Prapovijest Stara Grcka i Rimsko Carstvo, Foto Skripta

PREGLED PRAPOVIJESTI

Odnos prapovijesti i povijesti

Počeci čovjeka• Afrika – ishodište čovječanstva• prije 7 do 5 mil. god. cijepanje linije

primata – pongidi i hominidi• australopitecini – prije 4 mil. god.• uspravan hod, 1,5 m visoki, oko 50

kg teški• zapremina mozga – oko 500 cm³• dva oblika – gracilni i robusni• prvi predstavnik naše vrste – Homo

habilis (spretan) – razvio se od gracilnog oblika australopitecina –prije cca. 2,5 mil. god.

• mozak – 630 cm³• “spretan” – prve kamene alatke –

sjekači (chopper)

Sjekači s lokaliteta Olduvai Gorge, Tanzanija

Lubanja australopitecina Lubanja Homo habilisa

Rekonstrukcija australopitecina

Rekonstrukcija Homo habilisa

Počeci čovjeka• iz Homo hab. – razvio se Homo

erectus – prije 1,7 – 1,5 mil. god.• Homo ergaster – ponekad se

smatra starijim oblikom erectusa • “erectus” – uspravan: u 19. st. se

smatralo da je to prvi uspravni čovjek – mozak: 1000 cm³

• izlazak čovjeka iz Afrike – prvi ljudi u Europi i na Mediteranu

• složeniji alati – ašelejenska kultura – prije 1,7 mil. god. – 250 tis. god.

• šačnici: obostrana obrada kamena – upotreba koplja (400 000 god.) –ovladavanje vatrom: dokazano na nalazištima prije oko 250 000 god., ali vj. znatno prije

• Atapuerca, Toralba, Ambrona (E); Abbeville, St. Acheul, Vallonet (F); Clacton on Sea (VB); Punikve, Šandalja I (HR)

• iz erectusa se razvio arhaični Homosapiens: Homo heidelbergensis: prije 600 000 – 250 000 god.

Rekonstrukcija Homo erectusa

Rasprostranjenost Homo erectusa

Vremenski odnosiljudskih predaka

Počeci čovjeka• Homo sapiens neanderthalensis• eponimni lokalitet Neanderthal (D)• niži, robusniji i zdepastiji od

modernih ljudi – nastali od H. heid.• prosječna visina oko 167 cm, težina

oko 80 kg• veći mozak od modernog čovjeka• 350 000 – 32 000 tis. god. prije

sadašnjosti – srednji paleolitik• uglavnom razdoblje vrlo hladne

klime: ledeno doba• musterijenska kultura – levaloaška

metoda; šatelperonijen (prijelazna kultura)

• upotreba koštanih alatki• život u spiljskim i predspiljskim

lokalitetima – La Ferassie, LaMoustier, La Chapelle-aux-Saints, Arago (F), Monte Circeo (I), Toralba, Ambrona (E), Shanidar(Irak)

• rasprostranjen u Europi i zap. Aziji• naznake duhovnog života i kultnih

obreda – neki elementi umjetnosti• sposobnost govora? Kamene alatke iz Krapine

Rekonstrukcija pračovjeka iz Neanderthala nastala u 19. st.

Novija rekonstrukcija krapinskog pračovjeka

Počeci čovjeka

• neandertalski čovjek – najstariji ljudski ostaci kod nas – Krapina –Dragutin Gorjanović Kramberger1899.

• Krapina – svjetski značajno nalazište – lokalitet Hušnjakovobrdo – ostaci stari oko 100 000 god.

• Veternica, Vindija, Velika Pećina, Mujina pećina – ostali spiljski lokaliteti neandertalskog čovjeka

• mogući tragovi kanibalizma na nekim kostima iz Krapine –lomljenje kostiju, tragovi struganja

• Vindija – nalazi kostiju neandertalca zajedno s alatkama koje se inače vezuju uz kromanjonskog čovjeka

• Vindija – meñu najmlañim neandertalcima – stari 32 000 god.

Hušnjakovo brdo u Krapini – rekonstrukcije praljudi

Dragutin Gorjanović Kramberger

Krambergerovo iskopavanje u Krapini

Počeci čovjeka

Starija rekonstrukcija pračovjeka u KrapiniKrapinski pračovjek u viziji Dimitrija Popovića Suvremene rekonstrukcije pračovjeka u Krapini

Istraživanje u Mujinoj pećiniVindija

Počeci čovjeka

Počeci čovjeka• pojava modernih ljudi – Homo

sapiens sapiens – u Europi prije oko 35 000 god. (u svijetu – Afrika: prije 200 000 god.)

• kromanjonski pračovjek – eponimnilokalitet Cro-Magnon

• početak gornjeg paleolitika• orinjasijenska, gravetijenska,

solitrejenska i magdalenijenskakultura – Šandalja, Vindija

• preciznija obrada kamena i kosti• bolja lovna tehnika – izbacivač za

koplje• pojava umjetnosti: slikarstvo i

kiparstvo• izrada nakita• izgradnja nastambi: od drveta i

životinjskih kostiju• gornji paleolitik završava prije oko

10 000 god. u našim krajevima –počinje mezolitik – srednje kameno doba – slabije zastupljen i istražen – kod nas: Vindija – tardenoazijen

Rekonstrukcija kromanjonskogpračovjeka

Lubanja iz Cro-Magnona, Francuska

Solitrejenski šiljci

Solitrejenski šiljci iz profila

Willendorfska Venera, Austrija

Počeci čovjeka

Gravura u stijeni iz Badnja (BiH)Ukrašeni koštani izbacivač koplja, Trois-Freres, Francuska

Slikarije iz spilje Lascaux, Francuska Slikarije iz spilje Lascaux, Francuska

Bacanje koplja uz pomoć izbacivača

Počeci čovjeka

Neolitička revolucija• neolitik – mlañe kameno doba –

različito trajanje• goleme promjene u organizaciji

gospodarskog i društvenog života• poljodjelstvo i stočarstvo• sjedilački način života• otkriće keramike – lončarska

proizvodnja• glačanje i poliranje kao tehnike pri

izradi kamenih alatki• najraniji neolitik na Bliskom istoku i

Maloj Aziji – Jerihon (Izrael) – oko 8300. g. pr. Kr.; Çatalhöyük(Turska) – oko 7500. g. pr. Kr. –pretkeramički neolitik

• u Hrvatskoj od 6000. do 3500. god. pr. Kr.

• zamjetno kašnjenje našeg prostora za Bliskim istokom, Grčkom i Balkanom

• jadranski prostor odvojen od unutrašnjosti u kulturnom razvoju

Neolitik

Neolitik u Grčkoj

Tesalija:• pretkeramička faza: 7000. – 6000.

g. pr. Kr.• rani neolitik : 6000. – 5000.• srednji neolitik: 5000. – 4000.

Sesklo• kasni neolitik: 4000. – 3000./2800. –

Tsangli-Arapi, Otzaki-Dimini

Kreta:• rani neolitik : 5700. – 3700. g. pr.

Kr. • srednji neolitik: 3700. – 3600.• kasni neolitik: 3600. – 2800.

Kikladi:• Salagios kultura: 4300. – 3700. g.

pr. Kr. • Kefala kultura: 3300. – 3200.

Keramika kulture Sesklo

Keramika kulture Dimini

Neolitik u GrčkojTesalija:• pretkeramička faza: 7000. – 6000.

g. pr. Kr.– naselja zemljanih koliba (pojačane

šibama i trskom), uz stočarstvo i ratarstvo prisutni i lov i ribolov, koštana i kamena oruña

• rani neolitik : 6000. – 5000 –protosesklo i predsesklo

– pojava keramike (posuñe) i opsidijana za izradu alatki

• srednji neolitik: 5000. – 4000. –Sesklo – kultura Sesklo

– pojava kamenih fortifikacija i kamenih objekata: s pravokutnom ili megaronskom osnovom

• kasni neolitik: 4000. – 3000./2800. – Tsangli-Arapi, Otzaki-Dimini

– najznačajniji lokalitet je Dimini –brojne kružne zidine s megaronom unutar njih – ispred megarona veliki kružni trg

Opsidijan – vulkansko staklo

Neolitik u Italiji

• 6000. – 2500. g. pr. Kr.• impresso – cardium keramika –

najstarija pojava – kao i na istočnoj jadranskoj obali

• pojava ratarstva i stočarstva – lov i ribolov ostaju kao dopunske djelatnosti

• pokapanje zgrčenih mrtvih – položaj fetusa

• kultura Fiorano – srednji neolitik• kasne neolitičke skupine Lagozza i

Diana keramike• stanovništvo: jak utjecaj paleolitskih

skupina – dvije struje: iz Afrike preko Španjolske i iz istočne Europe preko Alpa i Jadrana

• neolitički lokaliteti: Prato Don Michele, Guadone, Masseria LaQuercia, Ripoli, Serra D’Alto

Keramički nalazi kulture Fiorano

Kameni šiljci za strelice

Neolitik u Hrvatskoj

• razvoj vezan uz neolitičke horizonte i kulture na širem području Europe

• veza s balkanskim prostorom i Grčkom –slikana keramika –starčevačka kultura

• veza s europskim horizontom linearnotrakastekeramike – korenovskakultura

• jadranski krug –impresso i danilskakultura

• starčevačka kultura – eponimnilokalitet Starčevo u Vojvodini kod Pančeva – oslikana keramika –pripada širem balkanskom horizontu

• rani neolitik ovog prostora – prva kultura

• Slavonija, Vojovdina, SJ Srbija i SJ Bosna

• zemunički tip naseobina s šatorastim krovom na drvenoj konstrukciji

• naselja na povišenim riječnim obalama, blagim brežuljcima i uzvišenjima u blizini izvora vode

• lokaliteti: Sarvaš, Vučedol, Vinkovci, Zadubravlje

• oksidacijsko pečenje keramike –crvena keramika

• kultura impresso-keramike (6000. –4500. pr. Kr.) – cijela istočna jadranska obala – rani neolitik

• najstarija neolitička kultura u priobalju

• autohtona pojava na Jadranu – na obje obale Jadrana – istočna i zapadna

• keramika ukrašena utiskivanjem nazubljenog ruba školjke čančice(cardium)

• spiljski objekti i naselja na otvorenom blizu vode

• u najstarijoj fazi nositelji kulture su se bavili lovom i ribolovom – nema tragova obrade zemlje – mezolitičkaobilježja

• litičke alatke takoñer imaju više mezolitička obilježja

• lokaliteti: Smilčić, Gudnja, Markova špilja (Hvar), Ižula-Medulin, Vela Spila (Korčula)

• vinčanska kultura – samo krajnji istok Hrvatske – Bapska, Vukovar –obuhvaća Vojvodinu, Srbiju, Kosovo i SZ Rumunjsku

• sopotska kultura – meñurječjeSave, Drave i Dunava – širenjem prešla u bosansku Posavinu i Mañarsku (lenñelska kultura) –srednji neolitik

• nastala pod snažnim utjecajem vinčanske kulture

• redukcijsko pečenje keramike –tamna keramika

• oblici posuda i ukrašavanje slično vinčanskom – urezivanje i ubadanje (ubodne vrpce), glačanje

• lokaliteti: Sopot, Osijek, Vukovar, Klokočevik, Pepelana

• prva nizinska utvrñena naselja u ovom dijelu Europe – palisade i jarci

Glačana kamena sjekira, Špišić Bukovica

• korenovska kultura – SZ Hrvatska i zap. Slavonija – srednji i kasni neolitik

• pripada širem kompleksu linearnotrakaste keramike – od Nizozemske do Ukrajine

• u većem dijelu tog prostora predstavlja prvu neolitičku kulturu –kašnjenje za balkanskim prostorom

• u Hrvatskoj korenovska kultura nastaje na supstratu starčevačke

• tamna i mrljasta keramika –redukcijsko pečenje primijenjeno tek na kraju

• ukrašavanje posuda urezivanjem linija

• naselja na povišenim riječnim obalama, blagim brežuljcima i uzvišenjima u blizini izvora vode

• lokaliteti: Malo Korenovo, KaniškaIva, Tomašica, Drljanovac

• srednji neolitik na jadranskoj obali –danilska kultura – od Trsta do središnje Albanije – nasljednica impresso kulture

• glavna naselja na otvorenom u plodnom polju – postoje mnoga nalazišta u špiljama: zaštita od opasnosti

• naselja polukružnog ili kružnog oblika – u blizini izvora vode –objekti od drveta, pruća i nabijene zemlje

• lokaliteti: Danilo, Smilčić, Brijuni, Bribir

• ukrašavanje keramike oslikavanjem (cik-cak crte, trokuti, rombovi) urezivanje (spiralni i meandarskimotivi)

• ritoni – karakteristične obredne posude

• kasni neolitik na jadranskoj obali –hvarska kultura – nasljednica danilske

• naselja na otvorenom – postoje i nalazišta u špiljama

• lokaliteti: Grapčeva i Markova špilja na Hvaru, Vela špilja na Korčuli, Gudnja na Pelješcu, Smilčić

• nastavlja se direktno na danilsku i nosi mnoga njena obilježja

• novost: geometrijski motivi na keramici ispunjeni bojom

• ritoni kao element postoje i dalje

Eneolitik

• nova tradicija – upotreba metala –bakar, ali i zlato – zadržavaju se i kamene alatke

• aeneus (mjeden, bakren)• prevlast stočarstva na ratarstvom• intenzivnija razmjena i trgovina• formiranje čvršće povezanih i

organiziranih patrijarhalnih rodovskih i plemenskih zajednica

• ovakve populacije su nadmoćnije nad neolitičkim

• eneolitik se širi iz Male Azije preko Balkane u naše krajeve

• pojavljuje se i novo ishodište migracija: Pont, Zakavkazje, južnoruske stepe – seoba preko Karpata i Dunava

• bakar – kao čist metal je mekan i nepodesan za oruñe i oružje

• dodavanje arsena – arsenski bakar ili bronca

• zlato kao samorodni metal – ukrasni predmeti

Bakrena rudača

Eneolitička kamena sjekira

Ledeni čovjek - Oetzi

Eneolitik Grčke

• kulture Larisa i Rahmani – 3300. –2700. g. pr. Kr. – eneoltik i prijelaz na brončano doba

• Larisa – tanka crna keramika sa žljebićima i urezima popunjenim bijelom bojom

• Rahmani – inkrustrirana keramika s motivima spirala obojenih svijetlom bojom na tamnoj podlozi

• utjecaj balkanskog prostora –inkrustriranje (Vučedol)

• Rahmani lokaliteti: Rahmani, Sesklo, Pefkakija, Pirasos

• ranoheladsko razdoblje: 2800. –2100. g. pr. Kr. – početak brončanog doba u Grčkoj

