44
“PLAN I PROGRAM PRIPREMA” Mišković Dragan

“ PLAN I PROGRAM PRIPREMA”

Embed Size (px)

DESCRIPTION

“ PLAN I PROGRAM PRIPREMA”. Mišković Dragan. Po važećem kalendaru fudbalsko prvenstvo se odvija u dva ciklusa: Letnji, jesenji i zimski; Zimski, prolećni i letnji. U okviru svakog tog ciklusa postoje periodi, različiti po trajanju i sadržaju rada u njima a to su: Pripremni period; - PowerPoint PPT Presentation

Citation preview

Page 1: “ PLAN I PROGRAM PRIPREMA”

“PLAN I PROGRAM

PRIPREMA”

Mišković Dragan

Page 2: “ PLAN I PROGRAM PRIPREMA”

Po važećem kalendaru fudbalsko prvenstvo se odvija u dva ciklusa:• Letnji, jesenji i zimski;• Zimski, prolećni i letnji.U okviru svakog tog ciklusa postoje periodi, različiti po trajanju i sadržaju rada u njima a

to su:• Pripremni period;• Osnovni period;• Prelazni period.• Sve periode delimo na po dve faze i to:Pripremni na:• Prvu fazu pripremnog perioda;• Drugu fazu pripremnog perioda.Osnovni na:• Predtakmičarsku fazu;• Takmičarsku fazu.Prelazni na:• Prelaznu fazu;• Fazu aktivnog odmora.

PERIODIZACIJA SPORTSKOG TRENINGA

Page 3: “ PLAN I PROGRAM PRIPREMA”

• Plan i program za ovaj period se sastavlja posle upoznavanja osnovnih zakonitosti iz upravljanja trenažnim procesom, koji počinje sa:

• Upoznavanjem polaznog stanja pod čime podrazumevamo sprovođenje testiranja (motoričke sposobnosti) pre početka priprema i prikupljanje ostalih podataka (antopometrijske karakteristike, funkcionalne sposobnosti, socijalni status itd.);

• Definisanje zadataka,što umnogome zavisi od polaznog stanja do kojeg se dolazi putem testiranja;

• Planiranje i programiranje u zavisnosti od ciljeva i zadataka šta se u kom periodu rada želi postići.

PRIPREMNI PERIOD

Page 4: “ PLAN I PROGRAM PRIPREMA”

U praksi razlikujemo i primenjujemo sledeće planiranje:

• Višegodišnje ili perspektivno planiranje treninga;

• Mesečno planiranje treninga – MEZOCIKLUSI;

• Godišnje planiranje treninga – MAKROCIKLUS;

• Nedeljno planiranje treninga – MIKROCIKLUS

VRSTE I OBLICI PLANOVA

Page 5: “ PLAN I PROGRAM PRIPREMA”

Selekcija talenata:•Morfologija;•Motorika (SIBO);•Intelekt;•Emocije.Trenažni proces:•Takmičenje;•Režim života.Organizacija treninga i takmičenja:•Informatika;•Kadrovi (treneri, lekari itd.).TRENING:•Sadržaj: Koliko i šta?;•Vreme: Koliko i kada?;•Upravljanje formom.Jedan proces na tri nivoa:•Makro: Strategija treninga;•Mezo: Taktika procesa treninga;•Mikro: Tehnologija treninga.

Osnovni instrumenti mikrociklusa:•Opterećenje;•Oporavak.Opterećenje:•Veličina: Koliko?;•Karakter: Kako? (dinamika i kinematika);•Usmerenost: Zašto? (uticaj na anaerobni sistem, glikolitički, aerobni sistem, max. potrošnju O2).Različiti tipovi pojedinačnog treninga:•Stepen važnosti zavisi od zadataka;•Veličina delovanja;•Efekat treninga.Postoje dva tipa treninga:•Osnovni (glavni, bazični) – on je vrlo intezivan i kompleksan;•Pomoćni – ima funkciju oporavka i stabilizacije organizma.Kad je u pitanju veličina opterećenja:•Maksimalno (kad ima stresa);•Srednje opterećenje;•Malo opterećenje.

STRUKTURA I SADRŽAJ CIKLUSA U TRENINGU

Page 6: “ PLAN I PROGRAM PRIPREMA”

• U trenažnom procesu najvažnije je optimalno opterećenje, jer je kod njega maksimalni efekat.

TIPOVI MIKROCIKLUSA:• Uvodni;• Udarni;• Modelirajući (situacioni);• Rekreativni (za oporavak);• Takmičarski.METODSKA PRAVILA:• Dinamika regenerativnog procesa je heterokratna, valovita je jer se sastoji iz

različitih komponenti;• Svaki trening ostavlja tragove:

– Povećava sposobnosti;– Mali efekat;– Negativni efekti;

• Efekat svakog trenga se vremenom povećava, jer se ovećava kapacitet organima. Ista vežba osle izvesnog vremena gubi efekat;

• Trening koji ima maksimalnu veličinu vodi do velikog umora ali lokaokaraktera, a trenig kompleksnog karaktera je znatno bolj efekat treningase određuje od broja, cilja i mesta treninga;

• Nekoliko treninga sa različitim opterećenjem i dinamikom dovode do intenzifikacije i bržeg opterećenja.

