· Web viewSlika 1 Položaj unutar BiH i administrativna podjela HNŽ‐e 4 Slika 2 Prirodno kretanje stanovništva u HNŽ‐e 5 Slika 3 BDP po

STRATEGIJA RAZVITKA

HERCEGOVAKO NERETVANSKE UPANIJE ZA RAZDOBLJE 2017.2020. GODINA

12. srpanj, 2017. NARODNE NOVINE Broj 6 - strana 3 Hercegovako-neretvanske upanije

upanijski odbor za razvitak

Institucija

Ured predsjednika Vlade

Ministarstvo za pitanja branitelja

Ministarstvo gospodarstva

Ministarstvo zdravstva, rada i socijalne skrbi

Ministarstvo poljoprivrede, umarstva i vodoprivrede

Ministarstvo trgovine, turizma i zatite okolia

Ministarstvo financija

Ministarstvo pravosua, uprave i lokalne samouprave

Ministarstvo prosvjete, znanosti, kulture i porta

Ministarstvo unutarnjih poslova

Ministarstvo prometa i veza

Ministarstvo graditeljstva i prostornog ureenja

Regionalna razvojna agencija za Hercegovinu REDAH

Gospodarska komora Hercegovakoneretvanske upanije

Obrtnika komora Hercegovakoneretvanske upanije

Federalni zavod za statistiku

Gospodarska komora Grada Mostara

Sveuilite u Mostaru

Univerzitet Demal Bijedi u Mostaru

Udruenje za poduzetnitvo i posao Link Mostar

Ime i prezime

Marko Arapovi

Lela Arapovi

Dragan Kazazi

Antonijo Vujica

dr. sc. Perica Buli

Karmela Mabi

Orhan Tucovi

Jasminka Brati

Elvir Helji

Ismet Leto

Tihomir Vuli

Hamdija Jahi

Ivan Jurilj

Amir Boloban

Vlado Bevanda

Aziz Dedovi

Dalibor Milo

prof. dr. sc. Mila Gadi

prof. dr. sc. Ahmed Dubur

Tomislav Maji

Strategija razvitka Hercegovakoneretvanske upanije izraena je uz potporu Projekta integriranog lokalnog razvoja (ILDP), zajednike inicijative Vlade vicarske i Razvojnog programa Ujedinjenih naroda (UNDP) u BiH. Za strunu podrku u izradi Strategije razvitka Vlade Hercegovakoneretvanske upanije i ILDP su angairali konsultantski tim strunjaka.

Stavovi i miljenja izneseni u dokumentu ne odraavaju nuno stavove i miljenja Vlade vicarske ili UNDPa...

Broj 6 - Strana 4 NARODNE NOVINE 12. srpanj, 2017. Hercegovako-neretvanske upanije

Sadraj

1 Uvod................................................................................................................................................1 1.1 Metodologija kreiranja strategije ...........................................................................................2

2 Situacijska analiza izvod...............................................................................................................4 2.1 Ope znaajke HNe ..............................................................................................................4 2.2 Stanovnitvo............................................................................................................................4 2.3 Ekonomska struktura..............................................................................................................6 2.4 Pregled stanja turizma i ugostiteljstva u HNe......................................................................9 2.5 Pregled stanja poljoprivrede u HNe...................................................................................11 2.6 Pregled stanja i kretanja na tritu rada HNe....................................................................16 2.7 Pregled stanja i kretanja drutvenog razvoja HNe.............................................................19 2.7.1 Obrazovni sustav..................................................................................................................19 2.7.2 Usklaenost obrazovanja i trita rada................................................................................21 2.7.3 Kultura i sport ......................................................................................................................21 2.7.4 Zdravstvena zatita ..............................................................................................................21 2.7.5 Socijalna skrb .......................................................................................................................22 2.7.6 Civilno drutvo (nevladine organizacije)..............................................................................23 2.7.7 Sigurnost graana................................................................................................................23

2.8 Zatita okolia i infrastruktura ...................................................................................................25 2.8.1 Zatita okolia ......................................................................................................................25 2.8.2 Transportna infrastruktura ..................................................................................................36 2.9 Analiza prorauna Hercegovakoneretvanske upanije......................................................38 2.9.1 Analiza javnih prihoda i rashoda u razdoblju 2009.2015. godina......................................38 2.9.2 Program javnih investicija....................................................................................................40 2.10 Analiza sustava za upravljanje razvitkom .............................................................................40

3Vizija razvitka ................................................................................................................................47 4Strateki ciljevi ..............................................................................................................................48 5Prioriteti razvitka (prioritetni/sektorski ciljevi).............................................................................52 6Veza s planskim dokumentima viih i niih razina vlasti...............................................................56 7Programski dio Strategije..............................................................................................................60

7.1. Strateki cilj 1: PODIZANJE KONKURENTNOSTI MALIH I SREDNJIH PODUZEA (MSP), POLJOPRIVREDE I TURIZMA..............................................................................................................60

7.2. Strateki cilj 2: POBOLJANJE KVALITETE IVOTA GRAANA U SKLADU SA STANDARDIMA EU .. 74


7.3. Strateki cilj 3: ODRIVO GOSPODARENJE OKOLIEM, PROSTOROM, PRIRODNIM I INFRASTRUKTURNIM RESURSIMA ....................................................................................................84

8Indikativni financijski i terminski okvir..........................................................................................92 9Institucionalni i organizacijski okvir za provedbu Strategije......................................................100 10Plan praenja, izvjeivanja, evaluacije i revizije strategije........................................................107


Popis slika

Slika 1 Poloaj unutar BiH i administrativna podjela HNe ...................................................................4 Slika 2 Prirodno kretanje stanovnitva u HNe .....................................................................................5 Slika 3 BDP po glavi stanovnika HNe i F BiH za razdoblje 2009.2014. godina....................................6 Slika 4 Kretanje izvoza u HNe u razdoblju 2009.2014. godina...........................................................7 Slika 5 Udio HNe u ostvarenom turistikom prometu na podruju F BiH u 2015. godini .................10 Slika 6 Kretanje turistikog prometa u HNe u razdoblju 2011.2015. s trendom..............................11 Slika 7 Kretanje broja zaposlenih u razdoblju od 1991. do 2015. u HNe...........................................16 Slika 8 Kretanje broja zaposlenih po opinama HNe u razdoblju 2008. 2014.................................17 Slika 9 Kretanje broja upisanih uenika prema razinama obrazovanja u HNe..................................20 Slika 10 Broj izdanih okolinih dozvola iz mjerodavnosti HNe i F BiH po djelatnostima ...................26 Slika 11 Izdane okline dozvole iz mjerodavnosti upanije po opinama ............................................26 Slika 12 Mjerni profili za ispitivanje kvalitete voda..............................................................................27 Slika 13 Usporedba koliina prikupljenog otpada od strane JLS i proraunatog otpada prema postojeoj infrastrukturi ......................................................................................................................32 Slika 14 Ukupni planirani i ostvareni prihodi u razdoblju 2009.2015. godina (u mil. KM) ..................38 Slika 15 Kretanje rashoda po kljunim kategorijama u razdoblju 2011.2015. ....................................39 Slika 16 Struktura tekuih transfera u proraunu HNe za 2011. i 2015. godinu................................40 Slika 17 Veza stratekih fokusa i stratekih ciljeva HNe ....................................................................48 Slika 18 Prioritetni ciljevi po stratekim ciljevima HNe......................................................................52 Slika 19 Projekcija prihoda za HNe za razdoblje 2016.2020. godina................................................92 Slika 20 Projekcija rashoda i izdataka za HNe za razdoblje 2016.2020. ...........................................94 Slika 21 Institucionalni okvir za upravljanje razvitkom u HNe.........................................................102


Popis tablica

Tablica 1 Osnovni podatci o opinama u HNe u 2013.........................................................................5 Tablica 2 Razvojni problemi i perspektive u vezi sa stanovnitvom .......................................................6 Tablica 3 Registrirani gospodarskisubjekati po djelatnostima u HNe u razdoblju 2009.2014. godina .....................................................................................................................................................8 Tablica 4 Glavni motivi dolaska u tri najposjeenije destinacije u HNe.............................................11 Tablica 5 Tipologija obiteljskih poljoprivrednih gospodarstava (OPG) u HNe...................................12 Tablica 6 Povrine, umske zalihe i drvna masa po ha .........................................................................13 Tablica 7 Razvojni problemi i perspektive gospodarstva HNe...........................................................14 Tablica 8 Razvojni problemi i perspektive trita rada .........................................................................18 Tablica 9 Broj obrazovnih ustanova i uenika prema razina obrazovanja...........................................19 Tablica 10 Razvojni problemi i perspektive drutvenog sektora HNe...............................................24 Tablica 11 Procjena stanja rijeka na podruju HNe...........................................................................28 Tablica 12 Podruja posebno ugroena poplavama prema Studiji ranjivosti prostora HNe.............29 Tablica 13 Emisije u zrak na podruju HNe (2013. /2014.)................................................................31 Tablica 14 Prikupljeni/sakupljeni i odloeni komunalni otpad (podatci o prikupljenom otpadu)........32 Tablica 15 Indeksi gubitka obradivoga poljoprivrednog zemljita........................................................35 Tablica 16 Razvojni problemi i perspektive u sektoru okolia HNe...................................................37 Tablica 17 Ostvareni proraunski rashodi u HNe za razdoblje 2011.2015. godina (u 000 KM) .......39 Tablica 18 SWOT analiza HNe............................................................................................................41 Tablica 19 Strateki fokusi.....................................................................................................................46 Tablica 20 Pokazatelji utjecaja za prvi strateki cilj HNe ...................................................................49 Tablica 21 Pokazatelji utjecaja za drugi strateki cilj HNe .................................................................50 Tablica 22 Pokazatelji utjecaja za trei strateki cilj HNe ..................................................................51 Tablica 23 Prioritetni ciljevi za strateki cilj 1 s pripadajuim pokazateljima krajnjeg rezultata..........53 Tablica 24 Prioritetni ciljevi za strateki cilj 2 s pripadajuim pokazateljima krajnjeg rezultata..........54 Tablica 25 Prioritetni ciljevi za strateki cilj 3 s pripadajuim pokazateljima krajnjeg rezultata..........55 Tablica 26 Projekcija prihoda od neizravnih poreza za HNe i JLS HNe za razdoblje 2016.2020. godina ...................................................................................................................................................93 Tablica 27 Prikaz projekcije prihoda i primitaka HNe za razdoblje 2016.2020. godina (u 000 KM).95 Tablica 28 Projekcija financijskog okvira za Strategiju razvitka HNe za razdoblje 2017.2020..........96 Tablica 29 Indikativni financijski okvir po mjerama..............................................................................97


1Uvod

Integrirana Strategija razvitka Hercegovakoneretvanske upanije za razdoblje 2017.2020. godina (u daljnjem tekstu: Strategija) kljuni je stratekoplanski dokument Hercegovako neretvanske upanije (u daljnjem tekstu: HN) koji treba poticati i usmjeravati budui rast i razvitak HNe. U najirem smislu, Strategija obuhvaa ekonomski i drutveni razvitak kroz koritenje i apsorpciju raspoloivih prirodnih resursa, vodei pri tome rauna o aspektu zatite i unaprijeenja okolia i prostora. Pripremljena je kako bi sluila kao okvir za definiranje zajednikih ciljeva, poticanje snaga, rjeavanje goruih problema, ali i kao odgovor na izazove budueg razvitka i sveukupnog ivota u HNe. Kao takva, Strategija je usklaena s relevantnim strategijama i politikama na drugim razinama upravne vlasti u Bosni i Hercegovini (u daljnjem tekstu: BiH).

