrane od poplava nego kana-liziranje rijeka’’, istaknula je ministrica Holy. Osim iznimne biološke važnosti, posjetila je i na važnost Lonjsko polja kao novog turisti kog potencijala. Vjeruje da e park prirode i njego-va prirodna ljepota i raznolikost privu i nove goste i nove turiste, jer Lonjsko polje ima što ponuditi. Tako er je najavila kako još imamo dosta mo varnih, vlažnih podru ja koja nisu pod najvišim stupnjem zaštite, nego su uklju-

u današnje vrijeme. Hrvatsko ornitološko društvo uz pomo i razumijevanje Hrvatskih voda je u dva navrata organiziralo prokopa-vanje kanala kako bismo stvorili pogodne i sigurne uvjete za gnijež enje tih vrsta. Tim zahvatima stvoreni su umjetni i sigurni otoci u oteretnom kanalu. U zadnje tri sezone gni-jež enja sa tih otoka je poletjelo preko etiri stotine mladih crvenokljunih igri i nekoliko malih igri, za koju tek o ekujemo da otkrije sigurnost ovih otoka.

Bjelobrada igra gnijezdi na nakupinama bilja na vodi i u zadnje tri godine i one gnijezde u malom broju. Livade i kameni nasipi uz jezera su podru ja gdje gnijezde poljska i kukmasta ševa, bijela i žuta pastirica, te vivak. Zabilježen je i pokušaj gnijež enja patke gogoljice, ali su psi ili lisice uništile polog što je sada proko-pavanjem dubljeg kanala postalo otežano. Po-sebno je esta gnjezdarica kulik slijep i ije užurbano pretr avanje podru ja uz jezera ne može ostati nezamije eno.

1 Siva aplja

2 Kulik slijep i

3 Suradnja DZZP, HV i D. Krnjeta. Foto: M. Vizner

4 Šljuka kokošica

5 Mala igra - Sterna albifrons - gnjezdarica rijetka

5 Bijela pastirica

>>>>>Nastavak na sljede oj stranici

I 88 I

AKTUALNO I Ornitološki biser

nog zavoda za zaštitu prirode, Hrvatske vode su dana 26. travnja 2012. godine na jezeru provele akciju spašavanja gnjezdilišta ptica, izme u ostalih, rijetkih i zašti enih vrsta kao što su mala igra i crvenokljuna igra.

Ovo je jedna od najzna ajnijih lokacija u Hr-vatskoj na kojoj u velikom broju gnijezde spo-menute ptice i tako održavaju brojnost svoje populacije. Sprudovi na ovom jezeru ina eine otoke, na kojima ove vrste u pomanjka-

nju prirodnijih staništa pronalaze mjesto za o uvanje vrste. Sigurnost gnijezda i pti a na-rušena je pomanjkanjem vode u zimi/prolje ei pretvaranjem otoka u poluotoke, na koje ne-ometano sa obale mogu pri i prirodni preda-tori i tako uništiti gnijezda, jaja i pti e. Poseb-nu opasnost u ovim okolnostima predstavljaju i psi koje vlasnici na ovu lokaciju dovode u šetnju i koji mogu pri initi velike štete na pti -jim gnijezdima i jajima. Na zamolbu Držav-nog zavoda za zaštitu prirode, Hrvatske vode su angažiranjem stroja Vodoprivrede Zagreb d.o.o. odvojile sprudove od obale prokopava-njem dovoljno širokog i dubokog kanala, kako bi se onemogu io prilaz na sprudove i kako bi u idu ih nekoliko dana mala i crvenoklju-na igra mogle saviti gnijezda te mirno podi imlade pti e.

Ovom akcijom nastavljena je dobra suradnja sektora zaštite prirode i vodnoga gospodar-stva, a spašavanjem zašti enih vrsta inter-vencijom ovjeka, pokazali smo da i priroda ponekad treba našu pomo .

Od grabljivica esto vi amo vjetrušu (vrsta sokola), škanjca , a tko si da truda i do e na jezera prije prvih ribi a i šeta a pasa mo i evidjeti i najve eg europskog orla –štekavca, od kojih jedan par gnijezdi negdje uz Savu prema Zapreši u. Najuo ljivije pti je vrste su svakako elegantne aplje koje stoje uz vodu i ekajumanju ribu ili žabe.

Tijekom zime prvo veliko jezero sve do za-mrzavanja postaje zimovalište za desetak vr-sta pataka , gnjuraca i ronaca ,crnih liski , dok okolne livade nisko nadlije u eje strnjarice u potrazi za glodavcima. Tada je uz vodu est i vodomar koji na ovom podru ju ne gnijez-di kao ni bregunice jer su zadnjim ure enjem jezera maknuti strmi pješ ani nasipi uz vodu.

Najživlje i vrijeme puno iznena enja je razdo-blje proljetne seobe u travnju i svibnju kada ovdje slije u malobrojna jata raznih prutki, ža-lara, mulja a, vlastelica i sabljarki….

Mnogi šeta i i ribi i budu iznena eni mnogo-brojnim i raznovrsnim pti jim vrstama koje ovdje mogu vidjeti, samo je potrebno ovakvu ornitološku oazu u blizini velegrada o uvati što je mogu e zajedni kim djelovanjem ribi kog društva Piškor, Hrvatskih voda, Državnog za-voda za zaštitu prirode i Hrvatskog ornitološ-kog društva.

Spašavanje male i crvenokljune igre

Na inicijativu Hrvatskog ornitološkog društva i amatera ornitologa Davora Krnjete, te Držav-

Vivak

SLIKE

Davor Krnjeta (sve ptice)

I 89 I


Dvorina kod Donje Bebrine, smještenom izme u savskog nasipa i rijeke Save. U ovoj akciji odvezen je glomazni gra evin-ski otpad, velike koli ine betona iz ornito-loškog rezervata, što se bez mehanizacije ne bi moglo u initi.

VARAŽDIN, PRELOG I OP INA ŠENKO-VEC VGO za Muru i gornju Dravu:

• VGI za mali sliv Plitvica-Bednja na loka-cijama Sajmište i kod centralnog groblja u Varaždinu,

• VGI za mali sliv Trnava odvoz gra evin-skog i komunalnog otpada na podru ju Preloga i op ine Šenkovac

KUTINA – VGO za srednju i donju Savu, VGI za mali sliv Lonja – Trebež, Regio-nalna ekološka udruga „Zeleni Moslavine“, Grad Kutina, Hrvatske šume, komunalno poduze e Moslavina d.o.o., DVD Kutina-Selo, dragovoljci domovinskog rata Kutina, izvi a i odreda „Betlehem“, Eko-škola Teh-ni ka škola Kutina, Udruga Roma Kutina sa ukupno 60 volontera na lokaciji uz Park prirode Lonjsko polje o istili su i zbrinuli oko 80 tona komunalnog i glomaznog ot-pada na odalagalište otpada u Radi evoj ulici

VELIKA GORICA – VGO za gornju Savu, Hrvatske šume, Grada Velika Gorica, lokal-ni MO, Vatrogasna društva, lovci, VG Ko-munalac i VG isto a iz V. Gorice ukloni-li su i zbrinuli ve u koli inu komunalnog, glomaznog i gra evinskog otpada u pojasu javnog vodnog dobra uz nožicu desnog na-sipa od Domovinskog mosta do Š itarjeva, koji je odvezen na odlagalište Jakuševac.

Hrvatske vode kroz svoje godišnje programe provode zaštitu voda uklanjanjem nelegal-nih deponija uz vodotoke i inundacije, sto-ga su se vrlo rado odazvale ovoj globalnoj akciji, koja na ovaj na in upozorava javnost da pitanje one iš enja i briga za okoliš mora biti model ponašanja svakog pojedinca, jer pitanje istog okoliša i osiguranje minimal-no zdravih uvjeta življenja temeljno je pravo svakog stanovnika Hrvatske.

U najve oj ekološkoj akciji pod nazivom „Ze-lena istka- jedan dan za isti okoliš“ kojom su volonteri diljem Hrvatske uklanjali nelegal-ne deponije otpada u Hrvatskoj, u subotu 21. travnja sudjelovale su i Hrvatske vode u op i-nama Klakar i Šenkovec, te gradovima Velika Gorica, Kutina, Varaždin i Prelog. Ova akcija organizirana je u okviru globalne kampanje Let’s do it! World Cleanup 2012, pod pokro-viteljstvom predsjednika RH Ive Josipovi a u kojoj su sudjelovale mnogobrojne osobe iz po-liti kog i društvenog života Hrvatske.

Cilj kampanje je podizanje svijesti gra ana Hrvatske o njihovoj ulozi u stvaranju i na inu odlaganja otpada, kroz kartiranje nelegalnih deponija otpada i promotivne materijale, a kulminacija kampanje provedena je subotu u preko 90 op ina i gradova koje su se uklju ile u akciju. Prema prvim podacima udruge Žmergo iz Opatije, koja koordinira cijelokupnom akci-jom u Hrvatskoj, o iš eno je oko 2350 tona otpada na oko 300 lokacija, a o ekuje se da je o iš eno ukupno oko 4000 tona otpada na oko 700 lokacija. Rezultati iš enja okoliša bit epredstavljeni javnosti na završnoj konferenciji za novinare, 5. lipnja, na Svjetski dan zaštite okoliša. U sklopu kampanje sudionici i koordi-natori akcije bilježili su to ne lokacije o iš enih i neo iš enih odlagališta, a tako stvoren Regi-star odlagališta bit e važan za budu e akci-je te odli na pomo lokalnim samoupravama u sustavnom uklanjanju ovih deponija. Ovom akcijom su se gra ani podu ili u detektiranju i saniranju problema otpada i preuzimanju od-govornosti za o uvanje svoje sredine i okoliša.

Budu i da su nelegalna odlagališta otpada est problem u inundacijskim i zašti enim

podru jima velikih prirodnih vrijednosti, dje-latnici Hrvatskih voda su se aktivno uklju ili u akciju na podru ju:

OP INE KLAKAR VGO za srednju i do-nju Savu, VGI za mali sliv Sl. Broda „Brod-ska Posavina“, Javna ustanova za uprav-ljanje zašti enim prirodnim vrijednostima Brodsko-posavske županije, Op ina Klakar i Komunalac d.o.o. Slavonski Brod u pe-tak su sanirali nelegalno odlagalište otpada u posebnom ornitološkom rezervatu Bara

HRVATSKE VODE SUDJELOVALE U AKCIJI ZELENA ČISTKA

Marija Vizner, dipl. ing. agr.

>>>>>Foto galerija na sljede oj stranici

I 90 I

AKTUALNO I Zelena čistka

Akcija čišćenja u Zagrebu.

Sudionici akcije u Kutini. Foto: M. Vizner

Romska djeca u akciji čišćenja u Kutini. Foto: M. Vizner

Organizatori akcije čišćenja u Klakar. Foto: M. Pavičić

Strojno čišćenje građevinskog otpada u Klakaru Foto: M. Pavičić

Pripreme za akciju u Varazdinu.

I 91 I


ZAPOČELO PETO IZDANJE PROJEKTA LIJEPA NAŠA SAVANa predstavljanju projekta su bili prisutni De-jan Komatina, tajnik Me unarodne komisije za sliv rijeke Save; Dražen Kure i , pomo -nik ministra poljoprivrede nadležan za vodno gospodarstvo; Luka uljak, pomo nik mini-stra poljoprivrede nadležan za ruralni razvoj; Želimir Kramari , pomo nik ministra turizma; Janko Brnardi iz Ministarstva pomorstva, prometa i infrastrukture; Rajko Ruži ka iz Hr-vatske gospodarske komore; Ivica Pliši , ge-neralni direktor Hrvatskih voda i Mircea Draja, glavni direktor Coca-Cole HBC Hrvatska.

Lijepa naša Sava društveno je odgovorni pro-jekt tvrtke Coca-Cola HBC Hrvatska, a ostva-ruje se u partnerstvu s Ministarstvom poljo-privrede, Ministarstvom pomorstva, prometa i infrastrukture, Ministarstvom turizma, Me-unarodnom komisijom za sliv rijeke Save,

Hrvatskim vodama, Agencijom za vodne pu-tove, Hrvatskom gospodarskom komorom, Hrvatskom turisti kom zajednicom, Institu-tom za turizam, Ansamblom narodnih plesova i pjesama LADO, Državnim zavodom za za-štitu prirode, Udrugom „Lipicanska barokna raskoš”, te uklju uje ustanove na svim razina-ma, od državnih tijela do gradskih poglavar-stava Siska, Slavonskoga Broda i Županje te turisti kih zajednica i muzeja u Zagrebu, Si-sku, Slavonskome Brodu i Županji. Ovaj pro-jekt prepoznat je i van granica Hrvatske, te je dobio je po asnu nagradu za najbolju druš-tveno odgovornu kampanju usmjerenu za-jednici u kojoj tvrtka djeluje na tradicionalnoj dodjeli nagrada Platinske nagrade za odnose

s javnoš u uglednoga ameri kog asopisa PR News (PR News’ Platinum PR Awards) održa-noj 14. rujna u New Yorku, te je nagra en i posebnom nagradom CBTour (Croatian Busi-ness Tourism) za izraziti nacionalni doprinos povezivanju kultura putem turizma.

Kako je re eno na konferenciji za novinare, klju na odlika ovog projekta je poticanje eko-nomskog rasta uz rijeku Savu te sve ve euklju ivanje lokalnih zajednica u sam projekt s naglaskom na društveno odgovorno pona-šanje uvažavaju i injenicu iznimnih prirodnih vrijednosti savskog sliva. Sve ve i interes jav-nosti i uklju ivanje novih partnera na držav-noj i lokalnoj razini svjedo i o tome da svake godine projekt sve više doprinosi prenošenju poruka o iznimnim potencijalima u slijevu ri-jeke Save i želje svih sudionika da ih koriste u gospodarskom razvitku na prirodi prihvatljiv na in.

Ovogodišnji program zapo inje na sam Dan rijeke Save, 1. lipnja, okupljanjem Parlamen-ta mladih u Lonjskom polju gdje e 50 u enikadeset srednjih škola, iz etiri države, kroz ra-spravu i radionice, aktivno sudjelovati u poti-canju svijesti o zaštiti voda, kao i ja anju gos-podarskih potencijala zemalja savskog sliva. Nastavak projekta slijedi Savskim sajmom u Zagrebu koji e se održati u subotu, 2. lipnja, u sklopu me unarodne vrtne izložbe FloraArt, sajmom u Sisku 13. lipnja i Županji 20. lipnja, a završnica projekta o ekuje se u Slavonskom Brodu 6. srpnja 2012. godine.

Marija Vizner, dipl. ing. agr.

Održanomkonferencijomza novinare u zgradi Hrvatskih voda 29. svibnja najavljeno je 5. izdanje projekta Lijepa naša Sava i predstavljeni novi partneri projekta, kojih eu ovogodišnjem izdanju biti više od 45 na državnoj i lokalnoj razini.

SLIKE


I 92 I

AKTUALNO I Projekt “Lijepa naša Sava”

Hrvatske vode su se u projekt aktivno uklju-ile prošle godine promoviraju i svoju dje-

latnost kroz zanimljive i u javnosti vrlo pri-hva ene radionice „Vidljivi i nevidljivi svijet u vodi“ koje su okupile velik broj posjetitelja, a posebno mališana koji su svoje vi enje vode-nog svijeta mogli izraziti i crtežima. Najbolji crteži nagra eni su i edukativnim priborom na sve anom obilježavanju 135 godina vodnoga gospodarstva. Sudjelovanje Hrvatskih voda u ovogodišnjem projektu najavio je generalni direktor Hrvatskih voda Ivica Pliši izražava-ju i zadovoljstvo što su stru njaci ove insti-tucije koja ima stoljetnu tradiciju i iskustvo, imali priliku predstaviti svoju djelatnost i zain-teresirati javnost za o uvanje i zaštitu vodnog resursa kao jednog od najvažnijih strateških resursa Hrvatske. Tako er je najavio da eHrvatske vode ove godine svoj program obo-gatiti i eko-kvizom za najmla e u suradnji sa Državnim zavodom za zaštitu prirode kao i ra-dionicama u suradnji sa Eko-vrti em Jabuka kojima su Hrvatske vode u nedavnom obilje-žavanju Svjetskog dana voda postale kumo-vi. Tako er je istaknuo da je kvaliteta voda u svim rijekama u slivu rijeke Save i Dunava od posebne važnosti za djelatnost Hrvatskih voda i da ulaganja u njihovu zaštitu kroz in-frastrukturne projekte predstavljaju prioritete Hrvatskih voda.

Hrvatske vode su se u projekt aktivno uklju ile prošle godine promoviraju i svoju djelatnost kroz zanimljive i u javnosti vrlo prihva ene radionice „Vidljivi i nevidljivi svijet u vodi“ ...

Partneri projekta Lijepa naša Sava

Predstavljanje Hrvatskih voda u projektu

I 93 I


RADIONICE HRVATSKIH VODA U MAKSIMIRU Krešimir Maldini, dipl. ing. kem.

Antonija Žižić, dipl. ing. biol.

U Republici Hrvatskoj se 22. svibnja obilježava Dan zaštite prirode (od 2003. godine), ali i Me-unarodni dan bioraznolikosti. Tim povodom,

Ministarstvo zaštite okoliša i prirode, u suradnji sa Državnim zavodom za zaštitu prirode, aso-pisom Geo ta Javnom ustanovom Park Maksimir i Udrugom „Profesor Baltazar“, organizirali su u nedjelju, 20. svibnja 2012. godine u Parku Mak-simir razne edukativne ture, izložbe i radionice. Jedna od radionica bila je pod nazivom „Što i zašto živi u jezeru?“ koju su održali djelatnici Glavnog vodnogospodarskog laboratorija Hr-vatskih voda, Krešimir Maldini i Antonija Žiži .

