ravnoteža je osjećaj

ravnoteža je osjećaj

.točkapromjene

svatko od nas na bazičnoj biološkoj razini ima mehanizme kojima stalno ponovno uspostavlja ravnotežu

.točkapromjene

kada imate osjećaj ravnoteže imate osjećaj da se stabilno krećete kroz život

.točkapromjene

osjećate se zdravo, pulsirate, život je izazovan

.točkapromjene

i vi ste dovoljno opušteni da u tome uživate

.točkapromjene

Vaša slika može biti ovdje.

postići i zadržati ravnotežu je izazov

.točkapromjene

puno malih stvari nas pomiče iz ravnoteže

.točkapromjene

i zapravo, ono što mnogi smatraju idealnom ravnotežom zapravo nije ravnoteža

.točkapromjene

dok je uravnotežena vaga simertična, uravnoteženi život nije

.točkapromjene

život nije ravna crta, niti je simetričan nepomičan ili neutralan

.točkapromjene

život pulsira

.točkapromjene

i mi pulsiramo a ako ne, onda smo kao suhe šljive

.točkapromjene

ili kao orasi, koji pod pritiskom krckaju

.točkapromjene

poanta: organizacija pulsira onako kako mi pulsiramo u nju

.točkapromjene

ili je organizacija samo struktura

suha šljiva

suha šljiva

suha šljiva

suha šljiva

orah

suha šljiva

.točkapromjene

osobni izazov: kako se osloboditi pretjeranog stresa?

.točkapromjene

neke stvari u slojevima su prekrasne

.točkapromjene

stres se kumulira kao tanki premaz nevolje svaki dan ne primjetite kako se skuplja

.točkapromjene

a kada ga osvjestimo, čini se kao preveliki zalogaj

.točkapromjene

obično ne znamo odakle krenuti

.točkapromjene

pa često činimo - ništa

.točkapromjene

što dalje povećava stres

.točkapromjene

važno pitanje: tko rješava stres? organizacija ili je to privatna stvar?

.točkapromjene

obično podrazumijevamo: svatko rješava svoj stres izvan posla

.točkapromjene

ili na poslu, ali opet je to njegova stvar

.točkapromjene

no, organiziramo i “antistres”

.točkapromjene

problem trebamo rješavati sa svih strana

.točkapromjene

RADITI PRODUKTIVNIJE I ZDRAVIJE Prevencija stresa i umanjivanje pritiska u poslu

Pritisak u poslu i stres

• Većina nas može izaći na kraj sa različitim nivoima pritisaka bez osjećaja stresa. Međutim, prevelik ili pretjeran pritisak, često stvoren našim osobnim obrascima razmišljanja i životnim iskustvom, može nadići našu sposobnost izlaska na kraj s istim pa tada doživljavamo stres.

RAD POD PRITISKOM

Više od 50% radnika radi

iznimno brzo i pod pritiskom

rokova

Više od 1/3 nema utjecaj na

redoslijed zadataka, 1/4 ne

može utjecati na radni ritam

45% izjavljuje da imaju

monotone zadatke

44% nema rotaciju radnih

zadataka;

50% ima kratke i

ponavljajuće aktivnosti

International Stres Management Association

Važno je prepoznati znakove stresa:

• demotiviranost

• nedostatak volje

• smetnje koncentracije

• kršenje dogovora

• nepotpuno izvršavanje zadatka

• greške pri obavljanju posla

• otežano donošenje odluka

• burne emocionalne reakcije

• smetnje u međuljudskim odnosima

• zdravstvene teškoće

• izostanci s posla- češće i u kritičnim trenucima

Je li stres opasan?

• Da, okidač je za pojavu bolesti, ukoliko su poslovni zahtjevi previsoki i osoba nema utjecaj na uvjete rada, nema socijalnu podršku od menadžera i kolega, nema osjećaj dobre razmjene sa svojom organizacijom (neadekvatna nagrada, priznanje) i kada su ti uvjeti intenzivni, kronični ili ponavljajući - tijelo je u produljenoj stresnoj reakciji i nema predaha koji bi dozvolio da se tijelo potpuno oporavi u stanje slobodno od stresa.

• Ne, ukoliko radnik – u razumnim okvirima – može utjecati na uvjete svog rada, ima adekvatnu socijalnu podršku te nagradu za trud. Pozitivne stresne reakcije vode povećanoj angažiranosti, osjećaju uspjeha i povjerenja i vode tijelo u normalno stanje, bez stresa.