Eneolitik Italije

• Italija – od 2500. g. pr. Kr.• razvoj metalurgije pod utjecajem

egejsko-maloazijskog areala i kultura iz središnje i zapadne Europe

• megalitski ukopi – 2400. – 1900. g. pr. Kr. – uspravno kamenje i dolmeni (“grobnice divova”) na Sardiniji, Malti i Korzici

• kultura sojenica – od početka 2. tis. pr. Kr. – SJ Italija

• nastala pod utjecajem prostora s druge strane Alpa

• kultura terramare – EmiliaRomagna – nastala pod utjecajem iz srednje Europe – kraj eneolitika i početak brončanog doba

• obred spaljivanja pokojnika – utjecaj iz srednje Europe

Uspravno kamenje, Pedras Marmuradas, Sardinija

“Grobnica divova”, Li Lolghi, Sardinija

Eneolitik u Hrvatskoj

• lasinjska kultura – SZ Hrvatska i Slavonija

• prijelaz iz kasnog neolitika na eneolitik

• nastala pod utjecajem sopotske i lenñelske kulture

• nomadski život stanovnika –prevladava stočarstvo

• dosada nisu pronañeni bakreni predmeti

• ukrašavanje – plastične aplikacije, istaci (protome), urezivanje, žigosanje i ubadanje

• redukcijsko pečenje• lokaliteti: Lasinja, Ozalj, Čakovac,

Beketinec, Ždralovi, Koška• na istim lokalitetima se pojavljuje i

Retz-Gajary kultura – stočarsko i vrlo pokretljivo stanovništvo u panonskom bazenu – naseljavaju se u brežuljkastim predjelima

• badenska kultura – ist. Slavonija• raširena po skoro čitavoj panonskoj

zavali• novo stanovništvo: iz maloazijskog

ili pontskog prostora – vj. Indoeuropoljani

• vrlo kvalitetna keramika – imitira metalne posude – glačanje

• vj. pojava kotača u ovim prostorima• lokaliteti: Vinkovci, Vučedol, Sarvaš• utjecaji sopotske i lenñelske kulture• kostolačka kultura – krajnji istok

Slavonije – prvo razdoblje: suživot s badenskom – drugo razdoblje: potiskivanje badenske iz tog područja – vjerojatno ostatak neolitičke populacije koju badenskakultura nije u potpunosti asimilirala

• žigosana keramika – glavno obilježje

• vučedolska kultura – isprva ograničena na ist. Slavoniju i Srijem – eponimnilokalitet Vučedol kraj Vukovara

• drugi važni lokaliteti: Vinkovci, Sarvaš• trajanje: 2900. – 2300. g. pr. Kr.• u kasnoj fazi se širi na veliki prostor od

Jadrana do Karpata i današnje Austrije• u kasnoj fazi razvila se u niz regionalnih

varijanti • utvrñena naselja na terasama uz rijeke i

brežuljcima – dotjerivanje strmih padina, palisade, vodeni opkopi

• vrlo kvalitetna keramika – inkrustacija: glavni način ukrašavanja

• razvijena metalurgija – arsenska bronca• Gradac na Vučedolu – neka vrsta

akropole, upravnog i kultrunog središta • na Gradcu – nalaz dva megarona

različite starosti s talioničkim pećima –dvostruki ukop muškarca i žene s bogatim prilozima i žrtveni ukop jelena –vj. sve u vezi s kultom metalurgije

• nasljednice vučedolske kulture i tradicije: vinkovačka i ljubljanska kultura – početak brončanog doba

Vučedolska sjekira

• Literatura:

Dimitrijević, Stojan – Težak-Gregl, Tihomila – Majnarić-Pandžić, Nives: Prapovijest, Zagreb: Naprijed, 1998

Karavanić, Ivor: Život neandertalaca, Zagreb: Školska knjiga, 2004Karavanić, Ivor – Balen, Jacqueline: Osvit tehnologije, Zagreb: Arheološki

muzej u Zagrebu, 2003Whittle, Alasdair: Neolithic Europe: a survey, Cambridge: Cambridge University

Press, 1985 Povijest, sv. 2, ur. E. Cravetto (gl. ur. hrv. izdanja I. Goldstein), Zagreb:

Europapress holding, 2007Povijest, sv. 3, ur. E. Cravetto (gl. ur. hrv. izdanja I. Goldstein), Zagreb:

Europapress holding, 2007Praistorija jugoslavenskih zemalja, sv. 1, ur. A. Benac, Sarajevo: Svjetlost,

Akademija nauka i umjetnosti Bosne i Hercegovine, Centar za balkanološka istraživanja, 1979

Praistorija jugoslavenskih zemalja, sv. 2, ur. A. Benac, Sarajevo: Svjetlost, Akademija nauka i umjetnosti Bosne i Hercegovine, Centar za balkanološka istraživanja, 1979

OSVIT EUROPSKE POVIJESTIKontakti izmeñu žarišta razvoja i hrvatskog

povijesnog prostora

Mediteranski prostor

Brončano doba

• početak brončanog doba na Bliskom istoku i Mezopotamiji – oko 3300. g. pr. Kr.

• u isto vrijeme – počeci velikih civilizacija: Egipat, Sumer

• Cu 85 – 90 % (bakar) + Sn 10 – 15 % (kositar) = bronca: legura dobrih svojstava – čvršća i trajniji od čistog bakra – mnogo pogodnija za izradu oruña i oružja

• lijevanje – najvažnija tehnika brončanodobne metalurgije

• brončano doba počinje u Europi oko 3000. – 2700. g. pr. Kr.

• povezano s novim prodorima indoeuropskih populacija

• nove civilizacijske stečevine prodiru u Europu s istoka – pod utjecajem visokih civilizacija Bliskog istoka –preko Levanta i Male Azije

• velika nalazišta bakra – Kavkaske planine, Mala Azija, Cipar – važna središta brončane metalurgije

Sumerski ratnici

Brončano doba• velike promjene u društvenom i

gospodarskom životu u Europi• razvoj poljoprivrede – naprednije

ratarstvo i stočarstvo – na Mediteranu se širi uzgoj masline i vinove loze

• jačaju kontakti, veze i trgovina izmeñu različitih krajeva i populacija, nositelja regionalnih kulturnih pojava

• razvoj brodarstva na Mediteranu –jačanje kontakata izmeñu Bliskog istoka i egejskog prostora

• stratifikacija društva – pojava vladajućih elita – bogato opremljeni grobovi – tzv. “kneževski ukopi”

• razvoj naoružanja i vojske – bronca omogućuje izradu kvalitetnijeg oružja (sjekire, bodeži, mačevi, koplja) i zaštitne oprema vojnika

• izgradnja utvrñenih lokaliteta na povišenim položajima – naselja gradinskog tipa – nesigurnost i turbulentnost razdoblja

Bakreni ingot

Brončanodobni brodovi s freski iz Akrotirija, otok Santorini

Brončano doba

Brončano doba na egejskom prostoru

• Kreta – početak razvoja zasebne visoke civilizacije

• minojsko razdoblje: 3600/3500. –1100. g. pr. Kr.

• početak brončanog doba: 3000. –2800. g. pr. Kr.

• ispod palače u Knosu otkriveni ostaci ovog razdoblja – obilježja visoke kulture – kvalitetna oslikana keramika, kamena plastika, pečati (od bjelokosti, steatita i poludragog kamenja)

• pečati kao potvrda vlasništva –utjecaj Bliskog istoka

• od 2800. g. pr. Kr. – razvijeno brodarstvo – brodovi ravnih paluba s pogonom na vesla i s pomoćnim jedrom (prikazi s keramičkih posuda i pečata)

• zajednički ukopi u velike kružne grobne humke

• oko 2000. god. pr. Kr. – početak korištenja pisma – linear A – nastao pod utjecajem Bliskog istoka (Sirija, Ugarit) – nije dešifrirano Ranominojska keramika Disk iz Festa – linear A pismo

• izgradnja neutvrñenih palača – od 2000. g. pr. Kr. – razdoblje palača –traje do oko 1450. g. pr. Kr. –Knosu, Fest, Malija i Hagija Triada

• stradanje palača oko 1700. g. pr. Kr. – potres ili možda ratno razaranje (u to vrijeme Hiksi u Egiptu) – obnova palača – počinje kasnominojsko razdoblje

• minojska talasokracija – jamac sigurnosti otoka – nepostojanje utvrñenja oko palača

• palače – upravni, kulturni, religijski i gospodarski centri – oko njih se odvija ukupan život gospodarstvo –obrti (keramika, nakit, metalurgija) i trgovina

• religija – kult bika – najpoznatiji• 16. i 15. st. – vrhunac Kretske

civilizacije – utjecaji na grčko kopno i mikensku civilizaciju, Kikladskeotoke i maloazijsku obalu

• veze s Egiptom – na grobnim freskama 18. din. – poslanici iz zemlje Keftiu (Krete)

Palača u Knosu

Freska iz palače u Knosu – tauromahija

Arhitektura palače u Knosu Prijestolna dvorana u Knosu

• oko 1450. g. pr. Kr. – erupcija vulkana na Teri (Santorini) –propast palača i upravnog sustava

• negdje u vrijeme nakon kataklizme počinje mikenska dominacija nad Kretom

• linear B pismo se pojavljuje na Kreti – natpisi na grčkom jeziku

• opstaje samo Knos – druge palače su napuštene – postpalatijalnokasnominojsko razdoblje

• značaj kretske civilizacije opada –mikenska civilizacija preuzima primat

• do kraja 11. st. pr. Kr. minojska civilizacija nestaje u potpunosti

• Arthur Evans – najpoznatiji istraživač Knosa – 1900. g. –osmislio pojam “minojska”civilizacija

• prema mitskom kralju Krete Minosu– ocu Minotaura iz mita o Tezeju

• prije njega – neuspješni pokušaj istraživanja H. Schliemanna

Spremišta za hranu u Knosu

Kanominojska keramička posuda

“Princ ljiljana” – freska iz Knosa

Arthur Evans

Brončano doba na egejskom prostoru• Kikladska kultura (civilizacija) –

otoci Naks, Par, Sir i Sam – od 3000. g. pr. Kr. – 2000. g. pr. Kr.

• Kikladski otoci – na putu izmeñu Male Azije i Grčke – kontakti i s Kretom – Kikladi kao mjesto susreta različitih kultura

• prisutna etnička raznolikost: vidljivo iz različitih pogrebnih običaja

• originalna civilizacija brončanog doba – obilježja: gravirana keramika i mramorni idoli poluapstraktnogprikaza

• krajem 3. tis. pr. Kr. Kikladi žive samostalno uz jak utjecaj s Krete –mikensko širenje: konačna integracija Kiklada u grčki svijet

• na obali Male Azije – snažan centar brončanog doba: Troja – lokalitet Hisarlik – od 3000. g. pr. Kr. do oko 950. pr. Kr. – faze: Troja I. – VIIb3.

• faza VIIa (1300. – 1190. g. pr. Kr.) najčešće se povezuje s trojanskim ratom – tragovi razaranja

• istraživanja Heinricha Schliemanna: 1868. – 1871. i 1879. god. –najstarije slojeve držao za one iz Homerovih epova

Gravirana keramička plitica – kikladska kulturaKikladski svirači na harfi s otoka Kera

Heinrich Schliemann

Plan arheološkog nalazišta Hisarlik – Troja

Brončano doba na egejskom prostoru• početak brončanog doba na

grčkom kopnu – ranoheladskorazdoblje (RH): 2800. – 2100. g. pr. Kr. – velike sličnosti s ranim brončanim dobom u Maloj Aziji

• materijalna kultura: brončani predmeti i proizvodnja oslikane keramike ili keramike s politurom koja imitira metalni sjaj

• gusto zbijena naselja na vrhovima uzvisina

• Pelazgi – mogući negrčki nositelji kulture RH razdoblja – moguća povezanost njihovih pokreta s “narodima s mora” i Filistejcima

1. Ranoheladski keramički vrč s politurom metalnog sjaja 2. Zlatna posuda iz ranoheladskog razdoblja

Karta lokaliteta brončanog doba na egejskom prostoru

Brončano doba na egejskom prostoru• srednjoheladsko razdoblje: 2100. –

1600/1550. g. pr. Kr.• tragovi razaranja na gotovo svim

lokalitetima na početku razdoblja –prodor novog stanovništva sa sjevera (možda istoka) – novi indoeuropski val

• miješanje s starosjedilačkim stanovništvom (vj. Pelazgi) – vj. počeci formiranja Jonjana i Eoljana –tj. formiranja budućeg grčkog supstrata

• pojava novog ratničkog sloja – borna kola s dva kotača

• nova naselja – pretežno seoskog karaktera – duge kuće s apsidalnimzavršetkom i kuće-megaroni

• sahranjivanje u kamenim sanducima• lončarsko kolo – siva minijska i mutno

oslikana keramika• prvi jači kontakti s Kretom• jačanje utvrñenih palača (Mikena,

Tirint, Pil i dr.) – oko 1600/1550. g. pr. Kr. – početak novog civilizacijskog razdoblja

Minijska keramika

Borna kola – prikaz s nadgrobnog spomenika iz Mikene – oko 1500. g. pr. Kr.

Brončano doba na egejskom prostoru• kasnoheladsko razdoblje: 1550. –

1060. g. pr. Kr.• snažan uspon gospodarstva –

jačanje vladajućeg sloja – novi način ukopavanja: grobovi u obliku rova i grobovi s lažnom kamenom kupolom (tholosi)

• vojna oprema u grobovima: dugi mač, bodež, štit, borna kola – dobro opremljeni ratnici – novost: bogati zlatni prilozi (pehari, zlatne maske)

• porijeklo zlata – možda plaća mikenskih plaćenika za protjerivanje Hiksa iz Egipta – oko 1570. god.

• razvoj keramičke proizvodnje i zlatarstva – utjecaji s Krete

• Mikena, Tirint, Pil i Arg – utvrñene palače – centri moći – iskopavanja u Mikeni 1876. – 1877. – HeinrichSchliemann

• upotreba pisma – linear B (od cca. 1500. g. pr. Kr.) – slogovno pismo –grčki jezik – dešifrirali ga JohnChadwick (lingvist) i Michael Ventris(arhitekt) 50-ih godina 20. st.

“Agamemnonova maska”

Pehar iz Vafija

Grobni krug A u Mikeni

Linear B pismo

Karta najvažnijih mikenskih nalazišta u Grčkoj

Michael Ventris Glinena pločica s linear B natpisom iz Pila

Mikenski oklop iz Dendre u Argolidi, 15. st. pr. Kr.