Smješteni kraj III. Maksimirskog jezera, de-monstrirali su zaineteresiranim posjetiteljima metode uzorkovanja i analize površinskih voda koje se rade u svhu odre ivanja njezine kvali-tete. To je privla ilo veliki broj odraslih i djece sa raznim pitanjima i komentarima. Jednaku su im pažnju privla ile i kemijske i biološke teme. Od kemijskih analiza djelatnici su demonstrira-li odre ivanje amonija i ortofosfata na uzorku vode uzetom u jezeru, zatim odre ivanje oto-pljenog kisika, mjerenje pH vrijednosti i elek-

tri ne vodljivosti. Posjetitelji su bili oduševljeni injenicom kako se lako, vidljivom promjenom

boje uzoraka, mogu dobiti razli ite informacije o stanju vode, a posebno su bili zadovoljni kada su doznali kako je voda iz uzorkovanog jezera bila u vrlo dobrom stanju prema napravljenim analizama.

Drugu godinu za redom Hrvatske vode zainteresirale su javnost sa radionicom „Što i zašto živi u jezeru?“ povodom obilježavanja Dana zaštite prirode u Parku Maksimir.

Park Maksimir

Uzorak makrozoobentosa pod pove anjem binokularne lupe

I 94 I

AKTUALNO I Radionice Hrvatskih voda

SLIKE

Krešimir Maldini, dipl. ing. kem.

Antonija Žižić, dipl. ing. biol.


Kada je rije o biologiji, gotovo da nije bilo po-sjetitelja koji nije bar usputno pogledao biološki uzorak pod binokularnom lupom. Oni zaineresi-raniji raspitivali su se o razli itim biljnim i živo-tinjskim zajednicama koje žive u vodama, „koje dolaze u istim, a koje u one iš enim vodama?“ Uz malo objašnjenja mogli su i sami vrlo brzo uo iti razliku izme u uzoraka iz najone iš enijih voda pa sve do onih naj istijih.

Nakon uzimanja svježeg biološkog uzorka ma-krozoobentosa iz jezera, oni najmla i primili su se pinceta i iglica kako bi izolirali životinje te su na taj na in direktno sudjelovali u biološkoj analizi uzorka iz jezera.

Uz makrozoobentos, bili su predstavljeni i ostali biološki elementi za ocjenjivanje ekološkog sta-nja voda koji se tako er uzorkuju na terenu i analiziraju u laboratoriju. U tu svrhu, za poka-

zivanje makro tskih zajednica (vodenog bilja) koje žive u hrvatskim teku icama, bio je izložen laboratorijski herbarij, dok su se posjetitelji s algama upoznavali preko izloženih fotogra ja.

Obzirom da je u nekim trenutcima posje e-nost bila zaista velika, posjetitelji koji nisu uspjeli vidjeti sve što je bilo izloženo na radi-onici, upoznali su se s analizama preko izlo-ženih plakata.

Pokazani interes posjetitelja bio je zaista izne-na uju i, njihova pitanja bila su mudra, a dje i-je ruke vrlo spretne.

I svakako, spoznaja da se Hrvatske vode bave zaštitom naših rijeka i jezera na temelju ovakve razine istraživanja, gra ane koji do sada s tim nisu bili upoznati, pozitivno je iznenadila i ulila im povjerenje za još bolje sutra.

Demonstracija odre ivanja amonija i ortofosfata

Izloacija uzorka makrozobentosa

Informiranje preko izloženih plakata

I 95 I


SLIKE

Nenad Šetina

Arhiv Javne ustanove

OBNOVA NAPUŠTENOG STANIŠTA BREGUNICA UZ SAVSKU OBALU Javna ustanova za upravljanje zašti enim pri-rodnim vrijednostima Brodsko-posavske žu-panije i Hrvatske vode - Vodnogospodarska ispostava „Brodska Posavina“ zajedni ki su obi-lježile Dan zaštite prirode u Republici Hrvatskoj i Me unarodni dan zaštite biološke raznolikosti (22. svibanj) obnovom napuštenog staništa za bregunice u blizini sela Zbjeg, 15 km jugoza-padno od Slavonskog Broda. Od 2009. godine Javna ustanova u suradnji s ornitolozima Mirkom Šetinom i Nenadom Šeti-nom provodi Projekt monitoringa kolonija bre-gunica duž savske obale. U 2009. godine utvr-ene su samo dvije kolonije duž itave savske

obale u Brodsko-posavskoj županiji. Ove ptice traže strmo, pjeskovito tlo na samoj rije noj obali ili u njezinoj blizini. Strma ploha dovoljne visine osigurava ptice od razli itih grabežljivaca. Stoga im kao prirodno stanište odgovaraju dije-lovi rije ne obale koji su se odronili djelovanjem rijeke, a esto posluže i hrpe pijeska i šljunka odgovaraju eg nagiba u blizini vode. Budu i da je takvih prostora na savskoj obali sve manje, Javna ustanova odlu ila je obnovi-ti jedno napušteno stanište u blizini Zbjega u sklopu pilot projekta. U Projekt su se uklju i-le Hrvatske vode Vodnogospodarska ispostava „Brodska Posavina“ zahvaljuju i razumijevanju voditelja VGI Davorina Pihe za projekte iz do-mene zaštite prirode. Ovakvi projekti nisu rijet-ki u drugim europskim zemljama, ali u Hrvat-skoj još nisu provo eni. Postoje razli iti na ini kreiranja staništa za bregunice koje ponekad

Vesna Andrić, dipl. ing. biol.

Izabrana lokacija kod Zbjega gdje su se bregunice prije nekoliko godina gnijezdile u hrpi sitnog šljunka izva enogiz Save u sklopu održavanja plovnog puta, obnovljena je konstruiranjem staništa koje je najbliže prirodnom izgledu gnjezdilišta bregunica.

prihva aju i umjetne kolonije izgledom dosta razli ite od prirodnih staništa. Nakon dogovora i konzultacija s ornitolozima i stru njacima iz Hr-vatskih voda, djelatnici Javne ustanove odlu ili su konstruirati stanište koje je najbliže prirod-nom izgledu gnjezdilišta bregunica. Za Projekt je izabrana lokacija kod Zbjega gdje su se bregunice prije nekoliko godina gnijezdile u hrpi sitnog šljunka izva enog iz Save u sklopu održavanja plovnog puta. U pripremi Projekta odlu eno je da se postoje e hrpe sitnog šljun-ka na lokaciji strojevima poravnaju kako bi se stvorila dovoljno visoka ravna vertikalna ploha na jednoj strani hrpe. Za ovaj osjetljivi posao mehanizaciju i obu ene radnike osigurale su Hr-vatske vode VGI „Brodska Posavina“ bez kojih ne bi bila mogu a realizacija Projekta. Tako er, je u sklopu Projekta na manjem dijelu plohe postavljena jednostavna probna drvena kon-strukcija koja bi trebala smanjiti vjerojatnost zasipanja hrpe šljunka, a izra ena je prema na-crtima sli nih umjetnih ili obnovljenih staništa ra enih u inozemstvu. Na lokaciju je postavljen i informativni pano s informacijama o breguni-cama i Projektu. Prvom gnijež enju sudionici Projekta nadaju se idu e godine, ali esto zna pro i i više vremena do prihva anja novoga staništa. Ponekada ptice ne prihva aju konstruirana staništa zbog razli i-tih imbenika koje je ponekad teško predvidjeti. Na temelju rezultata ovoga pilot projekta dje-latnici Javne ustanove mo i e planirati daljnje aktivnosti u zaštiti bregunica. Bregunica

Završetak radova na obnovi napuštenog staništa

I 96 I

AKTUALNO I Poštanske marke

POŠTANSKE MARKE U ULOZI VODNIH VELEPOSLANIKAIvo Aščić, dipl. ing. Poštanskom reformom u prvoj polovici 19. sto-

lje a, u vremenu industrijalizacije, došlo je do izuma poštanske marke kao sredstva za una-prijed pla anje poštanskih usluga. Ovim inom smanjena je cijena poštarine ali isto tako po-jednostavljen je proces prijenosa pošiljaka za sve sudionike u poštanskom prometu. Do tada su poštanski majstori (poštanski službenici) poštarinu napla ivali po vlastitom naho enju a ona je ovisila o odredištu i težini pošiljke. Prva marka iji je izumitelj Rowland Hill bila je tkz. Penny Black. Puštena je u promet u En-gleskoj, 6. svibnja 1840. godine a motiv na marki je prikazivao kraljicu Viktoriju. Brazil i Švicarska bile su sljede e zemlje koje su uvele marku kao oznaku pla anja poštarine. Sredi-nom 19. stolje a, na podru ju današnje Hrvat-ske bile su u uporabi marke carske Austrije. O tome doga aju piše, najve i propagator po-štanske reforme u Hrvatskoj i glavni urednik Slavenskog juga Bogoslav Šulek: „Kad ko bude hotio poslati pismo poštom, kupiti e si takav štempel, priliepiti ga na list i predati poštaru, pa više ništa ne e od toga pisma platjati ni onaj ko ga piše, ni onaj koji ga dobije“.Osim svoje primarne uloge, poštanska marka je kasnije dobila i brojne druge uloge kao što je oglašiva ki medij ili sredstvo sakupljanja. Glo-balno zna enje vode, pitka voda, vodno gospo-darstvo (ribogojstvo, vodeni sportovi, ora i fa-una vezana uz vodu, hidroenergija, unutarnja plovidba i sl.) samo su neke od tema prikazane na brojnim poštanskim markama koje izdaje više od 200 poštanskih uprava diljem svijeta.

Voda i sigurna hranaNe bi li skrenuli pozornost svjetske javnosti na probleme vezane za vodu i vodne resurse, re-zolucijom op e skupštine Ujedinjenih naroda iz 1993. godine odlu eno je da se 22. ožujka obi-lježava Svjetski dan voda, a razdoblje od 2005. do 2015. proglašeno je desetlje em voda pod geslom Voda za život. „Žene i voda“, „Voda i katastrofe“, „Voda i razvoj“, „Voda za gradove: odgovor na urba-ni izazov“, „ ista voda za zdravi svijet“ samo su neka od gesla dosadašnjih kampanja, koje su provodile uglavnom razli ite organizacije i agencije UN-a, prilikom obilježavanja Svjet-skog dana voda (eng. World Water Day). Iz toga razloga su brojne lanice Svjetske po-štanske unije (specijalizirana agencija UN-a za poštanske usluge) izdale marke i brojne la-telisti ke proizvode na temu aktualnih sloga-na Svjetskog dana voda (Hrvatska 2001., UAE

2002., Švicarska 2003., Ujedinjeni narodi 2003., Zimbabve 2004., Portugal 2006, In-dija 2007., Alžir 2008., Turska 2009., BiH HP Mostar 2009., Francuska 2010., Litva 2011. i dr.).Ovogodišnja tema Svjetskog dana voda, Voda i sigurna hrana, iju proslavu koordinira UN-ova Organizacije za hranu i poljoprivredu (eng. The Food and Agriculture Organizati-on of the United Nations – FAO) ima za cilj potaknuti vlade država, razli ite organizacije i zajednice te pojedince na aktivno sudjelo-vanje u rješavanju problema u upravljanju vodom u proizvodnji sigurne hrane. S obzi-rom da je sektor poljoprivrede najve i potro-ša vode ali i vrlo važan imbenik u pove-anju proizvodnje sigurne hrane, posebice u

onim dijelovima svijeta gdje su zalihe vode ograni ene, ovogodišnji nositelj aktivnosti Svjetskog dana voda svakako je jedna od re-prezentativnijih organizacija UN-a. FAO kao renomirana agencija UN-a može odgovoriti na današnje izazove voda odnosno posljedi-ce nedostatka i prekomjerne uporabe voda. U povodu 50. obljetnice osnivanja UN-a i FAO-a, Hrvatska pošta i telekomunikacije (HPT) je 1995. godine izdala dvije marke. Motiv na marki FAO-a prikazuje otkrhnuti kreker i ini-cijale Organizacije. Osim maraka izdana je i omotnica prvog dana te prigodni list. Dobar primjer obilježavanja Svjetskog dana voda u Hrvatskoj, kada je rije o manjim skupinama ljudi organiziranih u klubove ili društva je Hrvatsko latelisti ko društvo Za-dar koje je Svjetski dan voda 2009. godine obilježilo prigodnom omotnicom i prigodnim poštanskim žigom koji je bio u uporabi 22. ožujka 2009. u poštanskom uredu 23000 Za-dar. Osim što su poslali vrlo važnu poruku

Prigodni žig “Svjetski dan voda” iz 2007.

“Hrana za život” na UN-ovoj marki iz 2005.

Ne bi li skrenuli pozornost svjetske javnosti na probleme vezane za vodu i vodne resurse, rezolucijom op eskupštine Ujedinjenih naroda iz 1993. godine odlu enoje da se 22. ožujka obilježava Svjetski dan voda, a razdoblje od 2005. do 2015. proglašeno je desetlje em voda pod geslom Voda za život. Iz toga razloga su brojne laniceSvjetske poštanske unije (specijalizirana agencija UN-a za poštanske usluge) izdale marke i brojne latelisti keproizvode na temu aktualnih slogana Svjetskog dana voda.

I 97 I


Organizacija za hranu i poljoprivredu (FAO),

ovogodišnjeg koordinatora obilježavanja Svjetskog dana na marki RH iz 1995. godine. Na slici omotnica prvog dana,

izdana povodom puštanja marke u promet.

javnosti, njihovi latelisti ki proizvodi danas su predmetom trgovanja ali i izlaganja na -latelisti kim natjecateljskim izložbama.

Sava kao inspiracija Rijeka Sava svojom dužinom, površinom sliva, gospodarskom zna enju, ali i bogatstvom bilj-nog i životinjskog svijeta na podru ju kroz koje protje e, zbog izrazito plodne zemlje stolje ima je bila mjesto gdje su ljudi tražili i pronalazili svoje trajno prebivalište. Na njoj su izgra eni brojni gradovi, utvrde i mostovi. Danas, možda više nego ikad prije, rijeka Sava svojim hidroe-nergetskim i turisti kim potencijalom, uz razvoj poljoprivredne proizvodnje i ribnja arstva, može ponuditi kvalitetniji život ne samo ljudima koji žive uz najdužu hrvatsku rijeku ve i ukupnom gospodarstvu Hrvatske i drugih država kroz koje protje e ili grani i s njima. Sve navedeno utjecalo je da se brojni motivi po-vezani s rijekom Savom prikažu na poštanskim markama Republike Hrvatske ili nekog drugog izdava a maraka, u bližoj ili daljoj prošlosti.Rijeka Sava oduvijek je bila inspiracije brojnih li-kovnih umjetnika, slikara, fotografa, glazbenika i povjesni ara umjetnosti. Jedan od njih bio je i Branko Šenoa (1879. – 1939.) koji je po etkom 20. stolje a putuju i uz hrvatske rijeke pronašao inspiraciju osim u ladanjskim, seoskim i rije nim pejzažima. Njegov motiv ulja na platnu „Sav-ski predio, 1910.“, zagreba ki dizajner Danijel Popovi je prilagodio poštanskoj marki RH koja je tiskana u seriji hrvatsko moderno slikarstvo 2007. godine. „Slavonija uz Savu“, crtež likovnog umjetnika Otta Antoninija poslužio je kao motiv na redovi-toj poštanskoj marki Nezavisne Države Hrvatske (NDH) iz 1941. godine, izdanoj u seriji krajobra-zi. Ova marka je tijekom II. svjetskog rata bila u uporabi u poštanskom prometu na podru ju današnje Hrvatske i Bosne i Hercegovine. S ob-zirom da je NDH bila lanica Svjetske poštanske unije, krovne svjetske poštanske organizacije te da su na tim malim umjetni kim djelima prika-zani vrlo zanimljivi motivi, marke iz toga vreme-

“Savski predio, 1910.” poštanska marka RH iz 2007.

na su danas predmetom interesa latelista. Prou avaju i i istražuju i motive hrvatskih po-štanskih maraka sa savskim motivima, može se primjerice više saznati, o:

strateškim hrvatskim utvrdama iz vremena turskih pohoda prema Zapadu: Sisak (XVI. stolje e) i Slavonski Brod (XVIII. stolje e) koji su prikazani na prigodnim poštanskim marka-ma RH 2001. i 2003. godine u seriji kule i utvrde. Kod ovih utvrda rijeka Sava ali i Kupa kada je u pitanju Sisak je bila vrlo važna pri-rodna prepreka u obrani grada ali i daljnjeg prodora prema zapadu i sjeveru današnje Hrvatske.bogatstvu hrvatske faune – posavskom ko-nju, koji gotovo cijele godine pase na plav-nim pašnjacima uz Savu (od ožujka do prvog snijega). Ova pasmina konja nastala je na podru ju slivnog toka rijeke Save, od Zagre-ba do Županje, kao spoj europskih ratnih ko-nja i manjih, pokretljivijih orijentalnih konja. Imao je veliku gospodarsku vrijednost prije pojave mehanizacije u poljoprivredi. Izme-u ostaloga, koristio se za vu u brodova na

Savi. Marka je izdana 2007. godine. motiv rije nog ili plemenitog raka (Astacus astacus Linnaeus) koji je rasprostranjen u vodama savskog i dravskog sliva prikazan je na poštanskoj marki iz 2007. godine. Ovaj rak u Hrvatskoj je u potpunosti zašti en va-že im zakonom, što zna i da je zabranjen njegov lov i uznemiravanje. bogatoj etnografskoj baštini – narodne noš-nje iz podru ja Posavine ( udesno cvije e s baroknih oltarnika preživjelo je na posavskim prega ama i još danas miriše) prikazanom na redovitim markama RH izdanim 2008. i 2010. Ove su marke tiskane u velikim nakla-dama te se vrlo esto koriste u poštanskom prometu.

