dr. sc. Zdenko Frani6Znanstveni savjetnik u Institutu za medicinskaistraZivanja i medicinu rada, cedificiraniekoloSki pdelar (selo Klinac pokraj Petrinje)

e-poStaf ranic@klinac.eu

Med i GMO

osljednjih mjeseci hrvatski su nas mediji in-ormirali da je varaZdinska tvrtka Koka d.d.,

dio grupe Vindija, nakon stroge procedureishodila od austrijskoga certifikacijskog tije-

la agroVet GmbH certifikat GMO-free1 za svjeZe pi-le6e meso. Certifikacijsko tijelo agroVet akreditiranoje od Austrijskog akreditacijskog Iiiela (Akkreditie-rung Austria) prema zahtjevima norme EN ISO/IEC17065120132 za podrudje definirano dokumen-tom Codex guideline for the definition of ,,GM-freeproduction"3 r austrijskim pravilnikom o prehrambe-ni m proizvod ima (Cod ex Ali mentari u s Au stri acus).

Budu6i da, naZalost, ni jedno certifikacijsko tijelo uHrvatskoj nije akreditirano za certifikaciju proizvod-nje u kojoj nema genetidkih modifikacija, certifikaci-ju je provelo ausirijsko certifikacijsko tijelo. Status

,,bez genetidke modifikacije" mora se kontroliratikroz cijeli proces proizvodnje, ,,od polja do stola".Posljedicno, u proizvodnom se lancu kontrolirajupoljoprivredna gospodarstva, tvrtke od kojih se na-bavlja hrana, dobavljaci (posebice soje) i na koncupreradiva6i (certif iciranog) proizvoda.

Medutim, vijest da je neki hrvatski proizvod prvi putdobio certifikat GMO-Free Production samo je dje-lomidno todna. Naime, za ekoloSke proizvode Ured-ba Vije6a (EZ)br.834/2OO7 od 28. lipnja 2007. o eko-lo5koj proizvodnji i oznadivanju ekolo5kih proizvodai stavljanju izvan snage Uredbe (EEZ) br.2092/91 u

preambuli, ali i clanku 9., kratkim i strogim izricalemzabranjuje upotrebu GMO-a: ,,Upotreba GMO-a u

ekoloSkoj proizvodnji je zabranjena." Drugim rijedi-ma, certificirani ekolo5ki proizvod po definiciji nijegenetidki modificiran te ekolo5ki cerlifikat implicirai GMO-free status.

GMO U PRAVI{OJ STEEEVIilII EUROPSKE UNI'JE

Valja napomenuti da pravna stedevina Europske uni-je propisuje da sve 6lanice trebaju primjenjivati opcapravila za ozna1avanje hrane, kako je to propisano u

uredbama Europskog parlamenta i Vijeca Europe br.

1169/20114, br. 1829/20035 i br. 1 830/20036. Zakono'davstvo Europske unije zahtijeva da se proizvodi koji

sadrZavaj u ili se sastoje od (autoriziran i h) geneticki mo-dificiranih organizama u kolicini > 0,9 posto moraju ja-

sno oznaditi. Koli6ina < 0,9 posto smatra se usputnom,odnosno tehni6ki neizbjeZnom kontaminacijom.

lBez genetidki modificiranih organizama2Ocjenjivanje sukladnosii - Zahtjevi za tijela koia provode certifikaciju proizvoda, procesa i usluga3Kodeks smjernica za definiciju ,,GM-slobodne proizvodnje", ti. proizvodnje bez genetidkih modifikacijaaUredba (EU) br. 1 169/201 1 Europskog parlamenta i Vijeca od 25. listopada 2011 . o informiranju potroSada o hrani, izmjeni uredbi

(Ee br. 1924/2006 i (EZ) br. 1925/20O6 Europskog parlamenta i Vije6a te o stavljanju izvan snage DireKive Komisije B7/25O/EEZ,

DireKive Vije6a gol4}6/EEZ, Direktive Komisije lggg/1OIEZ, Direktive 2000/13/EZ Europskog parlamenta i Vijeca, direktiva Komisiie

2002/67 /EZ i 2008/5/EZ i Uredbe Komisiie (EZ) bL 6A8/2004sUredba (EZ) br.1829/2003 Europskog parlamenta i Vijeca od 22. ruina2o03. o genetski modificiranoj hrani i hrani za 2ivotinjeBUredba (EZ) br. 1830/2003 Europskog parlamenta i Vije6a od 22. rujna 2003. o sljedivosti i oznadivanju ge19t9ki modificiranih orga-

nizama td sl;"edivosti hrane ihrane za iivotinje proizvedene od genetski modificiranih organizama i izmjeni Direktive 2AO1/18/EZ