Odluku o pristupanju izradi Strategije i uspostavi suradnje s UNDPom donijela je Vlada Hercegovakoneretvanske upanije (u daljnjem tekstu: Vlada), Odluka broj 0110245/16 od 12. sijenja 2016. Na temelju preporuke iz toke 1. i 2. Informacije o aktivnostima na donoenju Strategije razvitka Hercegovakoneretvanske upanije za razdoblje 2017.2020., broj 14102524/16 od 14. oujka 2016., koju je Vlada usvojila Odlukom broj 0101102 527/16., doneseno je i Rjeenje o imenovanju upanijskog odbora za razvitak, broj 01102 584/16 od 14. oujka 2016. godine. U upanijski odbor za razvitak (u daljnjem tekstu: OR) imenovani su predstavnici upanijskih ministarstava, predstavnici jedinica lokalne samouprave (u daljnjem tekstu: JLS) s podruja HNe, predstavnici civilnog drutva te drugih relevantnih organizacija i institucija. Vlada je organizirala proces izrade Strategije uz tehniku koordinaciju Regionalne razvojne agencije za Hercegovinu REDAH (u daljnjem tekstu: REDAH). Strategija informira cjelokupnu javnost i privatne investitore o razvojnom putu HNe i predstavlja temelj za izradu detaljnih planova i programa u pojedinim sektorima, kreira osnovu za praenje napretka te ohrabruje razliite razine vlasti i drutvenoekonomske partnere na suradnju i dogovor u planiranju. Na temelju provedene socioekonomske analize u HNe, definiranjem stratekih fokusa, inspiracija i aspiracija svih sudionika u procesu, definirana je vizija razvitka HNe do 2020. godine koja predstavlja temelj za rad i aktivnosti svih graana koji ive na ovom geografskom podruju.

Vizija razvitka HNe do 2020. godine

PREPOZNATLJIVA, PODUZETNA, PRIVLANA, SINERGIJA RAZLIITOSTI

S ciljem kreiranja mehanizma za ostvarenje vizije razvitka, a kako bi se osigurala veza izmeu vizije razvoja i konkretnih buduih akcija, definirana su tri strateka cilja HNe do 2020. godine.

Strateki ciljevi HNe

1. PODIZANJE KONKURENTNOSTI MALIH I SREDNJIH PODUZEA (MPS), POLJOPRIVREDE I TURIZMA

2. POBOLJANJE KVALITETE IVOTA GRAANA U SKLADU SA STANDARDIMA EU

3. ODRIVO GOSPODARENJE OKOLIEM, PROSTOROM, PRIHODOVNIM I INFRASTRUKTURNIM RESURSIMA


Strategija obuhvaa i popis prioritetnih mjera u svakom sektoru, koje omoguavaju ostvarivanje postavljenih ciljeva putem provoenja operativnih aktivnosti, ime se stvara osnova za sveukupnu implementaciju Strategije. Financijski okvir za provoenje Strategije usklaen je s mogunostima prorauna HNe i dostupnim izvorima financiranja u razdoblju do 2020. godine. Preduvjet kvalitetne i blagovremene implementacije Strategije jeste prepoznavanje njezinog znaaja od strane cjelokupne zajednice i viih razina vlasti, ali i jaanje Strategijom predvienih mehanizama za njezino provoenje, izvjeivanje, auriranje i ukupnu operacionalizaciju, to je zadatak koji stoji pred HNe u narednom razdoblju. Provoenje Strategije pratit e se na godinjoj razini. Takoer, ostvareni e se rezultati vrednovati kroz opi napredak u budunosti. Strategija razvitka Hercegovako neretvanske upanije izraena je uz podrku Projekta integriranog lokalnog razvoja (ILDP), zajednike inicijative Vlade vicarske i Razvojnog programa Ujedinjenih naroda (UNDP) u BiH. Za strunu podrku u izradi Strategije razvitka Vlada Hercegovakoneretvanske upanije i ILDP angairali su konzultantski tim strunjaka.

1.1Metodologija kreiranja strategije

Metodologija za planiranje razvitka upanija u Federaciji Bosne i Hercegovine (u daljnjem tekstu: Metodologija), koja je primijenjena u procesu izrade Strategije, pripremljena je u sklopu ILDPa. Rezultat je opsenih konzultacija, preporuka i zakljuaka Radne skupine za harmonizaciju planiranja razvitka na razini upanija u Federaciji Bosne i Hercegovine (u daljnjem tekstu: F BiH), sastavljene od predstavnika JLS, upanija i federalnih ministarstava, pod vodstvom Federalnog zavoda za programiranje razvoja. Metodologija definira principe planiranja razvitka upanija, obuhvat, minimalne sastavne elemente i vremenski okvir strategija razvitka upanija, kao i procese i kljune faze izrade, provedbe, monitoringa te evaluacije stratekih dokumenata. Po svojoj naravi, Metodologija se smatra standardnim pristupom planiranju razvitka upanija u F BiH, a svrha joj je sistematizirati i operacionalizirati strateko planiranje na upanijskoj razini.

Metodologija vodi rauna o usuglaenosti sa standardiziranom Metodologijom za integrirano planiranje lokalnog razvitka u BiH (MiPRO) kao i o pristupima koritenim za izradu razvojnih dokumenata na razini BiH, kako u sutinskom i logikom smislu tako i u smislu koritenja istih termina. Istovremeno, u Metodologiju su ugraeni primjeri dobre prakse i iskustva steena u procesima izrade integriranih strategija razvitka Unskosanske upanije i upanije Zapadnohercegovake, te Zenikodobojske i Tuzlanske upanije.

Vodei principi na kojima se Strategija zasniva jesu ekonomska i okolina odrivost te socijalna ukljuenost. Odrivost kao princip integrira ekonomski aspekt i aspekt okolia, dok princip socijalne ukljuenosti podrazumijeva jednake prilike za sve i pravinost u smislu identificiranja potreba i interesa marginaliziranih i socijalno iskljuenih skupina stanovnitva. Takoer, Strategiju karakteriziraju integracija (ekonomski, drutveni i aspekt zatite okolia promatrani su kao neodvojivi dijelovi jedne cjeline) i participacija (svi su zainteresirani akteri angairani i doprinose izradi Strategije). Proces je vodio OR uz potporu REDAHa, ime su stvoreni uvjeti za sudjelovanje graana u izradi Strategije, to se naroito manifestiralo kroz javne konzultacije koje su provedene putem Partnerske grupe (PG). Polazna toka za izradu Strategije bila je analiza postojeih stratekih dokumenata, razina njihove realizacije te


stupanj razvijenosti ljudskih resursa neophodnih za njezinu izradu i implementaciju. Analiza je nadograena na temelju analize relevantnih kvantitativnih i kvalitativnih podataka iz primarnih i sekundarnih izvora. Najvaniji dio Strategije predstavlja strateka platforma, koja obuhvaa socioekonomsku analizu, strateke fokuse, viziju i strateke ciljeve razvitka. Strateka platforma dominantno je djelo ORa. Izraen je i plan razvitka organizacijskih kapaciteta i ljudskih potencijala neophodnih za proces implementacije Strategije. Kako bi se omoguila efektivna implementacija ovog stratekoplanskog dokumenta, u potpunosti su usklaeni financijski okvir Strategije i Proraun HNe za 2017. godinu. U zavrnom dijelu procesa, OR je izradio okvirni trogodinji plan implementacije Strategije.


2Situacijska analiza izvod

2.1Ope znaajke HNe

Hercegovakoneretvanska upanija je administrativno teritorijalna jedinica koja obuhvaa jugoistoni dio podruja F BiH. Administrativno je podijeljena je na osam opina i Grad Mostar. S povrinom od 4.401 km2 protee se cijelom duinom sredinje Hercegovine pratei tok rijeke Neretve. Povoljna prirodna obiljeja, tri klimatska pojasa (mediteranska, submediteranska i planinska klima), razvijena hidroloka mrea te reljefno pogodne doline i polja uvjetovali su ranu naseljenost ovog podruja. Uz tok rijeke Neretve protee se znaajan prometnostrateki pravac kojim je kontinentalni dio sredinje Bosne povezan s Jadranskim morem.

Slika 1 Poloaj unutar BiH i administrativna podjela HNe

2.2Stanovnitvo

U razdoblju od 2009. do 2013. godine zabiljeena je tendencija smanjenja ukupnog broja stanovnika (2%). Prema Popisu stanovnitva iz 2013., na podruju HNe ivi 222.007 stanovnika. Isti izvor navodi kako gustoa naseljenosti u 2013. godini iznosi 50 st./km2 to HNe svrstava u kategoriju rijetko naseljenih upanija. Gotovo polovina stanovnika (47,6%) koncentrirana je u Gradu Mostaru. U razdoblju od 2009. do 2015. godine u HNe je zabiljeen pozitivan migracijski saldo (23,3%). Razlog tome je injenica da vei dio stanovnitva uglavnom gravitira prema Gradu Mostaru koji je najvee urbano, obrazovno, zdravstveno, kulturno, turistiko te gospodarsko sredite HNe ali i Hercegovine. Ostale opine imaju negativan migracijski saldo koji je uglavnom uvjetovan ekonomskim razlozima.


Tablica 1 Osnovni podatci o opinama u HNe u 2013.

Opina

apljina itluk Jablanica Konjic

Grad Mostar Neum ProzorRama Ravno

Stolac

Ukupno HNe

Povrina (km2)

256 181 301 1.169 1.175 225 477 331 286 4.401

Broj naselja

32 21 33 168 60 27 56 54 26 497

Broj stanovnika

26 .157 18. 140 10. 111 25 .148 105. 797 4.653

14 .280 3 .219 14. 502 222. 007

Gustoa naseljenosti (st./km2)

102 100 34 21 90 21 30 11 44 50

Izvor: Federalni zavod za statistiku BiH, Popis stanovnitva i stanova, 2013.

Starosna struktura. Promjene u starosnoj strukturi stanovnitva u razdoblju od 2009. do 2013. godine oituju se kroz smanjivanje udjela mladog (014 godina) i starog (65+ godina) stanovnitva u ukupnom broju stanovnika HNe. Broj mladih smanjen je za 3.192 osobe, dok je broj starijih od 65 godina manji za 4.026 osoba. Manji udio mladog stanovnitva posljedica je smanjenog nataliteta u HNe koji je evidentan od 2009. U razdoblju od 2009. do 2014. godine prirodno kretanje stanovnitva u HNe prati trend negativnog prirodnog prirataja.

