PLAN I PROGRAM PREDMETNE NASTAVE OBRAZOVANJA ZA ...civitas.ba/wp-content/uploads/NPP-osnovna-skola.pdf · prava argumentira kao priprema za jednu izuzetno odgovornu ulogu u demokratskom

Obrazovni centar za demokratiju i ljudska prava „CIVITAS“u saradnji sa Radnom grupom za reviziju Okvirnog nastavnog plana i programa

za devetogodišnju osnovnu školu u Federaciji BIHi uz finansijsku podršku Ureda za odnose s javnošću Američke ambasade u Sarajevu

predstavlja:

PLAN I PROGRAM PREDMETNE NASTAVEOBRAZOVANJA ZA DEMOKRATIJU I LJUDSKA PRAVA

Za Okvirni nastavni plan i program za devetogodišnjuosnovnu školu u Federaciji Bosne i Hercegovine

2Plan i program za nastavni predmet Obrazovanja za demokratiju i ljudska prava

Sarajevo, avgust 2012.

Sadržaj:

Uloga i značaj nastavnog predmeta ................................................................................ 4

Cilj izučavanja, odgojno-obrazovni ciljevi ........................................................................ 5

Sadržaj ............................................................................................................................. 6

Očekivani rezultati učenja ................................................................................................ 16

Indikatori uspješnosti ....................................................................................................... 20

Objašnjenje i didaktičko-metodičke napomene ............................................................... 22 Smjernice za praćenje napredovanja učenika i procjenjivanje nivoa postignuća ............. 23


ČLANOVI RADNE GRUPE ZA REVIZIJU PLANA I PROGRAMA NASTAVNOG PREDMETA

Bogdanović Azemina, Prosvjetno-pedagoški zavod Kantona Sarajevo

Dautovic Nefiza, Ministarstvo obrazovanja, nauke, kulture i sporta HNK

Hodzić Amir, Ministarstvo za obrazovanje, nauku, kulturu i sport ZDK

Husović Lamija, Ministarstvo za obrazovanje, nauku i mlade Kantona Sarajevo

Matošević Zoran, Ministarstvo obrazovanja, nauke, kulture i sporta SBK

Numanović Izet, Pedagoški zavod Tuzlanskog kantona

Selimović Sadik, Pedagoški zavod Tuzlanskog kantona

Smailagic Vahida, Ministarstvo obrazovanja nauke kulture i sporta USK

Zorlak Nijaz, Pedagoškoi zavod Bosansko-podrinjskog kantona

Sladaković Sandra, Obrazovni centar za demokratiju i ljudska prava „CIVITAS“

Džidić Rahela, Američka ambasada Sarajevo


ULOGA I ZNAČAJ NASTAVNOG PREDMETAObrazovanje za demokratiju i ljudska prava u parlamentarnoj demokratiji doprinosi društvenoj imoralnoj odgovornosti, angažovanosti u zajednici i političkoj pismenosti. Pri tome odgovornost jesuštinska kako politička tako i moralna vrlina, jer ona podrazumijeva

a) brigu za druge; b) promišljenost i svijest o tome kakve efekte akcija može imati na ostale; c) razumijevanje i brigu u vezi sa posljedicama.

U devetogodišnjoj školi smisao nastavnog predmeta Demokratije i ljudskih prava je koncipiran uokviru redovne nastave u devetom razredu sa po 1 sat sedmično, te može postići cilj i zadatke narazinama ishoda učenja, intelektualnih sposobnosti, sposobnosti aktivnog učešća, postizanja kritičkogmišljenja, djelotvorne komunikacije, samostalnog donošenja razumnih odluka, saradnje i rada utimovima, učešća na takmičenjima, razvijenog osjećaja za školu, zajednicu, državu i svijet, kao iprimjenu na interdisciplinarnom planu.

Nosioci demokratije se moraju educirati, pa se stoga i program Obrazovanja za demokratiju i ljudskaprava argumentira kao priprema za jednu izuzetno odgovornu ulogu u demokratskom društvu. Ulogagrađanina je definirana informiranošću, građanskim vrlinama, uvjerenjima i građanskimkompetencijama, slobodama, pravima i odgovornostima, koje je potrebno razvijati od najranije dobi ikontinurirano kroz cjelokupni obrazovni sistem, od predškolskog do univerzitetskog nivoa.

Glavne karakteristike nastavnog predmeta su da:

- stvara analitičke okvire odnosno “intelektualno sredstva” koja pomažu učenicima da nauče

kritički razmišljati i razvijati racionalne i odgovorne stavove po različitim pitanjima,

- ističe korištenje interaktivnih metoda učenja koje usavršavaju kritičko razmišljanje pri

donešenju odluka i povećavaju vještine učestvovanja u aktivnostima,

- kombinuje korištenje sadržaja i nastavne metodologije da bi se razvila sposobnost u

građanskoj participaciji,

- program je interdisciplinaran jer se služi primjerima koji zadiru u područja historije, prava,

filozofije, političkih nauka i sociologije.

Obrazovanje za demokratiju i ljudska prava metodološki je usmjereno ka podučavanju i učenju učijem je središtu učenik a ne nastavnik, a to znači da preovladavaju metode kooperativnog učenja,vođenog učenja, otvorenog učenja, individualnog učenja i učenja putem projekta. Učenicima seomogućava sloboda izražavanja, mišljenja i stavova, unaprijeđenje vještina komunikacije, razvijanjesposobnosti kritičkog mišljenja, argumentovanja i zalaganja za spostvene stavove, odgovornoodlučivanje i djelovanje. Realizacija ovih programskih sadržaja se zasniva na korištenju interaktivnih iistraživačkih metoda rada. Provedba programa u školskoj praksi bazira se na kontinuiranom praćenjui prilagođavanju sadržaja u skladu sa potrebama učenika.


CILJ IZUČAVANJA, ODGOJNO-OBRAZOVNI CILJEVIObrazovanje za demokratiju i ljudska prava polazi od znanja o demokratiji i vodi ka razvoju vještina,vrijednosti i stavova koje treba da budu most od znanja do ponašanja. Kroz obrazovanje zademokratiju i ljudska prava učenici će:

- usvojiti znanja i informacije o svojim pravima, odgovornostima, mogućnostima i načinu

djelovanja u zajednici;

- razviti sposobnosti za uočavanje društvenih problema i njihovo rješavanje kroz saradnju;

- razviti motivaciju da novostečena znanja i vještine osim u školi koriste i u životu.

Uz razvoj određenih pozitivnih crta ličnog karaktera obrazovanje za demokratiju i ljudska pravapodrazumijeva i razvijenje crta tzv. ”javnog” ili “društvenog karaktera” bez kojeg ne može postojatigrađanin kao temelj za izgradnju demokratskog društva. Mnoge od tih osobina mogu se svesti podono što se još iz antičkih vremena naziva “građanska vrlina” a što ujedno predstavljaju odgojneciljeve i ishode predmeta:

a. spremnost na saradnju, kompromis i mirno rješavanje sukobab. sposobnost za rad u timuc. skepticizam u odnosu na pretjerana obećanja političarad. preuzimanje odgovornosti za vlastite postupkee. poštivanje zakonitosti i pravednostif. poštivanje tuđeg mišljenja i različitostig. tolerancijah. razvijanje svijesti o pripadnosti Bosni i Hercegovini i spoznaje o individualnoj

odgovornosti u demokratijii. predanost vrijednostima kao što su pravda, sloboda, jednakost.

Cilj nastavnog predmeta je utemeljiti univerzalne vrijednosti demokratije i ljudskih prava na kojima sezasniva napredno društvo. Kroz predmet se nastoje unaprijediti znanja i vještine učenika koji seodnose na slijedeće:

• Upoznavanje i usvajanje univerzalnih vrijednosti čovječanstva koja garantujujednaka prava i ljudsko dostojanstvo svim ljudima bez obzira na razlike i na taj načinpovećati razumijevanje demokratije i njenih osnovnih principa kod učenika.

• Povezati vrijednosti demokratskog društva sa principima koji su utemeljeni uosnovna pravila u kući, školi, bližoj okolini, zajednici.

• Objasniti svrhu i potrebu za autoritetom, pravdom, odgovornosti i privatnosti• Razumjeti karakteristike dobrih pravila kao i to ko su ljudi u zajednici koji donose

pravila• Gajiti toleranciju i uvažavanje različitosti kroz rad i različitost potreba• Razvijati vještine aktivnog učešća u razredu i pri donošenju odluka i dati jednaku

priliku svim učenicima da utiču na zajedničke odluke• Povećati kod učenika upotrebu demokratskih procedura pri rješavanju konflikata

Uz usvajanje teorijskih znanja i razvoj vještina cilj nastavnog predmeta je promovirati slijedećevrijednosti:

- Nepovredivost ljudskog života

- Lične slobode i poštenje


- Prihvatanje odgovornosti

- Jednakost vrijednosti i prava svih ljudi

- Polna ravnopravnost

- Pravda, pravednost (fer postupanje uz korištenje demokratskih principa)

- Solidarnost sa onima koji su na bilo koji način nemoćni i ranjivi ili u manjini, te stoga

treba razvijati potrebu da se njihova prava zaštite.

SADRŽAJSadržaji obrazovanja za Demokratiju i ljudska prava u osnovnim školama se obrađuju kroz zasebannastavni predmet zastupljen kroz jedan čas sedmično u devetom razredu osnovne škole.