I 98 I

AKTUALNO I Poštanske marke

parku prirode (Lonjsko polje) – poplavna ni-zina uz sjevernu obalu rijeke Save 100 km isto no od Zagreba. U ovoj savskoj nizini protežu se neprekinute površine pod poplav-nom šumom, znatno više nego bilo gdje u Europi. O uvana je tisu ljetna prilagodba po-jedinih vrsta svojim staništima i omogu eno preživljavanje mnogih biljnih i životinjskih vrsta. Zbog nizinskog terena kod visokih vo-dostaja Save i njezinih pritoka Lonje, esme, Ilove i Pakre, osobito u prolje e i jesen, po-lje je zbog težeg otjecanja voda poplavljeno dugotrajnim poplavama, koje pokrivaju 70% površine. Marka RH je izdana 1999. godine.

Sukladno programu izdavanja poštanskih ma-raka RH za 2013. godinu, predvi ena je pot-puno nova serija poštanskih maraka s temom mostovi i vijadukti. Jedna od dvije marke biti e i ona koja prikazuje motiv željezni kog mo-

sta preko rijeke Save u Zagrebu. I ova marka e skrenuti pozornost javnosti ali i velike la-

telisti ke publike o povijesnoj važnosti Save ali i o njenom potencijalu za grad Zagreb.

Stotine maraka u ast DunavaDruga po veli ini europska rijeka Dunav sto-lje ima spaja ali i razdvaja razli ite narode i kulture. Prvi pisani dokumenti o spomenu Dunava, koga su stari Grci nazivali Istros potje u iz 5. stolje a prije Krista. Gr ki po-vjesni ar Herodot za njega piše: „Me u po-znatim rijekama koje su plovne od mora je

tako er i Istros …“. Zbog svoga velikoga gospodarskog zna enja ali radi drugih povijesnih, kulturnih, prirodnih i drugih vrednota Dunav je vrlo est motiv na poštanskim markama, uglavnom zemalja kroz koje protje e ili ije se rijeke ulijevaju u njega. Brojne gra evine, bogatstvo ore i faune, povijesni-suvremeno mostovi, brodo-vi, rije ni promet, kanal Majna-Dunav, izlije-vanje Dunava iz korita, me unarodne konfe-rencije o Dunavu i sl. prikazani su na brojnim poštanskim markama, koje nalijepljene na pisma dolaze i u najudaljenije kutke planeta Zemlja te predstavljaju na in kako se jedna tema kao što je Dunav može predstaviti i za-mijetiti.Poštanske marke koje na izravan na in pro-moviraju ulogu i zna enje Dunava za dese-tak europskih država u kojima živi više od 80 milijuna stanovnika izdane su primjerice u povodu:

održavanja XIX. konferencije podunavskih zemalja o hidrološkim prognozama i hidro-loškim osnovama gospodarenja vodama u Osijeku 1998. godine. Ondašnji HPT je tom prigodom izdao poštansku marku u nakladi od ak 350 tisu a. Na konferenciji se oku-pljaju hidrolozi, ali i drugi znanstvenici i stru njaci koji se bave gospodarenjem vo-dama. Marka je tiskana u arku od 20 ma-raka a izdana je prigodna omotnica prvog dana (FDC) i list prvog dana. otvaranja plovnog kanala Majna – Dunav 1992. godine. Zajedno s rijekom Rajnom spaja Sjeverno more i Atlanski ocean s Mr-tvim morem. Kanal je dug 171 kilometar. Marku je izdala Njema ka 1992. godine.150. obljetnice trajektnog prometa na Du-navu na ma arskoj marki iz 1981. godine.izgradnje najve e hidrocentrale na Dunavu ( erdap). 1965. godine, ondašnja Jugosla-vija i Rumunjska izdale su marke u zajed-ni kom izdanju.150 godina Dunavske komisije. Marku je iz-dala Srbija i Crna Gora 2006. godine.155. godine ro enja Anghela Salignya, ru-munjskog konstruktora željezni kog mosta Fete ti-Cernavod preko Dunava. Most je potkraj 19. stolje a bio najduži u Europi (140 metara dug i 30 metara visok). Marku je izdala Rumunjska pošta 2009. godine.

Na velikom broju „dunavskih“ maraka Repu-blike Hrvatske je skrenuta pozornost na po-vijesno-kulturne gra evine i potrebu zaštite ugroženosti biljnih i životinjskih vrsta. Tako je hrvatski nacionalni poštanski operator iz-dao:

u suradnji sa Svjetskim fondom za o uvanje prirode (eng. World Wide Fund For Nature –WWF) 2004. godine ak etiri prigodne po-štanske marke s motivom aplje dangube (Ardea purpurea). aplja danguba selica je

Prigodni list “19. konferencija podunavskih zemalja u Osijeku” iz 1998.

I 99 I


koja u naše krajeve stiže koncem ožujka, a napušta ih u kolovozu, rujnu pa i kasnije. Jedne od poznatijih kolonija ove aplje su u Kopa kom ritu, Krapje djolu i Jelas polju u Hrvatskoj te na Delti Dunava u Rumunjskoj.2009. godine u seriji rije ne ribe i marku s motivom Crnooka deverika (Ballerus sapa). Ova riba je u Hrvatskoj nedovoljno pozna-ta, a stanište su joj rijeke dunavskoga sliva: Sava, Drava i Dunav, kao i njihovi ve i pri-toci. Spada u zašti ene vrste.u seriji hrvatski gradovi 1992. godine marke s motivima monumentalnog ranoklasicisti -kog dvorca grofa Eltza u Vukovaru i franje-va ke crkve u Iloku. Tako er, devedesetih godina prošlo stolje a izdani su i motivi drugih gradova koji se nalaze na rijekama savskog ili dunavskog sliva. Sve marke su tiskane u višemilijunskim nakladama.

Od svih zemalja dunavskog sliva ini se da je Rumunjska najviše izdala poštanskih ma-raka i latelisti kih proizvoda na temu Du-nava. U nekoliko navrata zadnjih godina iz-dali su marke s razli itim motivima faune na delti Dunava. Posebno zavrje uju pozornost njihova dva izdanja tiskana 2010. godine u seriji od po pet maraka. Marke su izdane na temu nacionalna obilježja – grbovi Dunava. Na njima su prikazani motivi grbova država kroz koje Dunav protje e ili grani i s drugom državom te kulturno-povijesne gra evine na Dunavu: Donaueschingen (Njema ka), Melk (Austrija), Bratislava (Slova ka), Budimpešta (Ma arska), Ilok (Hrvatska), Ram (Srbija), Galati (Rumunjska), Ruse (Bugarska), Cahul (Moldavija), Izmail (Ukrajina). Osim maraka izdani su razli iti atraktivni latelisti ki proi-zvodi poput omotnica prvog dana, maksimum karata, prigodnih žigova, karneta i sl.

Veliki edukativni u inakS obzirom da je u izdava koj politici renomira-

“Utvrda Ilok” na rumunjskoj marki iz 2010.

nih poštanskih uprava vrlo esta tema od globalnog zna enja kao što je primjerice kod hrvatskog izdava a maraka: 1992. godine - Svjetski dan zaštite okoliša, 1994. – Dan planeta Zemlja, 1999. - Svjetski dana zaštite ozonskog omota a i dr., za o ekivati je kako e 2013. godine u povodu 20. obljetnice

obilježavanja Svjetskog dana voda brojni poštanski operatori izdati marku na tu temu. No, bez dobre i pravovremene koordinacije odnosno prijedloga mjerodavnih institucija prema izdava u poštanskih maraka taj projekt je teško realizirati.Dobar primjer tomu su Hrvatske šume koje su preko nadležnih institucija u Hrvatskoj, Ujedi-njenim narodima predložile da se 2011. godina proglasi Svjetskom godinom šuma. Kao jedna od pozitivnih posljedica toga je ta da je samo u Europi prošle godine više od pedeset poštan-skih operatora izdalo jednu ili više razli itih poštanskih maraka na temu: šume. Jedna od reprezentativnijih maraka je i ona Ujedinjenih naroda izdana u Ženevi s motivom šume ne samo iznad zemlje ve i ispod vode. Iako javni hrvatski poštanski operator do sada nije izdao poštansku marku s motivom Svjet-skog dana voda, Dana Save ili Dana Dunava, Hrvatska pošta svojom izdava kom politikom (komercijalna poštanska marka) omogu ava renomiranim institucijama i poduze ima da se njihov prepoznatljivi motiv pojavi na poštan-skoj marki a promidžbena poruka na privje-sku marke.Tako er, korištenje postoje ih maraka RH s motivom vode i vodnog gospodarstva u po-štanskom prometu od strane institucija koje su izravno ili neizravno povezane s upravlja-njem i zaštitom voda može zna ajno utjecati na podizanje svijesti o boljem gospodarenju s vodama. Prema istraživanjima utvr eno je da pismo s poštanskom markom ima dva puta ve u vjerojatnost da bude pro itano.

Rumunjski prigodni blok “Grbovi Dunava” iz 2010.

I 100 I

AKTUALNO I Aleja skulptura

DVIJE NOVE SKULPTURE U ALEJI SKULPTURA NA ZAGREBAČKOM SAVSKOM NASIPU

Ljudevit Tropan, dipl. ing. građ. Bilo je lijepo biti u subotu 12. svibnja ove go-dine, oko podneva, na javnom predstavljanju dviju novih skulptura na Aleji skulptura na sav-skom nasipu u Zagrebu.Ideja Aleje skulptura baš na ovom dijelu nasipa pripada Ratku Petri u, akad. kiparu koji ju je predstavio u sekciji Prijedlog 20. zagreba kog salona 1985. godine, kao dio ideje izgradnje Muzeja suvremene umjetnosti iznad Save. Mo-gu nost izgradnje Muzeja bila je prezahtjevna, pa se autor odlu io za Aleju skulptura kao re-alnu mogu nost. Izbor autora i njihovih skul-ptura autorski je projekt Ratka Petri a. Radi se o promišljenom Petri evom izboru umjetnika i njihovih djela, o svojevrsnom dogovoru autora skulptura s autorom ideje Aleje. Projekt je za-mišljen u dvije faze.Ostvarenje Aleje Ratko Petri predložio je uo iUniverzijade 1986. godine, a za za etak je ponudio svoju skulpturu Kapi, kao svojevrsni poklon gradu Zagrebu. Me utim, tek je 1990. godine postavljen jedan stup, a 1991. godine i druga dva dijela - stupa Kapi.Tek 1995. godine postavljena je druga skul-ptura ugledne hrvatske umjetnice Marije Uje-vi -Galetovi i njenog Trka a. Miro Vuco po-stavio je 1996. svoj Kamen temeljac. Slijedio

je novi zastoj, ali su 2000. godine postavljeni Kota vremena Milene Lah i Žabinjak Stjepana Gra ana. Šesta skulptura na Aleji bila je Ma -ka Branka Ruži a koja je ostvarena posthumno 2001., a sedma je nastala i postavljena 2003. godine – to je bio ovjek s kolutom Mladena Mikulina. Šime Vulas postavio je svoju skul-

Ostvarenje Aleje Ratko Petripredložio je uo iUniverzijade1986. godine, a za za etak jeponudio svoju skulpturu Kapi, kao svojevrsni poklon gradu Zagrebu.

Dora Kova evi - Tok. Foto: Igor Lah

Ivan Kožari – Ruka – umjetnik sa svojim djelom. Foto: Igor Lah

I 101 I


pturu Dvoje u ljeto 2007. Najviša skulptura u Zagrebu jest Putokaz Zvonimira Lon ari a, do-vršena 2008. godine.Desetu skulpturu s nazivom Tok izradila je i postavila Dora Kova evi krajem 2010. godi-ne. Time je dovršena I. faza ideje Aleje – koja je javnosti Zagreba sve ano predana upravo u subotu, 12. svibnja 2012.Istog dana predstavljena je i predana javnosti i prva skulptura iz II. faze Aleje prema izboru Ratka Petri a. Ruka Ivana Kožari a izra ena je i montirana prošle 2011. godine, nepo-sredno pred 90-ti ro endan uvaženog umjet-nika. Stoga je ova sve anost predstavljanja i predaje Ruke gradu Zagrebu bila primjerena zahvalnost autoru pred njegov 91. ro endan.Smatram da je ovaj doga aj prigoda da se izrazi zahvalnost svim autorima – umjetnici-ma koji su se odazvali pozivu Ratka Petri a i zajedno s njime na odre eni na in poklonili gradu svoja djela. Time su tvorno doprinijeli približavanju Zagreba Savi. Nažalost, Ratko Petri preminuo je u listopadu 2010. godine nakon što se duže borio sa zdravastvenim poteško ama. Za njim su ostali brojni nedo-vršeni projekti – izme u ostaloga nastavak aktivnosti na Aleji skulptura na savskom na-sipu.Mislim da se treba navesti i istaknuti da su ostvarenje skulptura na Aleji na razli ite na ine podupirali od 1990. do danas brojne instituci-je, tvrtke i pojedinci. Presudna uloga organa nadležnih za kulturu Grada Zagreba (osigu-ranje sredstava za izradu skulptura) odvijala

se tokom vremena sporadi no - u odnosu na mogu nosti. Tako er treba navesti da su Hr-vatske vode od po etka pomagale ostvarenje ovog projekta na obrambenom nasipu kojim upravljaju, a od 1995. godine preuzele su ulogu stalnog pokrovitelja i sponzora. Svima njima velika hvala – neka budu ponosni na vlastite doprinose bez obzira na njihovu materijalnu vrijednost.Sudionici subotnjeg doga aja – njih šezdese-tak – svojim su prisutstvom pokazali da cije-ne što Aleja jest i još više što e postati jedno od zagreba kih i hrvatskih prepoznatljivosti i dokaza da je djelovanje umjetnika vrijed-no i cijenjeno u našem društvu, bez obzira na društvenu, ponajprije ekonomsku krizu u svjetskim razmjerima. Autore – Doru Kova evi i Ivana Kožari a – pozdravili su i zahvalili na njihovom doprino-su Aleji: Tomislav Buntak, dopredsjednik Hr-vatskog društva likovnih umjetnika (HDLU), Branka Hlevnjak, povjesni arka umjetnosti i lanica Poticajnog odbora i Ljudevit Tropan, lan Poticajnog odbora. Primjereni doprinos u

organizaciji ovog doga anja dala je sa strane HDLU-a – Martina Vrban.Za nadati se da e uskoro biti prigoda za ponovni susret na Aleji, budu i da je Grad Zagreb ve osigurao sredstva za realizaciju novih skulptura iz II. faze Aleje.Mogu i novi i veliki projekti na Savi bit eveliki izazov za budu nost i nove generacije pregaoca, a neka im ova Aleja bude svojevr-sni pokazatelj i izazov.

Predstavljanje i predaja skulptura Zagrep anima (s lijeva): Branka Hlevnjak, Tomislav Buntak, Dora Kova evi ,Ivan Kožari i Ljudevit Tropan. Foto: Igor Lah

Mosti i preko potoka

I 102 I

VREMEPLOV I Potok Medveščak

POTOK MEDVEŠČAK − PIONIR KANALIZACIJSKOG SUSTAVA ZAGREBA

Polovinom 19. stolje a i objedinjavanjem Gri a i Kaptola, potok Medveš ak postajao je sve zaga eniji i opasniji po zdravlje ži-telja, pa je potreba javne odvodnje postala imperativ vremena. Tada još brojne drvene zgrade te esti požari tražili su sve više vode koje naprosto u gradu nije bilo. Do tada su se gra ani opskrbljivali vodom iz okolnih po-toka i zdenaca, te dovoženjem vode iz poto-ka ili Save. Tako er se prikupljala kišnica u cisternama.

Takav na in bio je nedovoljan i nesiguran, ali je s druge strane imao za posljedicu manje koli ine otpadnih voda. Kako bi se popravilo stanje, u gradu su odlu ili izgraditi javni vo-doopskrbni sustav koji je u po etku imao bu-nare u Zagorskoj ulici i vodospremu u Jur-jevskoj ulici. Radoslav Karleuša, mag. ing. aedif.

I 103 I


Izgra eni su vodoopskrbni cjevovodi i vodo-vod je proradio 1887. godine. Kako u gradu još nije bilo elektri ne energije pogon crpki obavljao se parnim strojem sve do 1908. go-dine i izgradnje „munjare“ – elektri ne cen-trale.

Dovo enje javne vodoopskrbe do potroša a,pove ane su koli ine upotrebljene vode, a s time i pove ana koli ina otpadnih voda. Bez izgra ene javne odvodnje voda je tekla i po ulicama, te je porastao broj crijevnih zaraznih oboljenja. Stanje je postalo alarmantno te je javna odvodnja postala neodloživa potreba rastu ega grada.

Nakon brojnih priprema i dogovora, te osi-guranja sredstava zapo ela je 1892. godine izgradnja javne kanalizacije korištenjem po-

toka Medveš ak kao glavnog kolektora. Do-govorena je izgradnja mješovitog kanaliza-cijskog sustava što zna i da su odvo ene i oborinske i otpadne vode istim kanalom slo-bodnim padom u Savu. Potok je imao uljev na kraju današnje Drži eve ulice u još nere-gulirane savske rukavce.

Trasa kanala vodila je od Vogelovog mlina prema Ksaverskoj, Medveš aku, Ribnjaku, Draškovi evom te dalje ulicom Ra koga, Trga N u Drži evu i dalje prema Savi. Na taj su na-in Jandri eva, Mlinarska, Nova Ves, Tkal i-eva, Pod zidom te Juriši eva ulica bile pre-

tvorene u ulice zasipavanjem starog korita potoka Medveš ak. Time je omogu en pro-met zaprežnih i drugih vozila i pješaka, a ne-stali su do tada postoje i mostovi preko po-toka.