• otkriveni arhivi glinenih pločica s linearom B – Mikena, Pil, Knos

• podaci o društvenoj strukturi, vojsci i gospodarstvu– vladar – vanaks: upravna i vjerska funkcija– lavos – ratnički stalež: plemići-ratnici – lavagetas: njihov

zapovjednik – prvi do vanaksa)– damos – činovnici, zemljoradnici, obrtnici– kamaeves – najniži sloj – fizički radnici– temenos – vladareva ili plemićka zemlja – slično feudu– basileus – službenik na čelu lokalnih zajednica – manje

važna funkcija• Homerova slika mikenskog društva – djelomično točna

– dio potječe elemenata iz njegovog vremena – 8. st. pr. Kr. – kod Homera: basileus je kralj – jednak po statusu s plemstvom (basileidai)

• otkriveni trgovački popisi robe i popisi vlasništva• iz tablica vidljiva razvijena poljoprivreda: žito i razne

mediteranske kulture, uzgoj stoke, uzgoj konja i lovačkih pasa

• religija – popisi bogova na linear B pločicama – imena slična klasičnim grčkim – prisutan i stariji mediteranski kult plodnosti – utjecaji s Krete: kult bika, žrtvenici s dva roga

• vjerovanje u zagrobni život – bogata grobna oprema

Lavlja vrata u Mikeni

Brončano doba na egejskom prostoru• vrhunac mikenske civilizacije –

oko 1400. g. pr. Kr.• prodor na Kretu – relativno

miran način – nakon prirodne kataklizme – pitanje karaktera vlasti - grčki jezik i pismo (linearB) na Kreti

• utjecaji Mikene na Cipru –moguće veze s Filistejcima na Palestinskoj obali – slična materijalna kultura

• veze s Malom Azijom – na hetitskim natpisima spominje se narod Ahijawa – Ahejci?

• Mikenjani na zapadu – Italija: Tarentski zaljev, Sicilija, Lipari, tirenska obala, možda i do Španjolske, manji tragovi mikenske civilizacije i na Jadranu

• prodor na zapad – vezan uz pilsko kraljevstvo na vrhuncu moći: 1400. g. – 12. st. pr. Kr.

• glinene pločice u Pilu – toponimi Pisa i Metapa (Metapont)

Kiklopske zidine Tirinta

Ulaz u Atrejevu riznicu

Rekonstrukcija Mikene

• kraj mikenske civilizacije – u sklopu kaotičnih zbivanja na Mediteranu – vrijeme prodora “naroda s mora”

• unutrašnji sukobi i iscrpljivanje mikenskih centara – oko 1200. g. pr. Kr.

• prodor Dorana sa sjevera (zadnji grčki val) – ne toliko presudan ali ipak bitan

• Teba – izgorjela i propala početkom 14. st. pr. Kr.

• rat s Trojom – oko 1200. g. pr. Kr. – poznat iz homerovih epova – veže se za propast Troje VIIa

• kraj 13. i poč. 12. st. pr. Kr. – razoreni i napušteni Mikena, Pil i Tirint – zapečene glinene pločice s natpisima u Pilu – Atena jedina preživjela

• jonska seoba u Malu Aziju – uzrokovana ovim dogañajima

• pad broja stanovnika u Grčkoj i ukupne civilizacijske razine

• mikenska kultura se sačuvala u zabačenijim krajevima: Arkadija, dijelovi Tesalije, Cipar, otoci Del i Kej (jug Atike)

• 11. st. – početak “mračnog doba” – grčki srednji vijek – željezno doba

Mikenski bodeži

Mikenska keramička posuda iz 12. st. pr. Kr.

Brončano doba u Italiji• nastavak kulture terramare iz eneolitika na

poluotoku – pod utjecajem srednjoeuropskog prostora (kremacija, sojenička naselja) –migracija sa sjevera Italije prema jugu

• apeninska civilizacija – nakon 2000. g. pr. Kr. – polunomadsko stočarsko stanovništvo

• porast broja stanovnika i napredovanje poljoprivrede – bolji zemljoradnički alat –uzgoj žitarica i mahunarki

• raslojavanje društva – novi ratnički sloj –mačevi, kacige, oklopi – s istoka preko mora uvezen konj i borna kola

• grobnice poput mikenskog tholosa s lažnom kupolom

• premještanje skupina iz unutrašnjosti dolinama rijeka prema obali – subapeninskacivilizacija – aktivnija faza

• na obali kontakti s utjecajima s Krete, Grčke i Fenikije – kulture Pantalica i Thapsos na Siciliji – miješanje raznih grobnih rituala –spaljivanje i ukopavanje

• u završnoj fazi brončanog doba oko 1000. g. pr. Kr. – pojava naselja na uzvisinama s obrambenim zidinama – na sjeveru u Trentinu – sličnost s Istrom

Gravure u stijeni iz brončanog doba – Capo di Ponte, Valle Camonica, Lombardija

Bodeži iz brončanog doba

Brončanodobna nekropola u Pantalici

Brončano doba u Italiji• utjecaji mikenske civilizacije – 14. – 12. st. pr. Kr. –

legende o putovanjima homerovih junaka na zapad –Diomed, Odisej i Antenor – Hesperija: bajoslovna zemlja na zapadu

• mikenska keramika u Italiji (Tarantski zaljev, Gargano, Etrurija) i Siciliji (Pantalica)

• nalazi ratne opreme – mikenski mačevi• pločice iz Pila – Metapa (Metapont) i Pisa• trgovinski odnosi s Mikenjanima – moguća i

mikenska naselja u Italiji• “narodi s mora” – egipatski tekstovi: Akaiouša

(Ahejci), Turša (mogući preci Etruščana), Šardani(Sardinija) – veze italskog prostora s Egiptom

• ekspanzija Feničana – Sardinija (bogata bakrom), Korzika, Španjolska

• na Sardiniji u ranom brončanom dobu – nastavak eneolitičke kulture – stanovništvo vj. afričkog i hispanskog porijekla

• dolmeni – nadgrobni spomenici od uspravnih kamenih ploča

• nuraghi – okrugli kameni suhozidni tornjevi s više katova (18. – 11. st. pr. Kr.)– obično okruženi manjim nastambama – vj. društvo feudalnog tipa

• brončani bodeži i mačevi, opsidijan – utjecaj egejsko-kretskog i mikenskog svijeta

Nuraghe u Su Nuraxiju

Nuraghe u Nuradeu

Brončano dobana hrvatskompovijesnom prostoru • početak brončanog doba na ovim

prostorima – oko 2300. g. pr. Kr.• nakon turbulentnog razdoblja

indoeuropskih seoba u eneolitiku– smirivanje – miješanje starih i novih etničkih komponenti

• počinje razvoj koji će teći relativno mirno kroz daljnja stoljeća – do kraja 2. tis. pr. Kr.

• glavno obilježje: disperzivan razvoj kulturnih grupa

• glavni interes na razvoju i proizvodnji metalnih proizvoda

• stvaranje komunikacijske i trgovačke mreže – povezana karpatska ležišta ruda s panonskim Podunavljem, jugoistočnim alpskim prostorom, Italijom i Balkanom

• proizvodnja keramike i dalje vrlo značajna – nosi karakteristična obilježja pojedinih kult. grupa

Brončano doba na hrvatskom povijesnom prostoru

Brončano dobana hrvatskompovijesnom prostoru • rano brončano doba – 2300. –

1600. g. pr. Kr.• kositar – relativno rijedak:

atlantske obale, Češko Rudogorje, Slovačka

• bodeži – novi tip oružja• razvoja metalurgije – novi

obrtnički stalež• više zlatnih nalaza na našem

području – potvrda jače trgovine• stočarstvo i ratarstvo i dalje

nose gospodarstvo• vinkovačka grupa u Slavoniji –

nasljednica vučedolskog kulturnog kompleksa

• na obali: kulturno neodreñeno rano brončano doba Istre i Hrv. primorja, cetinska i posuškagrupa

• poveznica sjevera i juga –bosansko područje sa svojim ranim brončanim dobom

Brončano dobana hrvatskompovijesnom prostoru

• cetinska grupa – bogati metalni nalazi – posebno oružje: bodeži

• metalni predmeti kao prilozi u tumulima (grobnim humcima) –utjecaj istočnih stepskih krajeva i indoeuropskog vala doseljavanja

• cetinska grupa – zamršen etnički razvoj – nastaje supstrat za razvoj kasnijih etničkih skupina

• u Istri – u ranom brončanom dobu – razvoj prvih kasteljera(gradinskih naselja) – kasniji utjecaj na susjedna talijanska područja

• grobovi od kamenih ploča –ukop zgrčenih pokojnika

• jadranski prostor – pouzdani kontakti sa drugom jadranskom obalom

Keramička posuda cetinske kulturne grupe – tip Kotorac

Brončano dobana hrvatskompovijesnom prostoru • srednje brončano doba – 1600.

– 1300. g. pr. Kr. – jačanje kontakata s okolnim prostorom i kulturnim pojavama

• vatinska kulturna grupa –Slavonija, Srijem – poveznica s karpatskim prostorom

• naselja s nalazima tzv, panonske (transdanubijske) inkrustrirane keramike i lokalna grupa Bijelo Brdo-Dalj –Slavonija i Baranja – kontakti s srednjoeuropskim prostorom

• licenska keramika – ukrašavanje otisnutim vrpčastim ukrasom –pojava iz zapadne Panonije –SZ Hrvatska

• u Lici – kontaktna zona panonsko-karpatskog i sjevernoitalskog i alpskog područja – tumulski grobovi sa skeletnim ukopima

Idol iz Dalja

Brončano doba na hrvatskom povijesnom prostoru • Istra – daljnja izgradnja

kasteljera – Gradina na Velom Brijunu i Monkodonja kod Rovinja – najbolje istražene

• složen sustav ulaza na gradine – na Monkodonji –pravokutne kuće u gustim redovima

• Grobovi i dalje od kamenih ploča – na gradini Vrčin kod Vodnjana – više grobova omeñenom suhozidnim ogradama – obiteljska grobna polja

• kontakti Istre s italskim prostorom

• slaba istraženost ostatka naše jadranske obale – slabo poznat razvoj u ovom razdoblju

Brončano dobana hrvatskompovijesnom prostoru • kasno brončano doba (KBD) –

1300. – 750. g. pr. Kr.• dolazak nositelja kulture polja sa

žarama (KPŽ) sa sjeveroistoka –zadnja velika indoeuropska seoba

• KBD – još uvijek doba etničke anonimnosti – zajednice iz ovog razdoblja čine osnovu formiranja etničkih zajednica u željeznom dobu – neprekinut povijesni razvoj do antike

• KPŽ – SJ Hrvatska (stariji stupanj KBD, 1300. – 1050. g. pr. Kr.): virovitička grupa, grupa Greñani-Barice, grupa Belegiš I. i II.

• pojava pojma ostava – skupina predmeta ukopanih u zemlju –arheološki fenomen čest u brončano doba

• urezivanje i iskucavanjebrončanog lima – nove tehnike

• mlañi stupanj KBD: 1050. –750. g. pr. Kr.

• u SJ Hrvatskoj – nastavak KPŽ-a: grupa Dalj, grupa Novigrad – Donja Dolina, grupa Zagreb, grupa Velika Gorica

• Japodska grupa, grupa Istra, Liburnijska skupina, Srednjodalmatinska grupa –pokazuju naznake budućih etničkih zajednica u željeznom dobu – daljnji razvoj teče neprekinuto na prostoru antičkih Histra, Liburna i Japoda

• u Japodskoj grupi – miješanje inhumacije (utjecaj KPŽ-a) i incineracije

• kultura Japoda – direktni nastavak ove grupe

• u 12. i 11. st. – značajne trgovačke veze Jadrana s mikenskom i postmikenskom Grčkom – razvoj pomorstva i plovidbe

• jantarski put završava na sjeveru Jadrana – nalazi mikenske keramike, nakita i ingota bakra s naše obale – moguće i veze s feničkim krajevima

• trgovina jaka i u zaleñu obale – liburnsko i japodsko zaleñe

• 11. i 10. st. pr. Kr. – prijelomno razdoblje za istarski i liburnski prostor

• prijelazna faza iz brončanog u željezno doba• utjecaj KPŽ-a takoñer i na liburnski prostor – još

slabije nego kod Japode• prva faze liburnske kulture u 9.st. je već

željeznodobna – gradinska naselja• arheološki podaci ukazuju na jake veza Liburna s

prostorom oko antičkog Picenuma u Italiji – teze o mogućoj seobi s naše obale u Italiju

• potvrda razvoja liburnskog pomorstva

Brončano doba na hrvatskom povijesnom prostoru • u Istri – 11. i 10. st. je

takoñer prijelomno razdoblje

• povezanost s panonskom i jugoistočnoalpskom KPŽjača nego kod Japoda i Liburna

• prva faza kulture Histra –11. st. – pokopavanje spaljenog pokojnika u žari

• neprekinut razvoj kulture do dolaska Rimljana – razvoj gradinskih naselja i napredovanje materijalne kulture

• središta kulture Histra –Nezakcij, Picugi i Beram

• vjedro tipa Hajduböszermeny iz Picuga – veza s karpatsko-panonskim prostorom

• kontakti i sa Alpskim prostorom – sojeničarskanaselja u Švicarskoj – perle od staklene paste

• Literatura:

Cunliffe, Barry: The Oxford Illustrated History of Prehistoric Europe, Oxford: OxfordUniversity Press, 1994

Dimitrijević, Stojan – Težak-Gregl, Tihomila – Majnarić-Pandžić, Nives: Prapovijest, Zagreb: Naprijed, 1998

Martin, Thomas: Ancient Greece: From Prehistoric to Hellenistic Times, Yale –London: Yale University Press, 2000

MacKay, Christopher: Ancient Rome: A Military and Political History, New York: Cambridge University Press, 2004

Povijest, sv. 2, ur. E. Cravetto (gl. ur. hrv. izdanja I. Goldstein), Zagreb: Europapress holding, 2007

Povijest, sv. 3, ur. E. Cravetto (gl. ur. hrv. izdanja I. Goldstein), Zagreb: Europapress holding, 2007

Praistorija jugoslavenskih zemalja, sv. 4, ur. A. Benac, Sarajevo: Svjetlost, Akademija nauka i umjetnosti Bosne i Hercegovine, Centar za balkanološka istraživanja, 1983

Velika ilustrirana povijest svijeta, sv. 1, ur. G. Du Ry van Beest Holle, Rijeka: OtokarKeršovani, 1974

Velika ilustrirana povijest svijeta, sv. 2, ur. G. Du Ry van Beest Holle, Rijeka: OtokarKeršovani, 1974

ARHAJSKA DRUŠTVA

izmeñu Alpa i Egeja

“Mračno doba” u Grčkoj

• “mračno doba”: 1100. – 800/750. g. pr. Kr.

