Vrste Luka Prema Nastajanju i Geogr.položaju_ana_jug

SVEUČILIŠTE U SPLITUPOMORSKI FAKULTET

ANA JUG

VRSTE LUKA PREMA NAČINU NASTAJANJA I GEOGRAFSKOM

POLOŽAJU

SEMINARSKI RAD

Split, 2014.

SVEUČILIŠTE U SPLITUPOMORSKI FAKULTET

ANA JUG

VRSTE LUKA PREMA NAČINU NASTAJANJA I GEOGRAFSKOM POLOŽAJU

Kolegij: Planiranje luka i terminala

Mentor: Dr. Sc. Mihaela Bukljaš Skočibušić

Student: Ana Jug

Smjer: Pomorski menadžment

Split, 2014.

SADRŽAJ

1. UVOD....................................................................................................................................1

2. RAZVRSTAVANJE LUKA PREMA NAČINU NASTAJANJA........................................2

2.1. Prirodne luke....................................................................................................................3

2.2. Umjetne luke....................................................................................................................4

3. RAZVRSTAVANJE LUKA PREMA GEOGRAFSKOM POLOŽAJU..............................5

3.1. Morske luke......................................................................................................................7

3.2. Riječne luke....................................................................................................................8

3.3. Kanalske luke.................................................................................................................9

3.4. Otočne luke....................................................................................................................10

3.5. Lagunske luke................................................................................................................11

3.6. Estuarijske luke..............................................................................................................14

4. ZAKLJUČAK.....................................................................................................................15

5. LITERATURA...................................................................................................................16

1. UVOD

Promet i pomorstvo su važne gospodarske djelatnosti, možda najvažnije u današnjem

gospodarskom i društvenom razvitku svijeta. More je oduvijek bilo izvor blagostanja

pomorskih naroda i osnova razvoja i međunarodnog ugleda pomorski orijentiranih zemalja,

ono je prometni medij koji nije potrebno ni izgrađivati, ni održavati, potrebno je jedino na

početnim i završnim točkama morskih puteva izgraditi i opremiti luke kao čvorišta kopnenog i

pomorskog prijevoza.

Luka je postrojenje za pristajanje brodova te ukrcaj, prekrcaj ili iskrcaj tereta ili putnika s

brodova i na njih, te ih temeljem toga dijelimo na putničke i teretne luke. Ako su tereti samo

jedne vrste i služe kao odlazna postaja za promet roba i dobara proizvedenih u obližnjoj

tvornici, rudniku ili naftnoj rafineriji, onda ih nazivamo terminalima.

Luke predstavljaju golemu ekonomsku snagu, imaju važnu ulogu u svjetskoj i nacionalnoj

privredi i međunarodnoj robnoj razmjeni. Osnovni zadatak i svrha postojanja luka je

povezivanje kopnenog i pomorskog prometa, a na to se nadovezuju brojne djelatnosti koje se

vrše u lukama.

Djelatnost luke seže duboko u pozadinu svake države, tako da događanja u nekoj luci

imaju snažne reperkusije na privredu cijele države, pa i drugih država. Luke su dio

prometnog sustava jedne zemlje i služe kao zbirno mjesto u koje se slijeva promet sa svih

prometnih putova i prijevoznih sredstava. One ne pripadaju niti jednoj prometnoj grani, nego

unutar prometnog sustava čine onaj čimbenik o kojem ovisi pravilno funkcioniranje svih

ostalih sudionika u svjetskom prometu.

Morske luke nisu i ne mogu biti same sebi svrha, nego je njihov zadatak da pružanjem

najpovoljnijih usluga pri što moguće nižim izdacima pomažu širenju gospodarske djelatnosti

na što veća prostranstva svijeta. Može se reći da su luke vrata, a njihova organizacija ključ

koji otvara ta vrata nesmetanoj razmjeni robe u svijetu.

Glede već opisane složenosti lučkog sustava, kako s obzirom na brojnost djelatnosti i

sudionika u lučkom poslovanju, tako i s obzirom na njihovu ulogu i značaj u gospodarskom

sustavu postoje i različite podjele luke ovisno o aspektu i svrsi promatranja.