Sadržaj ovog nastavnog predmeta koncipiran je u kontekstu procesa psihofizičkog sazrijevanjadjeteta i ideje postajanja djeteta aktivnim učesnikom socijalnih interakcija. Polazeći od temeljademokratske participacije građana, pojma vlasti/vlade, građanske vrline, ravnopravnosti i jednakihmogućnosti, učenik se usmjerava se i osposobljava da neposredno upoznaje lokalnu zajednicu, te datraži svoje mjesto u široj društvenoj zajednici. Izučavajući osnovne koncepte Autoriteta, Pravde,Odgovornosti i Privatnosti učenik saoosvješćuje, upoznaje i izgrađuje lični identitet i biva osposobljenza aktivnu ulogu u procesima donošenja odluka na nivou škole, lokalne zajednice i šire društvenezajednice.

Sadržaji obrazovanja za demokratiju i ljudska prava koncipirani su na način da omoguće učenicima dase formiraju kao autonomne, kompetentne, odgovorne, kreativne i aktivne ličnosti u odnosu na sebei drugom u svom društvenom okruženju. Ovi sadržaji usmjereni su na sticanje znanja i vještina kojemogu da osposobe učenike za slobodno izražavanje mišljenja i stavova, argumentovanu i nenasilnukomunikaciju, mirno rješavanje konflikata, uspostavljanje kritičkog stava prema sebi i zajednici,odgovorno i autonomno djelovanje u školi i zajednici.

Kroz praktičan dio sadržaja nastavnog predmeta pod nazivom “Projekt građanin/Ja građanin” učenicise upoznaju sa stvarnim praktičnim metodama i procedurama donošenja odluka koje su od interesaza razvoj zajednice; razvijaju praktične sposobnosti i stiču potrebna znanja za odgovornoučestvovanje u javnom, društvenom životu; razvijaju djelotvorne i kreativne sposobnostikomuniciranja i izgrađuju sopstvene stavove i samopouzdanje pri korištenju prava i odgovornosti

Uvođenje građanskog odgoja podrazumijeva proširenje znanja i vještina za svakog nastavnika. Odnjih se očekuje da poznaju osnovne pojmove demokratije, aktivne modele učenja, radioničke isuradničke oblike rada, istraživačke projekte, ali i vještine nenasilnog komuniciranja i rješavanjasukoba.

Sadržaj predmeta primjeren je dobi djeteta, kako bi bio što uspješniji u prijenosu osnovnih znanja oljudskim pravima i pravima djece, promicanju ravnopravnosti spolova, poticanju učenika naodgovorno i solidarno ponašanje, u prevenciji nasilnog ponašanja učenika, poticanju interesa zadogađaje u zajednici (društvu) i poticanju građanskog aktivizma, jačanju mehanizama školskedemokratije te demokratskim praksama unutar samog obrazovnog sistema na relaciji donosiociodluka – provodioci odluka.

7P

lan

i p

rog

ram

za

na

sta

vn

i p

red

me

t O

bra

zov

an

ja z

a d

em

ok

rati

ju i

lju

dsk

a p

rav

a

Pre

gled

tem

atsk

ih c

jelin

a i o

bra

zovn

ih c

iljev

a, o

čeki

van

ih o

bra

zovn

ih r

ezu

ltat

a/is

ho

da

pre

ma

tem

atsk

im c

jelin

ama

koje

se

ob

rađ

uju

kro

z o

vaj n

asta

vni

pre

dm

et:

Tem

atsk

e cj

elin

e /

tem

e

CIL

JEV

I I Z

AD

AC

IO

ČEK

IVA

NI R

EZU

LTA

TI/

OB

RA

ZOV

NI I

SHO

D

P

roce

s i s

adrž

aj

Vri

jed

no

sti,

sta

vovi

, p

on

ašan

jeA

ktiv

no

sti u

čen

ika

Akt

ivn

ost

i nas

tavn

ika

Uči

ti:

Uče

nik

:

UV

OD

Šta

se p

od

razu

mije

va p

od

p

ojm

om

„gr

ađan

sko

o

bra

zova

nje

/ob

razo

van

je z

a d

emo

krat

iju i

ljud

ska

pra

va“?

Zašt

o n

am t

reb

a gr

ađan

sko

o

bra

zova

nje

/ob

razo

van

je z

a d

emo

krat

iju i

ljud

ska

pra

va?

Cilj

evi,

zad

aci,

sad

ržaj

i m

eto

de

rad

a u

okv

iru

n

asta

vno

g p

red

met

a.

Zna

šta

je g

rađ

ansk

o

ob

razo

van

je/o

bra

zova

nje

za d

emo

krat

iju i

ljud

ska

pra

va i

zbo

g če

ga je

p

otr

ebn

o d

a se

on

o

po

du

čava

i u

či u

ško

li.

Zna

koje

će

kon

cep

te

pro

uča

vati

u o

kvir

u

pre

dm

eta,

ko

ji će

u

džb

enik

i p

riru

čnik

ko

rist

iti.

Uče

nic

i raz

vija

ju s

vije

st

o t

om

e d

a gr

ađan

i u

dem

okr

atiji

mo

raju

p

osj

edo

vati

od

ređ

ena

znan

ja, v

ješt

ine

i st

avo

ve k

ako

bi m

ogl

i ko

mp

etet

no

i o

dgo

vorn

o u

čest

vova

ti

u ja

vno

m i

po

litič

kom

ži

votu

i za

to je

po

treb

no

da

kro

z p

red

met

o

bra

zova

nja

za

dem

okr

atiju

i lju

dsk

a p

rava

ste

knu

od

ređ

ena

znan

ja, v

ješt

ine

i raz

viju

st

avo

ve k

oji

će im

p

om

oći

da

po

stan

u

akti

vni ,

od

govo

rni i

ko

mp

etet

ni g

rađ

ani.

Dis

kutu

ju s

a n

asta

vnik

om

o

sad

ržaj

u i

nač

inu

ra

da

u o

kvir

u

ob

razo

van

ja z

a d

emo

krat

iju i

ljud

ska

pra

va.

Po

stav

lja p

itan

ja

uče

nic

ima

o n

jiho

vim

sa

znan

jima

o o

voj v

rsti

o

bra

zova

nja

, od

gova

ra n

ap

itan

ja u

čen

ika,

o

bja

šnja

va c

iljev

e o

bra

zova

nja

za

dem

okr

atiju

i lju

dsk

a p

rava

o

pće

nit

o i

cilje

ve o

vog

nas

tavn

og

pre

dm

eta.

Daj

e o

bja

šnje

nja

i u

pu

tstv

a u

vez

i sa

ud

žben

icim

a i

pri

ručn

icim

a.

8P

lan

i p

rog

ram

za

na

sta

vn

i p

red

me

t O

bra

zov

an

ja z

a d

em

ok

rati

ju i

lju

dsk

a p

rav

a

AU

TOR

ITET

:Št

a je

au

tori

tet;

Kak

va je

raz

lika

izm

eđu

au

tori

teta

i m

oći

bez

au

tori

teta

; Zaš

to n

am t

reb

a au

tori

tet;

Gd

je n

alaz

imo

au

tori

tet

i kak

o s

e o

n

op

ravd

ava;

Ko

je s

e n

eke

od

p

osl

jed

ica

up

otr

eb

e au

tori

teta

; Šta

tre

ba

razm

otr

iti p

ri p

rocj

eni

pra

vila

; Kak

o t

reb

a b

irat

i lju

de

na

po

zici

ju a

uto

rite

ta;

Šta

čin

i do

bro

de

fin

iran

u

po

zici

ju a

uto

rite

ta; K

ako

p

roci

jen

iti n

eku

po

zici

ju

auto

rite

ta.

Zna

def

inis

ati

po

jmo

ve

auto

rite

t i m

oć,

u s

tan

ju

je n

aves

ti p

rim

jere

u

po

treb

e au

tori

teta

i u

po

treb

e m

oći

bez

au

tori

teta

, mo

že

ob

jasn

iti z

ašto

je v

ažn

o

znat

i raz

liku

izm

eđu

u

po

treb

e au

tori

teta

i u

po

treb

e m

oći

bez

au

tori

teta

. Zn

a ko

ji p

rob

lem

i mo

gu n

asta

ti

zbo

g n

edo

stat

ka

auto

rite

ta, z

na

ob

jasn

iti

kako

se

auto

rite

t m

ože

ko

rist

itit

i za

rješ

avan

je

pro

ble

ma,

u s

tan

ju je

da

pro

cjen

i up

otr

ebu

au

tori

teta

pri

rje

šava

nju

ra

zlič

itih

pro

ble

ma,

mo

žeid

enti

fiko

vati

izvo

re

auto

rite

ta,

zna

ob

jasn

iti

zašt

o je

važ

no

po

znav

ati

izvo

re a

uto

rite

ta, u

st

anju

je d

a p

rep

ozn

a i

vred

nu

je k

ori

sti

(pre

dn

ost

i) i

ne

do

stat

ke

(cije

ne)

up

otr

ebe

auto

rite

ta,

zna

pre

po

znat

i ned

ost

ake

nek

og

pra

vila

, zn

a ko

je

su k

arak

teri

stik

e d

ob

rog

pra

vila

, u s

tan

ju je

da

Uče

nic

i raz

vija

ju s

vije

st

o t

om

e d

a au

tori

tet

uti

če n

a n

jiho

v sv

ako

dn

evn

i živ

ot

kao

i n

a ži

vote

svi

h o

stal

ih

član

ova

zaj

edn

ice.