STRUKTURA I SADRŽAJ CIKLUSA U TRENINGU

Page 7: “ PLAN I PROGRAM PRIPREMA”

• Treneri su najodgovorniji za izvršavanje zadataka postavljenih pred ekipom i za stvaranje i održavanje povoljnih međuljudskih odnosa u ekipi.

• Uspešnost trenera u izvršavanju ekipnih zadataka značajno je povezano sa njegovom uspešnošću u izgrađivanju dobrih međuljudskih odnosa unutar ekipe.

• Uticaj trenera na igru je odlučujući i to na rad, obučavanje i treniranje, na organizaciju rada, metod, rukovođenje ekipom i igračima na treningu i utakmici, kao i na psihološku pripremu itd. Trener mora da poseduje sledeće osobine:

– Autoritet;– Odmerenost;– Samopouzdanje;– Odgovornost;– Znanje;– Sposobnost improvizacije;– Dobre organizacione sposobnosti;– Maštovitost itd.

STRUKTURA I SADRŽAJ CIKLUSA U TRENINGU

Page 8: “ PLAN I PROGRAM PRIPREMA”

ZAKONITOSTI ODNOSA OPTEREĆENJA I PRILAGOĐAVANJA ORGANIZ

Page 9: “ PLAN I PROGRAM PRIPREMA”

ZAKONITOSTI ODNOSA OPTEREĆENJA I PRILAGOĐAVANJA ORGANIZMA

Page 10: “ PLAN I PROGRAM PRIPREMA”

• Karakter jedinice treninga, kao izazivača stresa na koji se sportista funkcionalno adaptira, naziva se opterećenje, odnosno stimulans. Opterećenje stvara zamor, a kad opterećenje prestane, sledi oporavak koji sportistu vraća ne samo u njegovo prvobitno stanje, već bolje. Ovaj fenomen prebačaja naziva se superkompezacija.

• Prvi zakon, zakon opterećenja, glasi da priroda opterećenja mora da predstavlja izazov sadašnjem stanju sportiste. Koncepcija superkompezacije ilustruje kako je ovo moguće. Idealno je kada se opterećenja uvode na vrhuncu superkompezacije. Ponovljeno opterećenje pre ili kasnije u ciklusu superkompezacije neće stvoriti čist i najveći efekat progresije. Ako je stepen opterećenja manji od optimalnog, to će se odraziti u smanjenju efekta. Ovde bi se kao izuzetak mogle navesti one jedinice treninga izdržljivosti kod kojih opterećenja treba uvoditi posle nepotpunog oporavka.

• Drugi zakon je zakon povratnosti (reverzibilnosti) i on glasi: „Kad ne postoji nikakvo opterećenje, funkcionalna sposobnost se vraća na osnovni status, koji je uslovljen zahtevima njegovog načina života“. Ključ za pravilan postupak sa ovim zakonom leži u progresivnom opterećenju.

• Trener mora da posmatra opterećenje i oporavak kao celovit proces i da utvrdi pravilne trenažne odnose (opterećenje – oporavak) u okviru treninga i između treninga.

SUPERKOMPEZACIJA

Page 11: “ PLAN I PROGRAM PRIPREMA”

Opterećenje Superkompezacija

5 sekundi 4 – 5 minuta

20 sekundi 20 – 30 minuta

40 sekundi 60 minuta

15 minuta 12 časova

2 časa 2 – 3 dana

3 časa 4 – 5 dana

Lagani trening brzine 12 časova

Naporan trening brzine 24 časa

Lagani trening anaerobne izdržljivosti 24 časa

Težak trening anaerobne izdržljivosti 48 časova

Lagani trening aerobne izdržljivosti 24 časa

Težak trening aerobne izdržljivosti 48 časova

Lagani trening snage 48 časova

Težak trening snage 72 časa

SUPERKOMPEZACIJA

Page 12: “ PLAN I PROGRAM PRIPREMA”

• Obim treninga;

• Intezitet treninga

OSNOVNE KARAKTERISTIKE ELEMENATA SPOLJAŠNJEG OPTEREĆENJA

Page 13: “ PLAN I PROGRAM PRIPREMA”

Skala % maksimalnog izvođenja Intenzitet

1 30 – 50 Niski

2 50 – 70 Umereni

3 70 – 80 Srednji

4 80 – 90 Submaksimalni

5 90 – 100 Maksimalni

6 100 – 105 Supermaksimalni

OSNOVNE KARAKTERISTIKE ELEMENATA SPOLJAŠNJEG OPTEREĆENJA

Page 14: “ PLAN I PROGRAM PRIPREMA”

ZonaNivo

intenzitetaFrekvencija srca u min.

1 Nizak 120 – 150

2 Srednji 150 – 170

3 Visok 170 – 185

4 Maksimalan Više od 185

OSNOVNE KARAKTERISTIKE ELEMENATA SPOLJAŠNJEG OPTEREĆENJA

Page 15: “ PLAN I PROGRAM PRIPREMA”

• Pri određivanju strukture opterećenja u toku jednog treninga treba obratiti pažnju na sledeće smernice koje inače i proističu iz svega do sada navedenog: – Optimalan efekat treninga postiže se samo

pravim redosledom opterećenja i odmora, – Intervali između opterećenja u toku jednog

treninga su duži ukoliko je viši intenzitet i trajanje opterećenja (trenažnog nadražaja),

– Sa podizanjem vrhunskog kvaliteta sportiste skraćuje se i vreme odmora kako bi predviđeni trenažni nadražaj i dalje bio dovoljno stimulativan.