(apljinaitlukJablanicaKonjicGrad MostarNeumProzor/Ra maRavnoStolacHN340300280240200160120804004080)Slika 2 Prirodno kretanje stanovnitva u HNe 100

60 20 20 60 100 140 180 220 260

320 360

200912117714 201012012 2777 2011136 11 960 2012149 29 2463 2013 9212 1886

2014108433681

2430290 13333 1 62 32 11 16 53 43 23 9

233472

7825529

33 155 11 249 49 218 32 197 5 265

45321

Izvor: Federalni zavod za statistiku


Tablica 2 Razvojni problemi i perspektive u vezi sa stanovnitvom

Razvojni problemiRazvojne perspektive

Konstantnosmanjenjeudjelamladog stanovnitva u ukupnom broju stanovnika

Poveati broj mladog stanovnitva kroz program demografske (pronatalitetne) obnove

Pozitivan migracijski saldo usmjeren uglavnom prema Gradu Mostaru

Razviti program decentralizacije na podruju HNe kroz drutvenogospodarski razvoj ostalih opina

Visoka stopa nezaposlenosti (41,7%)

Smanjiti stopu nezaposlenosti u razdoblju 2017.2020. godina

Nedostatak gospodarskih programa koji potiu zapoljavanje

Poveati sufinanciranje gospodarskih projekata iz programa EU

Porast nezaposlenih skupina s minimalnim mogunostima zaposlenja (dobne skupine 40+ godina i osobe s invaliditetom)

Razvoj programa prekvalificiranja radno sposobnog stanovnitva kroz izobrazbu i poticaj za ostvarivanje samostalnih deficitarnih djelatnosti

Praenje i kontrola zaposlenih

Poveana kontrola i stvaranje evidencije zaposlenih te nezaposlenih radnika

2.3Ekonomska struktura

Pokazatelji razvitka. Bruto domai proizvod (BDP) HNe u 2014. godini iznosio je 1.888.180.000,00 KM, to predstavlja 11% BDPa F BiH. U istoj godini BDP po glavi stanovnika iznosio je 8.428,00 KM, te je 14,74% vei od BDPa po glavi stanovnika F BiH. U razdoblju 2009.2014. godina, BDP po glavi stanovnika u HNe rastao je uz prosjenu stopu 3,5%. Ako se analiziraju podatci o razvijenosti po upanijama u 2015. godini, vidljivo je kako HNe zauzima visoko tree mjesto na ljestvici razvijenosti meu upanijama u F BiH. Mjereno prema indeksu razvoja najslabije razvijene JLS u HNe jesu Prozor (59,3), Ravno (52,9) i Konjic (67,0).1

Slika 3 BDP po glavi stanovnika HNe i F BiH za razdoblje 2009.2014. godina

Izvor: Federalni zavod za statistiku, Mjeseni statistiki pregled Federacije BiH, Sarajevo, razliita izdanja.

1 Federalni zavod za programiranje razvoja, Socioekonomski pokazatelji po opinama u F BiH za 2015. godinu, Sarajevo, travanj 2016.


Vanjskotrgovinska razmjena. Vanjskotrgovinsku bilancu HNe karakterizira vanjsko trgovinski deficit koji je u 2015. godini iznosio 481 milijun KM. U vanjskotrgovinskoj razmjeni F BiH u 2014. godini, HNe je sudjelovala s 9,6%. Od 2010. godine smanjuje se pokrivenost uvoza izvozom koja je u 2014. godini iznosila 55,4%. Najznaajniji izvozni sektor u HNe je preraivaka industrija koja je u ukupnom izvozu upanije 2014. godine sudjelovala s 93,78%. Najvei udio u uvozu HNe ima preraivaka industrija s 94,4% (uvoz hrane i ivih ivotinja, proizvoda razvrstanih prema materijalu, kemijskih proizvoda i strojeva).

Slika 4 Kretanje izvoza u HNe u razdoblju 2009.2014. godina

2009201020112012201320142015

Izvor: Federalni zavod za planiranje razvoja, Makroekonomski pokazatelji po upanijama za 2015. godinu, Sarajevo, 2016.

Industrijska proizvodnja. HNe se prema proizvodnji nalazi na etvrtom mjestu u F BiH. U 2014. godini na podruju HNe ostvaren je pad industrijske proizvodnje za 17,5% u odnosu na 2013. godinu. Najvei pad proizvodnje zabiljeen je u sektoru proizvodnje i snabdijevanja elektrinom energijom i plinom, odnosno, u skupini intermedijarnih proizvoda i energije. Rast proizvodnje zabiljeio je sektor proizvodnje strojeva i proizvoda od metala.

Investicije. U razdoblju 2009.2014. godina zabiljeen je pad investicija u HNe. U 2014. godini ukupne investicije u nova stalna sredstva iznosile su 149 milijuna KM. U istoj godini najvie se investiralo u materijalna stalna sredstva (graevinske radove te strojeve, opremu i transportna sredstva). Najznaajnije investicije zabiljeene su u polju strunih/znanstvenih i tehnikihdjelatnosti,potomupreraivakojindustriji,trgovini,informacijskim tehnologijama i graevinarstvu.

Izravna strana ulaganja. U razdoblju od 1. sijenja do 30. rujna 2013. godine u HNe su zabiljeene strane investicije u visini 128 milijuna KM. Najvea ulaganja biljee opina itluk, Grad Mostar i opina apljina, zatim slijede opine Stolac i Konjic. Ulaganja se najveim djelom odnose na preraivaku industriju, trgovinu te energiju.

Analiza pravnih osoba i gospodarskih subjekata. U razdoblju 2009.2014. godina stalno raste broj registriranih pravnih osoba u HNe. Prema vrsti djelatnosti, najvei broj registriranih pravnih osoba u 2014. godini odnosi se na djelatnosti trgovine na veliko i malo i odravanje, zatim ostale drutvene, socijalne i osobne uslune aktivnosti te preraivaku industriju. U 2014. godini na podruju HNe poslovalo je ukupno 2.408 gospodarskih drutava. U ukupnom broju registriranih pravnih osoba (12.238) najvei udio imaju mikro i


mala poduzea te 6.650 obrta. Promatrano na razini HNe, broj gospodarskih drutava raste u svim JLS, dominantno u Gradu Mostaru, opinima apljina i Konjic, dok je pad zabiljeen u ProzorRami i Neumu.

Tablica 3 Registrirani gospodarski subjekati po djelatnostima u HNe u razdoblju 2009.2014. godina

Gospodarski subjekti po djelatnostima

Poljoprivreda, lov i umarstvo Ribarstvo

Vaenje ruda i kamena Peraivaka industrija

Proizvodnja i opskrba elektrinom energijom, plinom i vodom Graevinarstvo

Trgovina na veliko i malo i odravanje Ugostiteljstvo

Transport, skladitenje i komunikacije Financijsko posredovanje

Nekretnine, iznajmljivanje i poslovne usluge

Javna uprava i obrana Obrazovanje

Zdravstvo i socijalni rad

Ostale drutvene, socijalne i osobne uslune aktivnosti

Djelatnosti domainstava

Eksteritorijalne organizacije i tijela

Ukupno

2009.2010.2011.2012.

131 137 138 133 15 17 16 16 40 40 43 42 605 610 619 615

30354460

319 319 324 321 1.457 1.494 1.524 1.526 125 135 148 156 273 279 287 284 32 31 32 32

434452479494

143143146150 133133140143 214216223227

1.2631.3941.5631.735

1 1 1 1 0 0 0 0

5.2155.4365.7275.935

Indeks 2013.2014.2014.

/2009.

144 147 112,21 106,6

41 43 107,5 582 592 97,85

6067223,33

349 348 109,09 1.527 1.515 103,98 163 180 144 194 194 71,06 33 32 100

576013,82

151154107,69 161170172,82 220227106,07

1.8471.948154,24

11100 00

5.5305.678

Izvor: Ministarstvo gospodarstva HNe, 2016.

Prihodi i dobit gospodarskih drutava. Ukupan prihod od prodaje, koji su u 2014. godini ostvarila gospodarska drutva s podruja HNe, iznosio je 2.373.383.896 KM te je za 2,54% u vei odnosu na prethodnu godinu. U ukupnim prihodima gospodarskih drutava najznaajniji udio imaju gospodarska drutva u sektoru trgovine na veliko i malo te prerade obojenih metala. U 2014. godini ukupan prihod od izvoza gospodarskih drutava s podruja HNe iznosio je 552.268.000,00 KM ili oko 23,27% ukupnih prihoda. Prihod od izvoza dominantno ostvaruje preraivaka industrija.

Zaposlenost u gospodarskim drutvima i obrtima. U 2014. godini u HNe zabiljeeno je ukupno 33.818 nezaposlenih osoba to pokazuje poveanje nezaposlenosti za 3,9% u odnosu na prethodnu godinu. U istoj 2014. godini u gospodarskim subjektima HNe bilo je ukupno 31.330 zaposlenih radnika to ini 64,94% ukupnog broja zaposlenih na razini upanije. Promatrajui zaposlenost po veliini gospodarskih subjekata, najvei broj zaposlenih bio je u velikim poduzeima (41,53%), dok je u srednjim bilo zaposleno 22,12%, malim 23,05% te mikro poduzeima 13,30%. Promatrajui sektorsku strukturu gospodarskih drutava, najvei broj zaposlenih evidentiran je u gospodarskim drutvima trgovine na veliko


i malo, preraivake industrije te graevinarstva. Rast zaposlenosti biljee sektori obrade metala i poljoprivreda.

Stanje poduzetnike infrastrukture na podruju HNe. Prema Studiji o uspostavi, razvoju i promociji poslovnih zona u Hercegovini, koju je u 2011. godini izradio REDAH, na podruju HNe identificiano je trinaest poslovnih zona povrine cca 1 milijun m2. Kako bi se olakalo poslovanje gospodarskim subjektima poduzetnike zone nude osnovnu infrastrukturu. Poticanje koritenja i unaprijeenja poduzetnike infrastrukture moe biti rjeenje za probleme koji su prisutni kod gospodarskih subjekata. Prema podatcima iz Izvjea o problemima gospodarstvenika HNe2 vidljivo je kako je potrebno olakati put i skratiti vrijeme registracije gospodarskih drutava, unaprijediti pristup financijskim sredstvima, unaprijediti kvalitetu pravnog okvira te povezanost obrazovanja i zahtjeva trita rada.

2.4Pregled stanja turizma i ugostiteljstva u HNe

Analiza turistike potranje. Prema slubenim podatcima Federalnog zavoda za statistiku (u daljnjem tekstu: FZS), tijekom 2015. godine na podruju HNe registrirano je 204.000 turistikih dolazaka te 464.100 noenja turista. U zadnjih pet godina broj turistikih dolazaka na podruju HNe poveao se za 97% dok je broj noenja turista povean za 83%. U istom razdoblju broj turistikih dolazaka rastao je po prosjenoj godinjoj stopi od 17% dok je neto sporije rastao broj noenja turista (godinja stopa od 16%). Prosjena duljina boravka turista u HNe tijekom 2015. godine iznosila je 2,3 dana to je relativno kratko. U istoj godini u strukturi turistike potranje dominirali su inozemni turisti (82%) dok su domai turisti ostvarili oko 18% noenja. Znaajno obiljeje trenutnog stupnja turistikog razvoja HNe je i izraena sezonalnost turistike potranje. U tri ljetna mjeseca 2015. godine ostvareno je oko 50% od ukupno registriranog broja noenja turista na podruju HNe, dok taj udio u razdoblju svibanjrujan raste na preko 70%.

Slubeno registrirana turistika potranja izrazito je neravnomjerno prostorno rasporeena. Od ukupno devet JLS, veina turistikog prometa (noenja) u 2015. godini ostvarena je na podruju opina Neum (47%) i itluk (29%) te na podruju Grada Mostara (19%). Ostala podruja HNe ili uope nemaju slubeno registriranog turistikog prometa, ili je on zanemarivo mali. Analiza turistike potranje prema vrstama smjetajnih kapaciteta pokazuje kako se veina slubeno registrirane potranje ostvaruje u hotelima i slinom smjetaju (95%) te u odmaralitima i slinim objektima za krai odmor (4%) dok ostale vrste smjetajnih kapaciteta sudjeluju s manje od 1% u ukupno registriranom turistikom prometu na podruju HNe.

2 HN, Vijee za konkurentnost i razvitak, Izvjee o problemima gospodarstvenika HNe, Mostar, 2013.


Slika 5 Udio HNe u ostvarenom turistikom prometu na podruju F BiH u 2015. godini

Izvor: Federalni zavod za statistiku.