Iako

n

eko

mo

že s

mat

rati

au

tori

tet

nep

otr

ebn

im

uče

nic

i usv

ajaj

u s

tav

da

je o

n n

eop

ho

dan

u

dru

štvu

rad

i rje

šava

nja

su

kob

a i o

drž

avan

ja

red

a. T

ako

đer

po

staj

ući

sv

ijesn

i neo

ph

od

no

sti

auto

rite

ta u

čen

ici

shva

taju

da

auto

rite

t m

ora

imat

i jas

no

o

dre

đen

ob

im i

ogr

anič

enja

.

Čit

aju

tek

sto

ve iz

u

džb

enik

a, d

isku

tuju

i daj

u v

last

ite

d

efin

icije

po

jmo

va

auto

rite

t i m

oć,

rad

evj

ežb

e kr

itič

kog

ram

išlja

nja

, p

ron

alaz

e u

n

ovi

nsk

im č

lan

cim

a p

rim

jere

up

otr

ebe

auto

rite

ta,

kom

enta

rišu

ilu

stra

cije

iz

ud

žben

ika,

an

aliz

iraj

u r

azlič

ite

pri

mje

re u

po

treb

e au

tori

teta

, izr

ađu

ju

vlas

tita

pra

vila

p

on

ašan

ja u

ško

li,

anal

izir

aju

nek

u

po

zici

ju a

uto

rite

ta,

sim

ulir

aju

izb

ore

za

nek

u p

ozi

ciju

au

tori

teta

, p

ron

alaz

e i

anal

izir

aju

pri

mje

re

zlo

up

otr

ebe

auto

rite

ta.

Daj

e u

pu

tstv

a z

a či

tan

je

teks

tova

, od

ređ

uje

p

aro

ve i

gru

pe

za v

ježb

e kr

itič

kog

razm

išlja

nja

, d

ijeli

po

treb

ne

mat

erija

le

za v

ježb

e kr

itič

kog

razm

išlja

nja

i u

po

treb

u

„in

tele

ktu

aln

og

oru

đa“

o

rgan

izu

je d

ebat

e i

sim

ula

ciju

izb

ora

. Up

uću

jei m

oti

vira

uče

nik

e d

a sa

mi

pro

nal

aze

pri

mje

re iz

vl

asti

tog

živo

ta i

iz

vlas

tito

g o

kru

žen

ja i

da

ram

išlja

nje

m iz

građ

uju

vl

asti

te s

tavo

ve o

po

treb

i au

tori

teta

, nje

govo

j p

ravi

lno

j up

otr

ebi,

o

neo

ph

od

no

sti

i nač

inim

a o

gran

ičen

ja a

uto

rite

ta.

9P

lan

i p

rog

ram

za

na

sta

vn

i p

red

me

t O

bra

zov

an

ja z

a d

em

ok

rati

ju i

lju

dsk

a p

rav

a

ŠTA

JE

VLA

ST/V

LAD

A ?

Šta

su o

sno

vna

/pri

rod

na

pra

va, š

ta b

i se

mo

glo

d

ogo

dit

i bez

pra

vila

u

zaje

dn

ici,

idej

a d

rušt

ven

og

ugo

vora

, osn

ovn

a sv

rha

vlad

e(vl

asti

), p

oja

m

građ

ansk

e vr

line

, pri

nci

pi

rep

ub

likan

ske

vlas

ti (

po

dje

la

vlas

ti n

a gr

ane

i niv

oe)

, šta

jeu

stav

, ko

ja s

e p

itan

ja

def

iniš

u u

stav

om

, šta

je

pri

mje

ni „

inte

lekt

ual

no

o

ruđ

e“ z

a p

rocj

enu

da

li n

eko

pra

vilo

tre

ba

pri

hva

titi

ili p

rom

jen

iti.

Zna

zašt

o je

važ

no

p

ažlji

vo b

irat

i lju

de

na

po

zici

ju a

uto

rite

ta i

mo

žeko

rist

iti „

inte

lekt

ual

no

o

ruđ

e“ z

a an

aliz

u p

ozi

cije

auto

rite

ta, u

sta

nju

je d

a o

dlu

či k

oji

kan

did

at im

a n

ajb

olje

kva

lifik

acije

za

nek

u p

ozi

ciju

au

tori

teta

, zn

a o

bja

snit

i zb

og

čega

jeva

žno

da

se z

a sv

aki

auto

rite

t d

efin

iše

nje

gov

ob

im i

ogr

anič

enja

.

Zna

ob

jasn

iti p

ojm

ove

p

riro

dn

a p

rava

, pri

rod

no

st

anje

, dru

štve

ni u

govo

r i

sagl

asn

ost

on

ih n

ad

kojim

a se

vla

da.

Zn

a o

bja

snit

i šta

je t

o

građ

ansk

a vr

lina.

U

stan

ju je

da

uo

či r

azlik

u

izm

eđu

ust

avn

e,

auto

krat

ske

i dik

tato

rske

vl

asti

, mo

že o

bja

snit

i

Uče

nic

i raz

vija

ju s

vije

st

o t

om

e d

a je

vla

st

(vla

da)

neo

ph

od

na

rad

i o

čuva

nja

i za

štit

e n

aših

ži

vota

, slo

bo

de

i im

ovi

ne

kao

i za

u

nap

ređ

enja

op

ćeg

do

bra

. Tak

ođ

er u

čen

ici

shva

taju

da

un

apre

đen

je o

pće

g d

ob

ra z

avis

i i o

d s

amih

Čit

aju

i d

isku

tuju

o

filo

zofi

ji p

riro

dn

ih

pra

va, o

dgo

vara

ju

na

pit

anja

iz v

ježb

i „R

ješa

van

je

pro

ble

ma“

, an

aliz

iraj

u

zam

išlje

nu

sit

uac

iju

u k

ojo

j ne

po

sto

je

pra

vila

, zak

on

i, p

rop

isi,

istr

ažu

ju u

Up

uću

je u

čen

ike

da

pro

čita

ju o

dre

đe

ne

teks

tove

iz u

džb

enik

a, d

a p

ron

alaz

e u

no

vin

skim

čl

anci

ma

pri

mje

re

dje

lova

nja

vla

sti u

in

tere

su o

pće

g d

ob

ra, d

a p

ron

alaz

e p

rim

jere

d

jelo

van

ja g

rađ

ana

u

du

hu

gra

đan

skih

vrl

ina,

o

rgan

izu

je d

ebat

e i

dis

kusi

je, p

ost

avlja

pit

anja

10

Pla

n i

pro

gra

m z

a n

ast

av

ni

pre

dm

et

Ob

razo

va

nja

za

de

mo

kra

tiju

i l

jud

ska

pra

va

ust

avn

a vl

ada,

kak

o

org

aniz

ova

ti v

last

da

se

spri

ječi

zlo

up

otr

eba

mo

ći,

razd

vaja

nje

vla

sti,

tri g

ran

e vl

asti

(za

kon

od

avn

a, iz

vršn

a,

sud

ska

vlas

t).

razd

vaja

nje

vla

sti i

kak

o

spri

ječi

ti z

lou

po

treb

u

mo

ći.

građ

ana.

Uče

nic

i u

viđ

aju

zn

ačaj

o

gran

ičen

ja m

oći

vla

sti

od

no

sno

zn

ačaj

ust

ava

i u

stav

ne

vlad

avin

e.

no

vin

skim

čla

nci

ma

pri

mje

re k

oji

po

kazu

ju d

a vl

asti

d

jelu

ju u

inte

rsu

o

pće

g d

ob

ra,

razg

ova

raju

sa

pre

dst

avn

icim

a za

kon

od

avn

e,

izvr

šne,

su

dsk

e vl

asti

o n

jiho

vim

p

osl

ovi

ma

i za

dac

ima,

pro

nal

aze

i an

aliz

iraj

u p

rim

jere

iska

ziva

nja

gr

ađan

skih

vrl

ina,

n

avo

de

i an

aliz

iraj

u

pri

mje

re

auto

krat

ske,

d

ikta

tors

ke i

ust

avn

e vl

asti

, p

ron

alaz

e p

rim

jere

d

jelo

van

ja r

azlič

itih

gr

ana

vlas

ti.

i po

po

treb

i daj

e ši

ra

ob

jašn

jen

ja p

ojm

ova

kao

št

o s

u p

riro

dn

a p

rava

, ap

solu

tna

vlas

t, p

riro

dn

o

stan

je, s

agla

sno

st,

dru

štve

ni u

govo

r, u

stav

, u

stav

na

vlas

t i

slič

no

.

Daj

e u

pu

tstv

a za

izra

du

11

Pla

n i

pro

gra

m z

a n

ast

av

ni

pre

dm

et

Ob

razo

va

nja

za

de

mo

kra

tiju

i l

jud

ska

pra

va

KO

JE S

U

OD

GO

VO

RN

OST

IG

RA

ĐA

NA

?

Po

jam

gra

đan

stva

, važ

no

st

uče

stvo

van

ja g

rađ

ana

u

rješ

avan

ju p

rob

lem

a u

za

jed

nic

i, n

a ko

ji n

ačin

gr

ađan

i uče

stvu

ju u

javn

om

ži

votu

(gl

asan

je, o

bav

ljan

je

javn

ih f

un

kcija

, zal

agan

je z

a d

on

oše

nje

zak

on

a, p

rop

isa,

o

dlu

ka, i

skaz

ivan

je p

rote

sta

itd

), p

ošt

ivan

je z

ako

na,

o

stal

e o

bav

eze

građ

ana

u

dem

okr

atiji

, kak

o s

e m

ijen

jaju

zak

on

i.