UČESTALOST ( GUSTOĆA) TRENINGA

Page 16: “ PLAN I PROGRAM PRIPREMA”

Za fudbalera najvažnije su: • Aciklička aerobna izdržljivost:

– Osnovu za acikličnu aerobnu izdržljivost čini sistem za transport kiseonika. Zbog toga ta metoda treninga ima za cilj poboljšanje funkcije sistema za transport kiseonika . Elementi tehnike kao što su driblinzi, vođenja lopte i udarci pogodni su za trening izdržljivosti.

• Aciklička anaerobna izdržljivost:

TRENING IZDRŽLJIVOSTI U FUDBALU

Page 17: “ PLAN I PROGRAM PRIPREMA”

• Kod te metode treninga trajanje treninga je centralno pitanje. Trening traje od 30-90 minuta u toku kojeg se vrši neprekidan rad bez velikih opterećenja. Trening se ne bi smeo prekidati. Puls mora biti od 140-160 otkucaja u minutu.

• Metoda treninga – Trajanje: 30-90 min; – Intenzitet. 50% max opterećenja (180 otkucaja

minus godine života, ukoliko ne postoji dijagnostika);

– Ponavljanje: nema ponavljanja; – Oporavak: nema pauze;

EKSTENZIVNI DUGOTRAJNI TRENING

Page 18: “ PLAN I PROGRAM PRIPREMA”

• Fudbalske utakmice karakterišu dugotrajna naprezanja (90-125 min) intervalnog tj. isprekidanog karaktera. Ovakva metoda treninga, koja prestavlja kombinaciju trajanja i intenziteta, sprovodi se u trajanju od 30-40 minuta i to u 5 serija sa trajanjem serije od 6-8 minuta. Pauze između serija traju 5 minuta.

• Metoda treninga – Trajanje: 30-40min (5ks 6-5ks 8 minuta) – Intenzitet: 160-180 otkucaja u minuti; – Ponavljanje: 5 – Oporavak: 5 minuta između ponavljanja;

INTENZIVNI DUGOTRAJNI TRENING

Page 19: “ PLAN I PROGRAM PRIPREMA”

• Kod ekstenzivnog intervalnog treninga naglasak je na količini rada. Pauze kod ove metode treninga vrlo su važne.

• Metoda treninga – Trajanje: 2-10 minuta; – Intenzitet: 145-165 otkucaja u minuti; – Ponavljanja: maksimalno 2 po seriji – Serije: 4-8 – Oporavak: 60-90 sek između ponavljanja 2-4

min između serija.

EKSTENZIVNI INTERVALNI TRENING

Page 20: “ PLAN I PROGRAM PRIPREMA”

• Bolja prokrvljenost mišića koji učestvuju u aktivnosti, na račun bolje kapilarizacije i vaskularizacije unutar mišića i izvan njega. To omogućava dovođenje veće količine kiseonika, hranjivih materija i brže odvođenje ugljen dioksida, toplote i mlečne kiseline;

• Poboljšava se disanje jer mišići koji pomažu kod disanja bivaju deblji i jači;

• Povećavanje zaliha glikogena u mišićima; • Bolji način sagorevanja masti tako da se manje

troše rezerve glikogena; • Zadebljanje i povećanje srčanih komora, koje

dovode do većeg udarnog volumena.

EFEKTI TRENINGA IZDRŽLJIVOSTI

Page 21: “ PLAN I PROGRAM PRIPREMA”

• Prilikom planiranja pripremnog perioda treba imati na umu da njegov najveći vremenski deo mora da se odnosi na razvoj specijalnih sposobnosti specijalne izdržljivosti i brzinsko – snažnih sposobnosti, prvenstveno na podizanju nivoa bazične izdržljivosti i snage.

• U cilju postizanja ove opšte pripremljenosti može da se primenjuje dosta široki krug vežbi uzetih iz različitih sportova, koje su slične po karakteru i koordinaciji pokreta onima u fudbalu. One mogu da se uključuju u trening kao njegov sastavni deo, a neke vežbe mogu da se izdvajaju i u samostalne treninge (jutarnji treninzi u obliku kružnog treninga, fartleka, krosova itd.).

ORGANIZACIJA RADA U PRIPREMNOM PERIODU

Page 22: “ PLAN I PROGRAM PRIPREMA”

• Osnovni cilj i zadatak svakog trenera je da kod svojih fudbalera u pripremnom periodu izgradi punu sportsku formu, a da je potom u takmičarskom periodu održava na visokom nivou.

• Sportska forma je idealno stanje vodećih bazičnih, specifičnih, situacionih parametara treniranosti koje osigurava postizanje velike radne sposobnosti u takmičarskim uslovima. Osnovni pokazatelji sportske forme su rezultati postignuti u realnim uslovima sportskog takmičenja tj. utakmice.

SPORTSKA FORMA

Page 23: “ PLAN I PROGRAM PRIPREMA”

• U procesu razvoja sportske forme postoje tri međusobno povezane faze:

–Faza ulaska u sportsku formu

–Faza održavanja sportske forme

–Faza privremenog gubitka sportske forme.