Krvavi most

I 104 I

VODA I PRIRODA I Značaj izvornih pasmina

Postoje dvojbe i diskusije vezane za odnos doma ihživotinja i staništa, ali sigurno je kako izme uizvornih pasmina i okoliša postoji primarna pozitivna interakcija, a mnoga su staništa nastala i održavana upravo djelovanjem ovjekai stoke u okolišu.

Mr. sc. Roman Ozimec

ZNAČAJ IZVORNIH PASMINAU OČUVANJU VODENIH STANIŠTA

Foto: M. Pavi i

I 105 I


Hrvatska ima 4 okoliša: nizinsku, gorsku i sredozemnu Hrvatsku s otocima te Jadransko more, pri emu se svaki okoliš brojnim ele-mentima razlikuje od ostalih. U okviru okoliša imamo 16 osnovnih krajobraza: Istra, Gorski kotar, Lika, Sjeverno-dalmatinska zaravan, Dalmatinska zagora, Donja Neretva, Nizinska podru ja sjeverne Hrvatske, Bilogorsko-mo-slava ki prostor, Kordunska zaravan, Žum-berak i Samoborsko gorje, Obalno podru jesrednje i južne Dalmacije, Sjeverozapadna Hrvatska, Panonska gorja, Zadarsko-šibenski arhipelag, Kvarnersko-velebitski prostor i Vrš-ni pojas Velebita. Krajobraz ine: reljef, ve-getacija, voda i antropogeni elementi, odno-sno civilizacijska tradicija, a svaki se odlikuje osobitim vizualnim identitetom te prepoznat-ljivim staništima. Prevladavaju poluprirodni krajobrazi nastali ljudskim djelovanjem, naj-eš e uslijed poljoprivrednih, odnosno sto-arskih aktivnosti: ruralni krajobrazi Lonjskog

polja, Žumberka, središnje Istre, krških polja Dinarida, Gorskog kotara, doline Neretve, di-jelova obalnog podru ja i otoka. Antropogeni utjecaj je vidljiv u obliku: oranica, vo njaka,vinograda, maslinika, pašnjaka, livada koša-nica, pašnjaka, suhozida, lokvi, bunara, plan-dišta, torova, štala, mrgura, drmuna i groma-ina, ali i djelovanjem na reljef, te vegetaciju

i vode. Dakle, raznolikost naših krajobraza te ukupna bioraznolikost, djelo je kako prirode, tako i ovjeka, koji od primarnih, esto jedno-obraznih krajobraza poplavnih mo vara, rav-ni arskih i planinskih šuma ili krških kamenja-ra stvara otvorene, poluprirodne krajobraze s raznovrsnim staništima.

Vodena staništaOsnovni ekološki sustavi u kojima žive tradi-cijske pasmine su: prirodni travnjaci, orani-ce, livade, šume, krš, mo vare i vode, unutar kojih su prisutna brojna staništa. Za Hrvat-sku je utvr eno ukupno gotovo 600 staništa, navedenih u Nacionalnoj klasi kaciji staništa (NKS), pri emu je svako osobito po svojim zikalno-kemijskim odnosno ekološkim im-benicima i organizmima. Postoje dvojbe i dis-kusije vezane za odnos doma ih životinja i staništa, ali sigurno je kako izme u izvornih pasmina i okoliša postoji primarna pozitiv-na interakcija, a mnoga su staništa nastala i održavana upravo djelovanjem ovjeka i sto-ke u okolišu. Iznimno je važno optimiziranje optere enja, jer umjereno sto arenje održava ve u bioraznolikost, dok prekomjerno korište-nje devastira staništa i smanjuje bioraznoli-kost. Kona no, tradicijsko sto arenje klju noje za održavanje staništa travnjaka, ali veli-kim dijelom i za staništa šuma te mo vara i voda. Od vodenih staništa isti u se: vode sta-ja ice, stalne ili povremene, zatim teku ice,stalni vodotoci i kanali, hidro tska staništa slatkih voda, obrasle obale te mo varna stani-šta, zatim higro lni i mezo lni travnjaci, prio-

balne poplavne šume vrba i topola, poplavne šume hrasta lužnjaka, crne johe i poljskog jasena te umjetna vodena staništa bez polu-prirodnih zajednica biljaka i životinja. Nekih vodenih staništa na kršu ne bi ni bilo da nema sto arstva. Lokve i bunari grade se za uvanje oborinske vode, kišnice i snijega. Za razliku od lokvi do kojih stoka sama prilazi i napaja se, do vode u bunarima može samo ovjek, te su uz njih redovita kamena ili drvena po-jila, a na kontinentu i eram. Na krškom di-jelu Hrvatske prirodne lokve koriste se još od neolitika, dok se od željeznog doba grade na pogodnim lokacijama te se neprekidno kori-ste i više tisu a godina. Sto ari su za najja ihsuša, zbog opstanka stoke vadili snijeg i led iz dubokih planinskih jama. Lokve su centar bioraznolikosti: stanište za kornja e, zmije, žabe, vodenjake, vodene kornjaše, vretenca, vodencvjetove, tulare, vodene puževe, te po-jila i izvor hrane za sisavce te ptice. Uz lokve rastu mo varne biljke koje su doma ini nekim vrstama leptira i kornjaša.

Izvorne pasmine vezane uz vodeIzvorne pasmine doma ih životinja sastavni su dio vodenih, mo varnih i poplavnih stani-šta Hrvatske. ovjek je naprosto za svoj op-stanak morao koristiti loša poljoprivredna i nepoljoprivredna zemljišta, kako krške kame-

eram - pojilo za stoku u Sunjskom polju. Foto: M. Vizner

Poplavni pašnjaci uz rijeku Savu velik su izvor hrane za tradicijski na in uzgoja stoke. Foto: M. Vizner

Pojava poplava u tradicijskom uzgoju stoke, Lonjsko polje. Foto: B. Krstini

I 106 I

VODA I PRIRODA I Značaj izvornih pasmina

njare i travnjake, gdje je bio manjak vode, tako i mo varne i poplavne livade uz naše velike rijeke Dravu, Savu i Dunav te njiho-ve pritoke s viškom vode. Hrvatski hladno-krvni konj, me imurski konj, ali i goveda buša, slavonsko-srijemski podolac, a naro-ito hrvatski posavski konj i govedo posav-

ska gulja, nastali su i oblikovani uz konti-nentalne rijeke, posebno Savu, redovito na mo varnim i poplavnim livadama. Sve naše pasmine svinja, redovito su držane na paši uz teku ice, vodene kanale, poplavne šume vrba i topola, ali i na poplavnim i mo varnim livadama, ak doslovno u mo varama, dok su na žirenju obavezno držane u poplavnim šumama hrasta lužnjaka, crne johe i polj-skog jasena. I dok danas još imamo crnu slavonsku svinju, turopoljsku svinju te crno-šaru banovinsku svinju, nažalost krda šiški, bijelih i lasastih mangulica, bijelih zagorskih svinja te podravskih baguna više ne pasu kod nas, jer su pasmine izumrle. Kona no, bez vodenih staništa nemogu e je uzgajati našu vodenu perad, guske i patke. Uz naše najve e rijeke od autohtone divlje guske na-stale su tri pasmine gusaka: dravska, po-savska i podunavska, a od divlje patke ra-znolika populacija doma ih pataka.Pojedine regije Hrvatske bile su prepoznat-ljive po pojedinim vodenim staništima i pasminama. Dugorogi slavonsko-srijemski podolci, svinje crne slavonske pfajferice, la-saste i bijele mangulice te podunavske gu-ske bile su sastavni dio krajobraza Slavonije i Srijema. Za Me imurje su stari Be ani zna-li zbog me imurskih konja koji su im vukli tramvaje, dok je poplavne livade Podravine rovala izvorna pasmina svinje, bagun. Rije-ka Drava, od Me imurja do Slavonije, bila je prepoznatljiva po jatima dravskih gusaka i doma ih pataka. Ogromne površine poplav-

nih i mo varnih livada uz rijeku Savu na po-dru ju Turopolja, Posavine i Brodske posavi-ne ne mogu se zamisliti bez stada posavskih konja, krda turopoljskih svinja i jata posav-skih gusaka. Po ovim pasminama su bili pre-poznatljivi seoski krajobrazi uz naše rijeke, esto ovjekovje eni u djelima umjetnika.

Bioraznolikost i vrhunski proizvodi Održanjem travnjaka odnosno pašnjaka i li-vada, kojih u Hrvatskoj ima više od 1,5 mi-lijuna hektara, a koristi se oko 350 000 ha, opstaju brojne biljne i životinjske vrste, te biljne zajednice iznimno bogate vrstama. Istraživanja mo varnih staništa Lonjskog, Odranskog i Sunjskog polja, ali i travnja kih staništa Parka prirode Kopa ki rit potvr uju da bez turopoljske svinje, posavskoga konja, slavonsko-srijemskog podolca ali i posavske guske dolazi do sukcesije te nestaju broj-ne biljne vrste. Posebno su ugrožene: e-tverolisna raznorotka (Marsilea quadrifolia), mirisna metvica (Mentha pulegium), obi ni

Upotreba Hrvatskog posavca u turisti ke svrhe. Foto: M. Vizner

I 107 I


businjak (Pulicaria vulgaris), lukovi asti du-ba ac (Teucrium scordium) i ljekovita milica (Gratiola o cinalis). Bez napasivanja stoke i upkanja klijanaca šire se invazivne vr-ste, posebno amorfa (Amorpha fruticosa) i zlatošipka (Solidago gigantea). Travnja ke mo varne livade stanište su brojnih mo var-nih ptica: globalno ugroženog kosca (Crex crex), crne rode (Ciconia nigra), orla šte-kavca (Haliaetus albicilla) i kliktaša (Aquila pomarina), eje livadarke (Cyrcus pygargus), pupavca (Upupa epops) i drugih, ali i brojnih slabo istraženih rakova, pau njaka i kukaca.Uz lokve i bunare rastu trska, rogoz, šaševi, sitovi, u ve ima lopo i i lokvanji, uz neke iznimno rijetke biljne zajednice: sitne i gr-baste vodene le e (As. Wolf o-Lemnetum gibbae Bentham 1949) te sitnog trpuca i razgranjene trnike (As. Plantagini-Crypside-tum schoenoidis Trinajsti 1965). Kona no, naše pasmine nude cijeli spektar izvornih, visokokvalitetnih i premijskih proizvoda, od jahanja na posavskim konjima u o uvanim staništima posavskih polja preko mlije nih proizvoda, autohtonih sireva, doma ih ko-basica, kulena i šunke, do dimljene guš e-tine i mekih perina punjenih guš jim paper-jem. Tradicijske pasmine upravo se nude kao optimalan prirodni resurs za upravlja-nje kvalitetom prostora odnosno o uvanje krajobraza, staništa i bioraznolikosti, uz turisti ku atraktivnost, o uvanje prate ih civilizacijskih i kulturnih vrijednosti te stva-ranje izvornih, premijskih proizvoda. Uskoro u izdanju Državnog zavoda za zaštitu priro-de iz tiska izlazi dugo ekana Zelena knjiga izvornih pasmina Hrvatske, a kroz naredne nastavke predstaviti e se naše vodene pa-smine: posavski konj, posavska gulja, turo-poljska svinja, bijela mangulica, posavska guska i doma a patka.

Prirodni uzgoj peradi u poplavnim podru jima. Foto: B. Krstini

Busa u lokvi na Lastovu. Foto: R. Ozimec

Tradicijski na in uzgoja svinja u Lonjskom polju. Foto: B. Krstini

I 108 I

VODA I PRIRODA I Signalni rak

SIGNALNI RAK − NOVA PRIJETNJA HRVATSKIM RIJEKAMALuka Katušić, dipl. ing biol.

Aljoša Duplić, prof. biol. i kem.

Nedavna dojava da je u rijeci Korani primi-je en signalni rak uznemirila je stru ne i znanstvene krugove koji se bave zaštitom slatkovodnih ekosustava u Hrvatskoj. Pou eniiskustvom iz ostalih europskih zemalja gdje je prisutna ova invazivna vrsta, ekološke i eko-nomske štete koje e prouzro iti, ukoliko se ne suzbije njeno širenje, bit e zna ajne.Signalni rak porijeklom je iz Sjeverne Ameri-ke, a u Europu je unesen polovicom 20. sto-lje a s namjerom nadomještanja autohtonih populacija rije nog raka (Astacus astacus). Vrlo brzo se prilagodio novim uvjetima te pro-širio vodotocima 27 europskih država. Ime je dobio prema plavim, intenzivnim mrljama na kliještima izme u pokretnog i nepokretnog prsta, po emu se najlakše razlikuje od naših zavi ajnih vrsta rakova. Danas je signalni rak ne samo jedna od najve ih prijetnji opstan-ku autohtonih vrsta rakova, ve može imati i izuzetno negativne u inke na cijeli rije niekosustav. Budu i da se razmnožava brže, naraste ve i te ima znatno guš e populacije od naših zavi ajnih vrsta rakova, da bi opstao na nekom podru ju potrebno mu je puno više hrane te ve i broj skrovišta, što još više pove-ava njegov negativan utjecaj na okoliš.

Uz prisutnost dovoljne koli ine prirodnih sklo-ništa, kao što su šupljine me u kamenjem, korijenjem i gustom vegetacijom, zavi ajnevrste rakova se rijetko ukopavaju u obale vo-dotoka. Signalni rak, me utim, ak i uz obilje pogodnih staništa, ukopava se u obale i se-diment vodotoka, narušavaju i njihovu sta-bilnost, a velike populacije mogu naposljetku uzrokovati urušavanje i erozivne procese na obali.Osim na zavi ajne vrste rakova, signalni rak, zbog velike gusto e populacija i velikog apeti-ta, ima znatan negativan utjecaj na zajednica riba i vodozemaca, ijim se jajima rado hrani. Tako er, signalni rak je i prijenosnik gljivice (Aphanomyces astaci), uzro nika bolesti ra jekuge, koja je svrstana me u 100 najopasni-jih invazivnih vrsta svijeta, a na koju je sam otporan.Signalni rak je prvi puta zabilježen u Republi-ci Hrvatskoj 2008. godine u rijeci Muri, blizu granice s Republikom Slovenijom te se ubrzo proširio cijelom rijekom Murom, a nedavno se proširio i u rijeku Dravu. Zbog stalnog priljeva novih jedinki iz Slovenije i Austrije, suzbijanje ove vrste nije bilo mogu e provesti. Prirod-nim širenjem, signalni rak bi tek za desetak

Danas je signalni rak ne samo jedna od najve ih prijetnji opstanku autohtonih vrsta rakova, ve može imati i izuzetno negativne u inke na cijeli rije ni ekosustav, a ekološke i ekonomske štete koje e prouzro iti,ukoliko se ne suzbije njegovo širenje, bit ezna ajne.

Signalni rak. Foto: Luka Katuši , Arhiv DZZP

I 109 I


pokrenuo je, u suradnji s Biološkim odsjekom Prirodoslovno-matemati kog fakulteta u Za-grebu i Javnom ustanovom za upravljanje za-šti enim i prirodnim vrijednostima Karlova ke županije „Natura Viva“, akciju suzbijanja ove invazivne vrste. U akciju suzbijanja uklju i-la su se i lokalna ribolovna društva, ronila kiklubovi, udruge za zaštitu prirode te ostali za-interesirani pojedinci.Jedini na in da se postigne uspjeh i zaštite zavi ajne vrste rakova, o uvaju staništa broj-nih ugroženih i endemskih vrsta te osigura stabilnost obala naših vodotoka je provo enjeakcije kroz zajedni ku suradnju svih sektora i institucija nadležnih za upravljanje podru jemna kojem se pojavljuju štete na prirodnim bo-gatstvima Hrvatske. Ukoliko primijetite signalnog raka u nekom vodotoka molimo Vas da to odmah prijavite na email adresu [email protected] ili preko on-line obrasca za dojavu na internetskoj stranici Invazivne vrste u Hrvatskoj (www.invazivne-vrste.hr).

