View
12
Download
0
Category
Preview:
Citation preview
Sustav sjemenarstva ratarskog bilja u HrvatskojIskustva članstva u Europskoj uniji
Kristijan Puškarić, GSU Hrvatsko sjeme
Uvod -Hrvatska
• Vrlo duga tradicija oplemenjivanja ratarskog bilja - stvaranja novih kultivara i sjemenarstva.
• Sustavni rad započinje između dva svjetska rata,• raste tijekom vremena, doživljava svoj vrhunac u volumenu
proizvodnje sjemena i realizaciji 80ih godina prošlog stoljeća, • doživljava pad i preustroj raspadom bivše države te • ulazi u novu eru opstanka u uvjetima europske integracije.
Uvod -Hrvatska
• Četiri generacije oplemenjivača ratarskog bilja stvarali su i stvaraju konkurentne kultivare ratarskog bilja
• Nekoliko glavnih centara (Zagreb, Osijek, Križevci, …). • Hrvatska „industrija sjemena“ – sustav sačinjen od ljudi stručnih i iskusnih
te prateće infrastrukture. • Kako je raslo oplemenjivanje bilja tako je i industrija sjemena kroz nekoliko
generacija postala respektabilna komponenta domaćeg agrarnog sektora.
Prijelazno razdoblje
Prijelazno razdoblje između „starog” i „novog” sustava
• Raspad bivše države… Prijelazno razdoblje• U drugoj polovici 90ih godina pokreću se strukturne promjene i
način organiziranja sustava sjemenarstva u Hrvatskoj. • Cilj preustroja: stvoriti organizacijski i zakonodavni okvir koji će
sektor oplemenjivanja bilja i sjemenarstva modernizirati i prilagoditi sustavu kakav postoji u Europskoj uniji
• Težnja članstvu u Europskoj uniji
Prijelazno razdoblje između „starog” i „novog” sustava
• Temelj reorganizacije postavljen 1998. kada Ministarstvo poljoprivrede osniva Zavod za sjemenarstvo i rasadničarstvo sa sjedištem u Osijeku
• Zavod = krovna institucija za sjemenarstvo, a zadaća: vođenje i nadzor svih ključnih djelatnosti u domeni sjemenarstva (od registracije i upisa kultivara u sortne liste do certificiranja i stavljanja sjemena na tržište).
• Osnivanjem Zavoda nacionalna industrija sjemenarstva dobiva čvrsto centralizirano uređenje i jedinstvenu instituciju koja ga nadzire.
• Prilagodba ovim uvjetima brza je i efikasna. Usporedno s osnivanjem Zavoda kao institucije počinje i rad na zakonodavnom okviru koji bi u svim ključnim odredbama bio usklađen s legislativom EU-a.
Prijelazno razdoblje između „starog” i „novog” sustava
• Ovo je bilo vrijeme u kojemu se morao „prepoznati trenutak” - Početi se pripremati za nove uvjete u kojima će se naći.
• Ova faza završava 2005. godine donošenjem novog nacionalnog Zakona o sjemenu - gotovo potpuno kompatibilan s EU legislativom.
• Imamo centralnu instituciju sjemenarstva, donesen je zakonski okvir – počinje novo vrijeme za oplemenjivače i sjemenare – vrijeme usvajanja EU pravila i normi.
„Nova era” sjemenarstva u Hrvatskoj
„Nova era” sjemenarstva u okviru europskih integracija
• Prihvaćanjem velike većine europskih propisa, procedura, normi i običaja domaća industrija sjemena dolazi u novu situaciju • mora se u vrlo kratkom roku prilagoditi novim uvjetima.
• Inozemne kompanije koje su i prije samog usvajanja nove legislative prisutne na domaćem tržištu intenziviraju svoje aktivnosti u smislu investicija i tržišnih aktivnosti na domaćem tržištu.
• Uvjeti za rad i pravila poslovanja sjemenara, iako vrlo centralizirani, postali su liberalniji (onakvi kakvi su u EU).
Primjer - Novina
• Nova, važna domena na koju su se domaći oplemenjivači morali prilagoditi je i polje zaštite oplemenjivačkih prava.
• Hrvatska industrija sjemena ovdje je imala dosta objektivnih i subjektivnih poteškoća.
• No danas, kod samooplodnih kultura, u Hrvatskoj dominiraju kultivari koji imaju zaštićena oplemenjivačka prava.
Učinci ranog preuzimanja EU pravila - primjeri
• Pozitivni učinci mogu se sagledati u tome što se većina subjekata naviknula na uvjete identične onima u Uniji znatno prije ulaska te je sam ulazak i 100 postotno prihvaćanje EU legislative bilo uglavnom bez većih nepoznanica.
Učinci ranog preuzimanja EU pravila - primjeri
• Negativni učinci ogledaju se prvenstveno u ukidanju određenih stimulativnih mjera za uporabu certificiranog sjemena • Ovdje je Hrvatska bila sjajan primjer s više od 90% uporabe
certificiranog sjemena. • Ove mjere donesene su analogno uvjetima koji vladaju u EU te se time
značajno smanjila dobra praksa uporabe certificiranog sjemena. • Postavši dijelom jedinstvenog tržišta, gube se određeni alati nadzora i
praćenja domaćeg tržišta - prvenstveno kada govorimo o ulasku sjemena iz zemalja članica EU.