• nestanak pisma (linear B) –arheološki i kasniji pisani izvori (homerski epovi)

• statično razdoblje, relativno siromašno povijesnim dogañajima

• znatno smanjen broj stanovnika –depopulacija i iseljavanje

• razvoj aristokracije – u njega vj. ulaze i ostaci mikenskog plemstva

• odnos: aristoi (najbolji) – demos (puk) – plemstvo je vladajući sloj: drži civilnu, sudsku, religijsku i vojnu vlast – bazirano na tradiciji

• plemići – uzor u mikenskoj aristokraciji – nasljedni kralj -basileus: malo veće ovlasti od ostalih plemića

• cilj plemićke elite – areté (krepost) –odvažnost, snaga, lukavstvo, pravičnost

• Homerovi epovi – slika društva tog vremena

Protogeometrijska keramika

• gospodarstvo: manje površine pod obradom nego u mikensko doba –manja produkcija hrane – stočarstvo: jača grana gospodarstva

• smanjen opseg trgovine i pomorstva –stare veze s istokom su ipak opstale

• nema monumentalne arhitekture – ne postoje palače i masivni obrambeni sustavi

• željezo – polako ulazi u upotrebu 1050. – 900. g. pr. Kr. – novo oruñe i oružje –utjecaj istoka: Cipar, Anadolija

• umjetnost: protogeometrijska faza: 11. i 10. st. pr. Kr. – 9. i 8. st. pr. Kr.: geometrijski stil – glavna manifestacija: ukrašavanje keramičkih posuda

• isprva pravilni geometrijski motivi –9/8. st. pr. Kr. – pojava prikaza živih bića na keramici

• prikazi: tužaljke za mrtvim i pogrebne povorke na grobnim posudama, junački bojevi, pomorske bitke

Geometrijski stil, krater, 8. st. pr Kr.

• oko 900. g. pr. Kr. – poboljšanje gospodarskih prilika – napredak poljoprivrede – veća količina hrane –porast broj stanovništva

• porast blagostanja – bogatiji grobni prilozi – više nakita i luksuznih predmeta: bogati ukopi Lefkandi(Eubeja) i Atena

• razvoj željezne metalurgije i rudarstva – metalna oruña i oružje postaju sve dostupniji

• novi metal: u mnogome bolja svojstva – čvrstoća, trajnost, oštrina

• oklop i dijelovi štita – i dalje od bronce – problem nabave kositra: prekid starih trgovačkih ruta

• u 9. st. pr. Kr. naznake razvoja kasnijih polisa – okupljanje stanovništva oko kraljevskog sjedišta: plemstvo, obrtnici, trgovci uz seljake u okolici – jača meñusobna povezanost i ovisnost

• razvoj luke, izgradnja bedema,• Jonija – Atika i Atena – najpoznatiji

primjeri ovakvog razvoja u Grčkoj

Geometrijski stil, dipilonska amfora, 8. st. pr Kr.

Atenska akropola

Arhajsko doba u Grčkoj – razvoj polisa• izlazak iz mračnog razdoblja –

800/750. g. pr. Kr. – arhajsko doba• oko 750. g. pr. Kr. – razvoj polisa –

grada-države – osnovne teritorijalne cjeline antičke Grčke

• geografsko-reljefna uvjetovanost –rascjepkanost i nepovezanost

• mogući uzori: gradovi-države Cipra i Fenikije

• postepeno stjecanje trojake samostalnosti: autarkija, autonomija, eleuterija

• polis: teritorij grada i okolni agrarni prostor – prostorne sastavnice grada: akropola, agora

• stanovnici: od aristokracije do robova – politička prava imaju odrasli muškarci

• podjela na file (plemena) i fratrije(bratstva) – plemstvo ima vodstvo u filama

• polisi nose ime zajednice grañana –Atenjani, Lakedemonjani, Korinćani

• oligarhija, tiranija, demokracija –oblici vladavina u polisima

Ostaci Sparte

Današnja Sparta i gorje Tajget u pozadini

Karta antičke Grčke

Arhajsko doba u Grčkoj – velika kolonizacija• velika kolonizacija: 750. – 550. g. pr.

Kr.• uzroci: prenapučenost (porast

stanovništva nakon mračnog doba), socijalna previranja, širenje trgovine

• glavna područja kolonizacije: Italija, Sicilija, Francuska, Španjolska, obale Crnog mora

• Eubeja: oko 800. g. pr. Kr. – Al-Mina (Sirija), 775. g. pr. Kr. – Ischia –Pitekusa (Napuljski zaljev)

• glavni kolonizatori: Milet (Crno more, Naukratis), Fokeja (Eleja, Masilija), Halkida (Kume), Megara (Bizancij), Korint (Sirakuza)

• glavni grad (metropolis) priprema iseljenje – oikist: voña putovanja i osnivač novog naselja

• česti sukobi s lokalnim stanovništvom i konkurentima – Feničani, Etruščani

• izvoz preko kolonija: keramika, tekstil, nakit – uvoz: žito, metal, vuna, lan, jantar

• veze matičnog grada i kolonije – isti kultovi, pomoć u ratovima

Hram u Akragantu, Sicilija

Krater iz Vixa, 6. st. pr. Kr.

Matični grčki prostor i kolonije, oko 550. g. pr. Kr.

Arhajsko doba u Grčkoj• obilježje grčkog svijeta: rascjepkanost• zajednička homerska tradicija• zajednička religija – kultovi se šire

kolonizacijom• velike svečanosti: Istmijske igre (u čast

Posejdona) – Korint, Pitijske igre (Apolon) – Delfi, Nemejske igre (Zeus) – Argolida

• najvažnije: Olimpijske igre (Zeus) – od 776. g. pr. Kr. – po njima računanje vremena (Olimpijade)

• atletska natjecanja uvode se postepeno: trčanje (prvo natjecanje Igara), petoboj, konjske trke, hrvanje, šakanje, pankration, utrka hoplita

• Milon iz Krotona – najpoznatiji pobjednik – pet puta u hrvanju – prvi put 540. g. pr. Kr.

• zajedničko pismo: alfabet – kraj 9./poč. 8. st. pr. Kr. – nastao od feničkog pisma

• kovani novac – kraj 7. st. pr. Kr. u maloazijskim grčkim gradovima – po uzoru na lidijski novac

• hopliti i falanga – nov način ratovanja

Zeusov hram u Olimpiji

Pankration, kombinacija šakanja i hrvanja, preteča suvremenih okrutnih borilačkih vještina

Arhajsko doba u Grčkoj

Atenski kovani novac

Feničko pismo

Grčki alfabet

Arhajsko doba u Grčkoj –politički sustavi

• oko sredine 7. st. pr. Kr. – politička i socijalna kriza u polisima

• dugovanja sitnih seljaka plemstvu –dužničko ropstvo – bijeg sa sela u gradove: gradski proletarijat – i dalje grañani sa svojim pravima

• grañani traže više učešća u vlasti –zbog učešća u ratovima (hopliti) i bogaćenja trgovinom i obrtima –nestabilnost oligarhijske vlasti plemstva

• usponi tirana u mnogim polisima –izraz nestabilnosti – tirani su obično aristokrati koje podupiru niži i srednji slojevi

• tirani uspijevaju stabilizirati društvo –reforma starog sustava fila i fratrija –zapisivanje zakona

• poznati tirani: Kipsel (Korint), Kilon(Atena), Teagen (Megara), Trazibul(Milet), Polikrat (Samos)

• pojava ideje i razvoj demokracije –prvenstveno Atena

Prikaz borbe hoplita

Prikaz utrke hoplita

Arhajsko doba u Grčkoj – kultura

• razvoj svih grana umjetnosti – arhajskaumjetnost

• pjesništvo: Homer, Heziod, Kalin, Arhiloh, Tirtej, Ezop, Alkej, Sapfo, Anakreont, Pindar

• arhitekura: razvoj hramova – dorski i kasniji jonski stil

• kraj 7. i 6. st. pr. Kr. – rani hramovi: Herinhram u Olimpiji, Artemidin na Krfu, arhajski Atenin hram na Akropoli

• arhajsko kiparstvo: samostalna plastika i reljefno kiparstvo – zatvorenije forme –statičan položaj tijela

• keramika – slikarstvo na posudama –važna grana umjetnosti

• kraj geom. razdoblja – prijelaz s 8. na 7. st. pr. Kr.

• 7. st. pr. Kr. – orijentalizirajuća umjetnost: utjecaj istoka, životinjski frizovi – korintskistil: ljudske i život. figure

• 6. st. pr. Kr. – crnofiguralni stil oslikavanja posuda – od 530. – 520. g. pr. Kr.: crvenofiguralni stil – Atena preuzima primat u keramičkoj proizvodnji

Korintska kermika, 6. st. pr. Kr. Kouros

Herin hram u Olimpiji

Arhajsko doba u Grčkoj – Atena i Sparta• Atena i Sparta – središta grčkog svijeta• Atika – oko 1000. g. pr. Kr. – preživjela

mikenska tradicija – atenska akropola postaje središte novog polisa

• uklanjanje monarhije – arhonti – areopag: aristokratska skupština

• Drakon 621. g. pr. Kr.: kodifikacija – Solon594/593. g.: uspostava timokracije –Pizistrat 546. – 527. g.: tiranida – Klisten508/507. g.: 10 teritorijalnih fila – vijeće 500

• Atena – put prema demokraciji –gospodarski i kulturni uspon – Atena postaje središte grčkog svijeta

• Sparta – nastala oko 900. g. pr. Kr. – od 760. g. pr. Kr.: širenja teritorija polisa

• podjela društva: slobodni grañani (spartijati), slobodni seljaci (perijeci), heloti(državni robovi) – vojno ustrojeno društvo

• mitski kralj Likurg: ustav – dva kralja na čelu države: zapovjednici u ratu – u vrijeme mira vlada pet efora i geruzija (vijeće staraca)

• uspon Sparte – vojno najmoćniji grčki polis – sredinom 6. st. pr. Kr. – Peloponeskisavez – uzrok sukoba s Atenom

Likurg

Arhajsko doba u Grčkoj – ostatak grčkog svijeta• Korint – jak centar u 7. i 6. st. pr. Kr. –

povoljan položaj na prevlaci: prometni značaj – snažna keramička proizvodnja i izvoz

• na zapadu – razvoj snažnih gradova na Siciliji i južnoj Italiji – Gela, Sirakuza, Akragant, Kime – tiranida uobičajen način vladavine u 6. i 5. st. pr. Kr. na Siciliji –povezivanje više polisa: začeci teritorijalne države

• Masilija – značajna kolonija – kontakti s halštatskim krugom i Keltima u unutrašnjosti Europe

• na istoku – gradovi iz Male Azije koloniziraju Crno more – Milet i Efez

• dobri odnosi s lidijskom državom – grčki gradovi priznaju lidijsku vrhovnu vlast

• pritisak Kimerana i Skita na Malu Aziju – bez velikog utjecaja na grčke gradove na istoku

• uspon nove sile – Perzijanci – 547. g. pr. Kr. – prodor u Malu Aziju – rušenje lidijskedržave – Sard postaje glavni grad satrapije

• Milet se dobrovoljno predaje – ostali gradovi pokoreni – dio Grka se odseljava

• znatno otežan položaj grčkih gradova –Perzijanci preferiraju Feničane Perzijski car Darije I

Teatar u Miletu

Arhajsko doba u Grčkoj – ratovi s Perzijancima• jonski ustanak protiv Perzijanaca – 500. do

493. g. pr. Kr. – pomoć Atene i Eretrije s Eubeje – slom ustanka

• povjesničar Herodot – glavni izvor za ratove s Perzijancima

• 492. g. pr. Kr. – Mardonije – vodi perzijski pohod da Makedoniju i Trakiju

• Temistoklo – izabran za arhonta pa prognan• perzijski kazneni pohod na Atenu i Eretriju –

Datis i Artaferno – 490. g. pr. Kr. – osvojenje kikladskih otoka, Roda i Eubeje – razaranje Eretrije

• Maraton – istočna Atika – iskrcavanje 20 000 Perzijanaca – Miltijad vodi Atenjane (oko 10 000) – poraz Perzijanaca – Datisova flota odustaje od osvajanja Atene

• politički nemiri u Ateni – Temistoklo se vraća iz progonstva – gradi flotu od 180 brodova –priprema se za novi rat

• 481. g. pr. Kr. – skupština grčkih gradova u Korintu – proglašen opći meñugrčki mir –bojni savez (simahija) – vodstvo povjereno Spartancima

• novi perzijski vladar Kserkso I (486. – 477. g. pr. Kr.) – mlañi Darijev sin – slama pobune u više dijelova carstva

Grčka falanga (suvremeni crtež)

Bitka kod Maratona

Arhajsko doba u Grčkoj – ratovi s Perzijancima• proljeće 480. g. pr. Kr. – iz Sarda kreće

velika vojska (cca. 200 000 ljudi) preko dva pontonska mosta na Helespontu –prati ih velika flota (1 000 brodova)

• klanac Termopile – Leonida drži obranu s oko 7 000 ljudi – izdaja: Perzijanci zaobilaze klanac – Leonida otpušta vojsku – ostaje 300 Spartanaca i 700 Tespijaca –bore se do posljednjeg čovjeka

• grčka flota se brani kod rta Artemizija i otoka Argironeza – nanose teške gubitke Perzijancima

• Temistoklo povlači stanovništvo s Atike na Eginu i Salaminu – na Akropoli mala vojna posada – Perzijanci je osvajaju i ruše

• bitka u tjesnacu kod Salamine – poraz Perzijanaca – flota i vojska se povlače prema Beotiji i Maloj Aziji

• 479. g. pr. Kr. – potpuno potučena perzijska vojska kod Plateje u Beotiji(Pauzanije) i flota kod kod rta Mikale u Joniji (Leotihida)

• nova pobuna jonskih gradova – Atena sklapa saveze s nekim od tih gradova –začetak prvog atičkog pomorskog saveza

Temistoklo

Bitka kod Termopila i Salamine

Italija u željeznom dobu• brončano doba: apeninska i

terramare kultura – do kraja brončanog doba

• novi prodor indoeuropskih naroda sa sjevera – oko 1000. g. pr. Kr. – dio šire europske populacije, nositelja kulture polja sa žarama

• širenje novog načina ukopavanja na čitavu Italiju i Siciliju – još uvijek obilježja brončanodobne kulture –malo željeznih predmeta

• novo stanovništvo se stapa s starosjedilačkim – nastaju italske skupine

• italičko stanovništvo – dvije jezične grupe: – manja latino-faliskijska (Latini,

Falisci)– veća oskijsko-umbričko-sabelska

grupa (Umbri, Volšćani, Sabinjani, Samnićani, Oski, Lukanci, Vestini) – brdoviti krajevi Apenina

• plemenski organizirano stanovništvo – naselja seoskog tipa – centri na utvrñenim uzvisinama

Karta s etničkim zajednicama u željeznodobnoj Italiji, 8. – 6. st. pr. Kr.