Zna

koje

su

kar

akte

rist

ike

građ

anin

a u

dem

okr

atiji

, zn

a n

abro

jati

raz

ličit

e n

ačin

e ka

ko g

rađ

ani

mo

gu u

čest

ova

ti u

rj

ešav

anju

pro

ble

ma

zaje

dn

ice,

zn

a ko

je s

u

od

govo

rno

sti o

dn

osn

o

ob

ave

ze g

rađ

ana,

zn

a o

bja

snit

i zb

og

čega

je

uče

stvo

van

je g

rađ

ana

važn

o z

a u

stav

nu

vl

adav

inu

.

Uče

nic

i po

staj

u s

vije

sni

da

svak

o p

ravo

za

sob

om

po

vlač

i i

od

govo

rno

st i

da

ned

ost

atak

o

dgo

vorn

ost

i do

vod

i do

u

gro

žava

nja

pra

va k

ao i

do

šte

te p

o o

pće

do

bro

za

jed

nic

e. U

čen

ici

po

staj

u s

vije

sni d

a je

d

emo

krat

ija u

op

asn

ost

iak

o g

rađ

ani n

e u

čest

vuju

u r

ješa

van

ju

pro

ble

ma

zaje

dn

ice.

Čit

aju

i an

aliz

iraj

u

teks

tove

iz

ud

žben

ika

, ko

men

tari

šu

ilust

raci

je iz

u

džb

enik

a, d

isku

tuju

u g

rup

ama

i p

aro

vim

a, d

aju

vl

asti

te d

efin

icije

gr

ađan

inin

a u

d

emo

krat

iji,

od

gova

rju

na

pit

anja

iz v

ježb

i kri

tičk

og

razm

išlja

nja

, p

ron

alaz

e i i

zno

se

pri

mje

re

uče

stvo

van

ja

građ

ana,

od

gova

raju

na

pit

anja

o

vlas

tito

m

uče

stvo

van

ju u

ži

votu

zaj

edn

ice

(ško

la, p

op

rod

ica,

o

pći

na)

.

vjež

bi,

po

stav

lja p

itan

ja i

daj

e o

dgo

vore

na

pit

anja

u

čen

ika,

org

aniz

uje

ra

spra

vu o

to

me

tre

ba

li u

čest

vova

ti i

na

koji

nač

in, o

rgan

izu

je d

ebat

u

o t

om

e d

a li

treb

a p

ošt

ova

ti z

ako

ne

s ko

jim

se n

e sl

ažem

o, u

pu

ćuje

u

čen

ike

da

sam

i ra

zmiš

ljaju

i d

on

ose

su

do

ve o

zn

ačaj

u

od

govo

rno

sti i

u

čest

vova

nja

gra

đan

a za

ra

zvo

j dem

okr

atije

.

Ob

jašn

java

po

jam

javn

e

12

Pla

n i

pro

gra

m z

a n

ast

av

ni

pre

dm

et

Ob

razo

va

nja

za

de

mo

kra

tiju

i l

jud

ska

pra

va

UČ

ESTV

OV

AN

JE

U P

OLI

TIČ

KO

M

PR

OC

ESU

-„P

RO

JEK

T G

RA

ĐA

NIN

“

Šta

je ja

vna

po

litik

a,

kara

kter

isti

ke k

oje

tre

ba

imat

i gra

đan

in z

a d

jelo

tvo

rno

uče

šće

u

po

litič

kom

pro

cesu

, šta

je

Pro

jeka

t gr

ađan

in, o

pis

sa

drž

aja

po

rtfo

lija,

ko

raci

u

izra

di p

ort

folij

a, id

enti

fika

cija

pro

ble

ma

javn

e p

olit

ike,

iz

bo

r p

rob

lem

a ko

ji će

raz

red

rješ

avat

i, n

ačin

i pri

kup

ljan

ja

info

rmac

ija, a

nal

izir

anje

in

form

acija

, sel

ekci

ja

info

rmac

ija, p

rika

ziva

nje

/ o

bja

šnje

nje

pro

ble

ma,

an

aliz

a al

tern

ativ

nih

rje

šen

ja,

izra

da

vlas

tite

javn

e p

olit

ike

iak

cio

no

g p

lan

a, iz

bo

r d

oku

men

taci

je, i

zrad

a p

ort

folij

a, o

db

ran

a st

avo

va.

Zna

ob

jasn

iti p

oja

m

javn

e p

olit

ike,

zn

a n

adle

žno

sti i

o

dgo

vorn

ost

i raz

ličit

ih

gran

a i n

ivo

a vl

asti

, u

stan

ju je

pro

cije

nit

i ko

ji n

ivo

i o

gran

ci v

last

i su

o

dgo

vorn

i za

rješ

avan

je

od

ređ

enih

pro

ble

ma

u

zaje

dn

ici,

u s

tan

ju je

da

izra

zi s

voje

miš

ljen

e o

n

eko

m p

rob

lem

u i

da

bra

ni v

last

ite

stav

ove

, ra

zum

ije p

roce

s iz

rad

e ja

vne

po

litik

e o

dn

osn

o

pro

ces

do

no

šen

ja o

dlu

ka

s ci

ljem

rje

šava

nja

p

rob

lem

a u

zaj

edn

ici.

Po

staj

u s

vjes

ni v

ažn

ost

i u

čest

vova

nja

u p

roce

su

izra

de

javn

e p

olit

ike

od

no

sno

do

no

šen

ja

od

luka

s c

iljem

rj

ešav

anja

pro

ble

ma

zaje

dn

ice.

Raz

vija

ju

vješ

tin

e ko

mu

nic

iran

ja,

krit

ičko

g ra

zmiš

ljan

ja,a

nal

izir

anja

,lo

bir

anja

i o

db

ran

e vl

asti

tih

sta

vova

. R

azvi

jua

osj

ećaj

za

uva

žava

nje

raz

ličit

ih

miš

ljen

ja i

građ

enja

ko

mp

rom

isa.

Uo

čava

ju

vrije

dn

ost

i tim

sko

g ra

da.

Nav

od

e vl

asti

te

pri

mje

re ja

vnih

p

olit

ika

i pro

nal

aze

takv

e p

rim

jere

či

tan

jem

no

vin

a,

gled

anje

m T

V

pro

gram

a i s

l., v

od

e ra

spra

vu i

pre

dla

žu

pro

ble

me

koje

žel

e d

a o

bra

đu

ju,

glas

anje

m iz

abir

u

pro

ble

m k

oji

će

ob

rađ

ivat

i, u

gr

up

ama

pri

kup

ljaju

in

form

acije

o

izab

ran

om

p

rob

lem

u, r

ade

razl

ičit

e an

kete

i in

terv

jue,

po

sjeć

uje

ra

zlič

ite

inst

itu

cije

ra

di d

ob

ivan

ja

info

rmac

ija,

suge

stija

, miš

ljen

ja i

po

drš

ke z

a vl

asti

tu

po

litik

u, a

nal

izir

aju

p

riku

plje

ne

info

rmac

ije, v

rše

sele

kciju

i iz

rađ

uju

sv

oj d

io p

ort

folij

a,

pri

pre

maj

u s

e za

u

smen

u

pre

zen

taci

ju.

po

litik

e, u

pu

ćuje

uče

nik

e d

a sa

mi p

ron

alaz

e p

rim

jere

javn

e p

olit

ike,

d

aje

up

uts

tva

i o

bja

šnje

nja

u v

ezi s

a sa

drž

ajem

, cilj

evim

a i

zad

acim

a u

okv

iru

p

roje

kta,

org

aniz

uje

ra

spra

ve i

glas

anje

za

izb

or

pro

ble

ma,

od

ređ

uje

gr

up

e u

čen

ika

za iz

rad

u

dije

lova

po

rtfo

lija,

n

adgl

eda

i p

om

aže

u

rad

u g

rup

a o

dre

đen

ih z

a iz

rad

u p

ort

folij

a, d

aje

up

uts

tva

za p

riku

plja

nje

in

form

acija

, po

dst

iče

uče

nik

e d

a iz

no

se v

last

ite

stav

ove

i p

rije

dlo

ge,

po

maž

e u

čen

icim

a u

p

rip

rem

i usm

ene

pre

zen

taci

je.

Daj

e u

vod

na

ob

jašn

jen

ja

13

Pla

n i

pro

gra

m z

a n

ast

av

ni

pre

dm

et

Ob

razo

va

nja

za

de

mo

kra

tiju

i l

jud

ska

pra

va

PR

AV

DA

Raz

ličit

ost

i sl

ože

no

st

pro

ble

ma

veza

nih

za

pit

anja

p

ravd

e, z

ašto

se

pit

anja

p

ravd

e d

ijele

u k

ateg

ori

je:

dis

trib

uti

vna,

ko

rekt

ivn

a i

pro

ced

ura

lna

pra

vda,

kak

o

se m

ogu

ko

rist

iti

inte

lekt

ual

na

sred

stva

pri

p

rou

čava

nju

pit

anja

d

istr

ibu

tivn

e p

ravd

e, k

oji

su

cilje

vi k

ore

ktiv

ne

pra

vde,

Šta

je

pro

ced

ura

lna

pra

vda,

va

žno

st p

roce

du

raln

e p

ravd

e, k

ako

mo

žem

o

pro

cjen

iti p

roce

du

re d

a b

ism

o v

idje

li d

a li

su

kore

ktn

e, k

oje

vri

jed

no

sti

treb

a ra

zmo

trit

i pri

ocj

en

i ko

rekt

no

sti p

roce

du

ra.