SPORTSKA FORMA

Page 24: “ PLAN I PROGRAM PRIPREMA”

• Komponente sportske forme su brojne i samo kada su istovremeno podignute na najviši nivo i međusobno usklađene, ispoljavaju se kao puna sportska forma. U komponente sportske forme spadaju:

–Fizičke sposobnosti;–Psihičke sposobnosti;–Tehničko - taktičke sposobnosti;–Vaspitne osobine i kvalitet.

KOMPONENTE SPORTSKE FORME

Page 25: “ PLAN I PROGRAM PRIPREMA”

KOMPONENTE SPORTSKE FORME

Page 26: “ PLAN I PROGRAM PRIPREMA”

• Fudbalski trening je višegodišnji proces sistematskog fizičkog vežbanja i učenja, pri kojem specifična metoda, sredstava i opterećenja dovodi do morfoloških promena na organizam i organskim sistemima fudbalera i do razvijanja onih sposobnosti koje su od značaja kako za uspešnu fudbalsku aktivnost tako i za razvoj celokupne ličnosti.

• Specifične zakonitosti promovišu sledeće principe:– Usmerenost, specijalizacija, individualizacija;– Jedinstvo opšte i specifične pripreme;– Kontinuiranost trenažnog opterećenja;– Postepeno povećavanje dinamike opterećenja i

valovitost dinamike opterećenja;– Cikličnost trenažnog procesa.

FUDBALSKI TRENING

Page 27: “ PLAN I PROGRAM PRIPREMA”

• Čas treninga se održava po unapred određenom planu i programu koji se po sadržaju uklapa u nedeljne, mesečne i godišnje planove rada. Treninzi u fudbalu traju obično između 60 i 100 minuta, sa izuzetkom jutarnjih, individualnih i treninga teoretske pripreme koji obično traju do 60 minuta.– U odnosu na vrstu treninga razlikujemo:– Kombinovani trening;– Trening specijalne pripreme;– Individualni trening;– Jutarnji trening;– Trening teorijske pripreme.

FUDBALSKI TRENING

Page 28: “ PLAN I PROGRAM PRIPREMA”

• Najčešće se primenjuje kombinovani vid treninga koji obično traje 90-100 minuta.

• Vreme jednog treninga se sastoji iz tri dela, koji su međusobno povezani, a to su:

– Uvodno - pripremni deo;– Osnovni ili glavni deo;– Završni deo treninga.

FUDBALSKI TRENING

Page 29: “ PLAN I PROGRAM PRIPREMA”

Sredstvo treninga• Sredstvo treninga je vežba. • Vežbe se mogu razvrstati u tri grupe:

– Opšte – pripremne vežbe;– Specifično – pripremne vežbe;– Specifične vežbe.

• Fizička kondicija se stiče kroz specifično - pripremne vežbe, a najspecifičnija kondicija stiče se kroz utakmice i praktično je utakmica takmičarska vežba. Nema ulaska u sportsku formu, bez pripremne utakmice.

SREDSTVA, METODE I OPTEREĆENJA NA TRENINGU

Page 30: “ PLAN I PROGRAM PRIPREMA”

Opterećenje u treningu• Opterećenje je veličina delovanja vežbi na funkcionalnu strukturu

organizma fudbalera. Svako opterećenje ima tri komponente:– Obim;– Intezitet ;– Pauza.

SREDSTVA, METODE I OPTEREĆENJA NA TRENINGU

Page 31: “ PLAN I PROGRAM PRIPREMA”

MESECI

JANUAR FEBRUAR MART

Dani u mikrociklusu

Ponedeljak

Utorak

Sreda

Četvrtak

Petak

Subota

Nedelja

Ponedeljak

Utorak

Sreda

Četvrtak

Petak

Subota

Nedelja

Ponedeljak

Utorak

Sreda

Četvrtak

Petak

Subota

Nedelja

31

1 2 3 4 1 2 1 2

5 6 7 8 911

12

3 4 5 6 7 8 9 3 4 5 6 7 8 9

13

14

15

16

17

18

19

10

11

12

13

14

15

16

10

11

12

13

14

15

16

20

21

22

23

24

25

26

17

18

19

20

21

22

23

17

18

19

20

21

22

23

27

28

29

30

31

24

25

26

27

28

24

25

26

27

28

29

30

ŠESTOMESEČNI PLAN RADA

Page 32: “ PLAN I PROGRAM PRIPREMA”

MESECI

APRIL MAJ JUN

Dani u mikrociklusu

Ponedeljak

Utorak

Sreda

Četvrtak

Petak

Subota

Nedelja

Ponedeljak

Utorak

Sreda

Četvrtak

Petak

Subota

Nedelja

Ponedeljak

Utorak

Sreda

Četvrtak

Petak

Subota

Nedelja

31

1 2 3 4 5 6 1 2 3 4 1

7 8 910

11

12

13

5 6 7 8 910

11

2 3 4 5 6 7 8

14

15

16

17

18

19

20

12

13

14

15

16

17

18

910

11

12

13

14

15

21

22

23

24

25

26

27

19

20

21

22

23

24

25

16

17

18

19

20

21

22

28

29

30

26

27

28

29

30

31

24

25

26

27

28

29

30

ŠESTOMESEČNI PLAN RADA

Page 33: “ PLAN I PROGRAM PRIPREMA”

Broj treni.