2. RAZVRSTAVANJE LUKA PREMA NAČINU

NASTAJANJA

2.1. Prirodne luke

Prirodne luke koje podrazumijevaju luke koje su smještene na način da prirodno imaju

dovoljnu zaštitu od vjetra, valova, morskih struja i morskih mijena.

Zemljopisni je položaj najvažniji prirodni preduvjet za razvoj luke. O njemu ovisi odnos

luke prema zaleđu i drugim lukama. Topografski su uvjeti danas manje značajni jer se na

sadašnjem stupnju tehnološkog razvoja luka može izgraditi na prirodno potpuno nepovoljnom

mjestu (npr. brojne luke na donedavno pustim obalama u Perzijskom zaljevu ili luka Kobe u

Japanu).

Glede prirodnih uvjeta luka mora imati siguran prilaz s otvorenog mora, slobodan

manevarski prostor, dostatnu dubinu uz operacijske obale, povoljan prostor za sidrište, prostor

za skladišta i lučke operacije, povoljne hidrološke i meteorološke, mogućnost dobrog

tehničkog opremanja operacijskih i pratećih djelatnosti (struja, voda, telefon, zdravstvena

skrb, prijevoz, odvoz otpadnih tvari itd.)

Topografski uvjeti su u prošlosti bitno utjecali na osnivanje i razvoj luka. Postojeća

mreža luka generirala je stvaranje stalnih pomorskih tokova. Idealni su topografski uvjeti da

luka ima:

sigurnu vezu s otvorenim morem,

dovoljno dubok i prostran akvatorij koji omogućuje nesmetano manevriranje,

dovoljnu dubinu uz operativnu (i po mogućnosti što širu)

obalu za skladišta i lučke operacije te

povoljne oceanografske i meteorološke uvjete tijekom najvećeg dijela godine.

Rijetko koja luka ima sve navedene preduvjete. Osim toga, određeni uvjeti mijenjali su

svoje značenje tijekom prošlosti.

Primjer prirodne luke u Republici Hrvatskoj je Pula. Po veličini izgrađenih obala unutar

zaljeva i po opremljenosti Pula je najveća i najznačajnija luka u Istri, a dobro zaštićen Pulski

zaljev ubraja je među najbolje prirodne luke na Jadranu. Zbog svoje veličine, istaknutog

položaja, dvaju pristupa (neposredno s mora i kroz Fažanski kanal), niskih obala i lakog

utvrđivanja, Pulski zaljev imao je oduvijek istaknuto strateško značenje. Zbog svojih

karakteristika Pulski zaljev je odabran kao glavna luka Austrougarske ratne mornarice.

Najveći dio Pulskog zaljeva i danas je sačuvan u gotovo prirodnom (neurbaniziranom) obliku

zbog toga što je više od stotinu godina služio kao vojna baza za ratne mornarice brojnih

država koje su upravljale ovim prostorima.

Također hrvatski primjer prirodne luke je i Makarska koja se razvila oko prirodne luke

koju štite poluotok Sveti Petar i rt Osejava, i najveća je i jedina takva luka između ušća Cetine

i Neretve.

2.2. Umjetne luke

Umjetne luke postižu zaštitu od prirodnih nepogoda izgradnjom lučkih objekata poput

lukobrana, valobrana i slično.

U prošlosti su mjesto izgradnje luke u pravilu određivali povoljni topografski, ponajprije

geomorfološki i oceanografski uvjeti.

Danas je međutim, luku moguće sagraditi i prostoru s nepovoljnim topografskim

uvjetima (niska obala, plićak, velike amplitude morskih mijena i sl.) ako je povoljan širi

geografski položaj i ako postoje odgovarajući gospodarski interesi (npr. luke uz obale

Arapsko-perzijskog zaljeva). S pomoću suvremene tehnike i tehnologije moguće je raditi

velike valobrane, odnosno lukobrane čime se nadoknađuju prirodni topografski nedostatci.

Isto tako, moguće je znatno produbiti lučki bazen.