Zna

razl

iko

vati

d

istr

ibu

tivn

u, k

ore

ktiv

nu

i p

roce

du

raln

u p

ravd

u,

mo

že p

rep

ozn

ati

situ

acije

ko

je p

okr

eću

p

itan

ja d

istr

ibu

tivn

e,

kore

ktiv

ne

i p

roce

du

raln

e p

ravd

e, u

st

anju

je o

bja

snit

i ko

rist

o

d k

lasi

fika

cije

pra

vde

na

tri k

ateg

ori

je, m

ože

d

efin

isat

i i o

bja

snit

i va

žno

st p

roce

du

raln

e p

ravd

e, z

na

po

mo

ću n

iza

pit

anja

i o

dgo

vora

(i

nte

lekt

ual

nim

sr

edst

vom

) is

pit

ati

pit

anja

dis

trib

uti

vne,

ko

rekt

ivn

e i

pro

ced

ura

lne

pra

vde

, m

ože

pre

po

znat

i si

tuac

ije u

ko

jima

se r

adi

o p

roce

du

raln

oj p

ravd

i, m

ože

ob

jasn

iti p

otr

ebn

e ko

rake

za

utv

rđiv

anje

is

pra

vno

sti p

roce

du

ra, u

st

anju

je p

rocj

enit

i da

li su

pro

ced

ure

u s

klad

u s

p

ošt

ivan

jem

lju

dsk

ih

pra

va i

slo

bo

da.

Usv

ajaj

u s

tav

da

up

rko

s n

ašim

žel

jam

a n

ije

uvi

jek

lako

od

luči

ti d

a li

je n

ešto

pra

ved

no

u

od

ređ

eno

j sit

uac

iji i

da

zbo

g to

ga t

reb

a p

itan

jima

pra

vde

pri

lazi

ti s

naj

većo

m

paž

njo

m i

od

govo

rno

šću

. Iz

građ

uju

vla

stit

i m

ehan

izam

raz

miš

ljan

jai p

rocj

enjiv

anja

pit

anja

p

ravd

e u

svaj

anje

m

„in

tele

ktu

aln

ih o

ruđ

a“

za p

rocj

enu

tri

raz

ličit

e ka

tego

rije

pra

vde:

d

istr

ibu

tivn

e, k

ore

ktiv

ne

i pro

ced

ura

lne.

Uvi

đaj

u

po

seb

nu

važ

no

st

pro

ced

ura

lne

pra

vde

za

razv

oj d

emo

krat

ije.

An

aliz

iraj

u i

dis

kutu

ju o

raz

ličit

imp

rim

jeri

ma

koji

se

tiču

pra

vde,

p

rocj

enju

ju o

ko

jim

pit

anjim

a p

ravd

e s

e ra

di,

izvo

de

zakl

jučk

e i d

aju

vl

asti

te d

efin

icije

za

dis

trib

uti

vnu

, ko

rekt

ivn

u i

pro

ced

ura

lnu

p

ravd

u, r

ade

vje

žbe

krti

čko

g ra

zmiš

ljan

jau

vez

i niz

a p

rim

jera

tr

i kat

ego

rije

p

ravd

e, k

om

enta

rišu

ilust

raci

je iz

p

riru

čnik

a,

od

gova

raju

na

pit

anja

, pro

nal

aze

pri

mje

re r

azlič

itih

ka

tego

rija

pra

vde

i ra

spra

vlja

ju o

njim

a u

raz

red

u,

razg

ova

raju

s

pre

dst

avn

icim

a za

kon

od

avn

e i

sud

ske

vlas

ti o

p

itan

jima

po

štiv

anja

pro

ced

ura

lne

p

ravd

e.

o s

lože

no

sti k

on

cep

ta

pra

vde,

po

dst

iče

vod

i i

sam

uče

stvu

je u

ra

spra

vlja

nju

po

jed

ih

pri

mje

ra p

ravd

e, d

aje

up

uts

tva

za v

ježb

e „r

ješa

van

je p

rob

lem

a“,

vjež

be

„kri

tičk

og

razm

išlja

nja

“ i p

rim

jen

e „i

nte

lekt

ual

no

g o

ruđ

a“,

kro

z an

aliz

u p

rim

jera

p

rocj

enju

je d

a li

su

uče

nic

i raz

um

jeli

kon

cep

te i

daj

e d

od

atn

a o

bja

šnje

nja

.

Ob

jašn

java

svr

hu

i

14

Pla

n i

pro

gra

m z

a n

ast

av

ni

pre

dm

et

Ob

razo

va

nja

za

de

mo

kra

tiju

i l

jud

ska

pra

va

OD

GO

VO

RN

OST

Po

jam

od

govo

rno

sti i

n

jego

va v

ažn

ost

u

svak

od

nev

no

m ž

ivo

tu,

razm

atra

nje

po

jed

inih

sl

uča

jeva

od

govo

rno

sti,

kom

e d

ugu

jem

o

od

govo

rno

st, k

oje

su

p

osl

jed

ice

pre

uzi

man

ja

od

govo

rno

sti,

izvo

ri

od

govo

rno

sti (

ob

eća

nja

, za

dat

ak, p

ost

avlje

nje

, zak

on

, o

bič

aj, z

anim

anje

d

ržav

ljan

stvo

/gra

đan

stvo

, m

ora

lna

nač

ela)

, kak

o i

zašt

olju

di p

reu

zim

aju

o

dgo

vorn

ost

i (u

čen

ik, r

adn

ik,

sud

ija, s

vje

do

k i s

l.), k

ako

m

ože

mo

izab

rati

izm

eđu

o

dgo

vorn

sti k

oje

se

su

pro

tsta

vlja

ju je

dn

a d

rugo

j, u

tvrđ

ivan

je o

dgo

vorn

ost

i u

razl

ičit

im s

itu

acija

ma.

Zna

pre

po

znat

i o

dgo

vorn

ost

i i p

rem

a ko

me

smo

od

govo

rni u

o

dre

đen

im s

itu

acija

ma,

zn

a d

a iz

vrša

van

je

od

govo

rno

sti d

on

osi

n

agra

de

a n

eizv

ršav

anje

ka

zne,

mo

že

iden

tifi

kova

ti r

azlič

ite

izvo

re o

dgo

vorn

ost

i i

mo

že o

bja

snit

i kak

o i

zašt

o lj

ud

i pre

uzi

maj

u

razl

ičit

e o

dgo

vorn

ost

i, zn

a ko

rist

iti n

iz p

itan

ja

kako

bi i

spit

ao k

o je

o

dgo

vora

n u

raz

ličit

im

situ

acija

ma.

Raz

um

iju š

ta je

o

dgo

vorn

ost

i sh

vata

ju

nje

nu

važ

no

st. S

tiču

ve

ću s

po

sob

no

st d

a se

ef

ikas

no

bav

e p

rob

lem

ima

od

govo

rno

sti k

oje

se

po

javl

juju

u n

jiho

vom

sv

ako

dn

evn

om

živ

otu

i ži

votu

gra

đan

a u

sl

ob

od

no

m d

rušt

vu.

Čit

aju

raz

ličit

e p

rim

jere

u v

ezi s

a o

dgo

vorn

ost

i i k

roz

dis

kusi

ju i

pit

anja

d

ola

ze d

o o

dgo

vora

ko

je o

dgo

vora

n,

pre

ma

kom

e je

o

dgo

vora

n, i

z če

ga

pro

izla

zi o

dre

đen

a o

dgo

vorn

ost

, šta

bi

se d

esilo

ako

se

ne

izvr

šava

o

dgo

vorn

ost

, p

rave

lis

tu v

last

itih

o

dgo

vorn

ost

i u

po

rod

ici i

u š

koli,

is

traž

uju

raz

ličit

e p

rim

jere

o

dgo

vorn

ost

i iz

no

vin

a i s

l.,

iden

tifi

kuju

raz

ličit

e iz

vore

od

govo

rno

sti,

kori

ste

„in

tele

ktu

aln

o

oru

đe“

za

isp

itiv

anje

ko je

od

govo

ran

u

od

ređ

eno

j sit

uac

iji.

važn

ost

izu

čava

nja

ko

nce

pta

od

govo

rno

sti,

daj

e u

pu

tstv

a za

rad

na

vjež

ban

jima

krit

ičko

g ra

zmiš

ljan

ja, p

od

stič

e u

čen

ike

da

nav

od

e vl

asti

te i

da

istr

ažu

ju n

ove

pri

mje

re o

dgo

vorn

ost

i. O

rgan

izu

je, p

od

stič

e,

up

ravl

ja i

sam

uče

stvu

je u

rasp

rava

ma

o p

oje

din

im

pit

anjim

a o

dgo

vorn

ost

i.

Daj

e o

bja

šnje

nje

zb

og

15

Pla

n i

pro

gra

m z

a n

ast

av

ni

pre

dm

et

Ob

razo

va

nja

za

de

mo

kra

tiju

i l

jud

ska

pra

va

PR

IVA

TNO

STZn

ačaj

i p

oja

m p

riva

tno

sti,

razl

ika

izm

eđu

sit

uac

ija k

ada

po

sto

ji i n

e p

ost

oji

pri

vatn

ost

, šta

mo

že b

iti

pre

dm

et p

riva

tno

sti,

zašt

o

ljud

i žel

e d

a sa

čuva

ju

pri

vatn

ost

, zaš

to s

e ra

zlik

uju

p

on

ašan

ja lj

ud

i kad

a se

rad

i o

pri

vatn

ost

i, ko

je s

u m

ogu

ćep

osl

jed

ice

pri

vatn

ost

i, ko

ji b

i tr

ebal

i bit

i ob

im i

gran

ice

pri

vatn

ost

i.