Italija u željeznom dobu• Ligurija i Lombardija – ostaci

predindoeuropskog stanovništva – Liguri• jadranska obala – Piceni – današnja

pokrajina Marche – veze s Liburnima –sličnost materijalne kulture – moguće seobe s istočnojadranske obale

• Apulija: Dauni, Japigi i Mesapijsci –moguće ilirsko porijeklo – sličnost imena Japiga i Japoda – sličnost materijalne kulture – prema Herodotu: Japigi i Mesapijci su s Krete

• Veneti – SI Italija – Veneto, Furlanija, južni Tirol – sličnost s histarskom kulturom

• Vilanovska kultura (1000. – 700. g. pr. Kr.) – Emilia-Romagna i Toskana – lokalitet Villanova kod Bologne – eponimni lokalitet – spaljivanje mrtvih i žarni ukopi – jedna od osnova razvoja etruščanske civilizacije

• grčka kolonizacija: Kume (740. g. pr. Kr. –Halkida i Eretrija), Sirakuza (733. g. pr. Kr. – Korint), Megara Hibleja (728. g. pr. Kr. –Megara)

• na Sardiniji – nastavak kulture nuraghija –do 8. st. pr. Kr. – kontakti s Feničanima koji koloniziraju obale Sardinije i Korzike

Daunijska keramika

Mesapijska keramika

Italija – Etruščani • tri glavne teorije o porijeklu Etruščana:

istočno porijeklo – iz Male Azije (Herodot), autohtono porijeklo (Dionizije iz Halikarnasa), sa sjevera (Livije) –kombinacija ova tri elementa – vjerojatno rješenje ovog pitanja

• tri elementa postanka Etruščana –autohtona bronačnodobna kultura u Toskani – vilanovska kultura – utjecaji s istoka: egejsko-maloazijski prostor (8. st. pr. Kr.) – priljev stanovnika iz Male Azije

• Etruščani – Raseni, Tireni, Tusci• matično područje – Toskana – širenje

prema jugu (do Kapue u Kampaniji) i sjeveroistoku (Umbrija, Emilia Romagna, do rijeke Po i Jadrana) – kulturni utjecaji na Retijce u Alpama

• Etruščani – bez centralne organizacije države – samostalni gradovi s pripadajućim teritorijem – na čelu im je lukumon (kralj) – oko 600. g. pt. Kr.: savez 12 gradova

• najvažniji gradovi: Caere (Cerveteri), Populonia, Veji, Vetulonija, Tarkvinija, Volturnum (Capua), Nola

Sarkofag iz Cerveterija

Italija – Etruščani • najviši stupanj civilizacije – druga polovica 6.

st. pr. Kr. – pobjeda nad grčkom flotom kod Alalije 540. g. pr. Kr.

• oko 525. g. pr. Kr. – Etruščani prelaze Apenine – osnivaju gradove na jadranskoj obali – Rimini, Ravenna, Spina – razvoj trgovine po Jadranu

• gospodarstvo: napredna metalurgija (oružje, nakit, situle) i keramička proizvodnja –oponašanje grčke keramike

• razvijena poljoprivreda – navodnjavanje i isušivanje – istočnjačke tradicije

• gradovi – razvijena komunalna infrastruktura• gradnja velikih grobnica – grobni humci ili

komore u stijeni• religija – izražen kult mrtvih – vrhovni bog

Tinija (ekvivalent Jupitru), Uni (Junona), Meniva (Minerva)

• etruščanski hramovi – utjecaj na kasnije rimske – stupovi samo na pročelju

• slikarstvo i kiparstvo– sačuvano u grobnicama – grčki utjecaj

• pismo – dešifrirano – jezik ostao nerazumljiv –nastalo pod utjecajem grčkog alfabeta – vj. iz Kume Freska iz etruščanskog groba, Tarkvinija

Etruščanski grobni humci u Cerveterija

Italija – počeci Rima• oko 1000. g. pr. Kr. – prva mala naselja na

rimskim brežuljcima iznad močvarnog tla u nizinama

• prijelaz preko Tibera – trgovački put soli• na Forumu – iz sredine 9. st. pr. Kr. –

vilanovski žarni grobovi – nešto kasnije grobovi s hrastovim ljesovima ili kamenom arhitekturom – inhumacija

• dva grobna ritusa upućuju na suživot dvije različite skupine ljudi

• na Palatinu – Roma Quadrata – najstarije naselje – vj. utvrñeno – Latini

• na Kvirinalu obitavali Sabinjani• naseljeni i Eskvilin, Viminal i Celij• Sabinjani na Kvirinalu – moguća podloga za

nastanak legende o otmici Sabinjanki• druga legenda – trojanski junak Eneja –

praotac Latina • prema legendi Rim osnovan 753. g. pr. Kr. –

Ab Urbe condita računanje vremena (Varon) – Romul i Rem: Enejini potomci – izoravanje brazde – etruščanski običaj

• prema arheološkim podacima – osnutak grada oko 575. g. pr. Kr. – osnivači su Etruščani – Roma (Ruma) – etruščansko ime

Romul i Rem s vučicom

Željeznodobni ostaci na Kapitoliju

Italija – počeci Rima• razdoblje kraljeva – sedam kraljeva: Romul,

Numa Pompilije, Tul Hostilije, Anko Marcije, Tarkvinije Prisko, Servije Tulije, TarkvinijeSuperbo (Superbus – Ohol) – povjesničar Tit Livije: Ab Urbe Condita – povijest Rima

• uz kralja vlada Senat – predstavnici uglednih obitelji – patres familias

• Romul: vj. mitski lik – ostali povijesne ličnosti – kraljevska titula nije nasljedna

• Tul Hostilije – rat protiv grada Alba Longa• Anko Marcije – osvojio ušće Tibera –

osnovao luku u Ostiji – sagradio prvi čvrsti most preko rijeke nizvodno od riječnog otoka u Rimu

• Rim podijeljen na 3 plemena (Ramnes, Luceres, Tities) – 30 kurija – vojna sila od oko 3000 pješaka i 300 konjanika

• Tarkvinije Prisko – Etruščanin – vlast slična grčkoj tiranidi – dolazak gradske kulture iz Etrurije

• Forum – prvo popločenje: oko 575. g. pr. Kr. – postaje političko, vjersko i gospodarsko središte

• proširenje senata: gentes minores – uvoñenje gladijatorskih igara

Karta ranog Rima

Rimski forum

Italija – počeci Rima• T. Prisko uvodi štovanje kapitolijske trijade –

Jupiter, Junona, Minerva – podiže hram Jupiteru Optimu Maksimu

• Servije Tulije – Latin – podiže prvi gradski zid –oko 8 km u duljinu

• uveo staleško ustrojstvo – ordines i gradusdigninatis – ukidaju se tri stara tribusa i uvode porezni razredi

• nova 4 gradska i više seoskih tribusa – ukida se značaj rodovske i plemenske pripadnosti –uvodi se teritorijalna podjela

• Tarkvinije Superbo (Oholi) – ubija S. Tulija –povratak etruščanske dinastije – despotski karakter vlasti – nastoji pridobiti široke mase grañevnom djelatnošću – procvat etruščanske umjetnosti u Rimu

• Lucije Junije Brut – protjerivanje T. Superba –legenda o silovanju Lukrecije od strane kraljevog sina Seksta – povod za rušenje kraljevske vlasti

• prijelaz je vjerojatno bio postupniji – kraljevi su polako gubili moć

• osnutak republike – oko 509. g. pr. Kr. –podudara se s padom etruščanske moći

• konzuli zadržavaju neka kraljevska obilježja

Lucije Junije Brut

Željezno dobana hrvatskompovijesnom prostoru • 8. st. pr. Kr. – nove veze

panonskog prostora s kavkasko-pontskim i donjodunavskimpodručjem – prodor željezne metalurgije, pojava konjanika-ratnika

• tzv. “tračko-kimerijski” prodor• kraj kasne KPŽ u Panoniji• manje grupe nosioca KPŽ-a –

povlače se na zapad – sudjeluju u formiranju željeznodobnekulture na jugoistočnoalpskomprostoru pod utjecajem istočnog halštatskog kulturnog kruga –buduće jezgro visoke kulture koje će utjecati na Z i SJ Hrvatsku

• 8. st. pr. Kr. – veći dio Europe –nova razvojna etapa civilizacije –u kulturnom, gospodarskom i duhovnom smislu

• naši krajevi – na rubu nove grčke, italske i etrurske civilizacije

Starije željezno dobana hrvatskompovijesnom prostoru • panonski prostor – prilično

opustošen – stanovništvo izbjeglo u predalpski brdski prostor –ležišta željezne rudače

• smanjen broj ukopanih ostava –novi kontakti s balkanskim prostorom – pojava skeletnih ukopa u Panoniji

• daljska grupa – naslijeñe iz razdoblja KPŽ: zadržavanje žarnog ukopa – novi utjecaji s istoka – konjička oprema, keramika s istoka, zlatni nalazi, tehnika lijevanja bronce na proboj

• u SJ Hrvatskoj – pojava životinjske plastike – od bronce i keramike

• kulturna grupa Martijanec – Kaptol – rano želj. doba SZ Hrvatske –tradicija KPŽ (žarni ukop) i novih elemenata – sahranjivanje istaknutih pojedinaca pod tumulima uz brojne priloge

Starije željezno dobana hrvatskompovijesnom prostoru

• tumuli u Martijancu kod Varaždina i Kaptolu kod Požege – ratnički (tzv. kneževski) grobovi s članovima obitelji (3 – 5 pokojnika)

• najveći tumul u Jalžabetu – vis. 8, prom. 70 m – grobna arhitektura od kamenih ploča

• u Kaptolu – uz konjsku opremu – nalaz korintske kacige, grčko-ilirske kacige i grčkih knemida – svjedoci o kontaktima – 7. i 6. st. pr. Kr. – slični nalazi u Makedoniji i BiH (Glasinac)

• ratnici slični prikazima s dolenjskih situla – na njima ratnici nose italske ili alpske tipove kaciga

• utvrñena naselja (Kaptol, Budinjak)• oko 550. g. pr. Kr. – kraj kult. grupe

Martijanec – Kaptol i vj. daljske grupe• novi utjecaji s balkanskog prostora –

posebno u Slavoniji i Srijemu• u 5. i 4. st. pr. Kr. – prvi kontakti s keltskim

svijetom na sjeveru• 3. st. pr. Kr. – latenska kultura i Kelti u SZ

Hrvatskoj, Slavoniji i Srijemu

Starije željezno dobana hrvatskompovijesnom prostoru

• Histarska grupa – kontinuiran kulturni razvoj od KBD do Rimljana – 6 razvojnih faza od 11. st. do 177. g. pr. Kr. – jasno razvijen etnik Histra

• 9/8. st. pr. Kr. – veze sa sjevernom Italijom – kulturni utjecaji iz Marche i Veneta –sličnost kulture Veneta (Este), Notranjske, Istre, Picenuma i Liburna

• uvoz etrurskih metalnih predmeta te apulske i grčke slikane keramike

• nalazi situla s figuralnim prikazima• kamena plastika – 6. st. pr. Kr.• gradinska naselja – centri društva:

Picugi, Beram, Pula, Kaštel kod Buja – predurbana i protourbanafaza

• Nezakcij – centar plemenskog saveza

Starije željezno dobana hrvatskompovijesnom prostoru • Japodska grupa (9. – 4. st. pr. Kr.) –

nastavlja se do dolaska Rimljana –japodski etnik – Lika, dio ist. Slovenije i zap. Bosne

• Pokuplje – kontaktna zona s Kolapijanima

• gradinska naselja: Prozor, Kompolje, Viničica (Josipdol)

• u podnožju gradina: grobni humci i ravni grobovi – biritualnost

• prijevoj Vratnik – komunikacija s morem

• obrada bronce – karakteristični nalazi japodskih kapa, brončane figurice životinja, dvodijelne fibule (tip Prozor)

• kontakti s prekojadranskim etrursko-italskim prostorom – importi figuralne plastike od jantara iz područja rijeke Po: 6. – 5. st. pr. Kr.

• u 4. st. pr. Kr. počinju kontakti s keltsko-latenskim utjecajima sa sjevera

Gradine Veliki i Mali Vital, Prozor kod Otočca

Starije željezno dobana hrvatskompovijesnom prostoru • Liburnska grupa (9. – 4. st. pr. Kr.) –

nositelji Liburni – prostor od Raše do Krke

• željezno doba od 9. st. pr. Kr. –jadranska orijentacija – odvojenost od balkanskog zaleña

• 734. g. pr. Kr. – sukob oko Krfa s Grcima (Korint) – o tome piše Strabon

• podatak koji govori o liburnskoj pomorskoj moći – vrhunac u razdoblju 9. – pol. 6. st. pr. Kr.

• veliki broj gradina – 600 registriranih – Bribir, Nadin, Aserija – na kopnu postoji sustav putova – dobro organiziran i povezan jedinstveni kulturni prostor

• nema izrazitog središta poput Nezakcija niti tragova centralizacije

• Zadar i Nin – nizinski primorski centri• importi apulske i korintske keramike

(vj. iz korintskih kolonija u Italiji)

Liburna

Bribirska glavica

Starije željezno dobana hrvatskompovijesnom prostoru • Delmatska skupina (9. – 4. st. pr.