godina mogao dospjeti do rijeke Korane. Po-javljivanje signalnog raka u rijeci Korani, ne-dugo nakon nalaza u Muri upu uje da je u ovu rijeku unesen posredstvom ovjeka, slu ajnoili ak namjerno, ime je prekršen Zakon o zaštiti prirode te Zakon o slatkovodnom ri-barstvu. Prema ovim zakonima, unos stranih vrsta u otvorene ekološke sustave u Hrvat-skoj je zabranjen, za što je Zakonom o zaštiti prirode za zi ke osobe previ ena kazna od 15.000,00 do 50.000,00 kuna.Kontrola invazivnih svojti i smanjivanje nji-hova utjecaja na prirodne ekosustave danas je jedan od najve ih izazova zaštite prirode u Europi. Obzirom da je stranu invazivnu vr-stu iznimno teško ukloniti iz staništa, rano ot-krivanje prisutnosti takvih vrsta, hitne mjere kontrole širenja i uklanjanja naj eš e pred-stavljaju jedinu u inkovitu mjeru borbe protiv takvih svojti. Kad se invazivna vrsta jednom prilagodi novim uvjetima, gotovo ju je nemo-gu e u potpunosti ukloniti. Procijenjeno je da šteta koju strane invazivne vrste godišnje uzrokuju u 27 zemalja lanicaEU iznosi 12 milijardi eura. Pozamašna je to svota, na razini 75 posto državnog prora unaRepublike Hrvatske za 2011. godinu. Poznat je primjer uklanjanja barske nutrije (Myoca-stor coypus) u Italiji kada je tijekom više od pet godina iz prirode izlu eno 220.000 jedinki. Ta aktivnost koštala je oko 2.6 milijuna eura, me utim štete na rije nim obalama i nasi-pima, nastale kopanjem nutrija iznose oko 10.000.000 eura, a na poljoprivrednim kultu-rama gotovo milijun eura. Još jedan primjer invazivne vrste koja uzrokuje znatne gospo-darske štete je školjkaš raznolika trokutnja a(Dreisenna polymorpha) i biljka vodena kuga (Elodea canadensis). Gustim obraštanjem podloge, raznolika trokutnja a stvara velike probleme u vodoopskrbnom te energetskom sustavu, smanjuju i protok vode kroz cijevi, dok vodena kuga svojim habitusom zauzi-ma cijeli stupac vode u akumulaciji i spre a-va protok. Godišnji gubici hidroelektrana na Dravi u Hrvatskoj uzorkovani u proizvodnji te troškovi uklanjanja i kontrole ovih vrsta izno-se i do nekoliko milijuna kuna. Prisutnost signalnog raka u rijeci Korani pred-stavlja veliku ekološku opasnost, budu i da je Korana podru je Ekološke mreže Republi-ke Hrvatske važno za o uvanje rije nog raka (Astacus astacus), koji e, sude i prema isku-stvima iz ostatka Europe, ali i iz rijeke Mure, širenjem signalnog raka vrlo brzo nestati iz ove rijeke i povezanih vodotoka. Daljnjim ši-renjem u krške vodotoke, središte biološke raznolikosti Hrvatske, signalni rak imao bi snažan negativan utjecaj na ugrožene i stro-go zašti ene vrste autohtonih rije nih rakova, ali i na cijeli slatkovodni ekosustav.Odmah nakon dojave o prisutnosti signalnog raka u Korani Državni zavod za zaštitu prirode

Narušavanje stabilnosti obala uzrokovano ukopavanjem rakova. Foto: Gemma Harvey, Queen Mary, University of London

Vodena kuga. Foto: V. Posavec Vukeli , Arhiv DZZP

za-

titeroj-ura njera i embo-

omviteon-nicine-

Signalni rak

FOSILNI OSTACI PRASLONA IZ GORNJE JELENSKE − OTKRIĆE SVJETSKOG ZNAČAJA ČEKA NA BUDUĆNOST

I 110 I

VODA I PRIRODA I Fosilni ostaci

Dalibor Sumpor, dip. biol. Zanimanje paleontologa za Moslava ki kraj nije od ju er. Izumrli svijet geološke prošlosti tog kraja bio je od davnina predmet znatiželje mnogih hrvatskih, no i stranih istraživa a. Treba spomenuti kako je sredinom 19. stolje a hrvat-ski preporoditelj Ljudevit Farkaš- Vukotinoviovdje narisao svoju ''Kamenospisnu sliku gore moslava ke''. Tada su zapo ela brojna geološka istraživanja u tom kraju, otkri a ''crnog zlata'', a potom i drugih rudišta, no tek e 1994. Mo-slavina biti prepoznata u svijetu i po izuzetnim paleontološkim nalazima velikih fosilnih sisava-ca- proboscida i rinoceratida (rilaša i nosoroga) iz geološkog razdoblja donjeg miocena. Prona-eni su u Gornjoj Jelenskoj, selu nadomak Po-

pova e, tridesetak kilometara od Kutine. Pojedi-nosti o tom senzacionalnom otkri u objavljene na hrvatskoj televiziji 24. svibnja 1994. godine (publicist iz Kutine Drago Pasari , prof.), uputili su kako su ovi ostatci mogu e najstariji miocen-ski rilaši Europe, a nalazište u Moslavini uvrstili na kartu rijetkih dragocjenosti svjetskog zna e-nja tako dalekog doba. Radi se o nalazima dva praslona: Prodeinotherium bavaricum i Gomp-hotherium angustidens. Starost nalaza proci-jenjena je na 17- 18 milijuna godina, a to je vrijeme kada se ni ljudi ni majmuni nisu odvojili od zajedni kih predaka. Starost nalaza odre-dio je Krešimir Krizmani , paleontolog u tadaš-njoj tvrtki INA-Naftaplin, ispitivanjem fosilnog

I 111 I


peluda, spora i sjemenja nekadašnjih biljaka. Fragmenti kosti navedenih životinja prona eni su u rudniku bentonitne gline zahvaljuju i do-brim dijelom primitivnom na inu eksploatacije (''kramp i lopata''). Okamenjena hrpa kosti u jami prona ena je u sloju bentonita debelom 150 metara. Otkop u jami se obavljao na du-bini preko 100 metara, a cijeli rudnik protezao se pet kilometara od ulaza u jamu. Fragmenti kosti ostali su sa uvani zahvaljuju i bentonit-noj glini koja ima svojstvo konzerviranja. To je razmjerno mlada vrsta gline s više od 50 posto montmorilonita, odnosno minerala aluminij- hi-droksilata, što je jedan od glavnih sastojaka gli-na i tropskih tala. Upijanjem vode jako nabubri i pri tome pove a volumen. U industriji se rabi za izradu guma, plasti nih masa, papira i boja. Tako er se rabi u proizvodnji dodataka sto -noj hrani te konzerviranju. Tadašnji upravitelj rudnika bentonitne gline u Gornjoj Jelenskoj, dipl. ing. Dragan Maji osobno je donio zbirku okamina ovih fosilnih kralješnjaka u Geološko- paleontološki odjel Hrvatskog prirodoslovnog muzeja u Zagrebu tadašnjim kustosima mr. sc. Jakovu Radov i u i Zlati Jurši - Polšak. Budu isu fosilni ostatci prona eni u Moslavini morfo-loški bili nešto posebno, pronalasku je valjalo pristupiti pozorno i obraditi ga krajnje stru no. Uz hitru konzervaciju nalaza djelatnici muzeja pristupili su detaljnom prou avanju anatomije tih nesvakidašnjih nalaza, brojne specijalisti -ke literature o nalazima praslonova poznatih iz Njema ke, te usporedbe s okaminama iz posje-da Muzeja.

Prodeinotherium bavaricumOstatci divovske životinje dinoterija predstav-ljeni su razli itim dijelovima kostura: donje e-ljusti s kutnjacima, kljovama, fragmenti velikih cjevanica i izuzetni nalaz stopala. Okolnosti i mjesto nalaza uputili su na zaklju ak kako je na ovom mjestu fosilizirano nekoliko jedinki. Neke su pripadale mla im, još u potpunosti ne-razvijenim životinjama, a druge u potpunosti odraslim i starijim životinjama. Nalaz tipi nih šiljastih i donje savinutih kratkih i jakih kljo-va donje eljusti kojima su dinoteriji razgrtali zemlju kao i dimenzije fosilnih kostiju govore kako su ove životinje bile veli ine sli noj da-našnjem indijskom ili afri kom slonu. Kutnjaci jasno pokazuju tipi ni raspored žva nih nabora zubne krune dinoterija. Dinoteriji su se pojavili

na afri kim prostorima prije 18 milijuna godina, a od srednjeg miocena (prije petnaest milijuna godina), razmjerno su esti u Europi i Aziji. Izu-mrli su pred 2-3 milijuna godina i predstavljali su zasebnu granu rodoslovnog stabla izumrlih i njihovih današnjih izdanaka osebujne skupine velikih sisavaca rilaša. Sli ne okamine i nalaze srodnika ovih praslonova u Hrvatskoj su na po-etku 20. stolje a otkrivene u Mariji Gorici, za-

padno od Zagreba, a znanstveno ih je obradio naš znameniti paleontolog Dragutin Gorjanovi -Kramberger (1913). No, sude i po gra i krune zuba, ali i geološkim odnosima i starosti slojeva gdje su prona eni nalazi iz Marija Gorice i nalazi dinoterija iz Gornje Jelenske, potonji nalazi sva-kako su daleko stariji.

Gomphotherium angustidensFosilni ostatci drugog praslona, gomfoterija pro-na eni su posve izdvojeno od nalaza dinoterija. Oni potje u iz drugih rovova podzemnog glino-kopa, a iz debelog bentonitnoga sloja. Me ubrojnim ostatcima posebno je važno istaknuti nalaz cjelovitih kutnjaka , te neobi ne kljove iz donje eljusti koje su ina e preobraženi sjeku-ti i. Razina istrošenosti zubne krune na žva noj površini upu uju kako su ti zubi pripadali stari-joj i u potpunosti razvijenoj životinji. Sprijeda spojene i me usobno izglodane lopatasto do-nje eljusne kljove posebno je obilježje ovoga pradavnog oblika mastodonta, a služile su mu za lagano rovanje i kopanje što upu uje na bi-ljojede koji su koristili ispašu. Dimenzijama su nadmašivale prethodno spomenute dinoterije. Ovaj rod pripada tako er neko razgranatom stablu prete a današnjih slonova. Njihovi naj-stariji nalazi- zubi, razmjerno su esti u terci-

Prodeinotherium bavaricum - rekonstrukcija moguceg izgleda. Izvor: J. Radov i

Kljove gomfoterija Kutnjaci gomfoterijaPresjek kljove

Dragutin Pasari bio je prvi izvjestitelj o velikom otkri u iz Gornje Jelenske. Foto: M. Vizner

I 112 I

VODA I PRIRODA I Fosilni ostaci

Gomphoterium angustidens - rekonstrukcija moguceg izgleda. Izvor: J. Radov i

jarnim naslagama Afrike. Od tuda se kasnije šire u prostore Europe, Azije, a zatim Sjeverne i Južne Amerike. Gomfoteriji se u paleontološkoj sustavnosti svrstavaju u mastodonte.

Brachypotherium brachypusTijekom 1996. zbirka okamina upotpunjena je potpuno novim dodatnim ostatcima koji su vrijedni rudari iskopavanjem iznjedrili iz mosla-va kog podzemlja. Otkrivene su kosti i zubi koji su odre eni kao okamine donje miocenskog no-soroga Brachypotherium brachypus. Sa uvane su brojne cjevanice, ostatci kukovlja i lopatice, a najbrojniji i razmjerno cjelovitiji su nalazi ve-likih rebara. Ovaj arhai ni oblik sisavaca poznat je još i prije tercijarnih vremena, a znatno neiz-mijenjen u pojedinim dijelovima svijeta obitava i danas. Njegov pronalazak u donje miocenskim slojevima Gornje Jelenske svakako je najstari-ji nalaz u Hrvatskoj, a spada i me u najstarije nalaze u Europi. Time je upotpunjeno upozna-vanje slike velikih izumrlih i pradavnih sisavaca iz davnašnjih europskih prostora.

Ostali popratni nalaziU skoro sterilnom bentonitu prona eni su iostatci oklopa velike fosilne kornja e, kao i ri-jetke utvr ene okamine školjki i puževa koje upu uju na slatkovodni životni okoliš i donje miocensku starost nalaza. Mikropaleontološka analiza pojedinih uzoraka pokazala je ostatke otolita i ždrijelnih zuba riba. Ostaci razli itih bilj-nih vrsta koje je analizirao Krešimir Krznari ,upu uju kako su bentoniti i u njima sa uvani tragovi pradavnog pred panonskoga prostora, nastali na blagom priobalju velikoga mo vari-šta bogatoga tropskoga i suptropskoga rasli-nja. Šteta je što je rudnik nakon ovih nalaza poplavljen, jer pretpostavka je da su travnja -kim biotopom rilaša hodali i primati tog doba, Ramapitecina i Driopitecina, zajedni ki predci ovjekolikih majmuna i ovjeka.

Paleoekologija i paleogeogra jaMoslava kog krajaVrijeme taloženja bentonitnih glina u prostoru Gornje Jelenske u Moslavini, otkri e životne za-jednice velikih praslonova i nosoroga, njihovo uginu e i fosilizacija važni su za spoznaju mno-

gih zamršenih odnosa i mijena daleke prošlosti pramoslava kog krajolika. Paleontološka obra-da mnogih uzoraka prikupljenih s razli itih to-aka rudnika, kao i onih iz slojeva koji slijede

nakon bentonita pružili su mnoštvo dodatnih znanstvenih podataka. Ti podaci, uspore e-ni su s istovrsnim naslagama sjeverozapadne Hrvatske, a onda i Austrije, eške, Slova ke i Njema ke. Ova nastojanja pružila su preciznije odre enje starosti nalaza iz Moslavine, ali i pot-puniju sliku paleogeografskih odnosa davnog miocenskog krajolika. Ove životinje živjele su uz mo vare koje su ovdje prevladavale i puno prije Panonskog mora, pasle travu u krdima s drugim životinjama u sasvim druga ijem ambi-jentu. U emu je vrijednost ovih nalaza i kako su utjecale na paleontološku znanost? Prona-eni ostatci donje miocenskih sisavaca za sada

najzna ajniji su i najstariji na sjevernoj hemis-feri. Životna zajednica gomfoterija i dinoterija u tako starim naslagama donjeg miocena prona-ena je još davno iz taložina na Viktorijinom je-

zeru u Keniji. Nalazi velikih sisavaca podrijetlom iz Afrike i vezanim za velika kopnena prostran-stva pripomažu novoj rekonstrukciji odnosa nekadašnjeg mora i kopna u vremenu kada je Dinarsko gorje još možda bio ravni arski kraj, a panonski prostor još daleko od potopa Pa-nonskoga mora. Slonovi i nosorozi i danas ine životnu zajednicu otvorenog ravni arskog kraj-obraza gdje te životinje uz vodu i obilje potre-bite ispaše dominiraju prostorom. Takav životni okoliš, esto zavjetren dimom i nanosima vul-kanskog pepela, vladao je u Moslavini u vrijeme obitavanja ovdašnjih dinoterija, mastodonta i nosoroga. Mikropaleontološki ostaci tropskog i suptropskog raslinja upu uju na daleko toplije klimatske uvjete, a nestanak tog životnog okoli-ša svjedo i o potpunim mijenama nekadašnjeg krajolika. Nadalje, ovi nalazi pružaju nepobitne

Mr. sc. Jakov Radov i voditelj projekta izrade idejnog rješenja edukativnog centra u Gornjoj Jelenskoj. Foto: D. Sumpor

Prona eni ostatci donje miocenskih sisavaca za sada najzna ajniji su i najstariji na sjevernoj hemisferi. Nalazi velikih sisavaca podrijetlom iz Afrike i vezanim za velika kopnena prostranstvapripomažu novoj rekonstrukcijiodnosa nekadašnjeg mora i kopna u vremenu kada je Dinarsko gorje još možda bio ravni arski kraj, a panonski prostor još daleko od potopa Panonskoga mora.

I 113 I


dokaze i tzv. izgubljene spone o migracijama i evoluciji praslonova, nosoroga i drugih azijskih i afri kih životinja. Prve prete e praslonova po-javile su se na afri kom kontinentu pred više od 40 milijuna godina i bile su nalik tapiru. Po et-kom miocena, prije 24 milijuna godina, dosegle su ve e razmjere. U razdoblju miocena ja e se nastavlja davno zapo eti proces približavanja afri kog i euroazijskog kontinenta i nekadašnje Sredozemno more Tethys polako se sužava na prostoru Arapskog poluotoka. Prije dvadesetak milijuna godina kontinenti su kona no spojeni na podru ju današnjeg Kavkaza i Zagrosa. Prije 18 milijuna godina, kažu ovi današnji paleon-tološki ostatci, prete e moslava kih gomfoterija i dinoterija mogli su prodrijeti i u Europu i tu se na zajedni koj ispaši susretati s prete ama arhai nih nosoroga. Od tih praslonova razvili su se današnji indijski i afri ki slonovi koji su danas jedine živu e vrste slonova. Drugo je pitanje za-što su slonovi prelazili na prostor Europe? Vjero-jatno zbog hrane. Realno je za pretpostaviti da su te životinje bile žrtve burnih geodinami nih procesa tog vremena. Starost bentonita, gline proistekle preobrazbom vulkanskog pepela, a u kojoj su prona eni ostaci spomenutih životinja, vezana je za razdoblje intenzivne vulkanske aktivnosti nekadašnje pramoslava ke mo va-re. Poznato je da su paleogenske taložine pa-nonskoga prostora u miocenu i u pliocenu bile obilježene nizom povremenih snažnih erupcija vulkana okolnih podru ja. Tada u središnjim di-jelovima Paratethysa, gdje spada i naš prostor, dolazi do velikih globalnih geotektonskih pro-mjena dubokih slojeva litosfere koje onda utiru daljnju evoluciju šireg okoliša. Pretpostavka je da su praslonovi tražili spas na uzvišenju, ali su zbog spomenutog djelovanja tektonike ostali zaglavljeni u mo varištu. Na mo varište je po-tom pao vulkanski pepeo i po eo se pretaloža-

Kutnjaci prodeinoterija. Foto: D. Sumpor Rasprostranjenost praslonova i danšnjih slonova.

vati u bentonit. Druga realna mogu nost je da su životinje zbog svoje težine ostale zaglavljene u blatu bentonita unutar mo varišta. Stoga su uginule i bentonitnom blatu fosilizirane.