Zna

uo

čiti

raz

liku

izm

eđu

ra

zlič

itih

sit

uac

ija u

p

ogl

edu

pri

vatn

ost

i to

je

st d

a li

u p

oje

din

im

situ

acija

m p

ost

oji

ili n

e p

ost

oji

pri

vatn

ost

, u

stan

ju je

da

op

iše

uo

bič

ajn

e o

bje

kte

pri

vatn

ost

i i r

azlo

ge z

bo

g če

ga lj

ud

i žel

e d

a sa

čuva

ju p

riva

tno

st u

o

dre

đen

im s

itu

acija

ma.

Zna

ob

jasn

iti f

akto

re k

oji

mo

gu u

tica

ti n

a ra

zlič

ita

po

naš

anja

lju

di p

o

pit

anju

pri

vatn

ost

i, m

ože

ob

jasn

iti d

a se

lju

di i

z ra

zlič

itih

ku

ltu

ra r

azlič

ito

o

dn

ose

pre

ma

pit

anju

p

riva

tno

sti.

Zna

iden

tifi

kova

ti

mo

guće

po

slje

dic

e p

riva

tno

sti,

u s

tan

ju je

da

def

iniš

e o

bim

i o

gran

iče

nja

pri

vatn

ost

i u

spec

ifič

nim

sit

uac

ijam

a,

zna

ob

jasn

iti z

ašto

pra

vo

pri

vatn

ost

i nije

„a

pso

lutn

o“

pra

vo.

Stič

u v

eće

razu

mije

van

je v

ažn

ost

i p

riva

tno

sti i

sp

oso

bn

ost

d

a se

s v

iše

paž

nje

i o

dgo

vorn

ost

i od

no

se

pre

ma

pit

anjim

a p

riva

tno

sti u

vla

sto

m

živo

tu i

živo

tu s

vako

g p

oje

din

ca u

slo

bo

dn

om

d

rušt

vu.

Shva

taju

da

je

pri

vatn

ost

veo

ma

važn

o

pra

vo z

a o

čuva

nje

sl

ob

od

e al

i ist

o t

ako

da

to n

ije a

pso

lutn

o p

ravo

je

r p

ost

oje

sit

uac

ije

kad

a je

neo

ph

od

no

p

ost

avit

i gra

nic

e p

riva

tno

sti.

Čit

aju

tek

sto

ve i

dis

kutu

ju d

efin

iciju

p

riva

tno

sti i

z u

džb

enik

a, is

pit

uju

ti

po

ve o

bje

kata

ko

jelju

di m

ogu

drž

ati

pri

vatn

im k

ao š

to s

uči

nje

nic

e, p

ost

up

ci,

mje

sta,

po

sjed

i, m

isli

i osj

ećan

ja i

kom

un

ikac

ije. K

roz

vjež

be

krit

ičko

g ra

zmiš

ljan

ja

od

ređ

uju

da

li p

ost

oji

ili n

e p

ost

oji

pri

vatn

ost

u

od

ređ

eno

j sit

uac

iji,

isp

itu

ju z

ašto

nek

o

želi

da

saču

va

pri

vatn

ost

u

od

ređ

eno

j sit

uac

iji,

dis

kutu

ju z

ašto

se

ljud

i iz

razl

ičit

ih

kult

ura

po

naš

aju

ra

zlič

ito

po

pit

anju

p

riva

tno

sti,

razm

atra

ju m

ogu

će

po

slje

dic

e p

riva

tno

sti i

sit

uac

ijeka

da

je n

eop

ho

dn

o

ogr

anič

iti p

riva

tno

st.

čega

je v

ažn

o p

rou

čava

ti

kon

cep

t p

riva

tno

sti i

is

tiče

vez

u o

vog

kon

cep

ta

sa p

rin

cip

ima

dem

okr

atije

. Daj

e u

pu

tstv

a za

izvo

đen

je

vjež

bi k

riti

čko

g ra

zmiš

ljan

ja, m

oti

vira

i u

smje

rava

dis

kusi

ju u

ra

zred

u, u

pu

ćuje

uče

nik

e d

a an

aliz

iraj

u p

rim

jere

p

riva

tno

sti i

z n

ovi

na,

ča

sop

isa

i slič

no

.


OČEKIVANI REZULTATI/ISHODI UČENJATe

me Znanje

Učenik:

Sposobnosti i vještine

Učenik:

Vrijednosti, stavovi, ponašanje

Učenik:

Oče

kiva

ni i

sho

di u

čen

ja/

rezu

ltat

i uče

nja

Au

tori

tet

- Zna šta je autoritet i kojim

vrijednostima se stiče,

- Zna koje je potrebno

pojmove poznavati za razumijevanje pojma „autoritet“

- Zna identificirati upotrebu

autoriteta,

- Zna identificirati probleme

koji mogu nastati upotrebom ili pogrešnom upotrebom autoriteta,

- Zna gdje se nalazi autoritet i

kasko se njegovo postojanje opravdava,

- Zna pronaći vlastite primjere

autoriteta,

- Zna razlikovati pojmove

autoriteta, vlasti, moći, utjecaja,

- Zna kako treba birati ljude

na poziciju autoriteta,

- Zna utvrditi kvalifikacije ljudi

koje biramo,

- Zna prosuđivati kandidate

prilikom izbora na poziciju autoriteta

- Uočava bitne vrijednosti

autoriteta,

- Predviđa, uočava i analizira

sadržaj, opseg i doseg pojmova kojim razumijeva pojam „autoritet“,

- Predviđa i pretpostavlja

značenje pojma „autoritet“ u upotrebi,

- Identificira i reformuliše

svaku pogrešnu upotrebu pojma „autoritet“ ili pojmova na osnovu kojih izvodi npojam „autoritet“.

- Logički povezuje vrijednosti

kojima se autoritet gradi,

- Jasno i razgovijetno

isključuje dvosmislena značenja,

- Gradi vlastiti saplement

vrijednosti u izboru kandidata na poziciju autoriteta,

- Pravilno poima, sudi,

zaključuje i promišlja kvalifikacije kandidata na poziciji autoriteta

- Samostalno formira stav na temelju

vrijednosti koje razumije o autoritetu,

- Elaborira i argumentira ispravnost ili

neispravnost razumijevanja pojmovaiz kojih se izvodi pojam „autoritet“,

- U konačnoj formulaciji stava, učenik

prikuplja sva relevantna iskustva i konsultira druga mišljenja,

- Koristi literarne izvore kao

komparativno iskustvo u ocjeni vrije4dnosti autoriteta,

- Kreira punu slobodu izražavanja i

gradi kvalitet ličnog pristupa u rješavanju problema razumijevanja autoriteta,

- Cijeni svoje i mišljenja drugih o

opravdanosti postojanja određenog autoriteta,

- Svoje ponašanje usklađuje sa

dostignutim razumijevanjem pojma „autoritet“ i gradi pretpostavke potencijalnog vođe,

- Snagom argumenta gradi drugačije

pristupe u društvenim odnosima, utiče na njih, i ličnim primjerom ih prilagođava općem interesu zajednice.


Oče

kiva

ni i

sho

di u

čen

ja/

rezu

ltat

i uče

nja

Pri

vatn

ost - Zna šta je Privatnost i kako

se ostvaruje,


pojmove poznavati za razumijevanje pojma „privatnost“

- Razumije šta je privatnost i

zašto je to razumijevanje važno,

- Zna identificirati probleme

koji mogu nastati nepoštivanjem privatnosti ilipogrešnim razumijevanjem privatnosti,

- Zna šta znači imati pravo na

privatnost i zašto je to važno,

- Zna zašto se razlikuju

ponašanja ljudi kada se radi o privatnosti,


privatnosti,

- Zna koristi i cijene

privatnosti,

- Zna koji je obim i granica

privatnosti,

- Zna procijeniti, zauzeti i

odbraniti stavove vezane za obim i granice privatnosti

- Uočava bitne karakteristike

privatnosti,


sadržaj, opseg i doseg pojmova kojim razumijeva pojam „privatnost“,


značenje pojma „privatnost“u upotrebi,


svaku pogrešnu upotrebu pojma „privatnost“ ili pojmova na osnovu kojih izvodi pojam „privatnost“.


kojima se privatnost ostvaruje,


isključuje dvosmislena značenja,

- Gradi vlastiti saplement

koristi i cijene privatnosti,


zaključuje i promišlja stavove vezane za obim i granice privatnosti

- Samostalno formira stav o

privatnosti na temelju vrijednosti koje razumije,

- Elaborira i argumentira ispravnost

ili neispravnost razumijevanja pojmova iz kojih se izvodi pojam „privatnost“,

- U konačnoj formulaciji stava,

učenik prikuplja sva relevantna iskustva i konsultira druga mišljenja,


komparativno iskustvo i druge dokumente u ocjeni prava na privatnost,


gradi kvalitet ličnog pristupa u rješavanju problema razumijevanja privatnosti,


pravu na privatnost i njenu zaštitu,


dostignutim razumijevanjem pojma „privatnost“ i argumentirano preispituje svoje i stavove drugih o privatnosti,


pristupe u društvenim odnosima, utiče na njih, i ličnim primjerom ih prilagođava općem interesu zajednice a u cilju zaštite prava i slobode na privatnost.