Kr.) – od Krke do Neretve – duboko u unutrašnjost: JZ Bosna i Z Hercegovina

• etnički nejedinstven prostor – tek od 4. st. pr. Kr. ujedinjen pod dominantnim Delmatima

• gradinska naselja – oko 400 registriranih

• od 6. st. pr. Kr. – Delmati imaju ratničke ukope s dugačkim krivim noževima (slično grčkim mahairama) – takve ukope nemaju Liburni i Histri

• brojni nalazi grčko-ilirskih kaciga –uvozi s Jonskog mora

• od 4. st. pr. Kr. – megalitski način gradnje zidova – Tor na Hvaru –utjecaj grčkih naseobina

• od 6. st. pr. Kr. – uvoz grčke korintske keramike – Solin i Korčula – dokaz grčke plovidbe Jadranom u to vrijeme Kula Tor na Hvaru

Grčko-ilirska kaciga iz rijeke Cetine

Arhajska društva izmeñu Alpa i Egeja• Literatura:Cabanes, Pierre: Iliri: od Bardileja do Gencija, Zagreb: Svitava, 2002 Cunliffe, Barry: The Oxford Illustrated History of Prehistoric Europe, Oxford: Oxford University

Press, 1994Dimitrijević, Stojan – Težak-Gregl, Tihomila – Majnarić-Pandžić, Nives: Prapovijest, Zagreb:

Naprijed, 1998Martin, Thomas: Ancient Greece: From Prehistoric to Hellenistic Times, Yale – London: Yale

University Press, 2000MacKay, Christopher: Ancient Rome: A Military and Political History, New York: Cambridge

University Press, 2004Novak, Grga: Prošlost Dalmacije, knj. 1., Split: Marjan tisak, 2004Novak, Grga: Jadransko more u sukobima i borbama kroz stoljeća, knj. 1., Split: Marjan tisak,

2004 Povijest, sv. 2, ur. E. Cravetto (gl. ur. hrv. izdanja I. Goldstein), Zagreb: Europapress holding,

2007Povijest, sv. 3, ur. E. Cravetto (gl. ur. hrv. izdanja I. Goldstein), Zagreb: Europapress holding,

2007Praistorija jugoslavenskih zemalja, sv. 5, ur. A. Benac, Sarajevo: Svjetlost, Akademija nauka i

umjetnosti Bosne i Hercegovine, Centar za balkanološka istraživanja, 1987Šišić, Ferdo: Povijest Hrvata u vrijeme narodnih vladara, Zagreb: Naklada školskih knjiga,

1925The Oxford History of Greece and the Hellenistic World, ur. J. Boardman, J. Griffin i O. Murray,

Oxford: Oxford University Press, 2001The Oxford History of the Roman World, ur. J. Boardman, J. Griffin i O. Murray, Oxford: Oxford

University Press, 2001Velika ilustrirana povijest svijeta, sv. 3, ur. G. Du Ry van Beest Holle, Rijeka: Otokar Keršovani,

1974Velika ilustrirana povijest svijeta, sv. 4, ur. G. Du Ry van Beest Holle, Rijeka: Otokar Keršovani,

ATENA I SPARTA: usporedna povijest GRCI I KELTI na hrvatskom

povijesnom prostoru

Arhajsko doba u Grčkoj – Atena

• Atika – oko 1000. g. pr. Kr. – preživjela mikenska tradicija – atenska akropola postaje središte novog polisa

• sinekizam – okupljanje stanovništva u podnožju akropole

• uklanjanje monarhije – arhonti: trojica s vlašću od jedne godine – areopag: aristokratska skupština

• od 683. g. pr. Kr. – popis arhonata• Kilonov pokušaj uvoñenja tiranije – 632. g.

pr. Kr.• Drakonovi zakoni – 621. g. pr. Kr. –

popisivanje zakona – dotada običajno pravo – put ka jednakosti grañana – uvoñenje strogih kazni

• kraj 7. st. pr. Kr. – sve veće napetosti u društvu – eupatridi drže vlast na temelju plemenitog porijekla

• sitni seljaci – šestinaši (daju 1/6 prihoda) veleposjednicima – sve teža ekonomska ovisnost – dužničko ropstvo čitavih obitelji – teška situacija u društvu

• arhont s izvanrednim ovlastima – Solon594/593. g. pr. Kr. – ukida dužničko ropstvo – izravnava sve dugove (sisahtija)

Atenski areopag

Arhajsko doba u Grčkoj – Atena• uvodi gornju granicu veleposjeda – početak

kovanja novca (srebro iz Lauriona) – novi propisi o mjerama, utezima – promicanje obrta – uspon Atene kao trgovačkog središta –konkurencija Korintu

• Solon – uspostava timokracije – podjela grañana na 4 imovna razreda – prihod u mjerama žita

– 1. razred: 500 mjera– 2. razred: 300 mjera– 3. razred: 150 – 200 mjera– 4. razred: bez prihoda

• učešće u vlasti prema imovnom cenzusu – svi glasaju u narodnoj skupštini – vijeće 400 (bule): samo prva tri razreda – 2. i 3. razred: niže službe, 1. razred: 9 arhonata

• areopag: vrhovna nadzorna vlast – sud za krvne delikte

• nakon Solona – stranačke borbe –nezadovoljstvo zemljoposjednika, siromašnih seljaka i obrtnika

• Pizistrat – tiranida: 546. – 527. g. pr. Kr. –oslonjen na siromašnije slojeve – indirektno ojačao Solonov poredak – gospodarski i kulturni uspon Atene – keramika proizvodnja, trgovina, vodovod u Ateni, Panataneje

Atenski novac

Atenska crnofiguralna keramika

Arhajsko doba u Grčkoj – Atena

• sinovi Hiparh i Hipija – nasljednici vlasti –Hiparh ubijen 514. g. pr. Kr.: Harmodije i Aristogiton – Hipija svrgnut 510. g. pr. Kr. –uz pomoć Spartanaca

• daljnje borbe za vlast – Isagora: zalaže se za oligarhiju – potpora Sparte: kralj Kleomen

• Klisten pobjeñuje Isagoru i Kleomena 510. g. – zbog ugroženosti simbolično se pokorava Perzijancima

• Klisten – 508/507. g. pr. Kr. – dokida staru plemensku podjelu – novi ustroj: 10 teritorijalnih fila – daju predstavnike u vijeće 500 (bule) – svaka fila daje po jednu falangu i konjanički odred

• postavljeni temelji stvarne ravnopravnosti grañana i osnove demokracije – u narodnoj skupštini svaki grañanin može davati prijedloge i glasati o drugim prijedlozima

• uvoñenje ostrakizma – nominiranje potencijalnih tirana – osoba s najviše glasova je preventivno prognana na 10 godina

• daljnji gospodarski i kulturni uspon – Atena postaje središte grčkog svijeta – 506. g. atenska pobjeda na Halkidom

Ostrakiza – keramički ulomci s imenima potencijalnih tirana

Tiranoubojice: Harmodije i Aristogiton

Arhajsko doba u Grčkoj – Sparta• doseljenje Dorana – potiskivanje starog

stanovništva – podjela društva na slobodne grañane (spartijati), slobodne seljake (perijeci) i helote (državni robovi)

• vojno ustrojeno društvo – stalna ratna sprema – žestoka vojna obuka

• Sparta – nastala od 4 sela – oko 900. g. pr. Kr. – osvojenje preddorske utvrde Amiklaje oko 760. g. pr. Kr. – početak širenja teritorija polisa

• mitski kralj Likurg: ustav – dva kralja na čelu države

• 8. i 7. st. pr. Kr. – mesenijski ratovi –širenje teritorija nad južnim Peloponezom

• pobuna vojnika nakon ratova – traže veća prava – dva kralja ostaju vojni zapovjednici u ratu – u vrijeme mira vlada pet efora i geruzija (vijeće staraca) –slobodni Spartanci: jednaki (homoioi) činenarodnu skupštinu koja potvrñuje ili odbija zaključke

• uspon Sparte – vojno najmoćniji grčki polis – sredinom 6. st. pr. Kr. s Tegejomsklapaju savez – pridružuju se Mantineja, Orhomen, Korint, Megara i Egina –Peloponeski savez – traje jedno stoljeće Spartanski teritorij

Mitski spartanski kralj i zakonodavac Likurg

Delsko-atički pomorski savez• nakon ratova s Perzijancima – Atena i

Sparta izlaze kao glavne grčke sile• 478. g. pr. Kr.– Temistoklo gradi

zidine oko Atene – 6 km duljine-planira povezati i Pirej – Sparta i Egina protiv izgradnje

• Sparta se povlači iz daljnjeg ratovanja sa Perzijancima – Atena preuzima vodstvo – 478/477. g.: Delsko-atički pomorski savez

• Del – sjedište zajedničkog savjeta i centralna blagajna

• blagajnom upravlja 10 atenskih činovnika: kolegij helenotamija

• u savez je uključena većina obalnih i otočnih egejskih gradova – Atena vodi glavnu ulogu i kontrolira situaciju

• jačanje saveza u 70-im i 60-im godinama 5. st. – Atena postaje najjača sila na Egeju – pomorski aspekt

• Sparta – predvodi Peloponeski savez – vodeća kopnena sila grčkog svijeta

• Temistoklo – predviña sukob Atene i Sparte oko prevlasti

Temistoklo

Delsko-atički pomorski savez• 471. g. – Temistoklo: sukob sa Sparti

prijateljski naklonjenim aristokratom Kimonom (Miltijadov sin) – prognan ostrakizmom u Arg

• Temistoklo iz Arga bježi pred Spartancima u Perziju – postaje perzijski upravitelj u Magneziji do smrti 450. g.

• Kimon preuzima vodstvo u Ateni u slijedećih deset godina

• Pauzanije – perzijski kralj – pobjednik kod Plateje – vlada kao samostalan vladar u Bizanciju od 477. g. –opozvan od efora – 476. g. protjeran od strane Delsko-atičkog saveza

• efori ga pozivaju u Spartu – sude mu za izdaju s Perzijancima – 469. g. osloboñen – ponovno optužen od efora za suradnju s helotima – umire zazidan u Ateninom hramu u Sparti 468. g.

• u Ateni: sve jače tendencije prema suodlučivanju demosa

• u Sparti: prevlast efora nad kraljevima

Sparta

Korijeni sukoba Atene i Sparte• 466. g. – pobjeda Kimona nad perzijskom

vojskom i mornaricom kod Eurimedonta na jugu Male Azije

• 464. g. – prevrat u Perziji: ubijen Kserkso –Artakserkso I. na vlasti

• Atenjani naseljavaju 10 000 kolonista iz Atike u Trakiji

• zbog tog poteza Tas (Thasos) napušta savez – 465. g. napadnut od Atene i ostatka saveza – Atena beskompromisno štiti svoje interese

• sve veće spartansko nepovjerenje• 464. g. – 3. mesenijski rat – potres u Sparti

– pogibija znatnog broja Spartanaca –ustanak helota i perijeka

• Sparta traži pomoć Atene – strateg Efijaltodbija pomoći – Kimon: ponovno strateg 462. g. – vodi 4000 hoplita u pomoć

• Spartanaci odbijaju pomoć – Atena otkazuje savezništvo iz 481. g.

• 459. g. – predaja mesenskih ustanika –dobivaju pravo da se odsele – prihvaća ih Atena – spartansko nezadovoljstvo

Položaj Tasa

Klasično razdoblje u Atene

• Kimon u Meseniji – ustavne promjene u Ateni – areopag gubi sve instrumente izvršne vlasti

• zadržava funkciju krivičnog suda i nadzor na vjerskim obredima – bule, narodna skupština i porotni sud – sve veće značenje

• Kimon pokušao nakon povratka ukinuti reforme – prognan ostrakzimom 461. g. –iste godine ubijen Efijalt – Periklo na vlasti

• put prema atenskoj demokraciji

• uvodi dnevnice (dijete) za porotnike, vijećnike i činovnike – dostupnost tih službi siromašnima

• odšteta za gubitak vremena zbog posjete kazalištu – odraz porasta općeg blagostanja

• seljaci se i dalje mogu služiti pravima nego atenski obrtnici – zbog udaljenosti mjesta prebivanja

• od 458. – zeugiti mogu biti arhonti – teti i dalje ne Periklo

• Periklo nastupa kao voña puka –nepodmitljiv – uživa ugled u puku – prema Tukididu: atenska demokracija – Periklovavladavina – vladavina njegovog autoriteta

• atenska demokracija – ostvarenje potpune ravnopravnosti – izonomija – izravna demokracija

• muškarci stariji od 20 god. – oko 40 000 ljudi uključenih u demokratsko odlučivanje

• narodna skupština – eklezija – zakonske odluke, o ratu i miru, davanje grañanskog prava – svi mogu sudjelovati u radu skupštine

• vijeće 500 (bule) – birano ždrijebom

• pritanija – odbor pedesetorice – vode poslove barem 1/10 godine

• helieja – porotnički sud – najmanje 501 porotnik

• 10 stratega – iz svake file po 1• 9 arhonta – ždrijebom

Atenska agora

• Atena postaje gospodarska sila• država kontrolira trgovinu žitom –

spriječene špekulacije

• u južnoj Italiji atenska kolonija u Turiji444. g. – konkurencija korintskojprevlasti

• srebro iz Lauriona – srebrni novac

• izvoz obrtničkih proizvoda – keramika, metal, tekstil

• zarañeni novac se ulaže u velike gradnje

• izgradnja utvrñenja oko Atene, Pireja i Falerona – “Duge zidine” – štite gradsku vezu s lukom – pružaju zaštitu svom stanovništvu u slučaju rata

• nove gradnje na razrušenoj Akropoli –Partenon, Erehtejon, Propileje – vrhunci grčkog graditeljstva

• korištenje sredstava delsko-atičkog saveza – 1/6 prihoda za “bogove”

“Duge zidine”

Erehtejon

Propileje

Atenska Akropola

Partenon

Atenska vanjska politika• Atena od 461. g. – vodi vanjsku

imperijalistička politika

• pobuna u Egiptu protiv perzijske vlasti –knez Inar traži atensku pomoć – Atenjani šalju 200 brodova s Cipra 460. g.

• poraz ustanika i Atenjana 456. g. – 454. g. Periklo prenosi blagajnu Delsko-atičkog saveza u Atenu zbog perzijske opasnosti

• sa Spartom još bez otvorenog sukoba –460. g.: Arg i atenski dobrovoljci poražavaju Spartance

• Megara prelazi na atensku stranu – Korint: ključan položaj izmeñu Atene i Sparte

• Sparta postaje aktivna u središnjoj Grčkoj –457. g. pobjeda nad Atenom kod Tanagre – Atenjani pobjeñuju Beoćane

• Atena osvaja Eginu i spartansko brodogradilište u Giteionu – atensko rasipanje vojnih resursa bez prave inicijative

• 451. g. – Kimonov mir sa Spartom – na 5 godina – neriješen status dviju sila

Atenska vanjska politika

• Kimon pokreće novi pohod na perzijsku državu –umire kod Cipra – atenska pobjeda kod Salamine450. g. – Cipar izgubljen već slijedeće godine

• 448. g. – Kalijin mir – Perzijanci: neće slati brodovlje u Egej, poštivanje autonomije grčkih gradova u Maloj Aziji – Atenjani: neće pomagati ustanke protiv perz. vlasti

• atički savez: sredstvo izražavanje atenske premoći – miješanje u unutrašnju politiku i kažnjavanje buntovnih članova

• novi atenski neuspjesi u središnjoj Grčkoj –osamostalila se Beotija – pobuna u Fokidi, Lokridi, Eubeji i Megari – Sparta pomaže Megari –peloponeske čete upadaju u Atiku

• teška situacija u Ateni – Periklo 446. g. sklapa novi mir sa Spartom – Atena se odriče utjecaja na Peloponez i središnju Grčkoj

• zacementiran dualizam dviju sila – saveznici s obiju strana ne smiju mijenjati položaj

• treća stranu su neutralne države – mogu izabrati stranu

Hoplit

Delsko-atički savez

Peloponeski rat• Atena pomaže Korkiru u sukobu s matičnim

gradom – Korint potiče Potideju na Halkidici da istupi iz atičkog saveza – Periklo zatvara Megari luke saveza

• Sparta objavljuje da su prekršene odredbe mira iz 446. g. – traži raspuštanje atičkog saveza – Atena odbija

• Sparta i Pelop. savez objavljuju rat – cilj: osloboñenje Grka od atenske hegemonije

• tri dijela:– Arhidamov rat (431. – 421. g. pr. Kr.)– sicilska ekspedicija (415. – 413. g. pr. Kr.)