Edukativno-muzejski centar s paleontološkim parkom Gornja JelenskaNovom Strategijom i akcijskim planom zaštite biološke i krajobrazne raznolikosti Republike Hrvatske iz 2008. godine (NN 143/08), po e-lo se više pažnje posve ivati zaštiti georazno-likosti tj. geobaštine. Kao jedan od strateških ciljeva je o uvati georaznolikost kao jedan od preduvjeta o uvanja biološke i krajobrazne ra-znolikosti, te samu neobnovljivu geomorfološ-ku i geološku baštinu RH „in situ" i „ex situ". Povodom 15.-te godišnjice otkri a ostataka mi-ocenskih rilaša u Gornjoj Jelenskoj, 22. svib-nja 2009. godine u Pu kom otvorenom u ilištu Kutina, mr.sc. Jakov Radov i prvi puta javno je obznanio ideju izgradnje edukativnog centra sa parkom praslonova u Gornjoj Jelenskoj, koja je proistekla iz dugogodišnjih želja da se ovaj nalaz adekvatno i stru no predstavi javnosti, a koju je inicirala tadašnja ravnateljica Javne ustanove za upravljanje zašti enim prirodnim vrijednostima Sisa ko-moslava ke županije Marija Vizner izradom idejnog rješenja. Nalazi bi se prezentirali kroz nekoliko podzemnih slo-jeva prate i ''rudarska okna'', samu geološku strukturu i prirodni ambijent nalaza, pa preko nadzemnog dijela postava koji bi svakako sa-državao makete životinja u naravnoj veli ini i u mo varnom okolišu, do edukativnog centra, suvenirnice, odnosno turisti ke i ugostiteljske ponude. Izrada detaljne skice idejnog projekta muzeja povjerena je arhitektu Kova i Željku u suradnji s mr. Radov i em, koji su tako er bili izra iva i rješenja novog muzeja krapinskog pra ovjeka.

Ulaz u rudnik, mjesto nalaza fosilnih ostataka u Gornjoj Jelenskoj. Foto: M. Vizner

I 114 I

VODA I PRIRODA I Una i Rumin

dipl. ing. Tihomir Kovačević Tihi

SEDAM VELIČANSTVENIH VRILA NAŠEG DINARSKOG KRŠA − UNA I RUMIN

„Ovaj serijal posve ujem jednom od pionira i najve ih speleoronioca svijeta, pokojnom prijatelju i lanu našeg društva Jean Jacques Bolanzu“

Tihomir Kova evi

U nekoliko slijede ih brojeva ''Hrvatske vo-doprivrede'' objavit emo trenutno istraženih svih sedam naših krških izvora dubljih od 100 metara.U napisima e biti navedeni autenti ni poda-ci i zapisi nastali za vrijeme istraživanja pet izvora od Dinarida društva za istraživanja i

snimanja krških fenomena (DDISKF) u nizu me unarodnih speleo-ronila kih ekspedicija diljem Hrvatske. Glavaš i Rumin bit e opisa-ni na temelju podataka iz dostupne literature i osobnih informacija od istraživa a koji su radili na tim objektima. Dvojio sam s kojim izvorom po neti… s najdubljim ili onim u ko-jem je po prvi puta pre ena ''magi na broj-ka'' od sto metara!?!Odlu io sam ... neka to bude trenutno naj-dublji krški izvor u Hrvatskoj, izvor Une. Do 2010. godine on je bio i najdublji krški izvor na Balkanu. Naime, 23. srpnja naš lan Luigi

J. J. Bolanz u dubini izvora Une. Foto: Lorenzzo della Venesia

I 115 I


''Otkrili smo da nigdje na svijetu nije mogu e vidjeti toliko krških fenomena

na tako malom podru ju. Moram re ida hrvatski speleolozi imaju sre e što

se nalaze na tako divnom prostoru“ Jean Jacques Bolanzu

Casati - i i je na izvoru Matka u Makedoniji zaronio na dubinu od 212 metara.

UvodU Hrvatskoj na malom prostoru priroda je po-darila prekrasne krške rijeke, koje gotovo po pravilu izviru iz velikih dubina zemljine utrobe. Za sada nam je poznato 6 izvora dubljih od 100 i jedan preko 200 metara. Izvor Une je dubine 205 metara, Jezero Sinjac (izvor rije ice Tuk kod Plaškoga) 155 metara, izvor rijeke Kupe 154 metra, jedan od izvora Cetine-Glavaš 115 metara, izvor Krnjeze (de-

sna pritoka Krupe) 106 metara, jedan od izvo-ra Gacke Majerovo vrilo 104 metra i Rumin, lijeva pritoka Cetine 103 metra. Svi nabrojani izvori nisu još do kraja istraženi ve idu dalje, a neki od njih i dublje. Sve ove izvore je istra-živao DDISKF, osim izvora Cetine-Glavaša i Rumina. Ovako uspješna istraživanja možemo prvenstveno zahvaliti našim lanovima Luigi Casatiju iz Lecca u Italiji jednom od najboljih speleo-ronioca svijeta, pokojnom J.J.Bolanzu iz Lausanna u Švicarskoj, kao i svim speleo roniocima iz našeg društva. U jednom pisanom materijalu prilikom ronje-nja Glavaša 2004. godine, J.J.Bolanz ( lan DDISKF-a, kao i L. Casati od 2005. op. aut.) je napisao: …''Otkrili smo da nig-dje na svijetu nije mogu e vidjeti toli-ko krških fenomena na tako malom po-dru ju. Moram re i da hrvatski speleolozi imaju sre e što se nalaze na tako divnom prostoru.''

VRELO UNE - 205 METARAPo asno mjesto za otvaranje ovog serijala pri-palo je vrelu Une, trenutno kao najdubljem u Hrvatskoj i na podru ju cijelih Dinarida sa 205 metara.Rijeka Una je, najvjerojatnije dobila ime od starih Rimljana, koji su po prvi put ugledavši rijeku i njenu ljepotu, uzviknuli „Una! - “jed-na” ili “jedina”. Vrelo Une nalazi se na 448 metara nadmorske visine, nedaleko Donje Suvaje kod Srba, ispod planine emernice i brda Lisine. Tu na povr-šinu izlazi voda koja ponire u široj okolici oko Gra aca, Bruvna, Mazina i Velike Popine. Vrelo je nastalo na mjestu dodira verfenskih obojenih škriljavaca s po etka trijasa i mla ih jurskih va-pnenaca. Rije ni tok je dug 212 km. Pripada cr-nomorskom slivu i grani na je rijeka sa Bosnom i Hercegovinom. U Hrvatskoj te e dužinom od 120 km. Zbog svojih vrijednosti i ljepote, izvor rijeke Une (nalazi se u Hrvatskoj) s okolnim ka-njonom u dužini od 150 m, 1968. godine progla-šen je hidrološkim spomenikom prirode, a jedan znatan dio s Bosansko-hercegova ke strane na-cionalnim parkom. Temperatura vode u izvoru je oko 9°C. Uz stjenke vrela istaložene su vrlo male sedrene naslage. Razlog tome je pH od 4, zatim vrlo mali postotak otopljenog kisika u vod (4.5 posto), te prosje ni protok od 1-2 m/s.

Povjest istraživanjaPrvo zabilježeno ronjenje izvora bilo je u srp-nju i kolovozu 1999. godine za vrijeme hr-vatsko-francuske speleo ronila ke ekspedicije ''Speleo ronjenje ''99''. Tada je francuski speleo ronioc Claude Touloumdjian, došao do dubine od 51 metra (dalje nisu mogli zbog uglavljenih balvana; prvi nacrt izradio Michel Guis). Poslije toga ronli su Branko Jalži dva puta i Ve-dran Jalži iz SO PD ''Željezni ar'' iz Zagreba do Kompjutor. Foto: G. Polic

I 116 I


Cjelovit Dnevnik Luigi Casatija koji je vo-dio za vrijeme istraživanja možete pro itati u Glasilu Speleološkog odsjeka HPD ''Že-ljezni ar'' i Speleološkog kluba ''Željezni-ar'' Zagreb, Speleolog 2007; godište 55.

str.90-95.Ovdje donosimo samo zapis na dan kada je dosegnuta fantasti na dubina od 205 me-tara…31.07. 2007. S površine vidljivost izgle-da dobro, te se nadamo dobrim uvjetima pod vodom. Vidimo sigurnosnu bocu na -6 metara. Dan dva prije pripremili smo i po-pravili svaki detalj opreme. To jutro nam se pridružio Lorenzo koji e fotogra rati do 120 metara dubine. Nebo je obla no, tem-peratura zraka je 10 stupnjeva C i osje-am se u jako dobroj formi. Dok sam se

spremao razmišljao sam, i i u dolje što brže mogu i ovaj put ne želim napraviti po-grešku. U 4 minute došao sam do dubine od -123 metra i znao sam da moram kon-trolirati snagu u nogama kako bi izbjegao ubrzano disanje. Vidljivost je oko 4 metra. Nastavljam i i prema dolje do -163 metra ... stigao sam do to ke gdje sam ostavio

LITERATURAFrank Vasseur,2000.:

Ekspedicija ''Speleoronjenje

'99'', Speleo'zin broj 13,

Karlovac,

kolovoz 2000; godina VIII;

Tihomir Kovačević,

2007:''Međunarodna

speleoronilačka ekspedicija

''Zrmanjin ZOV 2007'',

Speleolog broj 55, 2oo7. str.88-

98;

Roman Ozimec, 2009: Zaron u

srce krša. Euro City (časopis

Hrvatskih željeznica), 1/2009

(61);

Mirko Malez, 1954-55:

"Neke pećine i jame duž

Cetine",1954-55 u "Geografski

glasnik" br.16-17.

Mirko Malez, 1957: "Pecine,

jame i ponori Biteličke zaravni",

"Geološki vjesnik", sv.XI, god.

1957, str.101-122.,

Claude Touloumdjian, 2001: "Le

Fil" Bulletin de Liaison de la

Commission Nationale Plongee

Souterraine, no.8., Mai 2001,

str.1-55

Mladen Garašić, 2006: 7. Skup

speleologa Hrvatske u Kamanju

(17.-19. 11.2006.).

Mladen Garašić, 2006:

"Elaborat o speleološkom i

speleoronilačkom istraživanju,

topografskom i fotografskom

snimanju, te hidrogeološkim

opservacijama u izvor spilji

Rumin Veliki kod Šimleša u

Cetinjskoj krajini u Dalmaciji",

str. 1-88.,

Boris Beraković i Mladen

Garašić , 24-27.11.2010

prikazuju rezultate istraživanja

izvora Rumin s mogućom

aplikacijom gradnje male

protočne podzemne

hidroelektrane na Prvom

Hrvatskom speleološkom

kongresu u Poreču.

Speleoronilačka ekspedicija

"Cetina 2011."

Goran Šafarek&Tomislav Šolić,

2011: Rijeke Hrvatske, str.231-

238

dubine od 30 metara, zbog uzimanja uzoraka živog svijeta iz vrela.24. 06. 2007. ronili su Alan Kova evi i Tomi-slav Flajpan-Frf ( DDISKF) do dubine od 48 me-tara (nanovo crtaju nacrt i video snimaju). 2007. godine - Najzna ajniji trenuci oko otkri-vanja tajni Uninog izvora desili su se upravo za vrijeme Me unarodne speleoronila ke ekspedi-cije ''Zrmanjin ZOV '07'' koja se održala od 20. srpnja do 5. kolovoza 2007. godine u organi-zaciji DDISKF-a. Vo a ekspedicije bio je Tiho-mir Kova evi – Tihi. Baza je bila na seoskom doma instvu Mi anovi dvori u Kruševu, odakle su sudionici išli na speleološka i speleoronila ka istraživanja u bližu i dalju okolicu, pa i do izvora Une i Gacke. Unutar deset dana uranjalo se pet puta i dubina se osvajala postupno: J. J. Bo-lanz (- 102;-124); Luigi Casati (-164; -176 i -205;), još su ronili Alan Kova evi , Alen Milo-ševi , Alessandro Fatini, Slobodan Meni anin i Lorenzo del Venezziano.

Morfologija vrelaVrelo se okomito spušta do dubine od oko 30 metara, a potom se sužava na 10-tak metara U široku pukotinu i nastavlja prema sjeverozapa-du. Tako ide sve do dubine od 83 metra gdje se još više sužava na 5 metara, naglo skre e pre-ma jugu i ide okomito do dubine od 123 metra. Tada opet ide prema sjeverozapadu, negdje se sužava na 2-3 metra. Dosegnuta dubina je 205 metara, a najve a tek e se dosegnuti u nekom budu em istraživanju.

Biljne i životinjske zajednicePodru je vrela Une obraslo je zajednicom CPR (Cinclidotus-Platyhypnidium-Rivulogammarus) odnosno zajednicom vodene mahovine (Cin-clidotus aquaticus), higro lne mahovine (Pla-tyhypnidium rusciforme) i rakušca (Gammarus balcanicus konjicensis), koji se masovno skriva u busovima mahovine. Cijelo vrelo prekriva-ju brojne modrozelene, kremene i druge alge, me u kojima se isti e jednostani na alga (Hy-drudus foetidus). U vrelu žive i brojne li inke tu-lara (Trichoptera) iz rodova Glossoma i Microp-terna, vodencvjetova (Ephemeridae) iz rodova Ecdyonurus i Baetis te puževa iz rodova Ancylus i Bythinella te vodeni kornjaš (Helmis maugei). Duboko u vrelu otkriveni su voraši iz roda Gor-dius te riba peš (Cottus gobio).

RUMIN - 103 metraRije ica Rumin ima veoma kratak tok, svega nekoliko stotina metara. Lijeva je pritoka rijeke Cetine. Izvire iz jakog krškog vrela. Ono je jed-no u nizu vrela koje rijeku Cetinu hrani velikom koli inom vode iz hidrološkog zale a zapadne Bosne. Zbog izdašnosti izvora vodom tijekom cijele godine i izuzetno lijepog kanjona, Rumin je svrstan uz bok ve ih krških rijeka.

Povijest istraživanja Radi nedostupnosti ve eg broja konkretnih spe-leoloških i speleo-ronila kih podataka o istraži-va kim aktivnostima u izvoru Rumin, navodim samo one koji su mi bili dostupni u speleološ-

reel. Na dubini od -180 metara našao sam druga 3 kamena i razmišljao kako je nevje-rojatno na i ih dolje, što zna i da izvor ne ide potpuno vertikalno od površine. Nastavio sam i i dublje i kona no na -190 metara vi-dio sam dno. Strma padina je ispod mene i idem dalje dijagonalno kako bi postigao mo-gu e što ve u dubinu. Jedan od mojih anali-zatora na rebreatheru se ugasio ali ovaj put sam ih imao 4 uz sebe. Sad mi se ve tresu ruke, HPNS ili strah, ne znam. Ali mozak mi je kristalno bistar. Odlu io sam izvaditi škare kako bi odrezao uzicu, napravio vor i osigu-rao reel. Idu i prema dolje pogledao sam na dubinomjer i vidio da sam u 12 minuta do-segao dubinu od -205 metara, na udaljeno-sti 290 metara od površine. Ne mogu izbje-i razmišljanje o 3 strašna udarca koja sam uo tokom prošlog urona. Nisam vidio ta 3

velika kamena na toj dubini.. .tko zna što je ispod??? Na povratku sam napravio prvi zastoj od 1 minute na -160 metara. Na toj dubini vidio sam, za mene nepoznatu vrstu ribe, koja nije imala problema sa HPNS ili dekompresijom.Na -123 metra pokupio sam 20-litarsku bocu (stage boca). Nakon 25 minuta na -117 me-

Luigi Casati. Foto: Lorenzzo della Venesia

I 117 I


tara došao sam do Lorenza. Od tog trenut-ka zajedno smo nastavili prema gore sni-maju i najinteresantnije detalje (nekoliko ih je objavljeno i u ovom prikazu op.a.). Na povratku sam tako er pokupio druge dvije 20-litarske boce na -90 i -70 metara, kao i uže na kojima su visjele. Kada sam došao na -40 metara po eo sam osje ati odre enu bol, te sam odlu io ostati na -21 metar 30 minuta na Pp02 od 1.6 ... bol je odjednom prestala. Riješio sam se 5 dva-deset litarskih boca, koju su asistenti od-nijeli na površnu... pio sam i jeo lubenicu, tako da sam imao sve uvjete za opuštaju-u dekompresiju.

Nakon 295 minuta izronio sam na povr-šinu... sretan i zadovoljan... istraživa ko ronjenje je gotovo... estitke...veselje svih prisutnih… Odnijeli smo ve inu opreme do auta.Ve sanjam o danu kad emo se idu e go-dine vratiti na Vrelo Une i pokušati nastaviti daljnje istraživanje... a ja!?!... možda na imjesto gdje se veliko kamenje prizemljilo...

Saša Amanovi ,prijevod s engleskoga jezika

koj literaturi. (Rumin je jedan od rijetkih izvo-ra u ijem istraživanju nisu sudjelovali lanovi DDISKF-a). U nekoliko posljednjih godina po-javio se zna ajan interes na ovom terenu za organizacijom sustavnih i višegodišnjih speleo-ronila kih istraživanja u svrhu prikupljanja spe-leoloških, speleomorfoloških, geomorfoloških, geoloških, hidrogeoloških te biospeleoloških po-dataka . Prva speleološka istraživanja ovog po-dru ja sustavno je proveo Mirko Malez u svibnju 1954. godine, a nastavio 1956. godine. Prvo ro-njenje u izvoru bilo je 3. studenoga 1996. Edo Pleše i Ante Plan i rone do 15 metara dubine i cca 40 dužine. U razdoblju izme u 29.7. i 12. 8.2000. godine. rone francuski speleo ronioci.

U iš ekivanju izrona. Foto: D. Višek

Vrelo Une. Foto: Tihomir Kova evi Tihi

I 118 I


Izvor Rumina s tunelom. Foto: R. Bakovi

U Ruminu zbog zamu ene vode nije napravljen nacrt. Foto: N. Buzjak

I 119 I


Tada su napravili nacrt do dubine od 47 metara i 145 metara dužine. Njihovim tragom od 11.-13.06.2003. rone poljski speleo ronioci do du-bine od 30 metara i dužine 155 metara (Woycek Szymanowski). Od 2006. godine speleolozi DIS-KF-a-Zagreb u nekoliko navrata sustavno istra-žuju Rumin:• 4. 7. 2006. preliminarno pregledavaju Rumin

do 10 metara dubine /Mladen Garašic, Boris Watz, Davor Garaši /;

• 8. - 11. 9. 2006. rone do -18 metara dubine i 78 metara duljine /Boris Watz, Davor Garaši ,Mislav Krvavica, Krešimir Poga i /

• 27. - 29. 10. 2006. istražuje se i snima do 50 metara dubine i oko 180 metara dužine /Boris Watz (-50m), Davor Garaši (-51 m) / Mislav Krvavica (-18m), Krešimir Poga i (-18m), Ivan Krpina (-18m), Mladen Garaši (-18m)/.

