Upload
doquynh
View
227
Download
2
Embed Size (px)
Citation preview
ravnoteža je osjećaj
.točkapromjene
svatko od nas na bazičnoj biološkoj razini ima mehanizme kojima stalno ponovno uspostavlja ravnotežu
.točkapromjene
kada imate osjećaj ravnoteže imate osjećaj da se stabilno krećete kroz život
.točkapromjene
osjećate se zdravo, pulsirate, život je izazovan
.točkapromjene
i vi ste dovoljno opušteni da u tome uživate
.točkapromjene
Vaša slika može biti ovdje.
postići i zadržati ravnotežu je izazov
.točkapromjene
puno malih stvari nas pomiče iz ravnoteže
.točkapromjene
i zapravo, ono što mnogi smatraju idealnom ravnotežom zapravo nije ravnoteža
.točkapromjene
dok je uravnotežena vaga simertična, uravnoteženi život nije
.točkapromjene
život nije ravna crta, niti je simetričan nepomičan ili neutralan
.točkapromjene
život pulsira
.točkapromjene
i mi pulsiramo a ako ne, onda smo kao suhe šljive
.točkapromjene
ili kao orasi, koji pod pritiskom krckaju
.točkapromjene
poanta: organizacija pulsira onako kako mi pulsiramo u nju
.točkapromjene
ili je organizacija samo struktura
suha šljiva
suha šljiva
suha šljiva
suha šljiva
orah
suha šljiva
.točkapromjene
osobni izazov: kako se osloboditi pretjeranog stresa?
.točkapromjene
neke stvari u slojevima su prekrasne
.točkapromjene
stres se kumulira kao tanki premaz nevolje svaki dan ne primjetite kako se skuplja
.točkapromjene
a kada ga osvjestimo, čini se kao preveliki zalogaj
.točkapromjene
obično ne znamo odakle krenuti
.točkapromjene
pa često činimo - ništa
.točkapromjene
što dalje povećava stres
.točkapromjene
važno pitanje: tko rješava stres? organizacija ili je to privatna stvar?
.točkapromjene
obično podrazumijevamo: svatko rješava svoj stres izvan posla
.točkapromjene
ili na poslu, ali opet je to njegova stvar
.točkapromjene
no, organiziramo i “antistres”
.točkapromjene
problem trebamo rješavati sa svih strana
.točkapromjene
RADITI PRODUKTIVNIJE I ZDRAVIJE Prevencija stresa i umanjivanje pritiska u poslu
Pritisak u poslu i stres
• Većina nas može izaći na kraj sa različitim nivoima pritisaka bez osjećaja stresa. Međutim, prevelik ili pretjeran pritisak, često stvoren našim osobnim obrascima razmišljanja i životnim iskustvom, može nadići našu sposobnost izlaska na kraj s istim pa tada doživljavamo stres.
RAD POD PRITISKOM
Više od 50% radnika radi
iznimno brzo i pod pritiskom
rokova
Više od 1/3 nema utjecaj na
redoslijed zadataka, 1/4 ne
može utjecati na radni ritam
45% izjavljuje da imaju
monotone zadatke
44% nema rotaciju radnih
zadataka;
50% ima kratke i
ponavljajuće aktivnosti
International Stres Management Association
Važno je prepoznati znakove stresa:
• demotiviranost
• nedostatak volje
• smetnje koncentracije
• kršenje dogovora
• nepotpuno izvršavanje zadatka
• greške pri obavljanju posla
• otežano donošenje odluka
• burne emocionalne reakcije
• smetnje u međuljudskim odnosima
• zdravstvene teškoće
• izostanci s posla- češće i u kritičnim trenucima
Je li stres opasan?
• Da, okidač je za pojavu bolesti, ukoliko su poslovni zahtjevi previsoki i osoba nema utjecaj na uvjete rada, nema socijalnu podršku od menadžera i kolega, nema osjećaj dobre razmjene sa svojom organizacijom (neadekvatna nagrada, priznanje) i kada su ti uvjeti intenzivni, kronični ili ponavljajući - tijelo je u produljenoj stresnoj reakciji i nema predaha koji bi dozvolio da se tijelo potpuno oporavi u stanje slobodno od stresa.
• Ne, ukoliko radnik – u razumnim okvirima – može utjecati na uvjete svog rada, ima adekvatnu socijalnu podršku te nagradu za trud. Pozitivne stresne reakcije vode povećanoj angažiranosti, osjećaju uspjeha i povjerenja i vode tijelo u normalno stanje, bez stresa.