DanDatum Karakter

Mestoodržavanja

Potrebna oprema Sadržaj rada

1. Ponedeljak Igra Aerobno niskog

intezitetaTeren

Lopte Markeri Čunjevi

Zagrevanje – grupna koordinacija 15'; Igra 25'; Aerobno trčanje 2 x 12', odmor 1 – 2'; U=70 –

75'

2. Utorak TE – TA Aerobno niskog

intezitetaTeren

Lopte Markeri Čunjevi

Grupno zagrevanje – tehnika 15' + koordinacija 10';

7 : 2 – 10'; Aerobno niskog inteziteta, dugotrajno trčanje

7' – 8' – 9' – 10' – 12' – 9' - 12'; pauza 2', a između 5 i 6 = 3'

3. Sreda TE – TA Aerobno niskog

intezitetaTeren

Lopte Markeri Čunjevi

Zagrevanje 10'; 7 : 2 – 10'; Aerobno niskog inteziteta 8 serija po 8' (80m

sa 50% - 80m sa 60%); puls 150-160 o/min.; odmor između 1'

4.5.

Četvrtak

Snaga TE – TA Aerobno niskog

inteziteta

TeretanaTeren

Sprave, tegovi

Lopte Markeri Čunjevi

Opšta izdržljivost u snazi 35'' rad veće težine; 2 serije po 15 stanica; odmor između serija 4';

Tehnika 15'; Aerobno niskog inteziteta 8 serija; 4 serije bez

lopte, 4 serije igra. Bez lopte 8' (80m sa 50% - 80m sa 60%); igra 4 x 10'.

6.7.

Petak Aerobno srednjeg

inteziteta TE – TA

TerenTeren

Zagrrevanje 15'; 4 x 1500m (1500m za 7'), 3 x 2100m (2100m

za 10'30''); 1500–2100–1500–2100–1500–2100–1500 =

8700m; Tehnika 20', polje, posed lopte na manjem

prostoru, više dodira 4x8'; TA vežbe završnice.

8.9.

Subota • Snaga• TE – TA

TeretanaTeren

Sprave, tegovi

Lopte Čunjevi Markeri

Izdržljivost u snazi 35'' – 2 serije; odmor između 4', na kraju koordinacija i startna brzina;

Tehnika sa loptom, trojke + istezanje 20'; Pas vežbe 2x4', odmor 1', na kraju 3' – 10 –

12' Igra 2x25'

Nedelja SLOBODAN DAN

NEDELJNI PLAN RADA – I

Page 34: “ PLAN I PROGRAM PRIPREMA”

Broj treni. Dan

DatumKarakter

Mestoodržavanja

Potrebna oprema

Sadržaj rada

10.11. Ponedeljak

Aerobni 90%

TE – TA

TerenTeren

Lopte Markeri Čunjevi

Zagrevanje 20'; 7 x 1000m, 1000m za 4'24'', pauza 3'; Krug – razgibavanje – 6:2 + koordinacija 30'; TE-TA vežbe, šuterski, završnica

12.13.

Utorak Snaga TE – TA –

IGRA

TeretanaTeren

Sprave, tegovi

Lopte Markeri Čunjevi

Izdržljivost u snazi 30'' rad – 30'' odmor, 2 serije, P=4', koordinacija, startna brzina;

Zagrevanje sa loptom 20', pas vežbe 2x3', P=1-2'; Posed lopte 3 boje(3:3:3), manji teren, 2 dodira; TA akcije 10:0 15', igra – priprema za utakmicu

14.15.

Sreda TA Kontrolna

utakmica

TerenTeren

Lopte Markeri

Zagrevanje u parovima 10' – 10:0 do završnice; Prekidi igre u obe faze, postavke FO – FN; Dve ekipe po 45' + 15' oporavak

16.17.

Četvrtak Snaga TE – TA

TeretanaTeren

Sprave, tegovi

Lopte Markeri Čunjevi

Opšta izdržljivost u snazi 15 stanica 30'' rad, 30'' odmor, između serija 4', koordinacija, startna brzina

Dve grupe, jedni igraju situacionu, drugi TE-TA vežbe; Zagrevanje 15' sa loptom; situaciono 1:1, 2:2, 3:3, teren

32x20m, drugi rade TA vežbe šutiranja, završnica 2x30'

18.19.

Petak

Aerobni 90%

TE – TA – IGRA

Teren Teren

7 x 1000m; 1000m za 4'10'', P=3'; Zagrevanje tehnika 20' – vežbe za pas 2x3', P=1-2' 10'; Posed lopte 4:4+2, uzeti 3 lopte, na 2 dodira 10'; 10:0 do završnice i postavka u odnosu na loptu 40'

20.21.

Subota• TA• Kontrolna

utakmica

TerenTeren

Lopte Markeri

Priprema za utakmicu, postavka FO – FN 40'; TA akcije 10:0, prekidi u obe faze; Dve ekipe po 45' + 15' oporavak

Nedelja SLOBODAN DAN

NEDELJNI PLAN RADA – II

Page 35: “ PLAN I PROGRAM PRIPREMA”

Broj treni. Dan

DatumKarakter Mesto

održavanja Potrebna oprema

Sadržaj rada

22.23. Ponedeljak

Aerobni 90% TE – TA –

IGRA

TerenTeren

Lopte Markeri Čunjevi

7 x 1000m, 1000m za 4', Pauza 3'; Zagrevanje, tehnika, istezanje 20'; Vežbe za pas 2x4', P=1-2' 10'; Posed lopte „ruska“, 40x20m, 5:5 10' TE-TA sa centra 15' + igra, 3 dodira 25'