U sklopu Speleoronila ke ekspedicije "Cetina 2011." ronjen je i izvor Rumina. Nakon neko-liko ronjenja u zadnjem uronu je postignuta i najve a dubina od 103 metra. Do te dubine i dužine od 330 metara su ronili Dražen Gori ki i Damir Mlinari . Na žalost, zbog zamu ene vode nije napravljen nacrt. U slijede em broju najavljujemo zanimljiva istraživanja jezera Sinjac i izvor Krnjeze.

Jean Jacques Bolanz - 22. 1. 1940.-29. 10. 2007. vrhunski svjetski speleoronioc, instruktor ronjenja, humanist… iz Lausanna (Švicarska).Od 2005.godine redovni lan DDISKF-a sve do dana tragi ne smrti 29.li-stopada 2007.

Luigi Casati - vrhunski svjetski speleoro-nioc iz Lecca (Italija) poznat po ronjenju u nizu dubokih objekata diljem svijeta. Od 2005.godine redovni lan DDISKF-a. 2005. u vrilu Une zaronio do 205 metara, a 2010. u izvoru Matka u Makedoniji na dubinu od 212 metara.

Stage boce - rezervne ili siguronosne boce s odre enom mješavinom plinova za odgo-varaju u dubinu. Postavljaju se za vrijeme ronjenja, ako glavna kon guracija zataji.

Rebreather - aparat novijeg datuma. Radi na zatvoreni krug disanja uz pomo kemij-skih preparata, koji pro iš uju mješavinu plinova koju ronilac koristi za vrijeme ronje-nja.Omogu eno mnogo duže zadržavanje pod vodom, reel -sprava sa siguronosnom uzicom (za razmatanje i namatanje uzice) Pp02 - parcijalni tlak kisika Hid-rasvjeta (nova generacija rasvijete)

Dio ekipe na Uni 2007. -102 metra. Foto: T. Kova evi

Ulaz u Rokinu bezdanu. Foto: R. Ozimec

VODENA ŠPILJSKA FAUNA HRVATSKE 4: SPUŽVE (SPONGIA)Mr. sc. Roman Ozimec

I 120 I

VODA I PRIRODA I Vodena špiljska fauna Hrvatske

I 121 I


Nakon prva tri lanka u seriji o vodenoj špilj-skoj fauni Hrvatske, u kojoj smo predstavili endemi ne i rijetke podzemne, špiljske vr-ste kao žive indikatore kvalitete podzemnih slatkih voda, te špiljske žarnjake (Cnidaria) i virnjake (Turbellaria), u etvrtom prilogu de-taljnog prikaza biološke raznolikosti vodene špiljske faune Hrvatske, upoznajemo špiljske spužve.

Najdugovje nije životinjeKoljeno spužvi (Spongia) obuhva a jedno-stavne višestani ne životinje kod kojih nije došlo do diferencijacije organa te sve meta-boli ke funkcije obavljaju samostalne speci-jalizirane stanice. Svaka stanica reagira sa-mostalno, jer ne postoji živ ani sustav koji ih objedinjava u jednu cjelinu. Kako se po tome spužve razlikuju od svih ostalih životinja, ogromno carstvo životinja (Regnum Anima-lia) podijeljeno je na dva podcarstva: Para-zoa, koji obuhva a spužve te Eumetazoa, ko-jem pripadaju sve ostale životinje. Osobitost spužvi je da su one sesilne ili sjedila ke živo-tinje, te da se njihov metabolizam zasniva na strujanju vode. Naj eš e su pri vrš ene na tvrdu podlogu, ali nalazimo ih na vodenom bilju, ljušturama mekušaca ili vanjskom ske-letu drugih vodenih životinja. Spužve su gra-ene od spleta stanica koje okružuju brojne

šupljine, komorice i kanali e. Površinu spužvi prekrivaju plo aste epidermalne stanice (pi-nakociti), izme u kojih su smještene šuplji-kave stanice (porociti) na kojima se nalaze brojni otvori, ostije, kroz koje ulazi voda, dok ltrirana voda izlazi na ve e otvore – osku-lume. Ukoliko su spužve obojane, epidermu grade i kromociti, a ukoliko su sluzave i žli-

jezdane stanice – desmaciti. Središnji sloj spužvi gradi želatinozni matriks i razni tipovi skeletnih stanica (skleroblasti) s anorgan-skim iglicama (spikule). Hrane se usisavaju ivodu iz koje ltriraju hranjive tvari, pomo-u bi astih stanica (hoanociti) smještenih u

unutarnjem sloju spužvi, a koje vrše unu-tar-stani nu probavu i opskrbljuju druge slo-jeve tijela hranjivim tvarima. Nemaju dišni, optjecajni i živ ani sustav, kao ni sustav za izlu ivanje otpadnih tvari. Ve inom su dvos-polci, ali ima vrsta s odvojenim spolom. Raz-množavaju se i nespolno, pupanjem (gemu-le) te imaju veliku sposobnost regeneriranja, odnosno obnavljanja izgubljenih dijelova. Spužve žive veoma dugo, a najstarija spužva vrste Scolymastra joubini ima oko 10.000 godina i smatra se najstarijim živim bi em na Zemlji. Treba istaknuti kako su spužve i spužvarstvo jedna od svjetskih privrednih grana. Kod nas je ekonomsko spužvarstvo, va enje obi ne morske spužve (Spongia of -cinalis), prisutno od srednjeg vijeka, a danas se centar spužvarstva s Mediterana prese-lio na Karibsko oto je. Spužve dijelimo na tri razreda koji se razlikuju po gra i skeleta: razred vapnenja a (Classis Calcarea) skeleta gra enog od kalcij karbonata, stakla a (Cla-ssis Hexactinellida) od silicijevog dioksida te najbrojnije i najraširenije skupine kremeno-rožnja a (Classis Doemospongia) gra enih od silicijeva dioksida vezanog sponginoznim nitima. Kako spužve imaju bi aste stanice, pretpostavlja se kako su evoluirale od praži-votinja, zadružnih bi aša (Flagellata).

Ogulinska i rudni ka špiljska spužvaU svijetu je poznato preko 7.500 vrsta spu-žvi koje mogu biti velike tek koji centime-

Ogulinska špiljska spužva (Eunapius subterraneussubterraneus) i njena podvrsta, rudni ka špiljska spužva (Eunapius subterraneusmollisparpanis)jedine su špiljske slatkovodne spužve na svijetu i žive samo kod nas, u Hrvatskoj, na vrlo ograni enompodru ju.

Fotogra ja ogulinske špiljske spužve (Eunapius subterraneus subterraneus).Foto: B. Jalži

I 122 I

VODA I PRIRODA I Vodena špiljska fauna Hrvatske

Fotogra ja rudni ke špiljske spužve (Eunapius subterraneus mollisparpanis). Foto: B. Jalži

tar, pa sve do promjera preko 3 m. Njihova veli ina, oblik i obojenost ovise o staništu i ishrani. Sve spužve žive u svjetskim morima, a samo predstavnici porodica Malawispongi-idae, Metschnikowiidae i Spongillidae žive u slatkoj vodi. Kod nas u slatkoj vodi obita-vaj samo predstavnici posljednje porodice, a naj eš e su vrste Spongilla lacustris i Ep-hydatia uviatilis, koja je na ena i prilikom istraživanja našeg krškog fenomena, Crve-nog jezera kod Imotskog, ogromne urušene jame duboke gotovo 530 m. Ipak, kod nas žive i svjetski unikati, jedinstvene špiljske spužve. Ogulinska špiljska spužva (Eunapius subterraneus subterraneus) i njena podvr-sta, rudni ka špiljska spužva (Eunapius su-bterraneus mollisparpanis) jedine su špiljske slatkovodne spužve na svijetu i žive samo kod nas, u Hrvatskoj, na vrlo ograni enom podru ju. Kolonije ovih nježnih spužvi pri-vrš ene su na kamene stjenke stalno po-

topljenih špiljskih kanala, gdje ltriraju hra-njive estice iz podzemne vode, pa ne udi da su otkrivene tek prije tridesetak godina kad su zapo ela sustavnija istraživanja hr-vatskoga krškog podzemlja speleoronila kim tehnikama. Tijelo ovih endemi nih spužve je depigmentirano, bijele boje, vrlo rahlo i mekano, nepravilno izbrazdane površine te jajolikog ili tanjurastog oblika, kod rudni -ke i valjkastog, pri emu nije utvr eno što

to no uvjetuje razvoj pojedinih oblika. Veli-ina varira od 1-8 cm, a iz centra se izdiže

konusna izbo ina na ijem je vrhu oskulum. Skelet je mreža od velikih, ve inom pojedi-na nih i zakrivljenih iglica (spikula), prekri-venih trni ima i povezanih s malo spongina. Nespolna rasplodna tjelešca (gemule) su ve-inom polukuglaste i grupirane. Dosadašnji

nalazi špiljskih spužvica bili su ograni eni na slivno podru je rijeka Dobre i Mrežnice. Do sada je utvr eno svega pet sigurnih nalazišta ogulinske špiljske spužve te samo jedan jedini lokalitet na kojem je utvr ena rudni ka špilj-ska spužva. To su: etiri hidrološki aktivna speleološka objekta na podru ju Ogulinsko-Plaške zaravni te jedna špilja na Crna kom polju izme u Velike i Male Kapele. Na rje iciRudnici, dijelu slijeva Promišljanske Mrežnice, u špilji Rudnica VI, na ena je rudni ka špilj-ska spužva. Istraživanjima 2008. utvr ena je iznimno bogata populacija u Rokinoj bezdani na Stajni kom polju, a prošle, 2011. godine i u završnom otopljenom kanalu naše najdu-blje Lukine jame. Naše špiljske spužve žive zajedno s ovje jom ribicom i brojnim drugim predstavnicima vodene i kopnene špiljske fa-une. Me u njima su i neke iznimno zanimljive vrste, vjerojatno i nove za znanost, koje traže daljnja i detaljna istraživanja, a daljnja istra-živanja pokazati e to nije srodstvene i takso-nomske odnose naših špiljskih spužvi.

I 123 I


Zaštita za naše jedinstvene špiljske spužveNajvažniji razlog ugroze naših špiljskih spu-žvi je one iš enje podzemnih voda grada Ogulina komunalnim otpadnim vodama te posljedi no podzemnih staništa. Kako Ogulin i njegova okolica do sada nisu imali kanali-zacijski sustav s pro ista em otpadnih voda (u završnoj fazi), dolazilo je do ekstremnog zaga enja podzemnih voda špiljskog susta-va ulin ponor - Medvedica krutim i teku im komunalnim otpadom. Zbog toga je taj su-stav uvršten u 10 najugroženijih podzemnih krških sustava svijeta (Top ten endangered karst phenomena list, Karst Waters Institu-te, 2006), a prilikom novijih istraživanja u njemu populacije špiljskih spužvi uop e nisu na ene! Kod Špilje u kamenolomu Tounj, po-pulacije su ugrožene djelovanjem kamenolo-ma Tounj koji one iš uje njeno stanište, te novijim istraživanjima ni tamo spužve nisu više na ene. One iš enje je prisutno i zbog divljih odlagališta otpada te promjene reži-ma podzemnih voda slijevnog podru ja rije-ka Dobre i zagorske Mrežnice, odnosno zbog hidrotehni kih zahvata. Zbog toga je ogulin-ska špiljska spužva ugrožena (EN) vrsta. Ne-što je bolja situacija sa slivom Primišljanske Mrežnice tako da je rudni ka špiljska spužva osjetljiva (VU) vrsta.

Kako bi se o uvala vrsta, kao i njeno pod-zemno krško vodeno stanište, u kojem obi-tavaju zasigurno još nepoznati predstavnici špiljske faune, njeno jedino nalazište u Hr-vatskoj i svijetu, šire izvorišno podru je Za-gorske Mrežnice, kao i špiljski sustav ulin ponor – Medvedica moramo dodatno zaštititi, kako kroz službene Prostorne planove grada Ogulina i Karlova ke županije tako i izgrad-njom kanalizacijskih sustava i onemogu e-njem daljnjih zaga enja sustava. Potrebno je razmisliti i o proglašenju biospeleoloških spomenika prirode, uz prethodnu sanaciju ovih sustava i rekonstrukciju protoka, pro-puštanjem dijela vode koja se usmjerava na HE Gojak.

Uz striktne primjene i provedbe zakonske re-gulative o divljem odlaganju otpada s viso-kim kaznama, potrebno je provesti sustavna istraživanja te uspostaviti monitoring stanja staništa i populacija, posebno koli ine i kva-litete vode, uz unošenje vrste i njenih stani-šta u vodoprivrednu osnovu i zaštitu slivnih podru ja.

Potrebna je i dodatna edukacija o ovim našim jedinstvenim svojtama, kako kroz formalni sustav obrazovanja tako i kroz predavanja, radionice, stru ne i popularne publikacije, emu teži i ovaj lanak.

Fotogra ja špiljske spužve iz Tounj ice. Foto: R. Ozimec

LITERATURA

HABDIJA, I., PRIMC HABDIJA,

B., RADANOVIĆ, I., VIDAKOVIĆ,

J., KUČINIĆ, M., ŠPOLJAR,

M., MATONIČKIN, R., MILIŠA,

M. (2004) Protista-protozoa

i metazoa-invertebrata:

funkcionalna građa i praktikum.

1-399, Meridijani, Samobor.

MATONIČKIN, I. (1990)

Beskralješnjaci. Biologija nižih

avertebrata. 1-692, Školska

knjiga, Zagreb

OZIMEC, R., BEDEK, J.,

GOTTSTEIN, S., JALŽIĆ, B.,

SLAPNIK, R., ŠTAMOL, V.,

BILANDŽIJA, H., DRAŽINA, T.,

KLETEČKI, E., KOMERIČKI, A.,

LUKIĆ, M., PAVLEK, M. (2009)

Crvena knjiga špiljske faune

Hrvatske (Red book of Croatian

cave dwelling fauna), Ministarstvo

kulture, Državni Zavod za zaštitu

prirode, 1-371, Zagreb

I 124 I

VODA I PRIRODA I Vodoopskrba

Antun Cerovečki

LONJSKO POLJE − ŽIVOT UZ VODU

I 125 I


No ni smiraj Lonjskog polja - amac i mjesec.

Važnost mo varnih podru ja ili “bioloških supermarketa” kako ih još nazivaju, može se usporediti sa kišnim šumama i koraljnim grebenima. Ubrajaju se u najproduktivnije ekosustave na planetu, a ak 40 posto biljnog i životinjskog svijeta vezano je za ova podru ja.

/svibanj 2012.

Naziv područja: Park prirode Lonjsko polje

Položaj: Južno od autoceste A3 uz rijeku Savu između Siska

i Nove Gradiške

Županija: Sisačko-moslavačka i Brodsko-posavska županija

Površina: 505,6 km²

Posebne zanimljivosti: ∑ Proglašeno parkom prirode 1990.

∑ 1991. uvršteno na Ramsarski popis močvarnih staništa

∑ Za velikih poplava može primiti i do dvije milijarde kubika vode

∑ Pripada važnim područjima za ptice (Important bird areas − IBA)

∑ Dom izvornim hrvatskim pasminama (hrvatski posavac, hrvatski hladnokrvnjak, turopoljska svinja,

slavonsko-srijemsko podolsko govedo)

∑ 1994. selo Čigoč proglašeno europskim selom roda

∑ Tradicionalna drvena arhitektura iz 15. do 19. stoljeća

∑ Info i edukativni centar u Krapju i Čigoču

Kontakt: [email protected]

Više informacija: www.pp-lonjsko-polje.hr

“Kad je bunar prazan, tada spoznamo vrijednost vode”

Benjamin FranklinRijeka Sava nakon Siska po inje svoj vijuga-vi ples ostavljaju i za sobom brojne rukavce oko kojih se sela nižu jedno za drugim. Svo-jom lijevom obalom, doti e južni rub Lonjskog polja, kojeg zatvara sa Lonjom i Strugom, i-ne i tako jedno od ve ih mo varnih podru jau cijelom Dunavskom bazenu. Velika koli inavode koja kroz godinu oscilira rijekama ovog podru ja, rezultira estim proljetnim i jesen-skim poplavama. Na taj na in stvoreno je mo-varno stanište površine 506 km2 sa bujnim

životom. Važnost ovih “bioloških supermarke-ta”, kako se još nazivaju, može se usporedi-ti sa kišnim šumama i koraljnim grebenima. Ubrajaju se u najproduktivnije ekosustave na planetu. ak 40 posto biljnog i životinjskog svijeta vezano je za vlažna staništa koja sadr-že velike koli ine hrane što omogu ava visoku razinu bioraznolikosti.

Mo varna staništa predstavljaju i prirodnu re-tenciju koja ima važnu ulogu u sustavu obra-ne od poplava. Za visokog vodostaja, ovo po-dru je primi i do procijenjenih dvije milijarde kubika vode, a veliki vodni val koji nailazi Sa-vom u stanju je podi i razinu vode i do 10 metara. Kako se radi o nizinskom podru ju,

I 126 I

VODA I PRIRODA I Vodoopskrba

U potrazi za hranom.

Jutarnja idila u Lonjskom polju.