– dekelejski rat (413. – 404. g. pr. Kr.)

• Arhidamov rat – spartanski kralj Arhidamprodire u Atiku – stanovništvo se sklanja iz “Dugih zidina” – zbog jače mornarice atičkog saveza Arhidam se povlači

• mornarica saveza napada peloponeske obale – 430. g.: kuga u Ateni – stradalo 2/3 stanovništva – Periklo gubi pa ponovno dobiva vlast – umire 429. g. od kuge

Peloponeski rat• Perikla nasljeñuje Kleon – novi strateg: Nikija• 421. g. – Nikija i spart. kralj Plistoanakt

sklapaju atičko-spartanski obrambeni savez na 50 godina trajanja – Atena zadržava atički savez – Nikijin mir

• Megara, Korint i Teba traže nastavak rata• u Ateni – Alkibijad (Periklov nećak) traži

nastavak borbe – sklapanje saveza s Argom, Mantinejom i Elidom – tradicionalni peloponeski neprijatelji Sparte

• 418. g. – kod Mantineje – poraz atenskih i argivskih snaga – Sparta ponovno kontrolira Peloponez

• 415. g. – Segesta i Leontini sa Sicilije traže atensku pomoć – Alkibijad, Nikija i Lamah: 134 trijere s 20 000 članova posade i još 6 400 vojnika – Alkibijad opozvan tijekom puta – prelazi na spartansku stranu

• napad na Sirakuzu – opsada – Sirakužanitraže pomoć – spartanski kralj Gilip se iskrcava u Himeri

Položaj antičke Sirakuze

Peloponeski rat

• Atena: pojačanje od 5 000 ljudi pod vodstvom Demostena – propast atenske flote – uništenje vojske na Siciliji – 7000 zarobljenih – Sirakužani ubijaju Nikiju i Demostena

• Sparta uz perz. potporu – po Alkibijadovojuputi – zauzima Dekeleju na Atici 413. g.

• 411. g. u Ateni – oligarsi preuzimaju vlast: “diktatura 400” – 410. g. ponovno demokracija

• Alkibijad ponovno na atenskoj strani –pomorske pobjede kod Sime i Kizika – 411. i 410. g. – novi uspon atenske moći

• 407. g. poraz kod Notija od spartanskog generala Lisandra – Alkibijad gubi službu stratega

• 405. konačna spartanska pobjeda kod Egospotama – Lisandar – Atena se predaje 404. g.

• Korint i Teba žele uništiti Atenu – Sparta to ne dopušta – težak mirovni sporazum:

– Atena gubi sve vanjske posjede, raspušta se atički savez, ruše se “Duge zidine” i druge utvrde, ostaje bez mornarice (osim 12 brodova), pristupa Peloponeskom savezu

Trijera

Rekonstrukcija trijere

Propadanje grčkih gradova

• kraj atenske moći – Sparta: prevlast uz pomoć Perzije

• u Ateni – oligarsi preuzimaju vlast 404. g. – 5 efora – “vladavina 30” – strahovlada uz potporu Sparte – uklanjanje polit. protivnika

• Teramen i Kritija – voñe oligarha – Teramensmaknut od reakcionarnog i okrutnog Kritije

• Trazibul i demokrati – preuzimaju vlast iz Tebe – obnova demokracije – Spartanci pokušavaju spriječiti promjenu vlasti u Ateni

• Lisandar – svrgnut od efora 403. g. zbog prevelike moći – Sparta ograničava interese na Peloponez – pobjeñuje Elidu

• Spartanci podupiru Kira protiv Artakserksa II. – pohod 10 000 – 401. g. Kunaksa –Ksenofontova Anabaza

• Sparta nadzire oligarhije u grčkim gradovima – potpomaže grčke gradove u Maloj Aziji

• Perzijanci potiču zlatom Atenu i Tebu na pobunu protiv Sparte

Ksenofont

Put Ksenofonta i 10 000 Grka

• Spartansko-perzijski rat: 400. – 394. g. –Spartanci ratuju u Joniji s perzijskom vojskom – pobjeda Agezilaja kod Sarda –ne uspijeva zauzeti grad – Spartanci se povlače

• Korintski rat: 395. – 387. g. – Lisandarratuje u Beotiji – Atenjanin Konon s perz. flotom pobjeñuje spart. flotu kod Knida 394. g.

• Spartanci (Agezilaj) pobjeñuju na kopnu Atenjane i Tebance kod Koroneje

• 393. g. Konon gradi nove “Duge zidine”• Spartanci i Perzijanci sklapaju novi savez –

prisiljavaju Atenu na mir• mirovni kongresi u Sardu i Sparti – 386. g.

Antialkidin mir (kraljevski mir) – Mala Azija i Cipar perzijski; Lemnos, Imbros i SkirosAtenski; Sparta – prevlast u grčkom svijetu uz perz. pomoć – stvarni kraj Peloponeskograta

• Sparta ratuje protiv Olinta na Halkidici –Teba se ne drži vojnih obaveza – Spartanci potpomažu oligarhe u Tebi

Zapadni dio Male Azije

• Atena i Teba ulaze u savez 377. g. – novi atički pomorski savez na ravnopravnoj bazi –pristupaju mu mnogi egejski otoci, grčki gradovi u Trakiji i Makedonija

• 371. g. Atena i Sparta sklapaju mir posredovanjem perzijskog kralja i Dionizija I. Sirakuškog – Teba se protivi

• Spartanci upadaju u Beotiju – poraženi od Epaminonde kod Leuktre – tebanski “kosi vojni poredak”

• tebanska hegemonija slijedeće desetljeće – osloboñenje Arkadije i Mesenije od Spratanaca

• Sparta i Atena – novi savez zbog tebanskoguspona – 362. pobjeda Tebanaca kod Mantineje – Epaminondina pogibija: kraj tebanske prevlasti

• iscrpljenost grčkih gradova stalnim ratovanjem – uspon nove sile na sjeveru: Makedonija – naznake drastičnih promjena u grčkom svijetu

Bitka kod Leuktre

Kultura klasične Grčke

• Atena – centar kulture i umjetnosti grčkog svijeta

• graditeljstvo – Arkopola

• kiparstvo – Fidija, Miron, Poliklet

• slikarstvo – sačuvano na vazama• tragedija – Eshil, Sofoklo, Euripid

• komedija – Aristofan

• historiografija:– Hekatej iz Mileta – prvo geografsko djelo,

logograf po tradiciji– Herodot – “otac povijesti” – povijest do 479.

g.– Tukidid – kritički nastrojen autor – o Pelop.

ratu – do 411. g. - nedovršeno

– Ksenofont – Anabaza – povlačanje 10 000 grčkih plaćenika poslije bitke kod Kunakse

– Helenska povijest – do 362. g. – nastavak na Tukidida

• filozofija – Sokrat, Platon, Aristotel –osnova filozofije zapadnog svijeta Platon

Grci na Jadranu • mikensko razdoblje – prvi ulasci Grka u

Jadran – glavni razlog: trgovina jantarom u sjevernojadranskim lukama

• materijalni tragovi: fragmenti mikenske keramike, bakreni ingot iz Makarske (vj. ciparskog porijekla), perle tipa Tirint: Vrsi i Privlaka na liburnskom području, Solin

• mitološke priče: Kadmo, Jason, Odisej, Diomed i Antenor plove po Jadranu

• mogući ulasci Feničana u Jadran – 9/8. st. pr. Kr.

• mračno doba Grčke – slabljenje i gotovo prestanak grčke plovidbe Jadranom i kontakata s ovim prostorima

• 2. polovina 8. st. pr. Kr. – obnova grčke plovidbe po Jadranu

• Korinćani – koloniziraju Siciliju i južnu Italiju – Sirakuza (734. g. pr. Kr.)

• Sparta: Tarant (706. g. pr. Kr.) – spartanska djeca iz nezakonitih brakova (Parteni)

• poč. 8. st. pr. Kr. – vj. postojanje eubejskekolonije Orik na otočiću u Valonskom zaljevu – moguće i naseljavanje Eubejaca na Krfu

• prema Pseudo Skimnu: Eubejci su Orikosnovali nakon trojanskog rata

Grci na Jadranu • 735/734. g. pr. Kr. – nakon protjerivanja

liburnske posade – osnutak Korkire (Kerkire) –po Strabonu i Tukididu – uporište za trgovinu i širenje grčkog utjecaja dalje po Jadranu

• povoljan položaj: Korkira brzo napreduje – uz pomoć metropole Korinta počinje osnivati svoje kolonije unutar ilirskog područja

• 627. g. pr. Kr. – oikist Bakhijad iz Korinta –Epidamno (Dirahij) – današnji Drač u Albaniji

• nešto južnije od Epidamna – oko 600. g. pr. Kr. – Apolonija – današnje Pojane u Albaniji

• Epidamno i Apolonija – razvija se suživot Grka i Ilira

• Epidamno – Solun: pravac širenja grčke civilizacije i utjecaja u dubinu Balkana

• drugi takvi pravci: Solun – Vardar – Morava – Dunav – PanonijaCrno more – Dunav – Panonija

• veze Jadrana i Panonske nizine – dolinama rijeka

Neretva – Bosna – SavaCetina, Krka – Una – SavaKvarner – Kupa – SavaTršćanski zaljev – Postojnska vrata – Vrhnika

(Nauportus) – Ljubljanica – Sava

Artemdin hram na Krfu, poč. 6. st. pr. Kr.

Rimski amfiteatar u Epidamnu

Grci na Jadranu

Karta antičkog Epira i južne Iliride

Srebrni novac kovan u Epidamnu (Dirahiju)

Grci na Jadranu • napredovanje Grka prema sjeveru –

potiskivanje Liburna i njihove talasokracije• na istočnoj jadranskoj obali u 7. st. pr. Kr.

– razvijaju se stalna grčka pristaništa: Budva, Boka Kotorska, Korčula, ušće Neretve (vj. na mjestu Narone)

• 6. st. pr. Kr. – Kniñani su vjerojatno utemeljili polis na Korčuli – možda KorkiraMelaina – nije se održao – nepoznata točna lokacija

• u 7/6. st. pr. Kr. – plovidba dalje na sjever: prema Kvarneru, Istri i Tršćanskom zaljevu – završetak jantarskog puta

• na talijanskoj obali – Spina i Hadrija: meñunarodna trgovišta pod etruščanskom kontrolom – po Hadriji ime dobiva sjeverni dio Jonskog mora: Adrías kólpos

• 5. st. pr. Kr. – moguć osnutak Herkleje –Pseudo Skilak – polis na nepoznatom mjestu na istočnoj jadranskoj obali –Rogoznica, Salona, nasuprot Krfa, Korčula, grad Hvar

• 5/4. st. – pouzdani početak grčke kolonizacija hrvatskog dijela Jadrana

Delta Neretve

Grci na Jadranu • grčki obrtnički proizvodi – keramički i

metalni proizvodi – od 7. st. pr. Kr. prisutni na lokalitetima u hrvatskom povijesnom prostoru

• Nezakcij – fragmenti monumentalne kamene plastike – utjecaj arhajskegrčke skulpture – 6. st. pr. Kr.

• situle – takoñer vidljiv utjecaj arhajskeumjetnosti – 6/5. st. pr. Kr.

• keramičko posuñe – uglavnom korintska(7/6. st. pr. Kr.) i atička (6/5. st. pr. Kr.) keramika – Nezakcij, Nin, Solin, Korčula,

• vojna oprema – iz Grčke i grčkih jonskih gradova

• kacige:– korintske (Arareva gomila, Glasinac

– BiH)– grčko-ilirske (Viča luka – Brač,

Sućuraj – Hvar, Imotsko polje, rijeka Cetina, Stolac – BiH)

• knemide: Viča luka, Krk, Čitluk (BiH)• 4. – 1. st. pr. Kr. – helenističko doba –

proizvodi iz grčkih gradova i kolonija i dalje prisutni kod domaćeg stanovništva Grčko-ilirska kaciga, Stolac, BiH

Grci na Jadranu

• Pseudo-Scylax: Periplus – Oplovba uz napučene obale Europe, Azije i Libije – antički peljar

• nastao polovicom 4. st. pr. Kr. – pogrešno se smatralo da je nastao u 6. st. pr. Kr. kao djelo pomorca Skilaka iz Karijande – spominje lokalitete koji tada nisu postojali

• najstariji opis jadranske obale i stanovnika koji je nastanjuju – navodi Histre, Liburne i Ilire

Kelti• jezgra predkeltske kulture – SI Francuska,

zapadna i južna Njemačka – područje oko Rajne – prvi tragovi već u brončanom dobu –od 1500. g. pr. Kr.

• do 13. st. pr. Kr. – Kelti prodiru na istok do Češke i zapad do središta Francuske –tumulski grobovi

• 12. – 8. st. pr. Kr. – KPŽ razdoblje – Kelti se šire na jug Francuske, dio Španjolske i Portugala (Galicija)

• u tom razdoblju – prelazak sa stočarskog na zemljoradničko gospodarstvo, prve utvrde –zemljane i drvene fortifikacije

• u 8. st. pr. Kr. – utjecaji s istoka – poboljšana metalurgija, pojava ratnika-konjanika

• Kelti u željezno doba – nosioci halštatske i kasnije latenske kulture u srednjoj Europi –La Tène, Švicarska

• latensko razdoblje – od sredina 5. do 1. st. pr. Kr. – novi prodori Kelta: Britansko otočje, čitava Francuska, dalje u Španjolsku, sjeverna Italija, Panonija, donje Podunavlje, Balkan, Grčka, Mala Azija (Galatija)

• Kelti u latenskom razdoblju – visok stupanj kulturne homogenosti i razvijena tehnologija obrade željeza

Keltski knez, oko 500. g. pr. Kr., Glauberg, Njemačka

Krater iz Vixa, 6. st. pr. Kr.