UAE - federacija sedam malih zemalja (Dubai, Fujairah, Umm al Quaiwan, Sharjah, Ras

al Khaimag, Abu Dhabi i Ajman) je jedna od vodećih izvoznika nafte i prirodnog plina koji

zemlju napuštaju preko najveće umjetne luke na svijetu - Mina' Jabal 'Ali.

Današnja luka Rijeka je također umjetna luka izgrađena krajem 19. stolječa. Grad se još

u 19. stoljeću zbog svog idealnog zemljopisnog položaja i dubine mora u Kvarnerskom

zaljevu, razvio u jednu od najvećih srednjoeuropskih luka i moćno industrijsko središte.

Tijekom 1847. godine , unatoč oštroj reakciji ugarskog palatina, započela je izgradnja luke

pred gradom nasipanjem mora ispred grada, učvršćivanjem i produžavanjem gata pred

ribarnicom i izgradnjom dijela budućeg lukobrana. Bio je to početak stvaranja umjetne luke u

predjelu današnje putničke obale. Godine 1855. dovršeno je prokopavanje novog korita

Rječine od mosta u lijevo preko Velike Brajde, a staro je korito od mosta do mora , tzv. Mrtvi

kanal, očišćeno i uređeno u luku zaštićenu od daljnih zasipavanja nanosima Rječine i morskih

valova. Rijeka je najveća hrvatska luka u smislu obujma prometa. Luka prekrcava mnoštvo

različitih tereta uključujući kontejnere, rudu, rezanu građu, žito, fosfate, proizvode sirove i

rafinirane nafte.

Dubrovnik je nastao na poluotoku koji je zatvarao duboku zaštićenu uvalu pogodnu za

stvaranje luke u neposrednoj blizini antičkog Epidaura. Izgradnjom i širenjem grada uvala je

postepeno nasipana i izgrađivana. Kako je Dubrovnik bio izrazito pomorski grad, luka je za

njega imala primarnu važnost. Na sredini zaljeva su izgrađene dvije utvrde s umjetnim

lukobranom, »Kaše«, koje su branile ulaz u luku.

3. RAZVRSTAVANJE LUKA PREMA GEOGRAFSKOM

POLOŽAJU

3.1. Morske luke

Promet i pomorstvo važne su gospodarske djelatnosti, možda jedne od najvažnijih u

današnjem gospodarskom i društvenom razvitku svijeta. Naime,more je oduvijek bilo izvor

blagostanja pomorskih naroda i osnova razvoja i međunarodnog ugleda pomorski orijentiranih

zemalja. Jedino što je zapravo bilo potrebno je da se na početnim i završnim točkama morskih

putova izgrade i opreme morske luke kao čvorišta kopnenog i pomorskog prijevoza. Osnovni

zadatak i svrha postojanja luka jest povezivanje kopnenog i pomorskog prometa, a na to se

nadovezuju mnogobrojne djelatnosti koje se obavljaju u lukama.

Morske luke, danas, predstavljaju složena čvorišta različitih načina transporta u čiji su

rad uključeni brojni gospodarski subjekti. Morske luke su iznimno važni infrastrukturni

objekti, bitne karike međunarodnih prometnih i logističkih lanaca.

Vrlo razvedena morska obala povoljna je za morski promet. Najprometnije su morske

luke u industrijskim područjima (Rotterdam, Antwerpen, Hamburg, Le Havre, London); u

Sredozemlju su najveće Marseille i Genova.

Najveća svjetska morska luka je Shanghai. Ujedno je luka i jedan od najvećih gradova

Kine te jedno od najvažnijih ekonomskihsredišta u svijetu. Iako su lokalni uvijeti nepovoljni

Shanghai je postao svjetska luka zbog svog geografskog položaja. Leži pored krivudavog

Huangpua, u koji se prelijevaju plime vode Yangtzea. Najčešća prevožena roba su

ugljen ,minerali i nafta. Suvremeni je Shanghai po robnom prometu vodeća kineska luka s

prvim kontejnerskim terminalom u zemlji (izgrađen potkraj 1970--ih godina).

Poslije Shanghaja po veličini prometa je luka Singapore te luka Rotterdam.