Turistika zajednica Hercegovakoneretvanske upanije (u daljnjem tekstu: TZ HN) procjenjuje kako je slubenim statistikim podatcima obuhvaeno tek oko 20 do 30% od ukupno ostvarenog broja dolazaka i noenja turista na podruju HNe, dok se jednodnevni turistiki posjeti uope ne evidentiraju niti postoje slubene procjene njihovog broja. Ukoliko se ova procjena uzme kao vjerodostojna, onda se moe zakljuiti kako se na podruju HNe godinje ostvari izmeu 1,5 i 2 milijuna turistikih noenja.

Analiza turistike ponude. HNe raspolae izuzetno kvalitetnom i diverzificiranom turistikom resursnom osnovom, to predstavlja vaan preduvjet kvalitetnog i dugorono odrivoga turistikog razvoja ovoga prostora. U smjetajnoj ponudi na podruju HNe trenutno je dostupno neto vie od 20 tisua postelja u kategoriziranim smjetajnim objektima, veinom hotelima i slinom smjetaju. Od ukupnog broja postelja, najvei se broj nalazi na podruju opina itluk (oko 70%) i Neum (oko 18%) te Grada Mostara (9%) dok se na podruju est preostalih JLS nalazi samo 3% raspoloivih postelja u kategoriziranim smjetajnim objektima. Prema procjenama TZ HN, broju slubeno registriranih postelja treba dodati jo oko 1520 tisua postelja u privatnim smjetajnim kapacitetima. U 2014. godini, u djelatnosti pruanja usluga smjetaja te pripreme i usluivanja hrane, bilo je registrirano 180 pravnih osoba, 260 dijelova pravnih osoba te 1.937 obrta. HNe sudjeluje s 21,3% u ukupnom broju pravnih subjekata koji su registrirani za djelatnost pruanja usluga smjetaja te pripreme i usluivanja hrane u FBiH, te s oko 16,6% u ukupnom broju zaposlenih u toj djelatnosti. Ukupan promet ugostiteljstva na podruju HNe tijekom 2014. godine iznosio je 30,9 milijuna KM od ega je veina ostvarena u poduzeima u privatnom vlasnitvu (76%) te manji dio u javnim/dravnim poduzeima ili poduzeima u mjeovitom vlasnitvu (24%).


Slika 6 Kretanje turistikog prometa u HNe u razdoblju 2011.2015. s trendom

Izvor: Federalni zavod za statistiku.

Analiza stavova i potronje turista u HNe. Temeljem rezultata istraivanja TOMAS F BiH 2010 Stavovi i potronja turista u Federaciji BiH glavni motivi dolaska turista na podruje HNe jesu kulturne znamenitosti, kratki odmor u gradu i nova iskustva i doivljaji (Mostar), religiozni razlozi, duhovni rast i razvoj (Meugorje) te odmor i oputanje, zabava i gastronomija (Neum). Turisti na podruju HNe veinom su srednje ivotne dobi (40 45 godina), visoko su obrazovani (2/3 njih ima zavrenu viu ili visoku kolu), veinom dolaze osobnim automobilom dok su im mjeseni prihodi kuanstva vei od 4 tisue KM.

Tablica 4 Glavni motivi dolaska u tri najposjeenije destinacije u HNe

MOSTAR(%)*MEUGORJE(%)*NEUM(%)*

Kulturne znamenitosti

53,4%

Religiozni motivi

83,6%

Pasivni odmor, oputanje

69,2%

Kratki odmor u gradu

31,1%

Hodoae

35,4%

Zabava

45,4%

Nova iskustva i doivljaji

28,2%

Duhovni razvoj

32,9%

Gastronomija

23,7%

Izvor: TOMAS FBiH 2010. Stavovi i potronja turista u FBiH pilot istraivanje * Mogunost vie odgovora

2.5Pregled stanja poljoprivrede u HNe

Ukupna povrina poljoprivrednog zemljita na podruju HNe iznosi 222.851 ha (50,64%). Na obradivo zemljite otpada 73.887 ha (33,16 %), na ume 185.925 ha (42,25%) dok ostalo zemljite ine panjaci i nekoritene povrine. Prema Karti bonitetne vrijednosti tla, HNe raspolae s 2.256,85 ha (1,11%) zemljita II. bonitetne klase, 6.613,38 ha (3,12%) zemljita III. bonitetne kategorije dok IVa. i IV b. bonitetne klase zauzimaju 12.331,24 ha (5,96%). Zbog prirodnog manjka kvalitetnog zemljinog fonda na podruju HNe, posebnu pozornost treba posvetiti racionalnom koritenju, uvanju i zatiti poljoprivrednoga zemljita. Mali posjed, te dislociranost i usitnjenost parcela meu glavnim su razlozima niske i neuinkovite

12. srpanj, 2017. NARODNE NOVINE Broj 6 - strana 19 Hercegovako-neretvanske upanije (veliiniOPGa(%)(%)UkupnaProsjenaTipovi OPGa poUkupan brojPostotakpovrina OPGaPostotakpovrina po OPG [ha] u (ha)Povrina 01 [ha]2.37165,66%752,8813,15%0,32Povrina 13 [ha]83123,01%1.444,5825,24%1,74Povrina 35 [ha]1875,18%718,1212,55%3,84Povrina 510 [ha]1343,71%921,4516,10%6,88Povrina 1050 [ha]872,41%1.613,0828,18%18,54Povrina iznad 50 [ha]10,03%274,214,79%274,21Ukupno3.611100,00%5.724,32100,00%1,59)

poljoprivredne proizvodnje, ali i najvei ograniavajui imbenik konkurentnosti.Prosjenapovrinapoljoprivrednogzemljita poljoprivredna gospodarstava na podruju HNe iznosi 1,59 ha.

poveanja njezine kojim raspolau

Tablica 5 Tipologija obiteljskih poljoprivrednih gospodarstava (OPG) u HNe

Izvor: FMPV3, Registar poljoprivrednih gospodarstava, 2016.

Biljna proizvodnja. U strukturi sjetvenih povrina na podruju HNe dominiraju krumpir, rajica, crveni luk, paprika, dinje i lubenice. Aluvijalna tla u donjem toku rijeke Neretve (od Salakovca do Metkovia) pogodna su za proizvodnju povrtlarskih kultura (cca 500 ha poljoprivrednog zemljita u intenzivnoj proizvodnji, prije svega salate, rajice, paprike i krastavaca). Povrine krmnog bilja u 2014. godini (djetelina 216 ha, lucerna 131 ha, jeam 305 ha i kukuruz 111 ha) znatno su smanjene u odnosu na 2009. (djeteline 1.270 ha, lucerne 1.234 ha, jema 416 ha, kukuruza 181 ha). Razlog ovakvom stanju je smanjenje stonog fonda.

Voarska proizvodnja. U strukturi voarskih kultura zastupljena je proizvodnja jabuastog, jezgriavog, kotiavog i jagodiastog voa. Meutim, velike oscilacije u urodima po pojedinim godinama, izostanak kvalitetnih polica osiguranja te neizgraeni sustavi mrea protiv tue, imbenici su koji onemoguavaju konkurentniju proizvodnju voa. Vremenske (ne)prilike uvelike odreuju urode voa po ha. Ovome valja pridodati nedostatak rashladnih kapaciteta (pakirnice sortirnice i hladnjae) to dovodi do velike sezonske ponude odnosno smanjenja cijena voa, a posljedino tome i ukupnog smanjenja dohotka proizvoaa. Najvei potencijal lei u razvitku proizvodnje ranoga povra, vinogradarstvu te uzgoju ljekovitoga bilja i mediteranskih vonih vrsta (ipak, maslina, smokva).

Animalna proizvodnja. U strukturi animalne proizvodnje na podruju HNe najvei znaaj ima proizvodnja mlijeka (22.363 tisue litara). U razdoblju od 2009. do 2015. godine stoni fond goveda na podruju HNe smanjen je za 1.240 grla, dok je u istom razdoblju dolo do smanjenja broja krava i steonih junica za oko 1.210. Openito, prema dostupnim statistikim podatcima u zadnjih est godina u stalnom je opadanju broj goveda, kao i broj ovaca. Broj svinja u navedenom je razdoblju varirao iz godine u godinu, dostiui maksimum u 2012. godini (12.874). Proizvodnja jaja biljei pozitivne pomake kao i proizvodnja pileeg mesa. Na podruju HNe postoji moderna farma za proizvodnju mlijeka s cca 600 muznih grla i cca 500 ha poljoprivrednog zemljita za proizvodnju stone hrane. Osim ovog izdvojenog sluaja, postoji nekoliko manjih farmi cca 20 30 grla, dok je ostalo ekstenzivna proizvodnja

3 Federalno ministarstvo poljoprivrede, vodoprivrede i umarstva


s vrlo starom tehnologijom. Najvei potencijal lei u razvitku ovarskih farmi za proizvodnju mesa (janjetina) i ovjeg sira, koje je vrlo lako uklopiti u razvitak ruralnog turizma (kratki lanac opskrbe). Izdvajanjem znaajnih sredstava za potporu otkupljivaima poljoprivrednih proizvoda djelomino se kompenzira odsustvo preraivakih kapaciteta, koji su dovoljni samo u sektoru prerade mlijeka te apsolutno nedovoljni u sektoru prerade voa i povra koje se proizvodi na podruju HNe. Dio otkupljenog voa i povra djelomino se izvozi, a najvei dio utroi se za stolnu (sezonsku) potronju. Ipak, posljednjih je godina napravljen pozitivan ali nedovoljan pomak u poveanju instaliranih rashladnih kapaciteta za uvanje voa i povra.

umarstvo i vodni resursi. Od ukupnih povrina HNe na umsko zemljite otpada 187.505 ha ili ak 42,45%. Od toga je 70,9% u dravnom vlasnitvu, dok je 29,1% u privatnom vlasnitvu. Od ukupne proizvodnje od 87 tisua m3 u 2015. godini, na trupce liara otpada 36,87 % dok je ostalo proizvodnja ogrjevnoga drveta (59,77%). Ukupna zaliha drvne mase procijenjena je na 17.546 milijuna m3. Najvie uma je na podruju opina Konjic, Jablanica i ProzorRama. Kako bi se osiguralo kontinuirano upravljanje, planiranje i gospodarenje ovim znaajnim resursom s ciljem njegove zatite, podruje umarstva treba zakonski urediti na upanijskoj razini donoenjem Zakona o umama HNe. Znaajni problemi sektora umarstva ogledaju se u niskoj produktivnosti, odsustvu kritine mase poticajnih sredstava razvoja, nedovoljnoj i neprimjerenoj tehnolokoj opremljenosti, odsustvu preraivakih kapaciteta, looj izobrazbi, neadekvatnim mjerama prevencije i pripravnosti u smislu odgovora na vremenske nepogode i katastrofe, nedovoljno razvijenoj integralnoj zatiti uma, postojanju znaajnih povrina miniranog umskog zemljita te nerazvijenoj finalnoj preradi drveta.

Zatita i upravljanje umama. Sa stajalita zatite i spaavanja potrebno je obratiti posebnu pozornost i inzistirati na racionalnom upravljanju uma. S obzirom da nema Zakona o umama F BiH, a posljedino tome niti Zakona o umama HNe, nije uspostavljeno JP ume HNe. Ovaj problem predstavlja temeljnu prepreku za uinkovito upravljanje umskim resursima na podruju upanije, jer nisu donesene umskogospodarske osnove koje bi imale razliita razdoblja vaenja od 2016. godine do 2020. godine. Dominirajue vrste drvea jesu liarske vrste, a drvne su zalihe najvee u opini Konjic (50,12% ukupnih drvnih zaliha). Kako je to podruje veim dijelom i zatieno, u narednom planskom razdoblju nuno je posebnu pozornost posvetiti kontroli i ograniavanju pojave nelegalne sjee te uspostavi uvarske slube. Prisutnost minskih polja na podruju HNe stalna je opasnost i predstavlja znaajan problem u ukupnom gospodarenju umama.