Oče

kiva

ni i

sho

di u

čen

ja/

rezu

ltat

i uče

nja

Od

govo

rno

st - Zna šta je odgovornost i

kako se ostvaruje,


pojmove poznavati za razumijevanje pojma „odgovornost“

- Razumije šta je odgovornost

i zašto je to razumijevanje važno,

- Razumije važnost

odgovornosti u slobodnom društvu,

- Zna šta znači imati pravo na

privatnost i zašto je to važno,

- Zna anlizirati prednosti i

mane odgovornosti


odbraniti stavove vezane za konflikte između konkurentnih odgovornosti


odgovornosti,


odbraniti stavove vezane za ličnu odgovornost,

- Zna izvore i posljedice

preuzimanja odgovornosti,

- Zna donijeti odluku o

odgovornostima koje su suprotstavljene jedna drugoj


odgovornosti,


sadržaj, opseg i doseg pojmova kojim razumijeva pojam „odgovornost“,


značenje pojma „odgovornost“ u životu,


svaku pogrešnu elaboraciju odgovornosti.


kojima se odgovornost pojedinca uspostavlja i prepoznaje,


isključuje dvosmislena značenja i razlikuje pojmove nadležnosti i odgopvornosti,

- Gradi vlastite načine

razumijevanja odgovornosti kao društveno važne osobine pojedinca,


zaključuje i promišlja stavove vezane za odgovornost pojedinca i društva,

- Prepoznaje, analizira i cijeni

odgovornost pojedinca i društva,

- Samostalno formira stav o

odgovornosti na temelju vlastitih saznanja,


ili neispravnost razumijevanja pojmova iz kojih se izvodi pojam „odgovornosti“,


učenik prikuplja sva relevantna iskustva i konsultira druga mišljenja i stvarne situacije,


komparativno iskustvo i druge dokumente vezanih za odgovornost pojedinca i zajednice,


gradi kvalitet ličnog pristupa u dijalogu o odgovornosti,


odgovornosti pojedinca i zajednice,


dostignutim razumijevanjem pojma „odgovornost“ i argumentirano preispituje svoje i stavove drugih o odgovornosti,


pristupe u društvenim odnosima, utiče na njih, i ličnim primjerom ih prilagođava općem interesu zajednice a u cilju dostizanja što većeg stepena odgovornog pojedinca i odgovornog društva.


Oče

kiva

ni i

sho

di u

čen

ja/

rezu

ltat

i uče

nja

Pra

vda

- Zna šta je pravda i kako

koristiti osnovne principe pravde,

- Zna šta je korektivna,

proceduralna i distributivna pravda i zna izkojih se pojmova izvode,

- Zna zašto se pitanje pravde

dijeli u tri kategorije,

- Zna koristiti intelektualna

sredstva pri proučavanju pitanja pravde,


pojmove poznavati za razumijevanje pojma „pravda“,

- Zna koristiti principe

sličnosti kod razvijanja stavova o distributivnoj pravdi,

- Zna pravilno prepoznati

važnost i razlike između distributivne, korektivne i proceduralne pravde,

- Zna interese i vrijednosti

koji su potrebni kod razvijanja stavova o pravdi.


odbraniti stavove vezane za pitanja pravde,

- Zna pronaći vlastite

primjere,


pravde,,


sadržaj, opseg i doseg pojmova kojim razumijeva pojam „pravde“,


značenje pojma „pravda“ uživotu,


svaku pogrešnu elaboracijupravde,

- Logički povezuje

vrijednosti kojima se pravda kao osobina pojedinca uspostavlja i prepoznaje,


isključuje dvosmislena značenja i razlikuje distributivnu, korektivnu i proceduralnu pravdu,

- Gradi vlastite načine

razumijevanja pravde kao uvjeta organizacije pravednog društva,


zaključuje i promišlja stavove vezane za pravdu pojedinca i pravdu u društvu,

- Prepoznaje, analizira i

cijeni osobine pravde i njeno prisustvo u zajednici,

- Samostalno formira stav o pravdi i

principima pravde na temelju vlastitih saznanja,


ili neispravnost razumijevanja pojmova iz kojih se izvodi pojam „pravda“,


učenik prikuplja sva relevantna iskustva i konsultira druga mišljenja i stvarne situacije,


komparativno iskustvo i druge dokumente vezanih za pravdu pojedinca i pravdu u zajednici,


gradi kvalitet ličnog pristupa u dijalogu o pravdi,


distributivnoj, korektivnoj i proceduralnoj pravdi,


dostignutim razumijevanjem pojma „pravda“ i argumentirano preispituje svoje i stavove drugih o pravdi i pravednom postupanju,


pristupe u društvenim odnosima, utiče na njih, i ličnim primjerom ih prilagođava općem interesu zajednice a u cilju dostizanja što većeg stepena odgovornog pojedinca i odgovornog društva.


INDIKATORI USPJEŠNOSTI

Mo

gući

ind

ikat

ori

usp

ješn

ost

i

Nas

tavn

i pro

gram Opseg, usklađenost, korelacija, logičnost planiranja, časovi u rasporedu,

mogućnost izbora/uključenja učenika, izbor sadržaja, integriranje sadržaja,kontinuitet, napredak, podrška i savjetovanje nastavnika

Po

stig

nu

ća Napredak škole u podizanju postignuća, napredak učenika u učenju (prosjekocjene....), postignuća učenika s obzirom na lokalni, regionalni, državni imeđunarodni nivo, povezanost s ostalim indikatorima kvalitete

Uče

nje

i p

od

uča

van

je - Nastavnikovo planiranje rada na nivou sedmice, mjeseca, nastavne i školske

godine,

- Obim i prilagođenost načina izvođenja nastave, interakcija i saradnja učitelj -

učenik (saradnička nastava), jasnost, razgovijetnost i svrha provjeredostignuća,

- Učenički stavovi i iskustva o učenju, stepen motivacije i konkretna

motiviranost učenika, dinamika savladavanja programa, lična, timska i grupnaodgovornost učenika, samostalan rad učenika, učeničke povratne informacijeo stečenom znanju, vještinama i stavovima.

- Izbor zadataka, učeničke potrebe, posvećenost učenicima različitih

sposobnosti i znanja, učeničke sklonosti, prepoznavanje individualnih potrebaučenika

- Praćenje, vrednovanje, provjeravanje i ocjenjivanje - metode, svrha

ocjenjivanja, način vođenja podataka o procjeni

- Napredovanje učenika-izvještavanje, pravila izvještaja sa podacima i

informacijama koje se daju školi, roditeljima, organima obrazovanja, podaci iinformacije o napredovanju učenika, otvorenost na mišljenja i upite roditeljao napredovanju njihova djeteta


Po

drš

ka u

čen

icim

a

- Radnje koje osiguravaju zaštitu prava učenika, zadovoljavanje odgojno-

obrazovnih potreba učenika, zadovoljavanje učeničkih psihičkih,emocionalnih, socijalnih, kulturnih i općenito društvenih potreba.

- Kako škola planira i promoviše lični i društveni razvoj učenika, napredak

učenika u razvoju pozitivnih stavova i usvajanja socijalnih vještina, vanjskifaktori koji doprinose razvoju učeničkih pozitivnih stavova.

- Podrška pri izboru projektnih i istraživačkih zadataka za učenike,

relevantnost, objektivnost i vjerodostojnost informacija i savjeta zaprofesionalno usmjeravanje učenika.

- Praćenje učeničkog napretka, proces praćenja-procedure, svrha upotrebe

podataka koji se dobija praćenjem,

- Školski, lokalni, regionalni, nacionalni i međunarodni programi podrške za

učenje-primjena, legislativne pretpostavke koje se odnose na obrazovanjeučenika sa umanjenim sposobnostima (posebne potrebe).

Ško

lsko

i so

cija

lno

okr

uže

nje - Etički kodeks nastavnika, radne navike učenika, osjećaj pripadnosti školi,

sklonosti ka atipičnom ponašanju, očekivanja (uprave škole, zaposlenici,učenici), promocija postignutih uspjeha, osjećaj jednakosti i pravednosti,prisustvo diskriminacije, uključivanje roditelja u proces učenja i život škole,komunikacija sa roditeljima, obaviještenost roditelja o radu škole, uloga školeu lokalnoj zajednici,

- Pogodnost lokacije, kvalitet opremljenosti škole i dovoljnost

Res

urs

i

Iskustvo, kvalifikacije, stručnost nastavnika, djelotvornost nastavnika,udruživanje nastavnika radi podrške učenicima, vrednovanje rada nastavnika,stručno usavršavanje i profesionalni razvoj nastavnika,

Ru

kovo

đen

je i

osi

gura

van

je k

valit

ete

- Jasnoća i prilagođenost ciljeva i politike škole, efekti procedura, pravila i

načina rada u definiranju politike škole,

- Procesi samoevaluacije i samovrednovanja, interna samoevaluacija i eksterno

praćenje rada nastavnika i škole, izvještaji o standardima i kvalitetu radaškole, razvojni plan, planiranje akcija, utjecaj planiranja i poboljšanjakvaliteta, kvaliteta rukovođenja, profesionalna kompetentnost i predanost,odnosi s ljudima i razvoj timskog rada


OBJAŠNJENJA I DIDAKTIČKO-METODIČKE NAPOMENE

Obrazovanje za demokratiju i ljudska prava kroz svoje sadržaje želi da uvede učenike u zakonsku,moralnu i političku sferu javnog života. Kroz predložene nastavne sadržaje osim usvajanja znanja iinformacija o svojim pravima, odgovornostima, mogućnostima i načinima djelovanja u društvenojzajednici, posebnu pažnju treba posvetiti na razvijanju sposobnosti za uočavanje društvenihproblema i njihovog rješavanja s drugim, kao i na razvijanju pozitivnih vrijednosti, vještina, stavova iličnog ponašanja učenika u društvenoj zajednici.