3.2. Riječne luke

Riječne su riječno-morske luke, smještene daleko od mora u riječnom tijeku, ali

pristupačne i velikim morskim brodovima (New Orleans, Wuhan, Rosario, Manaus). Inače,

riječne luke služe samo za riječne brodove. Na plovidbu rijekama utječu prirodni uvjeti, kao

što su morfologija i veličina pada riječkog korita, površinska brzina vode, te režim vodostaja

(veličina vodenog toka).

Osobito velik promet imaju rijeke koje teku industrijskim predjelima (Rajna, Dunav,

Majna...). Plovnost rijeka nadovezuje se i kanalima, pa tako spojene rijeke imaju osobito

veliki prometni značaj.

U Europi ukupno oko 5% prijevoznih usluge pruža riječni promet. U nekim europskim

zemljama je postotak je veći.U Njemačkoj je oko 10,1%, 14,3% u Belgiji a u Nizozemskoj

čak 14,9%.

Riječni promet Republike Hrvatske dio je europskog prometnog sustava. Dunavom,

Dravom i Savom, Hrvatska je povezana sa zapadnom, srednjom i istočnom Europom.

Hrvatski lučki sustav na unutarnjim vodama obuhvaća četiri međunarodne luke (Sisak,

lavonski Brod, Osijek i Vukovar) te nekoliko sadašnjih i budućih pristaništa. Sadašnje stanje

obilježavaju neuravnotežena tržišna potražnja za transportom roba na Savi i Dunavu,

uglavnom kao posljedica drugačijih navigacijskih uvjeta te tehnička i tehnološka zastarjelost i

manjak kapaciteta.

Luka Vukovar i luka Osijek najveće su hrvatske riječne luke - prema udjelu u ukupnom

prometu ostvarenom u unutrašnjoj plovidbi Hrvatske.

Hrvatske riječne luke trebaju se kvalitativno i tehnološki osuvremeniti kako bi mogle

udovoljiti postojećoj i očekivanoj transportnoj potražnji. Pored modernizacije osnovne lučke

infrastrukture, treba unaprijediti sustave sigurnosti i nadzora na lučkom području. Luke se

moraju prometno povezati s glavnim cestovnim i željezničkim koridorima kako bi se ostvarila

bolja integracija s gospodarskim zaleđem i stvorili preduvjeti za razvitak intermodalnog

prometa.

3.3. Kanalske luke

Kanalske luke su smještene u umjetno izrađenim putevima, kanalima (npr.Port Said,

Balboa, Rendsburg. Manchester). Plovidba po kanalima zavisi od njegovih dimenzija.

Pomorski kanali su u pomorskom prometu, odnosno cirkulaciji pomorskih robnih tokova

od iznimne globalne važnosti. Osim što na globalnoj razini povezuju pojedine prostore,

odnosno kontinente, određeni pomorski kanali bitno skraćuju pomorsko putovanje bilo

između dvaju kontinenata, pomorskih regija, ili dviju država. Time, prizvode i značajne

pozitivne efekte, koji se odnose na samo na kraću dužinu i vrijeme putovanja, već ujedno i na

ekonomske efekte uštede u troškovima putovanja.

Kontejnerski promet čini 40% ukupnog svjetskog pomorskog prometa, najfrekventnija

područja gdje se promet kontejnera odvija su područja sjeverne Azije (Japan) gdje prijevoz

dominira preko Panamskog kanala, te južnoistočna Azija (Singapur, Hong Kong) gdje

prijevoz preko Indijskog poluotoka dominira preko Sueskog kanala.

Sueski kanal povezuje rute Indijskog poluotoka, te Srednjeg Istoka prema Europi do

istočne obale SAD-a koja su važna područja za pomorsku plovidbu. Dok s druge strane

Panamski kanal ima značajnu rutu od Japana, te jugoistočne Azije preko Tihog oceana do

zapadne obale SAD-a gdje su značajne luke Norfolk, Savanah, Charleston te povezivanje

preko Panamskog kanala istočnu obalu SAD-a.