ISMA International Stress management Association

Stres uzrokuje zdravstvene poteškoće

13 % radnika žali se na glavobolje,

17% na bolove u mišićima;

20% na umor;

28% na ‘stres’

30 % bolove u leđima;

Stres je veliki faktor u razvoju depresije i metabolitičkih problema – daljnja oboljenja i gubici

Izvor: OSHA Europska agencija za sigurnost i zdravlje

Nekoliko faza izloženosti stresu

1. Bez stresa – motiviranost, vedrina, zdravlje

2. Rani znakovi – nemotiviranost, emocionalna osjetljivost, dosada umor još uvijek funkcioniramo u poslu

3. Nakon 6-18 mjeseci – pojavljuju se fizički znakovi: nesanica, česte prehlade i glavobolje, povlačenje iz kontakta, iziritiranost potrebna promjena stila i pristupa

4. 2-3 godine – pogoršanje simptoma - povećana potrošnja alkohola/pušenje; depresija; umor, intenzivna tjeskoba, često plakanje ili pojačana rigidnost potrebna stručna intervencija

5. 5-10 godina - narušeno zdravlje – asthma, srčani problemi, problemi sa štitnjačom, nekontrolirana ljutnja, bijes, tuga, preosjetljivost, iznimni kronični umor, pretjerane reakcije

6. Izgaranje potrebna liječnika pomoć

Za organizaciju - stres je znak gubitka produktivnosti

• 20 % ljudi smatra da im je posao jako ili iznimno stresan

• stres je vodeći izvor (do 40%) dugotrajnih bolovanja

• stres, anksioznost i depresija uzrokuju u prosjeku 30.2 izgubljena radna dana

• 13.5 miliona radnih dana godišnje u EU je izgubljeno zbog stresa

• u 1/3 organizacija je povećan broj izostanaka s posla zbog stresa

CIPD 2008 Absence Management survey

Kumuliranje posljedica povećanog radnog pritiska u organizaciji

• Stalni osjećaj hitnosti

• Pogrešne procjene

• Nerealne odluke

Slabo upravljanje

• Više grešaka

• Slabiji rezultati

• Manje zadovoljstvo

Pad kvalitete rada • Pogoršava se

komunikacija

• Manjak povjerenja

• Nekonstruktivni konflikti

Slaba suradnja

• Teško postići rezultat

• Vatrogasci svaki dan

• Nedovoljno razvoja

Slaba produktivnost

1-3 godina 3-5 godina 5 i više godina

Kako se stres u organizaciji kumulira

• Jedan član tima se razboli zbog stresa kreira se dodatni pritisak na ostale

• Menadžeri pod stresom rade prekovremeno i osjećaju se izolirano dalje se produbljuje stres

• Menadžer pod stresom teško kreira pozitivno radno okruženje i vjerojatno ne može pratiti količlinu stresa kod svojih ljudi nedostatak podrške menadžera produbljuje stres kod ljudi

SIMPTOMI STRESA U ORGANIZACIJI • Stalni osjećaj hitnosti

• Pogrešne procjene i odluke

• Pada produktivnost

• Pada kvaliteta posla

• Povećan broj grešaka koji dovodi do lošijih odnosa sa klijentima i nezadovoljstva

• Povećan odljev ljudi – bolesti, apsentizam

• Povećan pritisak na radnike jer ‘nema ljudi’ ili je puno novo zaposlenih koje treba podučavati ili pratiti

• Komunikacija se pogoršava

• Povećan broj nekonstruktivnih konflikata

• Slaba suradnja

• Manjak međusobne podrške

CILJ ORGANIZACIJE:

POVEĆATI PRODUKTIVNOST I ZDRAVLJE

Otkloniti stres i umanjiti pritisak

upravljanje struktura, klima izvori simptomi

Međupovezanost utjecaja na stres u organizaciji

PLAN: RAZUMJETI I UTJECATI NA FAKTORE RIZIKA

razumjeti

ŠTO SU FAKTORI RIZIKA?

procjena: TKO JE I KAKO

IZLOŽEN?

istražiti: PROBLEM I PRIJEDLOGE

RJEŠENJA

razviti PLAN

AKTIVNOSTI

PROVESTI AKTIVNOSTI

I PRATITI USPJEŠNOST

HSE, 2013

KONKRETNI PLAN:

• Procjena trenutnog stanja: Tko je i kako izložen?