Vrbnik

I 127 I


voda se ovdje dugo zadržava i sporo otje e.Na taj na in Lonjsko polje djeluje kao prirod-ni bubreg koji ltrira vodu i pro iš ava ne i-sto e. Poplavne šume, polja i livade postaju tada mrijestilišta riba, a polje pretražuju rode i ostale ptice u potrazi za hranom. Od ukupno 375 vrsta ptica, koliko ih je zabilježeno u Hr-vatskoj, ak 250 vrsta se može na i u Lonj-skom polju. Me u njima su mnoge rijetke i za-šti ene vrste poput orla kliktaša, crne rode i žli arke. Uz ptice, ovdje je dom i izvornim hr-vatskim pasminama goveda poput Slavonsko-srijemskog podolskog goveda, te konja Hrvat-skog hladnokrvnjaka i Hrvatskog posavca.

Nisu se samo životinje prilagodile ovim uvje-tima. Ljudi tako er ve stolje ima žive u har-moniji sa prirodom, bave i se poljoprivredom, sto arstvom i ribarstvom. Ovakav na in živo-ta se nekad protezao središnjom Europom sve do 19. st. Svojedobno se na mo varna stani-šta gledalo kao na beskorisna pa ak i štetna. Isušivanjem i zatrpavanjem mo vara, ovjek ih je pretvarao u obradive površine, ugrožava-ju i biljni i životinjski svijet. Osnivanjem Ram-sarske konvencije ta praksa polako prestaje i vlažna staništa bivaju prepoznata kao visoko vrijedni lokaliteti, a sve države potpisnice ob-vezuju se na o uvanje vlažnih staništa koja se nalaze na njihovom teritoriju. Nažalost, to ne osigurava u potpunosti njihov kvalitetan op-stanak. Najve u opasnost za ovaj delikatni i krhki ekosustav i dalje predstavlja ovjek. U zemljama sa neprilago enim planovima u svr-hu zaštite i o uvanja i nižim stupnjem kontro-le nad vlažnim staništima, mogu a je ekplo-atacija i devastacija prirodnih resursa sa ovih

lokaliteta. Samo podizanjem kolektivne svije-sti o važnosti mo vara i njihovom utjecaju na život i unaprije enja zakonskih propisa, može se osigurati njihovo o uvanje.

Svake godine za vrijeme poplava, život u Lonjskom polju jednostavno eksplodira, a lice krajolika se u potpunosti promijeni. Poplavlje-no polje vrvi kukcima, vodozemcima, ribama i pticama. Sve to zahvaljuju i jednostavnoj molekuli koja se sastoji od jednog atoma kisi-ka i dva atoma vodika. Ona ini 70 posto po-vršine našeg planeta, a tisu e kubika svakod-nevno lebdi iznad naših glava. Na prvi pogled, ini se da je imamo u izobilju. Ali od sve vode

na planetu, samo tri posto je pitko. Od tih tri posto, 69 posto je zarobljeno u ledenjacima i snježnom pokrovu, a samo 0.3 posto nala-zi se u rijekama i jezerima. Kada padaline izo-stanu, nivo rijeka i podzemnih voda drasti -no opada, a tada izostaju i poplave. Ovakvo stanje u Hrvatskoj traje od 2011. g. i nastav-lja se i u teku oj godini. Voda, koja ima glav-nu ulogu u oblikovanju ovog krajolika, nije se pojavila u obliku poplave ve 18 mjeseci, a suša polako uzima svoj danak. Vegetacija u polju se smanjuje, a ak i rukavci poput onog u Krapje olu potpuno presušuju. Taj ornito-loški rezervat je uto ište za žli arke iji dola-zak je tako er izostao nestankom vode. Izre-ka sa po etka teksta tim više ima ve u težinu kad je promatramo iz perspektive proteklog sušnog razdoblja. U hirovitim klimatskim pro-mjenama, padaline e u budu nosti sigurno osigurati još poplava u Lonjskom polju. Pita-nje je ho emo li tada imati više svijesti o nje-govoj važnosti?

Stoljetni spomenici prirode okupani jutanjim Suncem.

SLIKEAntun Cerovečki

I 128 I

PUBLIKACIJE I Voda ∑ bogatstvo prirode

Knjiga obra uje glavna podru ja problematike kakvo evoda prezentiraju i primjere iz razli itih zemalja koji se ti u zikalno-kemijskih svojstava površinskih i podzem-nih voda te mogu ih izvora one iš enja, te metode i alate za ocjenu stanja kakvo e voda. Knjiga je podijelje-na u dva dijela: Statisti ka analiza podataka o kakvo ivode; Studije pra enja kakvo e voda.

Izdava : InTechKnjiga se može preuzeti na:http://www.intechopen.com/books/water-quality-monitoring-and-assessment

GRUPA AUTORA WATER QUALITY MONITORING AND ASSESSMENT

Sve se eš e susre emo s izjavom kako nakon razdoblja ratova za naftu stižu ratovi za pitku vodu. Ne moraju to nužno biti ratovi u klasi nom smislu - svijet ide putom na kojem i druge vrste pritisaka rezultiraju jednako: svakodnevno smo svjedoci kako resursi manjih i slabijih prelaze u vlasništvo mo nijih.

Iako plavi planet, Zemlja sa svim svojim vodenim resur-sima ipak od svih voda može ra unati samo na 2,5 pos-to - ostalo su slane vode morskih površina. U ostatku od tri posto 70 posto zarobljeno je (zasad) u ledenim površinama Arktika i Antarktike. Zemljanima za upora-bu ostaje, dakle, 30 posto od onih 2,5 posto, ali u tih trideset posto toliko toga je ve zaga eno, neupotrebljivo ili nedostupno... Uz to treba imati na umu da vode nisu ravnomjerno raspore ene pa ve danas 1,2 milijarde zemljana ne raspolaže dovoljnim koli inama pitke vode!

Je li pitka voda za Hrvatsku prijetnja ili prilika, zbog ega je pitka voda najvažniji hrvatski prirodni resurs? Kao slabije nastanjena europska zemlja s bogatim i relativno istim vodenim resursima Hrvatska je u prilici ra unati

s vodom kao strateškim imbenikom razvoja i klju nom to kom identiteta.

A kako posti i takvu sliku An elko Brezovnja ki razlaže kroz odgovore na šest pitanja, uz etiri scenarija i dva komentara.

Izdava : AGMCijena: 110,00 kn

AN ELKO BREZOVNJA KIMITOVI I INJENICE O PITKOJ VODI: ŠEST PITANJA, ETIRI SCENARIJA I DVA KOMENTARA ZBOG EGA JE PITKA VODA NAJVAŽNIJI HRVATSKI PRIRODNI RESURS

I 129 I


Knjiga nastoji odgovoriti na pitanja koje su prednosti, mogu i nedostaci ili klju ni izazovi lanstva u Europ-skoj uniji. Osim glavnih pregovara kih poglavlja, knjiga tako er analizira i druga podru ja koja e najvjerojatnije utjecati na život i rad hrvatskih gra ana. Glavni naglasak istraživa kog tima tijekom provo enja ovog projekta je bilo prenošenje cjelokupnih u inaka lanstva u Europskoj uniji hrvatskim gra anima na jednostavan i pristupa an na in, stoga su klju ne prednosti i izazovi lanstva u EU sažete na kraju svakog poglavlja knjige. Pritom je bitno istaknuti da predstavljeni izazovi nisu i ne bi trebali pred-stavljati prepreku budu em uspješnom razvoju Republike Hrvatske. Knjigu su uredili Sanja Tišma, Višnja Samardžija i Krešimir Jurlin i ona je rezultat istraživanja znanstvenika Instituta za me unarodne odnose te vanjskih stru njaka iz pojedinih podru ja. Predgovore knjizi su napisali Nj. E. Paul Vandoren, šef Delegacije Europske unije u Republici Hrvatskoj i Vesna Pusi , ministrica vanjskih i europskih poslova Republike Hrvatske.

Izdava : IMOKnjiga se može preuzeti na: http://www.imo.hr/hr/node/1433

GRUPA AUTORA HRVATSKA I EUROPSKA UNIJAPREDNOSTI I IZAZOVI LANSTVA

DRAGUTIN PETOŠI I IVAN MUSTAZNA AJKE VODNOG REŽIMA I KAKVO E VODE POLJOPRIVREDNIH TALA NA PODRU JUVIŠENAMJENSKOG KANALA DUNAV - SAVA

Ova publikacija rezultat je desetogodišnjih (2000. - 2009.) stacionarnih istraživanja vezanih za prob-lematiku stanja poljoprivrednih tala, njihovog vod-nog režima i kakvo e vode na pilot podru ju budu eg Višenamjenskog kanala Dunav - Sava (VKDS-a), koje obuhva a poljoprivrednu površinu od oko 7.200 ha. Kada je rije o navedenoj problematici, valja naglasiti da su ovo prakti no prva cjelovita i egzaktna istraživanja takve vrste u nas.

Višegodišnjim motrenjem kakvo e površinskih, podzem-nih i procjednih voda na istraživanom pilot podru ju potvr eno je njihovo slabo one iš enje teškim met-alima. Valja upozoriti na ja e one iš enje površinskih voda Bi a i Isto ne Berave s dušikom iz amonijaka što je potvr eno i motrenjem kakvo e podzemnih voda. Tako er treba ukazati i na neprekidnu prisutnost vi-sokih koncentracija fosfora u površinskim i povremeno u procjednim vodama.

Knjiga se može naru iti na: Agronomskom fakultetu Sveu ilišta u Zagrebu

I 130 I

OBAVIJESTI I Pozivi na sudjelovanje, najave, seminari, stručna putovanja...

Tomislav Krpan, dipl. ing. građ.Legenda vodnoga gospodarstva

Dana 06. travnja 2012. godine umro je dipl.ing. Tomislav Krpan, dugogodišnji Direktor Vodoprivrede u Slavon-

skom Brodu.

Tomislav Krpan je rođen 1929. godine u Brodskom Varošu. Osnovnu školu i nižu gimnaziju od 1936. do 1944.

godine završio je u Slavonskom Brodu. Kraj II. svjetskog rata dočekao je kao pitomac Domobranske zastavničke

škole u Zagrebu, i potom prošao mnoge postaje zloglasnoga Križnog puta od Bleiburga, preko Dravograda i

Maribora do Prečkog, Kanala i Maksimira u Zagrebu. U rodni se, ratom teško stradali Brod, vratio u srpnju 1945.

gdje je, na Realnoj gimnaziji, maturirao 1949., a po svršenom studiju na Građevinskom odsjeku Tehničkog fakul-

teta Sveučilišta u Zagrebu, diplomirao je 1955. godine.

U vremenu od 1966. do 1989. god.Tomislav Krpan, kao šef Vodoprivrednog odjeljka Direkcije za Savu u Sla-

vonskoj Posavini i u Požeškoj kotlini, bio je u najtežim vremenima voditelj obrane od poplava i najbliži suradnik dr.

Josipa Zmaića Zmaje, a sa svojim suradnicima Martinom Pilarom, dipl. ing. građ. i Branimirom Jelakovićem, dipl.

ing. građ. sudjelovao je u teškim obranama od poplava na rijekama Savi i Orljavi, od kojih se posebno pamti ona

iz 1974. g. kada je Sava, u Slavonskom Brodu, imala najviši vodostaj u posljednjih 200 godina (+883). Zajedno

s njima, udario je temelje sustavu obrane od poplava donjeg posavlja, koji je i danas primjer dobro osmišljenog

sustava obrane.

Kao posebno priznati stručnjak i organizator, u nekoliko mandata je bio predsjednik ili član najužeg čelništva više

stručnih asocijacija te je za života dobio čitav niz priznanja, pohvala i zahvalnica. Njegove osobne, ljudske i stručne

osobine prepoznavali su mnogi te je, iako nikada nije bio član Saveza komunista, imao zapaženu ulogu u javnom i

političkom životu Slavonskog Broda i tadašnje općine. U razdoblju od 1962. do 1978. bio je odbornik u ondašnjoj

Skupštini općine Slavonski Brod. Grad Slavonski Brod, cijeneći njegov ukupni doprinos, 2004. godine dodijelio

mu je Nagradu za životno djelo

Nije znao za radno vrijeme. Osim redovnih radnih obveza, istraživao je sustave vodnih građevina od Vinkovaca

do Požege i dao niz dobrih rješenja i prijedloga za daljni razvoj i unaprijeđenje.

Odlaskom u mirovinu 1989. kao da se rodio novi Tomislav Krpan – sve svoje vrijeme i svu energiju uložio je u pra-

ćenje, foto dokumentiranje i bilježenje svih važnijih zbivanja u gradu kojeg je nedvojbeno svim srcem volio, a iz tih

njegovih bilješki nastao je čitav niz knjiga koje će biti nezaobilazne u opservacijama Slavonskog Broda i Brodske

Posavine u vremenu kojem je pokojni gospodin Tomislav Krpan pripadao.

Sa fotoaparatom i lulom u ruci neumorno je obilazio Posavinu, snimao i bilježio detalje, koje je zabilježio u brojnim

knjigama. Čudesna dolina (1995.), Pontonski mostovi (1996.), Bećarski zbornik I. (1996.), Brodski panoptikum

I., Brodski panoptikum II. (1997.), Bećarski zbornik II. (1999.), Brodski panoptikum III., Brodski panoptikum IV.,

Brodski panoptikum V. (2004.), dio je literarne ostavštine kojom je Tomo ostavio budućim generacijama svoje

viđenje tog vremena. U tekstovima punim šala i rugalica, ismijavao je pojedine događaje i osobe, ne zaobilazeći

pri tome niti samog sebe.

I sutra u ovom kraju prepoznaćemo Tomu kroz njegove stručne radove: mostovi, silosi, ceste, stambeni objekti,

te nadasve niz vodnih građevina, govore nam tko je bio Tomo. Vrijedni poštovanja su ljudi čija je pojava postala

simbolom djelatnosti kojoj se sav predao. Tomislav Krpan, lulaš, ostat će u sjećanju kao jedan od rijetkih.

Pogreb dragog nam kolege, obavljen je 10. travnja, a 12. travnja u prostorijama

Hrvatskih voda u Slavonskom Brodu, održana je komemoracija u povodu sjeća-

nja na ovog velikana vodnog gospodarstva.

Na njegov životni put i zasluge u području vodnog gospodarstva podsjetio je

Davorin Piha, dipl.građ.inž., Voditelj VGI za područje malog sliva „Brodska po-

savina“. U ime Društva inženjera i tehničara, na djelovanje g. Krpana podsjetio je

prof. Vjenceslav Leko, dipl.inž., a o suradnji sa Povijesnim arhivom i zaslugama

g. Krpana u očuvanju povijesne baštine govorio je Ivan Medved, Ravnatelj Povi-

jesnog arhiva Slavonski Brod.

Komemoraciji su nazočili rodbina preminulog, mnogobrojni suradnici i prijatelji, te

predstavnici lokalnih medija.

1929. − 2012.

I 131 I


OBAVIJEST

o provo enju javne rasprave oNacrtu prijedloga zakona o izmjenama i dopunama Zakona o vodama

Pozivaju se korisnici voda, nadležna tijela i institucije, zi ke i pravne osobe koje iskazuju interes u upravljanju vodama i ostala zainteresirana javnost na aktivno sudjelovanje u javnoj raspravi o Nacrtu prijedloga zakona o izmjenama i dopunama Zakona o vodama.

Nacrti prijedloga zakona o izmjenama i dopunama predmetnih zakona i obrasci putem kojih se dostavljaju mišljenja, primjedbe i prijedlozi nalaze se na internetskoj stranici Ministarstva poljoprivrede (http://www.mps.hr/).

Rok za dostavu mišljenja, primjedbi i prijedloga na Nacrt prijedloga zakona o izmjenama i dopunama Zakona o vodama je 15. lipnja 2012. godine.

IZRA ENA LOKALNA AGENDA ZA KARLOVA KE RIJEKE

Dokument “Lokalna agenda za karlova ke rijeke” izra en je u okviru projekta “Upravljanje i zaštita karlova kih rijeka” (“Karlovac Rivers Water Management and Preservation”. Nositelj projekta je Ekološko društvo Pan-Karlovac, a partner projekta Grad Karlovac. Projekt je nanciran sredstvima EU (program IPA) te podržan sredstvima iz prora una Grada Karlovca. Dokument je nastao suradnjom civilnog, javnog i privatnog sektora te uz pomo i podršku gra ana Karlovca. Cilj dokumenta je ukazati na karlova ke rijeke kao prirodni resurs i razvojni potencijal od izuzetne vrijednosti o ijoj je zaštiti potrebno sustavno brinuti, s naglaskom na održivo gospodarenje. Ciljevi i projekti predloženi u dokumentu pro-voditi e se u razdoblju od 2012. do 2017. godine, a dokument može biti koristan doprinos pri izradi budu ih strateških dokumenata za podru je Karlovca i Karlova ke županije. Dokument Lokalna agenda za karlova ke rijeke obuhva a rije-ke Kupu, Koranu, Mrežnicu i Dobru u administrativnim granicama grada Karlovca, s naglaskom na rijeke Kupu i Koranu.

Dokument Lokalna agenda za karlova ke rijeke izra en je uz pomo Europske Unije.

Sadržaj ove publikacije isklju iva je odgovornost Ekološkog društva Pan-Karlovac, Grada Karlovca te lanova Tematskih vije a i ni na koji se na in ne može smatrati da odražava gledišta Europske unije.

Dokument Lokalna agenda za karlova ke rijeke dostupan je na stranicama Ekološkog društva Pan-Karlovac: www.eko-pan.hr

je

REPUBLIKA HRVATSKAMINISTARSTVO POLJOPRIVREDE

I 132 I

OBAVIJESTI I Pozivi na sudjelovanje, najave, seminari, stručna putovanja...

Documents

1 Hr vodoprivreda 198_Upravljanje vodama.indd