Luka Port Said je 28.-najprometnija luka za kontejnerski promet, druga najprometnija u

arapskom svijetu (odmah iza luke Salalaha u Omanu), a najprometnija kontejner luka u

Egiptu, sa 3,47 milijuna TEU prevezeni u 2009. [9] Podijeljena je na: Port Said Port i East

Port Said. Luka graniči moru, prema zamišljenoj liniji od zapadnog lukobrana granice do

istočnog kraja lukobrana. I od Sueskog kanala, je omeđena zamišljenom linijom koja se

proteže poprečno od južne obale kanala spojenog na Manzala jezero.

3.4. Otočne luke

Otočne luke su one na otočnim obalama ili zauzimaju cijele otoke. Često su pretvorene u

naftne terminale, a veza s obalom je naftovod na dnu mora.

Otočne luke mogu biti i umjetno napravljeni otoci specijalno konstruirani kao luke.

3.5. Lagunske luke

Lagunske luke su one smještene u lagunama. Najpoznatiji primjer lagunske luke je

Venecija.

Najčešće odvojene pješčanim nasipima (lido, kosa, mierzeja) - Venezija, Corpus Christi

(Mex. zaljev, luke na Baltičom i Crnom moru...).

Plitke su i teško pristupačne pa su namijenjene samo manjim plovilima.

3.6. Estuarijske luke

Estuarijske su luke duboko u riječnim ljevkastim ušćima nastalim djelovanjem plime i

oseke s visokom amplitudom morskih mjena.

Najpoznatiji primjeri estuarijskih luka su London, Rotterdam, Hamburg...

U početku 20. st. Hamburg je već glavna luka gospodarski snažne Njemačke i jedna od

vodećih luka Europe. Postoji velik broj lučkih bazena; bazeni luka za žito, luka za ugljen i

rude, luke za drvo, voće i živežne namirnice i luka za naftu s rafinerijama.

Londonska luka radi kako bi se osigurala sigurnost plovidbe uz plimnu Temzu, dijeleći

svoje marine, okoliš, planiranja i druge stručnosti u svrhu promicanja korištenja rijeke i

očuvanja svog jedinstvenog morskog okoliša. Temza je dom britanskoj drugoj najvećoj luci,

najprometnija unutarnjim plovnim putovima za terete i putnike, te centar za sportske

događaje.

4. ZAKLJUČAK

Luka je postrojenje za pristajanje brodova te ukrcaj, prekrcaj ili iskrcaj tereta ili putnika

s brodova i na njih, te ih temeljem toga dijelimo na putničke i teretne luke. Ako su tereti samo

jedne vrste i služe kao odlazna postaja za promet roba i dobara proizvedenih u obližnjoj

tvornici, rudniku ili naftnoj rafineriji, onda ih nazivamo terminalima.

Obično se nalazi na obali mora, jezera, rijeka ili kanala te ih temeljem tih svojstava

dijelimo na morske, riječne ili jezerske luke.

Teretne luke često imaju opremu za prekrcaj tereta kao što su dizalice i viličari, čiji

vlasnici mogu biti privatne osobe ili javne ustanove. Često se u blizini luke nalaze skladišta,

prostori za konzerviranje, hladnjače, cisterne i druge objekte za obradu i skladištenje robe, a

zbog svoje važnosti, i razne građevine podgradnje i nadgradnje bivaju izgrađene kraj lukâ.

Za funkcioniranje luke važna je dubina mora ili vode u kanalima ili vezovima, zaštita od

vjetra, valova i oluja, kao i pristup kopnenim prijevoznim sredstvima kao što su željeznica i

cesta. Veće luke imaju i svoje brode za posebne namjene.

Zbog svoje važnosti za svoj gospodarski okoliš, a radi uređenosti poslovanja i

spriječavanja svih zlouporaba, i državna zakonodavstva (svih upravnih razina) imaju posebne

skupine zakona i propisa koje se strogo bave lučkim stvarima, a i same luke imaju svoje

uprave i pravilnike kojima se svi korisnici lučkih usluga se moraju podrediti. Pristanište je

nepotpuno zaštićena vodena površina za prihvat brodova (hidrotehnička definicija). Ostale

funkcije pristaništa su slične funkcijama luke.