• Fokus grupa/upitnik/podaci o bolovanjima/fluktuacija/izlazni intervjui

• Istražiti probleme i točke rizika i predložiti rješenja

• Planiranje i provođenje aktivnosti:

• Inicijative, edukacije, promjene procesa

• Nastaviti razvoj

• Pratiti provođenje plana

• Pretvoriti u godišnji ciklus

1. KLJUČNI IZVORI STRESA

ZAHTJEVNOST POSLA

MOGUĆNOST KONTROLE

PODRŠKA ODNOSI

RADNA ULOGA

PROMJENE

2. PRIMJERI RJEŠENJA • dati dovoljno vremena radnicima za obavljanje posla

• ponuditi jasne opise poslova i radnih zadataka

• nagraditi dobar rad

• omogućiti zaposlenicima da se žale i shvatiti ih ozbiljno

• ponuditi radnicima razumnu kontrolu nad njihovim poslom

• umanjiti fizičke opasnosti i rizike

• uključiti radnike u odluke koje se odnose na njih

• educirati radnike o nošenju sa zahtjevnim situacijama

• oblikovati zadatke tako da budu stimulativni/ ne budu monotoni

• jasno identificirati uspjehe i pogreške i zacrtati smjer razvoja

• jasno definirati radne uloge i odgovornosti ; izbjegavati višestrukost i maglu

• ponuditi prilike za socijalnu interakciju

• izbjegavati ambivalentnost u pitanjima sigurnosti posla i razvoja karijere

3. PITANJA ZA ORGANIZACIJU • Poštujete li se zakonom propisani uvjeti rada, trajanje rada, smjene, odmori?

• Da li viši menadžment zastupa zdravu ravnotežu i prevenciju stresa?

• Znaju li menadžeri/voditelji podatke o izostancima, produktivnosti svog tima?

• Razumijete li razliku između pritiska i stresa i stresa i mentalnih poremećaja?

• Znate li prepoznati pati li netko od stresa?

• Što učiniti kada shvatite da netko pati na poslu?

• Jesu li svi zaposleni dobili savjete o tome kako da upravljanju svojim stresom?

• Imate li procedure koje pomažu onima koji pate od stresa (slobodni dani, pomoć u provedbi zadataka)? Ako imate procedure, znaju li ih zaposlenici koristiti?

• Imate li procedure za povratak natrag na posao za ljude koji su imali problema sa stresom ili izgaranjem ili mentalnim poteškoćama?

• Imate li procedure za povratak natrag na posao za ljude koji se vraćaju s duljeg bolovanja?

Važno: Kako izaći na kraj sa vlastitim stresom?

Kako izaći na kraj sa vlastitim stresom? 1. Razumjeti uzroke i posljedice stresa

• Prepoznati uzroke stresa u poslu i naučiti osnovne načine rješavanja

• Sustavno tražiti i graditi ono što će umanjiti stes

• Prava ravnoteža između vaših osobnih i poslovnih potreba

• Razumjeti da nam stres ostavlja posljedice

• Poteškoće u koncentraciji, iritabilnost, agresija, nedostatak humora, ...

• Fizički simptomi – glavobolje, vikend oboljenja, trbuhobolja, visoki tlak, stalni umor

Kako izaći na kraj sa vlastitim stresom? 2. Djelovati mudro i osigurati si sugovornika

• Prepoznati trenutke povećanog pritiska - velikih odluka, povećanog intenziteta rada s ljudima

• Osigurati male pauze u trenucima intenzivnih napora

• Osigurati dovoljno odmora i aktivnosti kroz koje ćemo proraditi tjelesnu napetost

• Osigurati si sugovornika

• Ljudi koji su prepušteni sami sebi u poslu ne primjećuju kako im se povećava stres

• Coach, mentor, susjed, partner, moj menadžer, prijatelj, kolega (dio organizacijskog procesa)

• Zamijeniti negativni unutarnji govor i samo-kritiku afirmativnim govorom - biti sami sebi kvalitetna podrška

Kako izaći na kraj sa vlastitim stresom? 3. Graditi dugoročnu otpornost na stres

• Relaksacijske tehnike, kvalitetna prehrana

• Smanjivanje unošenja stimulansa i toksina

• Redovito vježbanje (ne treba puno 30 minuta hodanja dnevno)

• Izbjegavanje predugih radnih dana

• Osigurajte da imate dnevni, tjedni i godišnji odmor