24.25. Utorak

Snaga TE – TA

TeretanaTeren

Sprave, tegovi

Lopte Markeri Čunjevi

BI u snazi 30'' rad, 15 stanica, 4' odmor između serija + KO+st.brzina;

Zagrevanje, tehnika 15', vežbe za pas 10', posed lopte 10';

6:4 i 6:5 30'; TA akcije 10:0 do završnice 20'

26.27. Sreda

TA Kontrolna

utakmica

TerenTeren

Lopte Markeri

Zagrevanje u parovima 10' Priprema za utakmicu - 10:0 do završnice; Prekidi igre u obe faze, postavke FO – FN; Dve ekipe po 45' + 15' oporavak

28.29.

Četvrtak Oporavak Aerobni 90%

Bazen Teren

Kupanje, plivanje, masaža; 7 x 1000m, 1000m za 3'45'' – 3'50''

30.31. Petak • Snaga

• TE – TATeretana

Teren

Tegovi Lopte Markeri Čunjevi

15 stanica – 30'' rad, 30'' odmor, 2 serije, odmor između serija 4'+koordinacija, startna brzina 3x6;

Zagrevanje, tehnika+istezanje 20' – rad po grupama; Pola radi TE-TA vežbe, pola tima situaciono 2:2, 3:3 sa

raznim zahtevima. Promena posle 30'

32.33. Subota

• TA• Kontrolna

utakmica

TerenTeren

Lopte Markeri

Priprema za utakmicu, postavka FO – FN 40'; TA akcije 10:0, prekidi u obe faze; Dve ekipe po 45' + 15' oporavak

Nedelja SLOBODAN DAN

NEDELJNI PLAN RADA – III

Page 36: “ PLAN I PROGRAM PRIPREMA”

Broj treni.

DanDatum

Karakter Mestoodržavanja

Potrebna oprema

Sadržaj rada

34.35.

Ponedeljak

TE – TA Taktičko –

situacioni 90%

TerenTeren

Lopte Markeri Čunjevi

Zagrevanje 15', posed lopte10', šuterski poligon kroz pas. Igra na skraćenom prostoru 3 ekipe po 85', menjaju se posle 8'; jedna radi šuterski;

Zagrevanje 15'+KO+startna brz., Brzinska izdr. sa loptom vežbe od 30 – 40'' x 4 u 1 seriji, 4 serije + igra. Ukupno 90'.

36.37. Utorak

Snaga + tehnika

TA – IGRA

TeretanaTerenTeren

Sprave, tegovi

Lopte Markeri Čunjevi

BI u snazi 30'' rad-30'' odmor, 3 serije, odmor između 4';

Rad sa loptom, tehnika; koordinacija+startna brzina Zagrevanje, tehnika 20'; 10:0 – 15'; 6:4 i 8:6 20'; Igra sa korekcijom 30'

38.39.

Sreda TA Kontrolna

utakmica

TerenTeren

Lopte Markeri

Zagrevanje u parovima 10' Priprema za utakmicu. Prekidi igre u obe faze, postavke

FO – FN 30'; Igrači koji će igrati manje rade 80'; Da igraju 60' ako neko igra slabo promena + 15'

oporavak. Ostali 30' + 15' oporavak.

40.41.

Četvrtak TE – TA TE – TA 90%

TerenTeren

Lopte Markeri Čunjevi

Igrači koji su igrali 60'. Trening LI 75%, ostali HI 90% sa loptom, situaciono 1:1, 2:2, 3:3;

BI sa loptom, zagrevanje, pas vežba 2 kvadrata 2x4'; posle šuterski, centaršut, skok, 2 gola na 32m;

Završnica eksplozivna snaga sa centra, četvorke, Ukupno 85'

42.43.

Petak • BI u snazi• TE – TA HI 90%

TeretanaTeren

Tegovi Lopte Markeri Čunjevi

15 stanica – 20'' rad, 40'' odmor, više skokovi i trbušnjaci, 2 serije, odmor između serija 4';

Zagrevanje 20', posed 10', 6:4 10', završnica 15'; Igra – postavka FO-FN – prekid igre 30'

44.45.

Subota• Preznojavanje• Kontrolna

utakmica

TerenTeren

Lopte Markeri

„Rukomet“ glavom gol 25' + istezanje; Da igraju 70', već se nazire tim od 12-13 igrača + 15'

oporavak. Ostali rade 20' zagrevanje pa brzinsku izdržljivost i igraju 20'

Nedelja SLOBODAN DAN

NEDELJNI PLAN RADA – IV

Page 37: “ PLAN I PROGRAM PRIPREMA”

Broj treni. Dan

DatumKarakter Mesto

održavanja Potrebna oprema

Sadržaj rada

46.47.

Ponedeljak TE – TA TE – TA HI 90%

TerenTeren

Lopte Markeri Čunjevi

Brzina sa loptom, zagrevanje, brzina sa loptom 4 x 6 ponavljanja, EXP. Snaga 2x8 skokova, „škotska igra“, Ukupno 80';

BI sa loptom, zagrevanje-tehnika 20', koordinacija, startna brzina 10';

BI sa loptom TUR-RETUR, 4 serije po 5 ponavljanja, 2x35'-3x30'

48.49.