Sadašnji trenutak
Sadašnji trenutak
• Sadašnji trenutak ilustrirati ćemo s nekoliko podataka Centra za sjemenarstvo i Državnog zavoda za statistiku; • višegodišnji podaci i trendovi u proizvodnji sjemena
žitarica; • pregledu udjela domaćeg i stranog sortimenta u
proizvodnji• zadovoljenje vlastitih potreba u sjemenu
Sadašnji trenutak
• Kod proizvodnje sjemena žitarica se vidi prvenstveno značajan pad te sadašnje kretanje obima proizvodnje od minimalnih 9.000 ha do maksimalnih 14.000ha.
• Nakon 2010. imamo visoku nestabilnost, variranje do razine jedne trećine ukupne proizvodnje), ali ohrabruje pozitivniji trend u zadnje dvije sezone.
Ukupna proizvodnja sjemena žitarica, ha
02
46
810
12
Domaći vs. Strani sortiment
• Ocjenjujemo konkurentnost domaćeg oplemenjivanja bilja i domaćih kultivara.
• Na četiri najzastupljenije ratarske kulture u HR vidi se visoka konkurentnost domaćeg sortimenta na pšenici, ječmu i soji te polovična na kukuruzu.
Domaći vs. Strani sortiment
Kultura Udio domaćih sorti, %
Udio stranih sorti, %
Udio proizvodnje u RH, %
Pšenica 57 43 99Ječam 78 22 99Soja 67 33 99Kukuruz 40 60 50
Zadovoljenje vlastitih potreba za sjemenom
• Ocijenjujemo samodostatnost – jedan od glavnih ekonomskih kriterija.
• Otprilike 60% potreba zadovoljimo vlastitom proizvodnjom. • Možemo biti:
• zadovoljni sa stanjem u proizvodnji sjemena žitarica i soje, • relativno zadovoljni stanjem na kukuruzu dok • kod krmnog, industrijskog bilja i ostalih uljarica prevladava
uvoz sjemena
Zadovoljenje potreba za sjemenom
Kultura Ukupno, 000ha Udio domaćeg sjemena, 000ha
Udio domaćeg sjemena, %
Strne žitarice 233 230 99Soja 84 80 99Kukuruz 260 130 50Krmno bilje 98 15 15Uljarice 100 0 0Ukupno 776 455,1 58,6
Perspektiva
Perspektiva - Temelji
• Domaće kompanije kao što su Bc Institut, Poljoprivredni institut Osijek, Agrigenetcis, itd…
• Jaka i aktivna predstavništvima inozemnih sjemenarskih kompanija• Proizvodnja od cca 17.000 ha ukupne sjemenske proizvodnje• cca 70.000 t ukupno proizvedenog sjemena• 22 vrste ratarskog bilja te • 11 profesionalnih doradnih centara čiji kapacitet znatno premašuje
domaće potrebe
Perspektive - Ciljevi
• Hrvatska zasigurno ima perspektivu koju mora održavati i graditi na tri osnove: • zadržavanje konkurentnosti domaćih kultivara, • podizanje obima proizvodnje sjemena u smislu kvantitete uz
zadržavanje visoke kvalitete te • jača orijentacija na izvoz sjemena koje proizvede domaća
industrija sjemena.
Zaključak I
• Ulaskom u Europsku uniju industrija sjemena doživljava promjene koje se očituju u smanjenju ukupne proizvodnje sjemena, padu razine upotrebe certificiranog sjemena i pojačavanju uvoza sjemena.
• Hrvatska industrija sjemena je unatoč određenim negativnim utjecajima koje je integracija u Europsku uniju donijela još uvijek temeljena najvećim dijelom na stvaranju, proizvodnji i korištenju sjemena domaćih selekcija.
Zaključak II
• Organizacija industrije sjemena napravljena je sukladno europskoj legislativi i vrlo centralizirana putem krovne institucije sjemenarstva.
• Zavod za sjemenarstvo danas je dio Hrvatske agencije za poljoprivredu i hranu i naziva se Centar za sjemenarstvo i rasadničarstvo.
• Sve sastavnice domaće industrije sjemena u stalnoj su interakciji s Centrom (najvećim dijelom preko Udruge sjemenara GSU Hrvatsko sjeme) te se zajednički iznalaze rješenja koja bi unaprijedila poslovanje i osigurale što bolje uvjete i za one koji sjeme siju i za one koji ga stvaraju.
Zaključak III
• Dijalog koji domaći sjemenari imaju s Ministarstvom i Centrom za sjemenarstvo u praksi rezultira boljim razumijevanjem, suradnjom i konkretnim pozitivnim potezima.
• Dobar primjer ovoga je nekoliko recentnih uspješnih nacionalnih programa koji donose boljitak domaćim poljoprivrednim proizvođačima i sjemenarima te aktualna suradnja na izradi novoga Zakona o sjemenu.
Misija nam je uvijek ista.
Hvala na pažnji i sretno
Recommended