Tablica 6 Povrine, umske zalihe i drvna masa po ha

Povrine pod Postotak umsko zemljite Postotak Drvna masa Postotak umama (%) drvna masa (%) po ha/m3 (%)

(ha)(000 m3)

Godina

2015.

2015.

2015.

apljina

7.600

4,05

99

0,71

13

2,84

itluk

8.994

4,80

297

2,12

33

7,21

Jablanica

13.995

7,46

1.413

10,08

101

22,05

Konjic

50.901

27,15

7.024

50,12

138

30,13

Grad Mostar

42.048

22,43

3.196

22,81

76

16,59

Neum

7.106

3,79

14

0,10

2

0,44

ProzorRama

23.091

12,31

1.478

10,55

64

13,97


Ravno

10.770

5,74

194

1,38

18

3,93

Stolac

23.000

12,27

299

2,13

13

2,84

TOTAL

187505

100,00

14014

100,00

458

100,00

Izvor: Federalni zavod za programiranje razvoja (Publikacija 2015.)

Vodni resursi. S ukupnom duinom od 215 km (od ega su 22 km u Republici Hrvatskoj) i povrinom sliva od 10.380 km2, Neretva je najvei vodotok na podruju HNe i predstavlja najznaajniji vodni resurs u upaniji (protjee kroz etiri opine HNe). Glavni kopneni vodni potencijal ini rijeka Neretva koju svojim dotocima nadopunjuju brojne pritoke kao Neretvica, Rama, Grabovica, Drenica, Buna, Radobolja, Trebiat, Krupa, Bregava i dr. Sve one tvore bogato raspleteni sustav ukupnog ivota podruja, a glavne meu njima pruaju mogunost navodnjavanja kao temelja proizvodnje hrane. Meu stacionarnim vodama prednjai atraktivni rezervat Hutovo Blato, te za turizam pogodno Blidinjsko, Borako i Blatako jezero. Najviu energetsku, te potencijalno vodonatapnu i akvakulturnu vrijednost imaju i Jablaniko te Ramsko jezero, kao i akumulacije brana Grabovica, Salakovac i Mostar. Hidroenergetski sustav rijeke Neretve ine hidroelektrane HE Jablanica (1954.), HE Rama (1969.), HE Grabovica (1981.), HE Salakovac (1981.), HE PeMlini (2004.) rijeka Tihaljina, HE Mostarsko blato (2012.) Pored primarne poljoprivredne proizvodnje, znaajni izvori kontaminacije voda jesu energetski sektor i industrija, zatim ostali znaajniji izvori kao to su uzgoj i eksploatacija uma, te ruralna naselja bez kanalizacijskih sustava. Vodu loe kvalitete poljoprivrednici koriste za zalijevanje usjeva to ograniava i njih i preraivae u proizvodnji organske hrane temeljene na primjeni standarda tipa Global GAP, HACCP, ISO 9001. i sl.

Koritenje, zatita i upravljanje zemljitem. Zbog prirodnih odlika, ali i neprimjerenog koritenja i upravljanja zemljitem, HNe je suoena s fizikim gubitcima poljoprivrednog zemljita s oko 9.268 ha (2,10% ukupne povrine), te unitavanjem strukture zemljita i smanjenjem mogunosti koritenja zemljita (od 19% 2011. do 34% 2014. godine) za razvojne potrebe gospodarstva ili za unaprjeenje kvalitete ivota stanovnitva. Najvee degradacije terena i okolia nastale su eksploatacijom kamena, deponijima otpada, ali i gradnjom hidroakumulacija. U zadnje dvije godine rekultiviraju se umska zemljita za proizvodnju smilja (Helycrhrisum italicum ssp. italicum) ime je dolo do poveanja obradivih povrina za 651 ha. Kao najvei uzronici zagaenja poljoprivrednog zemljita identificirani su neprimjereno odloeni otpad iz industrije i domainstava, otpadne vode septikih jama, preljeva i izravnih izlijevanja u tlo, postojanje minskih polja, neprimjereno i nekontrolirano koritenje pesticida i mineralnih gnojiva u poljoprivredi.

Tablica 7 Razvojni problemi i perspektive gospodarstva HNe

Razvojni problemi

Razvojne perspektive

Gospodarska slika upanije ukazuje na postojanje nekonkuretnog gospodarstva s nedovoljno iskoritenim kapacitetima

Poticanjeinovacijaitehnolokogosuvremenjivanja industrijske proizvodnje i kreiranja inovativnih proizvoda, restrukturiranje poduzea, podizanje produktivnosti

Neadekvatnausklaenostpotreba gospodarstva i ponude radne snage

Programi kontinuiranog unaprjeenja obrazovanja, razvijanje i primjena novih znanja i vjetina

Neiskoritenipotencijalpoljoprivredei prehrambene industrije ugospodarskoj aktivnosti te nedostatan ruralni razvoj

Programi jaanja poljoprivrede, iskoritavanja razvojnih potencijala i ivotnih uvjeta ruralnog podruja te njihovo meusobnopovezivanje(mikobiznis,ensko poduzetnitvo,...)


Nedovoljan izvoz koji nosi neuravnoteenost platne bilance i uvoznu ovisnost upanije

Programipodizanjakonkurentnostigospodarstva, unaprjeenje poslovnog okruenja,poreznareforma, mobilnost radne snage

Osiguranje uvjeta za rast malih i srednjih poduzea i otvaranje novih

Jaanje poduzetnike infrastrukture, unaprjeenje poslovnog okruenja za razvoj MSP (IT, inovacije, edukacija), instrumenti financiranja

Osjetljivost javnih financija

Fiskalna konsolidacija, kontrola javnih rashoda, uinkovito fiskalno upravljanje te osiguranje potpore gospodarstvu kroz kapitalne transfere

Osiguranje stabilnih i prikladnih izvora financiranja

Programi poticanja investicija, kreditne linije, garantni fondovi, razvojni fondovi i banke

Niskakvalitetainepovoljnastruktura postojeihsmjetajnihkapacitetana podruju HNe

Podizanje kvalitete postojeih smjetajnih objekata i poticanjerazvojanovihsmjetajnihobjekatavisoke kategorije, osobito malih obiteljskih hotela, kua za odmor i obiteljskih poljoprivrednih gospodarstava koja pruaju turistike usluge

Kratka prosjena duljina boravka turista (2,3 dana), HNe trenutno funkcionira kao jednodnevna odnosno izletnika turistika destinacija

Diverzifikacija turistikog destinacijskog proizvoda, razvoj turizma posebnih interesa, obogaivanje i podizanje kvalitete izvanpansionske turistike ponude

Visokasezonalnostturistikepotranje, koncentracija turistikog prometa tijekom ljetnih mjeseci i posljedino niska stopa iskoritenosti smjetajnih kapaciteta

Razvoj turistikih proizvoda i usluga koji ne ovise o prirodnim i institucionalnim imbenicima kao to su klimatski uvjeti, nacionalni praznici na glavnim emitivnim tritima, sezona godinjih odmora i sl., stavljanje Meunarodne zrane luke Mostar u funkciju turistikog razvoja

Neprepoznatljivost HNe kao jedinstvene turistikedestinacije,nepostojanje jedinstvenog brenda Hercegovine

Izrada Stratekog marketing plana turizma HNe (poeljno cijele Hercegovine) kojim bi se definirali glavni turistiki proizvodi, trini segmenti, promotivne i komunikacijske aktivnosti te definirala temeljna obiljeja turistikog brenda HNe (Hercegovine)

Nepostojanje turistikih zajednica na lokalnoj razini

Uspostava sustava turistikih zajednica na razini JLS s ciljem uinkovitog upravljanja turistikim razvojem na lokalnoj razini

Nerazvijen sustav turistike statistike u F BiH i HNe

Unaprjeenje sustava turistike statistike na podruju FBiH i HNe s ciljem stvaranja kvalitetne informacijske podloge za definiranje uinkovitih mjera turistike politike

Nedovoljna razina suradnje meu glavnim razvojnim dionicima, nedostatak kvalitetnog destinacijskog menadmenta

Poticanje suradnje meu glavnim razvojnim dionicima iz podruja javnog i privatnog sektora kroz uspostavu tijela za koordinaciju razvitka turizma i provoenje mjera definiranih u Strategiji razvitka turizma HNe za razdoblje 2011.2021.

Visok stupanj neobraenog poljoprivrednog zemljita, rascjepkanost zemljinih posjeda na OPGe

Poveanjerazinekoritenjaobradivihpovrina, okrupnjavanje zemljinih posjeda, zatita i unaprjeenje plodnosti tla te uspostava politike odrivog upravljanja zemljitem

Nestabilnostdohotkapoljoprivrednih proizvoaa (OPGe) i nepovoljni uvjeti poslovanja poljoprivrednih proizvoaa u odnosu na drave iz okruenja

Poveanje opsega primarne poljoprivredne proizvodnje, potpora stabilnosti dohotka poljoprivrednog gospodarstva i smanjenje razlike u uvjetima poslovanja u odnosu na proizvoae iz drava regije


2.6Pregled stanja i kretanja na tritu rada HNe

Zaposlenost u HNe. Prema prikupljenim podatcima, na podruju HNe krajem 2015. godine djeluje 258 dravnih poduzea i ustanova, 2.665 privatnih poduzea i agencija, te 3.766 samostalnih poreznih obveznika (samostalne obrtnike, trgovake i ugostiteljske radnje, samostalni prijevoznici), koji ukupno zapoljavaju i radno angairaju 49.217 djelatnika4. Stopa zaposlenosti koncem 2015. godine iznosi 32,2% dok je nezaposlenost 41,7% te je u odnosu na 2014. via za 0,9%. Broj zaposlenih u 2015. u odnosu na podatke iz 1991. godine, prati negativan trend to je razumljivo s obzirom na ratom uniten i zanemaren sektor gospodarstva i industrije uope. Ako se prati broj zaposlenih u razdoblju od 2010. do 2015., vidljiv je porast od 8% u odnosu na 2010. godinu.

Slika 7 Kretanje broja zaposlenih u razdoblju od 1991. do 2015. u HNe

70.000

60.000

50.000

40.000

30.000

20.000

10.000

0

1991.2001.2010.2011.2012.2013.2014.2015.

Broj zaposlenih radnika(godinji prosjek)

Izvor: Federalni zavod za statistiku, Mjeseni statistiki pregled Federacije BiH, Sarajevo, razliita izdanja, OR HNe.

Od ukupnog broja zaposelnih u HNe u 2015. godini, udio zaposlenih u negospodarskim djelatnostima iznosi 39,3% to je za 3,9% manje u odnosu na 2013. Iako zaposlenost u HNe biljei rast, ona ne ispunjava potencijale koje ovo okruenje nudi. Poveanje zaposlenosti u razdoblju 2010.2014. godina zabiljeeno je u opinama itluk i Konjic te Gradu Mostaru dok ostale opine prati neznatno ili smanjeno zapoljavanje.

4 Porezna uprava Federacije BiH


Slika 8 Kretanje broja zaposlenih po opinama HNe u razdoblju 2008.2014.

(040008000120001400018000220002600030000)32000 28000

240002008 200002009 160002010

2011 100002012

6000 2013 2000 2014

Izvor: Federalni zavod za statistiku, Mjeseni statistiki pregled Federacije BiH, Sarajevo, razliita izdanja, OR HNe.