Da bi se kod učenika razvio što veći interes za izučavanje sadržaja predmeta Demokratije i ljudskihprava, potrebno je da nastavnik u svom radu uloži odgovarajući napor u stvaranju ambijenta u kojemse učenici osjećaju prijatno i sigurno. Proces učenja kao i rezultati učenja su uslovljeni načinomučenja učenika i načinom podučavanja nastavnika. Nastavnik u procesu nastave treba da koristirazličite oblike rada, nastavne metode kao i nastavna sredstva u zavisnosti od samih nastavnihsadržaja, psihofizičkih sposobnosti učenika kao i materijalnih mogućnosti škole. Evropska i svjetskaiskustva pokazuju da je tokom nastavnog procesa predmeta Demokratija i ljudska pravanajučinkovitije korištenje najrazličitijih metoda: od direktnog nastavničkog podučavanja dointeraktivnih radioničkih oblika rada, ali i upotrebu dodatne literature, audio-vizuelnih materijala,korištenju elektronskih nastavnih sredstava itd.

U okviru predloženih tematskih cjelina učenici mogu da uče samostalno i u grupi. Preporukanastavnicima je da učenike upućuju na istraživanja, te na osnovu dobijenih i prezentiranih rezultatasamostalnim ili grupnim putem prezentiraju dobivene rezultate i na osnovu istih putem diskusija idebata pronalaze rješenja. Učenike takođe treba upućivati na korištenje dodatnih informacija znanjakako u radu u školi tako i u radu kod kuće kao i redovno davanje domaćih zadataka vodeći računa dabudu primjereni raspoloživom vremenu koje učennici mogu odvojiti za predmet. Ovako stečenoznanje učenika je trajnije i višedimenzionalnije, učeniku pruža samostalnost u sticanju i proširivanjuznanja i priprema ga za cjeloživotno učenje.

Date teme nije obavezujuće poučavti datim redoslijedom. Nastavniku se daje sloboda u određivanjuslijeda tema i nastavnih sadržaja.


SMJERNICE ZA PRAĆENJE NAPREDOVANJA UČENIKA I PROCJENJIVANJE NIVOA POSTIGNUĆA

Učenici se ocjenjuju na osnovu sposobnosti da razumiju koncepte, kritički razmišljaju; na osnovunjihovih postignuća i sposobnosti da primjene novo znanje.

Procjenjivanje nivoa postignuća učenika podrazumijeva sistemsko praćenje, ispitivanje i vrednovanjeučenikovih postignuća i uspjeha u ostvarivanju zadaća nastavnog predmeta ili odgojno–obrazovnogpodručja tokom izvođenja aktivnosti kroz cijelu školsku godinu. Procjenjivanje nivoa postignućapodrazumijeva da nastavnik prati do kojeg su nivoa, učenici usvojili i razvili određena obrazovnadobra, tj. znanja, sposobnosti i vještine.

Polazeći od specifičnih, silabusom određenih ciljeva i kompatibilnih standarda postignuća, zapredmet Demokratija i ljudska prava, nastavnik razvija koncepciju praćenja i procjenjivanja nivoapostignuća. Pri tome uvažava postavke u kojima kvalitet učeničkih postignuća podrazumijevagarantirano usvajanje bazičnih znanja, vještina i vrijednosti, razvoj građanske kompetencije,sposobnost učenika da koristi ova postignuća u nastavku svog obrazovanja, u drugim predmetima isvakodnevnom životu; kao relevatnost usvojenih znanja, vještina, kompetencija i vrijednosti za socio-kulturni kontekst u kom učenici žive. U tom pristupu naglasak nije samo u formativnomprocjenjivanju već na informativnoj, instruktivnoj i motivaciono-razvojnoj komponenti.

Nastavnik u praćenju i procjenjivanju nivoa postignuća koristi različite nivoe: a) nivo prepoznavanja osnovnih informacija i pojmova; b) nivo razumijevanja uz manifestni oblik opisivanja, objašnjavanja, identifikovanja, od

ograničenog razumijevanja do značajnog i potpunog razumijevanja pojmova; c) nivo primjene koja može biti u rasponu od neuspješne, spore, do umjereno brze, tačne i

uspješne; d) nivo analize gdje učenik treba da uočava dijelove cjeline, odnose među djelovima, razlučuje

informacije po važnosti; e) nivo sinteze gdje postojeće informacije i pojmove primjenjuje radi poboljšanja kvalitete; f) do najvećeg nivoa vrednovanja gdje donosi prosudbe uz obrazloženje postupka samostalno,

tačno (logično), temeljito, argumentirano (opširno).

Svaki od nivoa daje mogućnost praćenja razvoja učeničkih sposobnosti, identifikacije, poređenja,analize, sinteze, verbalne fluetnosti, verbalno razumijevanje, vizuelne i spacijalne sposobnosti,pamćenje, deduktivno i induktivno zaključivanje, kritičko razmišljanje, istraživačke kompetencije ikompetencije kreativnog rješavanja problemskih situacija.

U skladu s novim pogledima na nastavu, nastavniku se predlaže procjenjivanje različitih oblikaznanja: koliko učenik razumije postavljeno pitanje - problem, kako uspješno rješava problemskezadatke, kako obrazlaže svoje postupke i rješenje, kako primjenjuje usvojeno znanje i slično. Usegmentu obrazlaganja izdvajaju se nivoi od praćenja jednostavnih obrazloženja, praćenjaobrazloženja srednje zahtjevnosti i obrazlaganja jednostavnih sadržaja, praćenja relativno složenihobrazloženja, procjenjuje vrijednost argumenata i obrazlaže zahtjevnije sadržaje do praćenja složenihobrazloženja, procjenjivanja njihovih ispravnost i obrazlaganja kompleksnih sadržaja. U oblastirješavanja problemskih zadataka uočava se raspon od ograničene djelotvornosti , preko relativnedjelotvornosti do iznimne uspješnosti, posebno u novim kontekstima problemske situacije.

U oblasti razvoja afektivne komponente učenika nastavnik prati učenikovu spremnost da percipirarazličite sadržaje, da reaguje afirmativno na sadržaje i dinamiku rada, razvijajući samopouzdanje usebe i vlastite snage, sposobnost da samoprocjenjuje vlastiti rad i razvoj, spremnost učenika dausvaja vrijedonosne orijentacije i određuje svoj odgovorni odnos do internalizacije i primjene sistemavrijednosti.


U skladu sa sadržajem nastavnog predmeta nastavnik prati i procjenjuje razvoj učeničkih socijalnihkompetencija, vještine slušanja, empatije, nenasilnog rješavanja konfliktnih situacija, timski rad isaradnju.

U procesu praćenja napredovanja učenika i procjenjivanja nivoa postignuća nastavnik razvija različitetehnike i modele, od demonstracije sposobnosti i vještina za vrijeme izvođenja aktivnosti - usmeno ipisano izjašnjavanje i izlaganje, praktični rad, učešče i doprinos u interakciji s drugima u grupnomradu ili radu u paru, učeničkim projektima, demonstraciji, igranju uloga, istraživanjima, putemzadataka objektivnog tipa, diskusijama, debatama.

Naglasak u primjeni metodologije praćenja i procjenjivanja je poštovanje principa primjerenosti,sistematičnosti, individualizacije.

Vrednovanje učenika s posebnim obrazovnim potrebama prati principe inkluzivne nastave snaglaskom na:

� Kod učenika s teškoćama treba vrednovati njegov odnos prema radu i postavljenim zadacimate odgojnim vrijednostima.

� Načine, postupke i elemente vrednovanja učenika s teškoćama, koji savladavaju individualneprograme i posebne kurikulume uključujući i vladanje, učitelji/nastavnici trebaju primjerititeškoći i osobnosti učenika.

� Vrednovanje valja usmjeriti na poticanje učenika na aktivno sudjelovanje u nastavi iizvannastavnim aktivnostima, razvijati njegovo samopouzdanje i osjećaj napredovanja kakobi kvalitetno iskoristio očuvane sposobnosti i razvio nove.

� Načini i postupci vrednovanja trebaju biti u skladu s preporukama stručnoga tima za pojedinopodručje, primjereni stupnju i vrsti teškoće te jasni svim sudionicima u procesu vrednovanja.

� Razinu razvijenosti kompetencija učenika treba provjeravati oblikom u kojemu mu njegovateškoća najmanje smeta i u kojemu se najbolje može izraziti. Pogreške nastale zbog teškoćemoraju se ispraviti, ali ne smiju utjecati na cjelokupno vrednovanje rada, tj. na ocjenu.Ocjenu treba popratiti opisno.

� Ako učenik ima izražene teškoće u glasovno-govornoj komunikaciji, može mu se omogućitiprovjeravanje u pisanome obliku u dogovoru s razrednim vijećem škole.

� Ako učenik ima izražene teškoće u pisanoj komunikaciji, učeniku treba omogućitiprovjeravanje u usmenome obliku u dogovoru s razrednim vijećem škole.

� Ako učenik ispoljava iznad prosječne rezultate, brže napreduje istom je mogu kreiratisloženiji zadaci i različite istraživačke aktivnosti.

Documents

PLAN I PROGRAM PREDMETNE NASTAVE OBRAZOVANJA ZA ...civitas.ba/wp-content/uploads/NPP-osnovna-skola.pdf · prava argumentira kao priprema za jednu izuzetno odgovornu ulogu u demokratskom