Dakle, vezano uz genetidki modificirane organizme,europska pravna stedevinama potro5adima osigura-va tri kljudne garancije:"l . efektivnu koegzistenciju geneticki modificiranih

proizvoda i onih koji to nisu, tako da GMO-freeostaje mogucnost izbora

2. oznacavanje genetidki modificiranih proizvoda pru-Za potro5adima mogu6nost informiranog pristanka

3. potro5aci ne6e biti u prilici konzumirati genetid-ki modificirane proizvode ako ih nadleZna tijelanisu odobrila kao sigurne.

Medutim, u slucaju meda, pravna regulativa Europ-ske unije vezana uz geneti6ku modifikaciju nije ucin-kovita, te se ru5i se kao kula od karata.

OZNAEAVANJE GMO-A U MEDU

Napomenimo da se geneticka modifikacija u medumoZe odnositi samo na pelud jer med moZe sadr-Zavati pelud genetidki modificiranih biljaka. Pcelaripritom, a da nisu niSta svojom praksom i djelova-nlem skrivili, u svome proizvodu dobivaju ne5to ne-poZeljno, Sto im podiZe tro5kove plasmana meda natrZiStu, obara cijene i smanjuje zaradu.

Posljedicno, neki su pdelari problematiku genetickimodificiranih organizama u p6elarstvu Europske uni-je podigli sve do razine Europskog suda pravde (Eu-

ropean Court of Justlce - ECJ), kojije u rujnu 2011.godine u predmetu Bablok protiv Slobodne DrZaveBavarske donio Presudu o medu, na koju vi5e nijemoguc priziv. Naime, njemacki je pcelar amater KarlHeinz Bablok 2005. godine u svome medu prona5aomale kolidine geneticki modificiranog peluda. Kakoje Bablok uz med proizvodio i pelud, spomenuta jezakonska regulativa Europske unije predvidala oba-vezu da se taj pelud (koji se inade smatra dodatkomhrani) analizira na prisutnost GMO-a. Buduci da muje bila nanesena znatna tr2i5na Steta, Bablok je (sjo5 cetvoricom pdelara) tuZio Bavarsku, koja je bilavlasnica polja na kojima se (u istraZivadke svrhe) uz-gajao geneticki modificiran kukuruz oznake MON810 tvrlke Monsanto. ViSi bavarski adminisirativnisud u kompliciranom je predmetu traZio poja5njenjeod Europskog suda pravde, koji je pak presudio daje pelud klasificiran i kao sastojak/primjesa (ingre-dlent) meda, cime automatski potpada pod odred-

I,IPAN.I - 2017 uRv,qrsnq. pe sLa

Kcliko sam ti puta reklada prestane5 iasti!{F:?te€ smeceod hrane !

be Uredbe o genetski modificiranoj hrani i hrani zaZivotinje br.1829/2003. Naravno, pelud je sukladnove6 spomenutoj Direktivi o medu bio klasificiran i

kao prirodni sastavni, odnosno strukturni dio meda(constituent), koji se ne smije uktanjati te ga nije gabilo potrebno posebno deklarirati.

Sud je svojom presudom potvrdio politiku nulte tole-rancije za sve proizvode dobivene od geneticki modi-ficiranih organizama koji nemaju odobrenje za upotre-bu u prehrani. Drugim rijedima, u medu ih ne smije bitini u najmanjim koli6inama, naravno, iznad onih kojese smatraju tehnidki neizbjeZnom kontaminacijom.

Posljedicno, ako se u nekom medu pronade genetickimodificiran pelud, a njegova koli6ina prelazi0,g postou odnosu na ukupni saddal peluda u medu (oko 0,5posto u odnosu na masu meda), takav se med moraprimjereno oznaditi. Pravni okvir za oznal,avanje hra-ne propisan je ve6 spomenutom Uredbom (EU) br.1169/2011 Europskog parlamenta i Vije6a od 25. li-stopada 2011. o informiranju potro5ada o hrani.

PRAVNE AKROBACIJE EUROPSKE KOMISIJEU svibnju 2014. godine mijenja se Direktivu o medu7,a koja je u hrvatsku legislativu prenesena u pravilniko medu8, i to tako da se pelud ponovno re-klasificiraiz sastojka (ingredient) u iskljucivo prirodni sastavnidio (consflfuenf). lstina, u stavku 4. preambule, spo-minju6i presudu Europskog suda pravde u predme-tu C-442/O9 Bablok i ostali protiv Slobodne DrZaveBavarske, izrijekom je redeno da se [ovom izmjenomDirektive o medul ne dovodi u pitanje primjena Ured-be (EZ) br.1829/2003 Europskog partamenta iVijecana med koji sadrZava geneticki modificiran pelud jertakav med dini hranu proizvedenu od genetidki mo-dificiranih organizama u smislu te uredbe.