Prosjena neto plaa u HNe. Prema makroekonomskim pokazateljima za 2013. godinu, prosjena neto plaa u HNe iznosila je 891,00 KM5. Trend kretanja prosjene neto plae u opinama HNe od 2011. do 2014. prati kontinuirani porast ostvaren u etverogodinjem razdoblju od 2008. do 2011. godine. Ovaj trend poveanja neto plae prisutan je u gotovo svim JLS na podruju upanije (osim itluka i Stoca). Najvii iznos prosjene mjesene neto plae u 2013. godini na podruju upanije zabiljeen je u opini Ravno (1.080,00 KM) i Gradu Mostaru (956,00 KM).

Analiza sive ekonomije (rad na crno). Siva ekonomija (rad na crno) odnosno radni odnos suprotan zakonskim propisima, jedan je od veih problema u HNe. Najvea je pojava rada na crno u podruju uslunih djelatnosti i to u ugostiteljstvu, trgovini i turistikim objektima. Procjena je kako vie od 60% graevinskih radnika radi na crno. Takoer, veliki broj umirovljenika obavlja rad na crno, a u kontekstu navedenog ne moemo zanemariti niti umirovljenike relativno mlae dobi (vojni umirovljenici) koji su i nakon umirovljenja radno angairani. Znaajan broj poljoprivrednih proizvoaa nalazi se dugi niz godina na evidenciji Slube za zapoljavanje (u daljnjem tekstu: Sluba), samo radi ostvarenja prava na zdravstvenu zatitu a u stvarnosti obavljaju rad na crno.

Nezaposlenost u HNe. Broj nezaposlenih osoba u 2015. godini bio je 34.453 osobe to je u odnosu na kraj 2014. godine, kada se na evidenciji Slube nalazilo 33.818 nezaposlenih osoba, poveanje za 635 osoba ili 1,9% (u odnosu na 2009. godinu ak 16,4%). Nuno je naglasiti kako se ovi podatci odnose samo na registriranu nezaposlenost i nisu odraz pravog stanja nezaposlenosti. Ako se uzmu u obzir rad na crno, prihodi koji se ostvaruju kroz neke druge osnove osim zaposlenja i sl., stvarni broj nezaposlenih znaajno je manji. Prema stupnju strunog obrazovanja, najvei udio nezaposlenih osoba ima III. stupanj strunog obrazovanja (34,7%), zatim slijedi IV. stupanj (30,7%), I. stupanj (19,9%), VII./1 stupanj

5 Makroekonomski pokazatelji 2013., FZS Mjeseni statistiki pregled FBiH po upanijama 03/13, Federalni zavod za programiranje razvoja


(5,8%), VII./2 stupanj (3,4%), VI./1 stupanj (1,9%), VI./2 stupanj (1,9%), te II. stupanj sa 1,4% i V. stupanj sa 0,3%. U odnosu na 2015. godinu, udio nezaposlenih u dobi od 30 godina nepromijenjen je (32,5%), dok se u dobi od 30 do 40 godina biljei porast nezposlenosti za 0,5% (7.935 ili 23,4%). Specifina je kategorija stanovnitva preko 50 godina koja u ukupnom broju nezaposlenih osoba sudjeluje s 24,6%, perspektive za njihovo zapoljavanje su minimalne, a njihov udio u ukupnom broju nezaposlenih osoba svake se godine poveava. Zabrinjavajui je podatak da 40,8% osoba s evidencije nezaposlenih na zaposlenje eka vie od pet godina, a posebno podatak da 22,8% nezaposlenih posao eka vie od devet godina. Tijekom 2015. godine zaposlile su se 6.834 osobe koje su se vodile na evidenciji nezaposlenih osoba Slube. U odnosu na 2014. godinu, to je vie za 10,9% (677 nezaposlenih osoba vie). U strukturi nezaposlenih ena je 2.772 ili 40,6%. Najuinkovitije mjere za zapoljavanje jesu one koje se odnose na otvaranje novih radnih mjesta i stvaranje novih vrijednosti.

Tee zapoljive/ranjive kategorije na tritu rada. Na tritu rada u HNe identificirane su sljedee skupine tee zapoljivih osoba:

-osobe s invaliditetom, -kronini bolesnici,

-osobe s psihikim smetnjama, -dugotrajno nezaposleni,

-osobe starije od 45 godina,

-mladi bez zanimanja ili mladi koji nisu zavrili formalno obrazovanje, -ovisnici,

-bivi osuenici,

-poinitelji kaznenih djela, -samohrani roditelji,

-osobe s kombiniranim smetnjama, -tehnolokoekonomski vikovi.

Tablica 8 Razvojni problemi i perspektive trita rada

Razvojni problemiRazvojne perspektive

Opadanje broja zaposlenih i poveanje broja nezaposlenih u HNe

Intenzivirati potporu i poveati izdvajanja za potporu zapoljavanju (poticaji, subvencije, obuke i sl.) Promocija i poticanje samozapoljavanja, napose u sektoru poljoprivrede, poticanje poduzetnikog duha kod mladih itd.

Trend rasta broja nezaposlenih ena i mladih

Intenziviratiprojektezazapoljavanjei samozapoljavanje ena i mladih

Visok udio niskoobrazovane radne snage (KV i NKV) u ukupnom broju nezaposlenih osoba

Implementirati programe za jaanje kvalifikacija i struno osposobljavanje niskoobrazovane radne snage, u skladu sa Zakonom o obrazovanju odraslih HNe

Neusklaenost rada slubi za zapoljavanje i gospodarstva

Jaati suradnju slubi za zapoljavanje, obrazovnih institucija i gospodarstva

Neusklaenosti programa obrazovnih institucija i potreba trita rada te pojava deficitarnih zanimanja

Unaprijeditiusklaenostprogramaobrazovnih institucija s potrebama trita rada, uz uvoenje novih obrazovnih modula/zanimanja u kole i ukidanje (ili privremeno ukidanje) obrazovnih ciklusa za struke u kojima je oita hiperprodukcija kadra koje trite rada nije u mogunosti zaposliti


Prisutnost sive ekonomije (rada na crno) i nedovoljna koordinacija institucija u voenju evidencije i sprjeavanju sive ekonomije (rada na crno )

Intenzivirati inspekcijski nadzor na tritu rada i suradnju institucija za evidenciju te provoenje mjera sprjeavanja rada na crno

Poticatiposlodavcenaprijavuradnikakroz subvencije za doprinose i smanjenje doprinosa

2.7Pregled stanja i kretanja drutvenog razvoja HNe

2.7.1 Obrazovni sustav

Obrazovanje u HNe organizirano je na etiri razine: predkolsko, osnovno, srednje i visoko obrazovanje. U kolskoj 2014./2015. godini u HNe je registrirano 168 obrazovnih institucija koje pohaaju 44.582 uenika.

Tablica 9 Broj obrazovnih ustanova i uenika prema razinama obrazovanja

Razina obrazovanjaBroj ustanovaBroj uenika

1.

Osnovni odgoj i obrazovanje6

132

19.915

2.

Srednje obrazovanje i odgoj

31

9.621

3.

Visokokolsko obrazovanje

5

15.046

UKUPNO

168

44.582


Na temelju analize zastupljenosti djece prema razini obrazovanja, moe se zakljuiti kako je u razdoblju od 2009. do 2015. godine dolo do porasta obuhvata djece predkolskim odgojem i obrazovanjem. U svakoj od opina u HNe nalazi se po jedna predkolska ustanova dok u Mostaru djeluju tri predkolske ustanove.

Na podruju HNe registrirane su 83 osnovne kole od ega je 49 centralnih, a 34 su podrune kole. U razdoblju od 2009. do 2015. godine, broj uenika u osnovnom obrazovanju kontinuirano opada tako da je broj osnovaca u 2015. godini smanjen za 20,61%, odnosno manje su 4.703 uenika u odnosu na 2009. Razlog tomu je pad prirodnog prirataja stanovnitva u promatranom vremenskom razdoblju koji se moe vidjeti kroz smanjenje stanovnika najmlae dobne skupine (014).

6 Broj osnovnih kola prema osmogodinjem i devetogodinjem nastavnom planu i programu


(13924)Slika 9 Kretanje broja upisanih uenika prema razinama obrazovanja u HNe

2500022824

20000

15000

100009367

50001494

0

2009

22298

19681

1418714541

99249833

777364

20102011

19876

1826718121

138561515015046

1085611297106209621

1421151913611794

2012201320142015

Predkolsko obrazovanje

Srednje obrazovanje

Osnovno obrazovanje

Visokokolske ustanove


U 2015. godini u osnovnim kolama zaposleno je 1.425 nastavnika od ega ak ine ene (1.075). Uzevi u obzir ukupan broj uenika u osnovnim kolama (14.745) u 2015. godini, omjer nastavnika i uenika iznosi 1:14. Pratei kretanje broja uenika po nastavniku kroz razdoblje od 2009. do 2015., moe se zakljuiti kako ovaj omjer prati trend smanjenja broja ukupno upisanih uenika u osnovne kole.

Podatci za srednje obrazovanje pokazuju kako je u razdoblju 2012.2015. godina dolo do smanjenja broja uenika za 16,1%, odnosno 1.429 uenika je manje. Prema udjelu zvanja i zanimanja, ak 22,9% srednjokolaca upisuje gimnazije, 19,1% ekonomski smjer, 13,1% ugostiteljski smjer a 6,5% raunalne smjerove. Iako trite rada zahtijeva specifina zanatska zanimanja, ona ne biljee znaajniji rast u broju upisa uenika i to bi u narednom razdoblju trebalo promijeniti. Promjene broja uenika uvjetovale su promjene omjera broja uenika u odnosu na broj nastavnog osoblja. Omjer broja nastavnika na broj uenika biljei poveanje u razdoblju od 2010. do 2012. da bi poslije dolo do konstantnog opadanja u skladu sa smanjenjem broja upisanih uenika. Stanje infrastrukture i opremljenosti objekata osnovnog i srednjeg obrazovanja na podruju HNe na zadovoljavajuoj je razini s potrebom za unaprjeenje u pojedinim segmentima (nepostojanje sportskih dvorana u kolskim objektima, nemogunost pravilnog pristupa djeci s posebnim potrebama i sl.).

Nositelji visokog obrazovanja u HNe jesu Univerzitet Demal Bijedi'' u Mostaru i Sveuilite u Mostaru. Osim dva javna sveuilita na podruju HNe djeluju i tri privatna visoka uilita i to Sveuilite/Univerzitet Hercegovina", Visoka kola Logos centar" i Univerzitet modernih znanosti CKM Mostar. Kretanje broja studenata uglavnom prati trend kretanja uenika u srednjem obrazovanju, uz pozitivne ili negativne fluktuacije od najvie 5% koje ine studenti iz drugih upanija ili drava. Ukupan broj studenata u akademskoj 2014./2015. godini iznosio je 15.046 od ega je 3.313 studenata studiralo na Univerzitetu Demal Bijedi u Mostaru, 10.720 na Sveuilitu u Mostaru i 1.013 na privatnim visokokolskim ustanovama.


2.7.2 Usklaenost obrazovanja i trita rada

Pri kreiranju Plana upisa u srednje kole u HNe, obrazovni se sektor konzultira s predstavnicima lokalnog trita rada, ali nisu svi ukljueni u te konzultacije. Pri izradi Plana upisa, koriste se podatci Slube za zapoljavanje HN (Slube) te se na taj nain vodi rauna o evidenciji broja nezaposlenih. to se tie mjera koje se poduzimaju radi uvezivanja obrazovanja i potreba lokalnog trita rada nema planski zacrtanih mjera. Aktivnosti koje se poduzimaju radi boljeg usklaivanja srednjeg strunog obrazovanja s tritem rada, uglavnom se svode na povremene susrete s predstavnicima lokalnog trita rada. Meusektorska suradnja, odnosno socijalni dijalog, klju je rjeenja kada je ova problematika u pitanju.