Utorak TA TE – TA

TerenTeren

Lopte Markeri Čunjevi

Zagrevanje 20', taktika 6:4, 8:6, 10:5, pomeranje, korekcija 80'

Zagrevanje-tehnika 20', startna brzina 2x6, šuterski-završnica FN. Igra – postavka FO-FN 90'

50. Sreda Kontrolna

utakmicaTeren

Tim se nazire, veća grupa igrača da igra 90'; Ostali imaju pre podne trening sa situacionim

vežbama 80'

51.52. Četvrtak

Oporavak Taktika

Teren Lopte Markeri Čunjevi

Igrači koji su igrali 90' oporavak, ostali trening;

Zagrevanje – tehnika 20', posed lopte 10'; Šuterski i završnica, „mađarica“ 45'

53. Petak • TE – TA• Brzina

Teren Lopte Markeri Čunjevi

Zagrevanje – četvorke 20', koordinacija, startna brzina 3x6. Osnovna brzina 5 serija po 6 ponavljanja od 15 – 30m;

„škotska igra“.

54. Subota • Kontrolna utakmica Teren

Tim 90' Ostali pre podne trening

Nedelja SLOBODAN DAN

NEDELJNI PLAN RADA – V

Page 38: “ PLAN I PROGRAM PRIPREMA”

Broj treni. Dan

Datum KarakterMesto

održavanja Potrebna oprema Sadržaj rada

55. Ponedeljak Oporavak Trening HI

90%Teren

Lopte Markeri Čunjevi

Igrači koji su igrali u subotu imaju trening oporavka. Ostali oštar trening sa loptom;

Zagrevanje 20', posed 10': Situaciono 1:1,2:2,3:3 – 45'

56.57.

Utorak

Brzina HI 90%

TE – TA – IGRA

TerenTeren

Lopte Markeri Čunjevi

Zagrevanje 15', koordinacija+startna brzina 3x6; Osnovna brzina 6x6 ponavljanja od 15 – 35m, pauza između serija 4-5';

Tehnika 20' – posed 10' (N-O-N) 5:5+5:5, ceo teren, 3 dodira 35'. Postavka FO-FN 10'

58. Sreda TE – TA –

IGRATeren

Lopte Markeri Čunjevi

Zagrevanje 20' – posed 10'; 10:0 10'. Sistem i postavka u FO – FN; Prekidi igre. Ukupno 90 – 100'

59. Četvrtak TE – TA Teren Lopte

Lagano 6:2 25', koordinacija+startna brzina;

Prekidi igre FO – FN 40';

60. Petak Taktika Teren Lopte Markeri Čunjevi

Zagrevanje 15', koordinacija+startna brzina10';

6:2 10'; Posed lopte 10'; Postavka FO-FN + prekidi igre 20'

Subota Teren PRVENSTVENA UTAKMICA

Nedelja SLOBODAN DAN

NEDELJNI PLAN RADA – VI

Page 39: “ PLAN I PROGRAM PRIPREMA”

Period: Pripremni

Mesto održavanja:

Teren

Karakter: Aerobni trening

Deotreninga

Trajanje u minutima

S A D R Ž A J R A D A

Uvodno – pripremni

Trčanje laganim ritmom 300m; Vežbe oblikovanja u mestu; Trčanje laganim ritmom 300m; Istezanje;

Osnovni

6:6 Posed lopte: rad se obavlja na

terenu 30 x 30 metara. Ekipa je na osnovu rezultata testa  podeljena u dve grupe (slabija i jača);

Druga grupa u to vreme radi slabim intezitetom na tehnici (pas-prijem, žongliranje i koordinacija).

4 minuta 30 sekundi ;  6 minuta 45 sekundi ; 9 minuta. Raditi 2 x 9 minuta; 2 x 6’45’’;1 x 4’30’’;

Ovoliko traje drzanje lopte po serijama i tolike su pauze.

Odnos rada i odmora je 1:1 Ukupno oko 7000 metara.

Završni Istezanje

PROGRAM RADA NA TRENINGU

Page 40: “ PLAN I PROGRAM PRIPREMA”

Period: Pripremni

Mesto održavanja:

Teren

Karakter: Razvoj eksplozivnosti (pliometrija)

Deotreninga

Trajanje u minutima

S A D R Ž A J R A D A

Uvodni

Zagrevanje 20'

Osnovni

Razvoj eksplozivnosti (pliometrija).Serijski rad. 1 serija:sunožni skokovi preko 6 prepona visine od 50 do

60 cm sa sprintom posle zadnjeg doskoka oko 10-15 metara.Radi se 5 ponavljanja.Odmor između pokušaja je 90 sekundi.Po završetku serije odmor je 5 minuta (popunjava se vežbama istezanja i labavljenja).

2 serija:Isto sa istim intervalima odmora. 3 serija:Trčanje napred i nazad između dve paralelne linije.Rastojanje između linija 6-7 metara.Uvek treba nagaziti iza linije.Vreme maksimalnog rada je 7 sekundi.Uraditi maksimalan broj okreta.Odmor je 90 sekundi.Ponoviti 6 puta.Po završetku serije odmor je 5 minuta.

4 serija:Rad u parovima.Iz zaleta od 2-3 koraka odrz jednom nogom i udarac glavom zamišljene lopte, nakon doskoka brži okret i sprint 15-20 metara.Napraviti 6 ponavljanja sa pauzom od 90 sekundi.Po završetku serije odmor je 5 minuta.