Medutim, ovom izmjenom osim Sto je ,,zamagljen,,meduodnos peluda kao prirodnoga sastavnogadijela i kao sastojka/primjese meda, Sto olak5avaTDirektiva 201 4/63/EU Euro,pskog parlamenta i Viieca od 1 5. svibnja 2014. o izmjeni Drektive vijeca 2oa1/11a/Eo medusNarodne novine, br. 53/2015 od 1S. svibnja 2015.

manipulacije podrijetlom meda laboratorijima kojiprovode kontrolu meda, stvorena je i golema nesi-gurnost jer se u izmijenjenoj direktivi navode odre-dene tvrdnje koje zadiru u struku. primjerice, propi-suje se nadin ispitivanja meda. Naime, izmijenjenadirektiva nije konzistentna sa strudnim smjernicamaza ispitivanje GMO-a u proizvodima. predsjednikEuropskog udruZenja profesionalnih pcelara, WalterHaefeker, ovakvu je intervenciju Europske komisijeu Direktivu o medu otvoreno nazvao prevarom. Nai-me, potro5a6i i aktivisti koji se zalalu za jasniji odnosprema genetidki modificiranim proizvodima smatrajuda je svaki korak koji vodi k sprjecavanju potro5a-da da dobiju sve informacije Sto se zaista nalazi uhranl koju konzumiraju korak vise prema liberalizacijiGMO-a u Europi, odnosno na europskim poljima.

ZAKLJUEIMOU mnogim europskim zemljama pdelari su zbog ra5ire-nosti geneticki modificiranih usjeva do5li u nepovoljanpoloZaj, a nekim ekolo5kim pdelarima prijeti gubitakekolo5kog statusa ili su ga vec izgubili. Za hrvatskepdelare to moZe biti vrlo velika prednost jer su se uHrvatskoj sve Zupanije proglasile zonama slobodnimod GMO-a, to jest izjasnile su se protiv uzgoja gene-ticki modificiranih kultura na svom podru6ju. ponovimoda i certificirano ekolo5ko pdelarstvo po definicijiznacida su med i pcelarski proizvodi bez GMO-a. Mnogip6elari, poljoprivredni eksperli i marketin5ki strudnji-ci stoga smatraju da bi Hrvatska s brendom zemljeslobodne od GMO-a mogla iznimno profitirati.

Spomenimo takoder da se u svjeilu utjecaja svekompleksnijih geopolitidkih odnosa na medunarod-nu slobodnu trgovinu i najave novih ekonomskihpolitika, posebice iz SAD-a, moZe odekivati svevece nagla5avanje porijekla proizvoda. Rije6 je onekada5njoj oznaci made in, koja je zbog globali-zacijskih procesa izgubila popularnost. Kod mnogihdrZava takva oznaka nikada nije bila samo puka in-formacija kupcu o tome iz koje drZave dolazi nekiproizvod, nego prepoznatljiv brend.

Neka dobro brendjrana ina6ica nekada5nje oznakemade in, u nedostatku ekstenzivnih ispitivanja, mo_gla bi u slucaju hrvatskih poljoprivrednih proizvoda,posebice meda, kao nalbrla i najjednostavnija indi-kacija o kvaliteti proizvoda biti mocan alat za agre_sivniji prodor na medunarodno trZi5te. U tom kontek-stu spomenimo, uz certifikat ekolo5ke proizvodnje, i

certifikat Med iz Lijepe NaSe Hrvatske poljoprivred-ne agencije te europske oznake kvalitete (izvornost,zemljopisno porijeklo, tradicijski specijalitet). pono-vimo, proizvod koji nosi neki od europskih znakovakvalitete postiZe oko tri puta vecu cijenu u odnosuna slidan, nebrendiran proizvod. Kako bi za hrvatskimed taj ceftifikat upu6ivao (naravno uz pogodnu in-formativnu kampanju) i na GMO-free status, cijenabi mogla biti i ve6a. Valja spomenuti i dodatnu siner-giju s ostalim certifikatima, npr. ekolo5ki proizvod,planinski proizvod, otodni proizvod i slicno.

HRVATSKAPCELA LIPANJ - 201 7.