2.7.3 Kultura i sport

Na podruju HNe registrirano je 538 udruga koje u svojoj registraciji imaju neku vrstu sportske djelatnosti, u irokom rasponu od profesionaliziranih udruga do amaterskih udruga i skupina navijaa. Najzastupljeniji sportovi su nogomet, koarka, rukomet, odbojka, plivanje, borilaki sportovi, planinarenje, boanje, lov, ribolovni sport. Stanje sportske infrastrukture na podruju HNe, u svim oblastima sporta, u veini sluajeva ne zadovoljava meunarodne i europske standarde. Najznaajniji problemi u oblasti sporta su7: neodgovarajua zakonska regulativa u domenu sporta (sportski klubovi kao udruge graana), nedefiniranost dravnog i privatnog udjela u osnivakim pravima, nedovoljno kvalitetan sportski menadment na razini sportskih klubova, nedovoljna financijska sredstva za razvoj sporta, nepostojanje planskog pristupa razvoju masovnog sporta u osnovnim i srednjim kolama.

2.7.4 Zdravstvena zatita

Zdravstvene usluge na podruju HNe obuhvataju cjelovitu primarnu i sekundarnu (bolniku) zdravstvenu zatitu, a jednim dijelom i tercijarnu zdravstvenu zatitu. Zdravstvena zatita obavlja se u dvanaest (12) domova zdravlja (s tim da dva doma zdravlja, Uzinovii i ipe, nemaju rijeen pravni status odnosno nemaju rjeenje Ministarstva o ispunjavanju uvjeta, prostora, opreme i kadra za obavljanje zdravstvene djelatnosti niti su upisani u sudski registar) i tri bolnice (dvije u Mostaru i jedna u Konjicu) od kojih je jedna sveuilina klinika bolnica (SKB Mostar). Urgentna zdravstena zatita osigurava se i posredstvom dvanaest (12) slubi hitne pomoi. Ukupan broj timova obiteljske medicine raste iz godine u godinu (od 57 u 2010. do 117 u 2015. godini). Prisutan je i manji broj privatnih zdravstvenih ordinacija i ustanova, s tim da je jo uvijek dominantna zdravstvena zatita u javnom vlasnitvu. U okviru zdravstvenih institucija primarne i bolnike zdravstvene zatite, osiguranici mogu dobiti zdravstvene usluge dijagnostike, lijeenja, usluge konzultativno specijalistike zdravstvene zatite, zdravstvene usluge bolnikog lijeenja i ostale zdravstvene usluge primarne i sekundarne razine, a dijelom i usluge tercijarne razine u okviru SKB Mostar. Broj kreveta u bolnikim kapacitetima je 1.048. Iako zdravstvene

7 Ministarstvo prosvjete, znanosti, kulture i porta HNe, 2016.


ustanove raspolau odreenim koliinama kvalitetne i suvremene medicinske opreme, jo uvijek je prisutan problem dotrajale i zastarjele opreme. Financijske potekoe uzrokuju nedovoljnu materijalnotehniku opremljenost veine zdravstvenih ustanova, kao i nedostatak educiranih zdravstevenih djelatnika i njihove sve ee fluktuacije.

Izobrazba i osiguranje zdravstvenih djelatnika vidi se u postojanju Medicinskog fakulteta i Fakulteta zdravstvenih studija Sveuilita u Mostaru te srednje medicinske kole u Mostaru. Temeljem prethodno iznesenog naglasak treba biti na tome da je neophodno odrati financijsku stabilnost zdravstvenog sustava u cjelini i na taj nain osigurati da se zdravstveni kadar stalno usavrava sukladno medicinskim dostignuima te da se prati razvoj zdravstvenih tehnologija. U tom smislu neophodna je potpora prosvjetnim institucijama iz podruja zdravstva kako bi se uvodili novi studiji i unaprijedila kvaliteta obrazovanja sukladno smjernicama i direktivama EU. Takoer, Zavod zdravstvenog osiguranja HN (u daljnjem tekstu: ZZO HN) provodi politiku razvitka i unaprjeenja zdravstvene zatite te je u razdoblju od 2012. do 2015. godine pristupio realizaciji veeg broja projekata (projekt razvoja primarne zdravstvene zatite, projekt integriranog modela plaanja bolnike zdravstvene zatite, projekt integriranog zdravstvenog informacijskog sustava, projekt elektronike zdravstvene iskaznice i dr.) koji ve rezultiraju podizanjem zdravstvene zatite na viu razinu. Provoenje preventivnih programa za rano otkrivanje bolesti, kao i osvijetenosti stanovnitva o vanosti skrbi za zdravlje, jo uvijek su na niskoj razini. Pravo na zdravstveno osiguranje u 2015. godini ostvarilo je 190.746 osiguranika, to predstavlja vie od 85% ukupnog broja stanovnika.

Na podruju upanije registrirano je est (6) javnih ljekarni, trinaest (13) privatnih ljekarni zdravstvenih ustanova i devetnaest (19) ljekarni u privatnoj praksi.

2.7.5 Socijalna skrb

Djelatnost socijalne skrbi u HN obavljaju ustanove socijalne skrbi i to sedam (7) centara za socijalni rad i dvije (2) opinske slube nadlene za podruje socijalne skrbi. Pored toga u upaniji je registrirano sedam (7) domova za stare i iznemogle osobe, pet (5) domova za smjetaj djece bez roditeljskog staranja, jedan (1) dnevni centar za osobe s posebnim potrebama, jedan (1) centar za dnevni i rezidencijalni smjetaj djece s posebnim potrebama te upanijska ustanova za socijalno i zdravstveno zbrinjavanje osoba s invaliditetom u koje su smjetene odgovarajue kategorije korisnika socijalne skrbi. Broj strunog kadra u centrima, a posebno u slubama socijalne skrbi, ne zadovoljava potrebe korisnika (trenutno ne postoji odgovarajui normativ na razini Federacije BiH). Ne ostvaruju se prava iz podruja zatite obitelji s djecom (dodatak na djecu, naknada umjesto plae eni majci u radnom odnosu za vrijeme dok izostaje s posla radi trudnoe, poroaja i njege djeteta, novana popora eni majci koja nije u radnom odnosu). Jednokratna potpora za opremu novoroenog djeteta jedino je pravo koje se ostvaruje i to pravo koristi cca 1800 porodilja.


2.7.6 Civilno drutvo (nevladine organizacije)

Na podruju HNe registrirano je 2.158 udruga8, a najzastupljenije su one koje djeluju u oblasti sporta (24,93%). Veina udruga ima sjedite u veim urbanim centrima, a najvie ih djeluje u Gradu Mostaru (54,77%). Civilino drutvo u HNe jo uvijek ne predstavlja u dovoljnoj mjeri relevantan korektivni imbenik u djelovanju vladajuih struktura, niti relevantan korektiv u artikulaciji buduih pravaca razvitka i djelovanja kako lokalne zajednice tako i HNe.

2.7.7 Sigurnost graana

Civilna zatita i vatrogastvo u HNe organizirani su kroz Upravu za civilnu zatitu i vatrogastvo u okviru koje funkcionira Operativni centar civilne zatite HNe. Od prirodnih i drugih nesrea na podruju upanije, najvee mogue opasnosti prijete od9:

- potresa i s tim eventualno povezanog pucanja brana to bi dovelo do nesagledivih ljudskih rtava i materijalnih teta,

-poplava uzrokovanih prelijevanjem brana na akumulacijama Plavni val, -olujnih vjetrova jaine od 8 i vie bofora te odrona zemljita,

-velikih ljetnih poara i sua.

S obzirom da se kroz podruje upanije prostire tektonski aktivan neretvanski rasjed, ova se zona smatra podrujem visokog seizmikog rizika (VII., VIII. i IX. stupanj seizmikog intenziteta MCS skale). U sektoru civilne zatite evidentirana je zastarjelost seizmolokih mjernih instrumenata, nedovoljan broj seizmolokih postaja te nedovoljan angaman strunog kadra.

Poplave rezultiraju velikim materijalnim tetama: poplavljena naselja, prometnice, uniteni mostovi i visoki rizici po ljudske ivote. Prema posljednjim analizama, uoljiva je ea pojava intenzivnih padalina s velikim koliinama vodnog taloga (2009. i 2010. godina bile su s ekstremnim padalinama, dok je 2011. bila s padalinama znatno ispod viegodinjih vrijednosti). Godinji prosjek padalina u upaniji iznosi oko 1.1621.394 l/m2 kie. Najznaajniji hidroloki ciklus prati rijeka Neretva ija se dolina prati od Konjica do ua u Jadransko more. Nizvodno od Konjica do brane HE Jablanica, na duini od priblino 27 km, prostire se Jablaniko jezero. Dalje nizvodno su JLS Jablanica, Grad Mostar i apljina s nizom manjih naseljenih mjesta. Od Konjica do Mostara, izuzev Jablanice, nema industrijskih objekata. Koncentracija industrije je u podruju Mostara i nizvodno. Izgradnjom akumulacija na Neretvi reducirani su valovi velikih voda, a regulacijskim radovima zatiena su sva naselja nizvodno. U sustavu akumulacija i du vodotoka nalaze se zatitni vodnogospodarski objekti u slivu Jadranskog mora10:

-crpna postaja Sjekose Svitava s uvarskom kuom (ukupni kapacitet 4 x 1 m3/s), -obrambeni nasipi uz rijeku Neretvu duine 14.692 m,

-obrambeni nasip uz rijeku Bregavu duine 3.091 m, -obrambeni nasip uz rijeku Krupu duine12.212 m,

8 Ministarstvo pravosua, uprave i lokalne samouprave HNe, 2016.

9 Procjena ugroenosti podruja HNe od prirodnih i drugih nesrea, 2016. 10 Isto


-obodni kanal DraevoSvitava i nasip uz obodni kanal duine 4.080 m, -centar obrane od poplava u sklopu Upravne zgrade u apljini,

-obrambeni nasipi uz rijeku Tihaljina Mlade Trebiat, duine 19.822 m, -obrambeni nasip uz rijeku Vrioticu, duine 7.441 m,

-obodni kanal Probojska jaruga i nasip uz obodni kanal duine 1.300 m, -kanal Parilo Brza voda duine 4.090 m,

- kula zatvaranica u Kruevu (Mostarsko blato) s pripadajuim objektima, uvarskom kuom i skladitem,

-glavni odvodni kanal u Mostarskom blatu, dionica kanala OK 11, duine 1.108 m.

Pojava sue najea je u ljetnim mjesecima u sredinjem i junom dijelu upanije. Redovita su vrua ljeta (iznad 40 C) i dugotrajne sue koja su preduvjet za nastanak poara manjeg i veeg intenziteta. U posljednjem desetljeu svake su godine evidentirani poari manjih razmjera. Grmljavinske nepogode, buno praene jakim olujnim vjetrom odnosno jakim padalinama s tuom (gradom), povremenog su karaktera na podruju upanije. Najvea nepogoda u posljednjem desetljeu dogodila se 2003. godine na podruju Grada Mostara i opina apljina, Neum, Ravno i Stolac. Uslijed inverzije zraka, dolo je do ekstremno niskih temperatura i do 7 C, koje su priinile tetu na vonjacima, vinogradima, ratarskim kulturama i dijelom u staklenicima.