ISMA International Stress management Association
Stres uzrokuje zdravstvene poteškoće
13 % radnika žali se na glavobolje,
17% na bolove u mišićima;
20% na umor;
28% na ‘stres’
30 % bolove u leđima;
Stres je veliki faktor u razvoju depresije i metabolitičkih problema – daljnja oboljenja i gubici
Izvor: OSHA Europska agencija za sigurnost i zdravlje
Nekoliko faza izloženosti stresu
1. Bez stresa – motiviranost, vedrina, zdravlje
2. Rani znakovi – nemotiviranost, emocionalna osjetljivost, dosada umor još uvijek funkcioniramo u poslu
3. Nakon 6-18 mjeseci – pojavljuju se fizički znakovi: nesanica, česte prehlade i glavobolje, povlačenje iz kontakta, iziritiranost potrebna promjena stila i pristupa
4. 2-3 godine – pogoršanje simptoma - povećana potrošnja alkohola/pušenje; depresija; umor, intenzivna tjeskoba, često plakanje ili pojačana rigidnost potrebna stručna intervencija
5. 5-10 godina - narušeno zdravlje – asthma, srčani problemi, problemi sa štitnjačom, nekontrolirana ljutnja, bijes, tuga, preosjetljivost, iznimni kronični umor, pretjerane reakcije
6. Izgaranje potrebna liječnika pomoć
Za organizaciju - stres je znak gubitka produktivnosti
• 20 % ljudi smatra da im je posao jako ili iznimno stresan
• stres je vodeći izvor (do 40%) dugotrajnih bolovanja
• stres, anksioznost i depresija uzrokuju u prosjeku 30.2 izgubljena radna dana
• 13.5 miliona radnih dana godišnje u EU je izgubljeno zbog stresa
• u 1/3 organizacija je povećan broj izostanaka s posla zbog stresa
CIPD 2008 Absence Management survey
Kumuliranje posljedica povećanog radnog pritiska u organizaciji
• Stalni osjećaj hitnosti
• Pogrešne procjene
• Nerealne odluke
Slabo upravljanje
• Više grešaka
• Slabiji rezultati
• Manje zadovoljstvo
Pad kvalitete rada • Pogoršava se
komunikacija
• Manjak povjerenja
• Nekonstruktivni konflikti
Slaba suradnja
• Teško postići rezultat
• Vatrogasci svaki dan
• Nedovoljno razvoja
Slaba produktivnost
1-3 godina 3-5 godina 5 i više godina
Kako se stres u organizaciji kumulira
• Jedan član tima se razboli zbog stresa kreira se dodatni pritisak na ostale
• Menadžeri pod stresom rade prekovremeno i osjećaju se izolirano dalje se produbljuje stres
• Menadžer pod stresom teško kreira pozitivno radno okruženje i vjerojatno ne može pratiti količlinu stresa kod svojih ljudi nedostatak podrške menadžera produbljuje stres kod ljudi
SIMPTOMI STRESA U ORGANIZACIJI • Stalni osjećaj hitnosti
• Pogrešne procjene i odluke
• Pada produktivnost
• Pada kvaliteta posla
• Povećan broj grešaka koji dovodi do lošijih odnosa sa klijentima i nezadovoljstva
• Povećan odljev ljudi – bolesti, apsentizam
• Povećan pritisak na radnike jer ‘nema ljudi’ ili je puno novo zaposlenih koje treba podučavati ili pratiti
• Komunikacija se pogoršava
• Povećan broj nekonstruktivnih konflikata
• Slaba suradnja
• Manjak međusobne podrške
CILJ ORGANIZACIJE:
POVEĆATI PRODUKTIVNOST I ZDRAVLJE
Otkloniti stres i umanjiti pritisak
upravljanje struktura, klima izvori simptomi
Međupovezanost utjecaja na stres u organizaciji
PLAN: RAZUMJETI I UTJECATI NA FAKTORE RIZIKA
razumjeti
ŠTO SU FAKTORI RIZIKA?
procjena: TKO JE I KAKO
IZLOŽEN?
istražiti: PROBLEM I PRIJEDLOGE
RJEŠENJA
razviti PLAN
AKTIVNOSTI
PROVESTI AKTIVNOSTI
I PRATITI USPJEŠNOST
HSE, 2013
KONKRETNI PLAN:
• Procjena trenutnog stanja: Tko je i kako izložen?