5 serija:Na rastojanju 30-35 metara od gola nalaze se dva igrača.Odstojanje između njih je 5-7 metara (igrači su okrenuti licem prema golu).Trener je sa više lopti 5-6 metara iza igrača.Trener šalje loptu između dva igrača prema golu (pasizmeđu) i igrači brzo reaguju startujući ka lopti i izvode završnicu (bore se ko će pre stići do lopte i šutnuti u gol).Svaki par stupa u akciju od 6-8 puta.Odmor između ponavljanja je oko 60-90 sekundi.

Završni Istezanje

PROGRAM RADA NA TRENINGU

Page 41: “ PLAN I PROGRAM PRIPREMA”

Period: Pripremni

Mesto održavanja: Teren

Karakter: Brzinska izdržljivost

Deotreninga

Trajanje u minutima

S A D R Ž A J R A D A

Uvodni Zagrevanje 20';

Osnovni

Intervalni rad na brzinskoj (distancionoj) izdržljivosti-usavršavanje glikolitičkog mehanizma stvaranja energije.Radi se na deonici od 100 metara (trci se 100 metara napred a zatim 100 metara nazad).1 Serija: 200 metara za 32-34 sekunde-odmor 2 minuta

hodanja, 100 metara za 15-16 sekundi-odmor 2 minuta hodanja, 300 metara za 45-55 sekundi-odmor 3 minuta hodanja, 200 metara za 32-34 sekunde-odmor 2 minuta

hodanja, 100 metara za 15-16 sekundi-Kraj serije i odmor je 5 minuta.2 Serija:  300 metara za 45-55 sekundi-odmor je 3 minuta

hodanja, 100 metara za 15-16 sekundi-odmor je 2 minuta

hodanja, 400 metara za 70-75 sekundi-odmor je 3 minuta

hodanja, 200 metara za 30-32 sekunde-Kraj serije I odmor je 5

minuta.3 Serija;  6 x 100 metara za 14-16 sekundi sa intervalom odmora od 2 minuta.Radi se sa 4 igraca koji se menjaju  kroz trenaznu vezbu.4 igraca 1 lopta

Završni Istezanje

PROGRAM RADA NA TRENINGU

Page 42: “ PLAN I PROGRAM PRIPREMA”

Period: Pripremni

Mesto održavanja:

Teren

Karakter: TE – TA trening

Deotreninga

Trajanje u minutima

S A D R Ž A J R A D A

Uvodno – pripremni

Zagrevanje 15'; Koordinacija;

Osnovni

Tehničko-taktički rad u malim grupama na malom prostoru 20 minuta.

Igra na jedan gol 6 x 6 (odbrana iznosi loptu, napad presinguje) 20 minuta.

Timski rad prelazak iz odbrane u napad i obrnuto (saradnja svih linija, gustina formacije, dijagonalno pokrivanje itd.) - prva jedanestorica  uvežbava ove elemente protiv 7 igrača u trajanju od 15-20 minuta.

Šut na gol 15 minuta.

Završni Istezanje

PROGRAM RADA NA TRENINGU

Page 43: “ PLAN I PROGRAM PRIPREMA”

Period: Pripremni

Mesto održavanja: Teren

Karakter: TE – TA trening

Deotreninga

Trajanje u minutima

S A D R Ž A J R A D A

Uvodno – pripremni

Zagrevanje 15';o Koordinacija + vežbe oblikovanja;o Tehnika (krug);

Osnovni

Igra 4:4 + 3 đžokera u polju 30x25m 2x4'; Kombinatorika 3 vežbe 15'

o Rad u četvorkama 3 grupe po 4 igrača;

o Po završetku akcije grupu koja da gol nagraditi da se lagano vrati na početne pozicije, ukoliko ne daju gol sledi povratak u max. sprintu;

Grupa od 8 igrača (odbrambeni) rade situaciono reagovanje – 4 igrača iz zadnje linije, na razne centaršuteve sa strane, a nakon toga i vežbu iznošenja lopte (Mančester junajted);

Taktika 10:0 15', gde se objedinjuju svi igrači (dolaze dva centralna beka) i radi se završnica kroz poznate akcije u kojima je cilj tražiti prolaz kroz bokove,2 grupe;

Igra 10:10 15'

Završni Istezanje

PROGRAM RADA NA TRENINGU

Page 44: “ PLAN I PROGRAM PRIPREMA”

• Joksimović, S.(2000). “Teorija taktike i treninga u fudbalu”. Niš: Studentski kulturni centar;

• Koprivica, V.J. (2002). “Teorija sportskog treninga”. Beograd: Izdanje autora;

• Rađo, I. (2000). “Izdržljivost nogometaša”. Sarajevo: Svjetlost;

• www.socceroaza.blogspot.com;

• Sporiš, G. Jovanović, M. Kubla B. (2010), “Teorija treninga UEFA”. Zagreb: Hrvartski Nogometni savez;

• Aleksić V., Janković A. (2006): “Fudbal”, Fakultet sporta i fizičkog vaspitanja, Beograd;

• Koprivica V. J. (2001): ”Osnove sportskog treninga – I deo”, Izdanje autora;

• Željaskov C. (2004): “Kondicioni trening vrhunskih sportista”, Sportska akademija Beograd.

LITERATURA