HNe u razdoblju od 2010. do 2015. godine biljei blagi pad ukupnog broj kaznenih dijela. Tijekom 2015. godine na podruju HNe zabiljeeno je 1.399 kaznenih djela. U istom razdoblju smanjio se broj maloljetnika poinitelja sa 64 u 2010. godini na 11 u 2015. godini. Najvei broj kriminalnih aktivnosti odnosi se na imovinske delikte koji su u 2015. godini inili 60,8% ukupnih kriminalnih dijela na podruju HNe.

Tablica 10 Razvojni problemi i perspektive drutvenog sektora HNe

Razvojni problemi

Razvojne perspektive

Trend opadanja broja uenika u osnovnim i srednjim kolama u razdoblju 2009.2015. godina

Raditi na projektima zapoljavanja i samozapoljavanja s ciljem postizanja bolje ekonomske situacije to e rezultirati boljom stopom nataliteta i smanjenjem broja mladih branih parova koji naputaju HNe

Nedovoljna usklaenost obrazovnog sustava s potrebama na tritu rada

Unaprijeditiusklaenostprogramaobrazovnih institucija s potrebama trita rada, uz uvoenje novih obrazovnih modula/zanimanja u kole i ukidanje (ili privremeno ukidanje) obrazovnih ciklusa za struke u kojima je oita hiperprodukcija kadra koje trite rada nije u stanju apsorbirati

Visoka stopa imovinskih delikata na podruju HNe

Raditi na preventivnim mjerama kako bi se smanjio broj imovinskih delikata

Nedovoljan broj zaposlenih u centrima za socijalni rad i njihova neprimjerena kadrovska struktura

Pripremiti plan zapoljavanja i urediti integrirani sustav upravljanja ljudskim potencijalima u centrima za socijalni rad

Veliki broj osoba i obitelji u stanju socijalne potrebe kojima je uslijed posebnih okolnosti potrebna pomo

Razviti nove programe socijalne pomoi i unaprijediti kvalitetu postojeih usluga


Zastarjelost i loa opremljenost kulturnih i sportskih infrastrukturnih objekata

Pripremiti programe za jaanje kapaciteta kulturnih i sportskih institucija

Jo uvijek nedovoljno proaktivan civilni sektor i nedovoljno ukljuen u ivot lokalne zajednice i upanije

Pripremiti strategiju razvoja NVO sektora u HNe

2.8 Zatita okolia i infrastruktura

2.8.1 Zatita okolia

U HNe zakonom predvieni obvezni planski dokumenti nisu jo doneseni. Godine 2009. pokrenuta je inicijativa za izradu Akcijskog plana za zatitu okolia HNe za razdoblje 2013. 2018. (u daljnjem tekstu: APZOHN). Prijedlog APZOHN zavren je i predan naruitelju u prosincu 2011. Iako je njegova izrada utemeljena na meunarodnim i domaim iskustvima te metodologiji za izradu Nacionalnog akcijskog plana za zatitu okolia (NEAPa) i lokalnih ekolokih akcijskih planova (LEAPa), isti do danas nije usvojen. Imajui u vidu kako je prolo vie od polovice planskog razdoblja, Ministarstvo trgovine, turizma i zatite okolia HNe pokrenulo je aktivnosti na njegovom usklaivanju sa sadanjim stanjem, redefiniranju i utvrivanju okolinih prioriteta. Iste 2009. godine, sukladno lanku 8. Zakona o upravljanju otpadom HNe (Narodne novine HN, br. 6/06), pokrenuta je i izrada Plana upravljanja otpadom HNe za razdoblje 2011.2021. (u daljnjem tekstu: PUO HN). Glavni cilj ovog planskog dokumenta bilo je stvaranje tehnikih preduvjeta za poetak uvoenja sustava upravljanja otpadom zasnovanog na principima integralnog upravljanja otpadom. Kako niti ovaj planski dokument nije usvojen u skuptinskoj proceduri, Ministarstvo je zapoelo aktivnosti na usklaivanju sa sadanjim stanjem i njegovom redefiniranju.

Podatci o stanju pojedinih sastavnica okolia postoje, ali je njihovo koritenje oteano budui da se mjerenja ne provode niti kontinuirano ni koordinirano, a razmjena podataka izmeu razliitih institucija oteana je i ograniena. Posljedino, jo uvijek nije uspostavljen jedinstveni informacijski sustav zatite okolia u HNe sukladno meunarodno prihvaenim standardima.

Zagaivai okolia u HNe. Od 2009. do 2015. za pogone i postrojenja koja su u mjerodavnosti Ministarstva trgovine, turizma i zatite okolia HNe izdano je ukupno 216 okolinih dozvola 74 dozvole za postojee pogone i postrojenja, 58 dozvola za nove pogone i postrojenja te 84 obnovljene okoline dozvole. U istom razdoblju izdane su jo ukupno 134 okoline dozvole za pogone i postrojenja s podruja HNe koja su u mjerodavnosti Federalnog ministarstva okolia i turizma.

12. srpanj, 2017. NARODNE NOVINE Broj 6 - strana 33 Hercegovako-neretvanske upanije (PrehrambenaPoljoprivreda i umarstvoInfrastrukturni projekOpasne supstanceDrvna industrijaEnergetska industrijaEkstrak vna i mineralnaUpravljanje otpadom) (KemijskaMetalna) (Upravljanje vodama)

Slika 10 Broj izdanih okolinih dozvola iz mjerodavnosti HNe i F BiH po djelatnostima

Kanton Federacija

114 104

27

13 4

20

12 636 7

1512

13 11

Najvei broj postrojenja i pogona kojima je izdana okolina dozvola iz mjerodavnosti upanije koncentriran je na podruju Grada Mostara.11Situacija glede zastupljenosti industrija manjih kapaciteta i u nadlenosti Federacije, slina je kao i u sluaju upanije: u Mostaru je zastupljen najvei broj pogona i postrojenja, odnosno Grad Mostar predstavlja sredite industrije.

Slika 11 Izdane okline dozvole iz mjerodavnosti upanije po opinama

Ostale, 15%

itluk, 11%Mostar, 41%

apljina, 15%

Konjic, 18%

Upravljanje vodama i otpadnim vodama. Provoenje zadataka upravljanja vodama za sliv Jadranskog mora povjereno je Agenciji za upravljanje vodama sliva Jadranskog mora, koja je mjerodavna i za vode HNe. Komunalne vodne usluge u mjerodavnosti su lokalnih vlasti (ili na regionalnoj/upanijskoj razini) koje imaju obvezu da, samostalno ili u suradnji s ostalima, osiguraju djelovanje u svom podruju. Vodovodi su, uglavnom, organizirani kao zasebni opinski subjekti. U postojeoj situaciji u lancu mjerodavnosti i odgovornosti u oblasti vodosnabdijevanja, uoljive su sljedee razine: Federalno ministarstvo poljoprivrede, vodoprivrede i umarstva, Ministarstvo poljoprivrede, umarstva i vodoprivrede HNe i JLS koje ovu odgovornost prenose na vodovodna poduzea. Novim Zakonom o vodama, posebno je naglaena uloga upanija i JLS u pogledu komunalne vodne infrastrukture (npr. Zakon o vodama predvia da prihodi od zakupa javnog vodnog dobra na povrinskim vodama II. kategorije u cijelosti pripadaju proraunu upanija).

11 Ministarstvo trgovine, turizma i zatite okolia, Registar izdanih okolinih dozvola, dostupno na http://mtto hnzk.ba/documentcategory/registarokolisnihdozvola/

Broj 6 - Strana 34 NARODNE NOVINE 12. srpanj, 2017. Hercegovako-neretvanske upanije (Mjerni profili za ispitivanje kvalitete vode)

Izvori zagaenja. Na teritoriju HNe (kao i F BiH) ne postoje pouzdani podatci o industrijskim zagaivaima i teretu zagaenja. Podatci iz Strategije upravljanja vodama F BiH, ukazuju na injenicu da je na podruju sliva Jadranskog mora (ukljuuje i podsliv Cetine koji ne pripada HNe) izvrena naplata za zagaenje, putem mjerenja, za 11 zagaivaa, ukupno 26.593 ES. U odnosu na ukupne naplate u F BiH, to predstavlja 1,5% industrijskih zagaenja. Ukupni EBS mjerenih industrijskih zagaivaa podsliva Neretve s Trebinjicom je 24.238, od ega je 13.128 s predtretmanom. Procjena je kako je stvarni EBS 187.642. Oigledno je kako se naplauje samo 14% isputenih zagaenja. Iz navedenog proizlazi da je nuno vie angairati inspekcijsku slubu i raditi na ukljuenju u naplatu zagaivaa koji do sada nisu registrirani. Ova aktivnost ne moe biti obrazloena jednim projektom u Strategiji, ve zahtjeva kontinuirane i dodatne napore inspekcije, te donoenje represivno implementacijskih akata od strane Ministarstva poljoprivrede, umarstva i vodoprivrede HNe i Federalnog ministarstva poljoprivrede, vodoprivrede i umarstva.

Kvaliteta povrinskih voda. Agencija za vodno podruje Jadranskog mora Mostar (u skladu s lankom 120. Zakona o vodama, Slubene novine F BiH, br. 70/06) provodi prikupljanje podataka o kvantiteti i kvaliteti povrinskih voda na slivovima rijeka Neretve i Cetine na podruju F BiH.

Slika 12 Mjerni profili za ispitivanje kvalitete voda

U 2013. godini proveden je monitoring povrinskih voda na rijekama Bistrica, Cetina, Krka i Neretva i to ukupno na 36 monitoring lokacija. Ispitivanje je vreno i u povrinskim vodama umjetnih akumulacija u HNe i to:

1. Akumulacija HE Grabovica (Jablanica ribogojilite Prenj) 2. Deransko jezero

3. Jezero Blidinje 4. More Neum.


U Tablici 11 dane su procjene kemijskog stanja rijeka u 2013. godini. S liste prioritetnih tvari praenesuskupineparametarakojeukljuujuorganoklornepesticide,ftalate, poliaromatske ugljikovodike PAH, kao i sve kovine s liste prioritetnih tvari.

Tablica 11 Procjena stanja rijeka na podruju HNe

R.br.VodotokNaziv postajeKemijsko stanje

1.

Neretva

Draevo

dobro

2.

Neretva

itomislii

dobro

3.

Neretva

Baevii

4.

Neretva

Ratani

5.

Neretva

Grabovica Jablan

dobro

6.

Neretva

Konjic nizvodno

dobro

7.

Neretva

Konjic uzvodno

dobro

8.

Deransko jezero

Deransko jezero

9.

Blidinjsko jezero

Blidinjsko jezero

10.

Trebinjica GKB

Trebinjica GKB ulaz

11.

Trebiat

Trebiatue

12.

Zdralovaki kanal

Zdralovaki kanal

13.

uica

uica

14.

Sturba

Sturba

15.

Mila

Mila

16.

Mraaj

Mraaj

17.

Neretvica

Neretvica ue

dobro

18.

Rama

Rama ue

19.

Neretva

Uzv.od Glav

dobro

20.

Bunica

Bunica

21.

Rakitnica

Uzv od abia

22.

Seonica

Seonica

23.

Buna

ue

24.

More

Neum

dobro

Izvor: Izvjee o stanju kvalitete povrinskih i podzemnih voda vodnog podruja Jadranskog mora na podruju F BiH u 2013., Age

Documents

· Web viewSlika 1 Položaj unutar BiH i administrativna podjela HNŽ‐e 4 Slika 2 Prirodno kretanje stanovništva u HNŽ‐e 5 Slika 3 BDP po