• Fokus grupa/upitnik/podaci o bolovanjima/fluktuacija/izlazni intervjui
• Istražiti probleme i točke rizika i predložiti rješenja
• Planiranje i provođenje aktivnosti:
• Inicijative, edukacije, promjene procesa
• Nastaviti razvoj
• Pratiti provođenje plana
• Pretvoriti u godišnji ciklus
1. KLJUČNI IZVORI STRESA
ZAHTJEVNOST POSLA
MOGUĆNOST KONTROLE
PODRŠKA ODNOSI
RADNA ULOGA
PROMJENE
2. PRIMJERI RJEŠENJA • dati dovoljno vremena radnicima za obavljanje posla
• ponuditi jasne opise poslova i radnih zadataka
• nagraditi dobar rad
• omogućiti zaposlenicima da se žale i shvatiti ih ozbiljno
• ponuditi radnicima razumnu kontrolu nad njihovim poslom
• umanjiti fizičke opasnosti i rizike
• uključiti radnike u odluke koje se odnose na njih
• educirati radnike o nošenju sa zahtjevnim situacijama
• oblikovati zadatke tako da budu stimulativni/ ne budu monotoni
• jasno identificirati uspjehe i pogreške i zacrtati smjer razvoja
• jasno definirati radne uloge i odgovornosti ; izbjegavati višestrukost i maglu
• ponuditi prilike za socijalnu interakciju
• izbjegavati ambivalentnost u pitanjima sigurnosti posla i razvoja karijere
3. PITANJA ZA ORGANIZACIJU • Poštujete li se zakonom propisani uvjeti rada, trajanje rada, smjene, odmori?
• Da li viši menadžment zastupa zdravu ravnotežu i prevenciju stresa?
• Znaju li menadžeri/voditelji podatke o izostancima, produktivnosti svog tima?
• Razumijete li razliku između pritiska i stresa i stresa i mentalnih poremećaja?
• Znate li prepoznati pati li netko od stresa?
• Što učiniti kada shvatite da netko pati na poslu?
• Jesu li svi zaposleni dobili savjete o tome kako da upravljanju svojim stresom?
• Imate li procedure koje pomažu onima koji pate od stresa (slobodni dani, pomoć u provedbi zadataka)? Ako imate procedure, znaju li ih zaposlenici koristiti?
• Imate li procedure za povratak natrag na posao za ljude koji su imali problema sa stresom ili izgaranjem ili mentalnim poteškoćama?
• Imate li procedure za povratak natrag na posao za ljude koji se vraćaju s duljeg bolovanja?
Važno: Kako izaći na kraj sa vlastitim stresom?
Kako izaći na kraj sa vlastitim stresom? 1. Razumjeti uzroke i posljedice stresa
• Prepoznati uzroke stresa u poslu i naučiti osnovne načine rješavanja
• Sustavno tražiti i graditi ono što će umanjiti stes
• Prava ravnoteža između vaših osobnih i poslovnih potreba
• Razumjeti da nam stres ostavlja posljedice
• Poteškoće u koncentraciji, iritabilnost, agresija, nedostatak humora, ...
• Fizički simptomi – glavobolje, vikend oboljenja, trbuhobolja, visoki tlak, stalni umor
Kako izaći na kraj sa vlastitim stresom? 2. Djelovati mudro i osigurati si sugovornika
• Prepoznati trenutke povećanog pritiska - velikih odluka, povećanog intenziteta rada s ljudima
• Osigurati male pauze u trenucima intenzivnih napora
• Osigurati dovoljno odmora i aktivnosti kroz koje ćemo proraditi tjelesnu napetost
• Osigurati si sugovornika
• Ljudi koji su prepušteni sami sebi u poslu ne primjećuju kako im se povećava stres
• Coach, mentor, susjed, partner, moj menadžer, prijatelj, kolega (dio organizacijskog procesa)
• Zamijeniti negativni unutarnji govor i samo-kritiku afirmativnim govorom - biti sami sebi kvalitetna podrška
Kako izaći na kraj sa vlastitim stresom? 3. Graditi dugoročnu otpornost na stres
• Relaksacijske tehnike, kvalitetna prehrana
• Smanjivanje unošenja stimulansa i toksina
• Redovito vježbanje (ne treba puno 30 minuta hodanja dnevno)
• Izbjegavanje predugih radnih dana
• Osigurajte da imate dnevni, tjedni i godišnji odmor