Karta rasprostranjenosti Kelta u 3. st. pr. Kr.

Keltska kaciga, 4/3. st. pr. Kr., Agris (Charente), Francuska

• Kelti – nisu jedinstvena etnička zajednica – grupa raznovrsnih etničkih skupina mješovitog porijekla i srodnih jezika

• nisu stvorili državnu cjelinu –udruživali su se u plemenske saveze labave strukture

Keltski tumul Kleinaspergle i naselje Hohenasperg u pozadini,5. st. pr. Kr., Njemačka

Ukop keltskog veledostojnika

Keltska kaciga, Ciumeşti, Rumunjska

Umirući Gal, rimska kopija helenističke bronce iz Pergama, 230. – 200. g. pr. Kr., skulptura nastala nakon pobjede Atala I. nad Keltima (Galaćanima)

Kelti na hrvatskom povijesnom prostoru• oko 400. g. pr. Kr. – početak širenja

Kelta na istok i jug – prva pol. 4. st.: osvajanje sjev. Italije – 4. st.: prodor u srednje Podunavlje

• sjev. Hrvatska i Srijem – od kraja 4. st. – prisutnost latenskog materijala –keltski prodori prema Grčkoj

• 4/3. st. pr. Kr. – domaća kultura u ist. Hrvatskoj i Srijemu – sasvim potisnuta keltsko-latenskom

• nakon poraza kod Delfa 279. g. pr. Kr. – Skordisci se naseljavaju u ist. Slavoniji, Srijemu i sjev. Srbiji

• SZ Hrvatska i ist. dio Slovenije –keltski Taurisci – prodrli sa sjevera

• ostatak sjev. Hrvatske – panonsko stanovništvo – proces stapanja s keltskim stanovništvom – do dolaska Rimljana u 1. st. pr. Kr.

• nove etničke skupine: Kolapijani, Segestani, Varcijani, Oserijati, Jasi, Breuci, Kornakati, Amantini – izvor: Plinije Stariji, Naturalis Historia

• 3/2. st. pr. Kr. – keltski utjecaji na Japode, Liburne i Delmate – proces latenizacije – najsnažniji utjecaj na Japode – posebno u porječju Une

Kelti na hrvatskom povijesnom prostoru• keltska civilizacijska postignuća:• keramika – brzorotirajuće keramičarsko

kolo – bolje pečenje u posebnim lončarskim pećima

• znatno kvalitetnija obrada željeza: bolje oruñe i oružje (dugi mačevi, masivni bojni noževi, koplja, željezom okovani štitovi)

• 2/1. st. pr. Kr. – novi tip prostranih utvrñenih naselja na strateški povoljnim položajima – oppida

– u Panoniji: zemljani bedemi i drvene palisade s vodenim opkopima – bez drvenih kazeta napunjenih zemljom i kamene obloge bedema tipičnih za druge keltske krajeve

• opidda – centri uprave, trgovine i obrta – kod nas: Segesta, Vinkovci, Osijek

• upotreba novca – priljev srebrnih tetradrahmi Filipa II. i peonskog novca kralja Audoleonta – plaća keltskih plaćenika

• sred. 2. st. pr. Kr. – podunavski Kelti počinju kovati vlastiti novac po uzoru na makedonski – isprva vjerne kopije –kasnije: stilizacija Zeusovog lika i konjanika (ponekad samo konj)

ATENA I SPARTA: usporedna povijest GRCI I KELTI na hrvatskom povijesnom prostoru• Literatura:Cabanes, Pierre: Iliri: od Bardileja do Gencija, Zagreb: Svitava, 2002 Cunliffe, Barry: The Oxford Illustrated History of Prehistoric Europe, Oxford: Oxford University

Press, 1994Dimitrijević, Stojan – Težak-Gregl, Tihomila – Majnarić-Pandžić, Nives: Prapovijest, Zagreb:

Naprijed, 1998Kuntić-Makvić, Bruna: Grčka i rimska starina, Hrvatska i Europa I: Rano doba hrvatske kulture,

ur. I. Supičić, Zagreb: HAZU – AGM, 1997, 73 – 91Kuntić-Makvić, Bruna: Područje rimskog Illirika uoči dolaska Hrvata, Povijest Hrvata I: Srednji

vijek, ur. F. Šanjek – F. Mirošević, Zagreb: Školska knjiga, 2003, 5 – 38Martin, Thomas: Ancient Greece: From Prehistoric to Hellenistic Times, Yale – London: Yale

University Press, 2000Novak, Grga: Prošlost Dalmacije, knj. 1., Split: Marjan tisak, 2004Novak, Grga: Jadransko more u sukobima i borbama kroz stoljeća, knj. 1., Split: Marjan tisak,

2004 Povijest, sv. 2, ur. E. Cravetto (gl. ur. hrv. izdanja I. Goldstein), Zagreb: Europapress holding,

2007Praistorija jugoslavenskih zemalja, sv. 5, ur. A. Benac, Sarajevo: Svjetlost, Akademija nauka i

umjetnosti Bosne i Hercegovine, Centar za balkanološka istraživanja, 1987Šišić, Ferdo: Povijest Hrvata u vrijeme narodnih vladara, Zagreb: Naklada školskih knjiga,

1925The Oxford History of Greece and the Hellenistic World, ur. J. Boardman, J. Griffin i O. Murray,

Oxford: Oxford University Press, 2001Velika ilustrirana povijest svijeta, sv. 4, ur. G. Du Ry van Beest Holle, Rijeka: Otokar Keršovani,

1974Velika ilustrirana povijest svijeta, sv. 5, ur. G. Du Ry van Beest Holle, Rijeka: Otokar Keršovani,

ODNOSI IZMEðU ANTIČKIH CIVILIZACIJSKIH ŽARIŠTA –

POVIJEST JADRANSKIH GRKA

Grci na istoku – Mala Azija

Frigijci

Frigijska umjetnost

• Grci u Maloj Aziji – jonski i eolski gradovi nastali nakon krajem mikenskog razdoblja – prodor Dorana – seoba u Malu Aziju – završetak prvih seoba: oko 1000. g. pr. Kr.

• Mala Azijia – od sjevera prema jugu dužobale: Eoljani – Jonjani – Dorani

– eolski gradovi: Kime, Mitilena (Lezb)– jonski gradovi: Milet, Efez, Smirna,

Fokeja– dorski gradovi: Knid, Halikarnas

• dobri odnosi s Frigijcima u pozadini: 10 –7. st. – mitski kralj Mida – živi kontakti, trgovina, utjecaj istočnjačke umjetnosti i kulture – orijentalizirajući stil u 7. st. pr. Kr. se prenosi prema zapadu – Korint

• povoljna situacija do pada frigijskedržave – provala Kimerana – uništenje Gordija (695 – 690. g.) – Midinosamoubojstvo – grčki maloazijski gradovi nisu direktno pogoñeni

• kontakti i trgovina s Feničanima i bliskoistočnim prostorom

• 8. st. – početak zanimanja za Crno more grčka središta na maloazijskoj obali i otocima

Grci na istoku – Crno more

Karta Prpontide

• oko 800. g. pr. Kr. – Eubjeci osnivaju emporij Al-Mina na ušću rijeke Oront u Siriji – jačanje kontakata s feničkim centrima u današnjem Libanonu: Tir, Sidon, Biblos

• nakon propasti frigijske države – jačanje lidijske države s centrom u Sardu –pogoršanje položaja grčkih gradova –prvi sukobi s Liñanima – dodatni poticaj za kolonizaciju

• prodor Skita oko 650. g. – grčki gradovi nisu izravno ugroženi

• 7. st. – kolonizacija na Propontidi(Mramorno more i Dardaneli) – Milet je vodeći kolonizator: Abid, Kizik, Prokonez – Fokeja: Lampsak

• kolonizacija (Tračkog) Bospora – 1. pol. 7. st. – Megara: Halkedon, Bizancij

• kolonizacija Crnog mora – Póntos Eúkseinos (Pindar) – “gostoljubivo more”

• Milet predvodi kolonizaciju – Sinopa i Trapezunt (Trabzon) na južnoj obali –mogući osnutka u 8. st. – vjerojatnije sredinom 7. st.

• u 6. st. Megarani i Beoćani: HeraklejaPontska – izmeñu Bospora i Sinope

Ostaci Pantikapeja

Ostaci Hersoneza

• južne kolonije – zbog lidijskeekspanzije prekinuti trgovački putovi preko male Azije

• nastale na geografski nepovoljnom području – visoke planine, strme obale, malo zaštićenih luka – važnost zbog ležišta metala: željezo, bakar, srebro

• Milet – osniva većinu kolonija na Pontu– neke uz pomoć svojih starijih kolonija (7 – 6. st. pr. Kr.):

– zapadna obala: Apolonija, Odes– ušće Dunava: Istar, Tomi– ušće Dnestra: Tiras– ušće Dnjepra: Olbija, Berezan– Krim: Pantikapej (današnji Kerč)– Kolhida: Fasis

• ostatak kolonizacije: sudjelovanje Fokejaca, Tejana, Hijana i Megarana

• Krim – Herakleja Pontska osniva važnu kolonija Hersonez – 4. st.

• gospodarstvo sjevernih kolonija – žito, riba, robovi – u klasično doba: Atena ovisna o pontskom žitu

• razmjena proizvoda sa skitskim zaleñem za sirovine – koža, drvo, plemeniti metali

Bosporska fijala, 4. st. pr. Kr.

Oslikani sarkofag, Bosporsko kraljevstvo, 1. st. pos. Kr.

• Kimerijski Bospor – tjesnac izmeñu ist. dijela Krima i poluotoka Taman

• od 5. st. pr. Kr. – nekoliko gradova se udružuje u Bosporsko kraljevstvo –prijestolnica u Pantikapeju – poprima obilježja helenističke države

• osvaja ga Mitridat (Pontskokraljevstvo) – postaje vazalno kraljevstvo Rimskog carstva – postoji do 4. st. pos. Kr. – propada u seobama naroda

• zapadne kolonije – današnja obala Bugarske i Rumunjske – trgovina s tračkim zaleñem – važne takoñer zbog žita

• kolonije na ušću Dunava – početna točka plovidbenog puta u unutrašnjost prema dako-getskim narodima

• tradicija mitske Jazonove plovidbe –potvrda starosti poznavanja ovog plovnog puta

• istočne kolonije – na rubu mitske zemlje Kolhide – dobava metala (bakar, željezo, zlato i srebro)

• podaci o grčkom Pontu – Herodot, Pseudo-Skilak, Polibije

Grčke kolonije na sjevernoj obali Crnog mora – uključene u Bosporsko kraljevstvo

Karta Kolhide i grčkih kolonija na istoku Ponta

Lidijska država i grčki gradovi u Maloj Aziji

Krez – atička crvenofiguralna amfora

• ratovi s Liñanima – smanjenje poljoprivredne površine grčkih maloazijskih gradova – stanovništvo sve više odlazi u kolonije

• Milet – veliki gubici obradive površine –za vrijeme Krezove vladavine (560. –546. g. pr. Kr.): smirivanje odnosa

• 546. g. – Perzija osvaja lidijskokraljevstvo – Krez se predaje

• grčki gradovi u Maloj Aziji priznaju perzijsku vlast – pod upravom perzijskih satrapa iz Sarda i Daskilejona – teža vlast od lidijske

• Miletski tiranin Histijej ratuje protiv Skita kao dio perz. vojske – nagrañen lenom u Trakiji

• 500 – 493. g.: jonski ustanak – na čelu miletski tiranin Aristagora – pomoć Atene i Eretrije – ustanici zauzimaju Sard –satrap Artafern se održava u utvrdi –pobjeda na moru protiv perzijske flote

• 497. g. perzijska vojska vraća pod svoju kontrolu većinu gradova Male Azije i Cipar

• Atena, Sam i Lezb povlače svoje brodove – slom ustanka i pad Mileta 493. g.

Grci na istoku – pod stranom vlašću

Ruševina Sarda

• maloazijski grčki gradovi – pod čvrstom perzijskom vlašću do 479. g. pr. Kr.

• Atenjani predvode Delsko-atički savez protiv Perzijanaca – rat promjenjivog ishoda do 448. g. – Kalijin mir –Perzija poštuje autonomiju grčkih gradova

• Spartanci podupiru Kira protiv Artakserksa II. – pohod 10 000 – 401. g. Kunaksa – slabost perz. države

• Sparta nadzire oligarhije u grčkim gradovima – potpomaže grčke gradove u Maloj Aziji

• spartansko-perzijski rat: 400. – 394. g. – Spartanci uspješno ratuju u Joniji protiv perzijske vojske – Agezilaj ne uspijeva zauzeti Sard – Spartanci se povlače

• korintski rat: 395 – 387. g. – 386. g.: Antialkidin mir (kraljevski mir) – Mala Azija i Cipar perzijski; Sparta –prevlast u grčkom svijetu; Lemnos, Imbros i Skiros atenski

• Grci u Maloj Aziji – pod perzijskom vlašću sve do osvajanja Aleksandra Makedonskog

Delsko-atički savez

Grci na zapadu – kolonizacija

Feničke kolonije na zapadu Mediterana

Amfore iz Pitekuse

• 9. st. pr. Kr. – Feničani intenzivno plove na zapadni Mediteran

• koloniziraju sj. Afriku, Maltu, SZ Siciliju (Mozia), Sardiniju, Korziku, Baleare i južnu Španjolsku

• osnutak Kartage – prema legendi: 814. g. pr. Kr.

• prva grčka naseobina na zapadu – oko 775. g. – Eubejci osnovali Pitekusu na otoku Ischiji u Napuljskom zaljevu

• Pitekusa – trgovački emporij i mjesto prerade etrurske željezne rude –željezni proizvodi za potrebe stanovništva Italije

• prava kolonizacija – u 2. pol. 8. st.– Eubeja (Eretrija i Halkida): Kume

(napuljski zaljev), Zankle (Messina), Region (Reggio); Naks, Katanija, Leontini (Sicilija) – Korint: Sirakuza, 734. g. – Ahejci: Sibaris i Kroton – Megara: Hiblejska Megara – Sparta: Tarent

• 7. st. – nastavak kolonizacije: Metapont(Ahejci), Himera (Halkida), Gela (Rod i Kreta), Lokri Epizefiri (Lokriñani), Selinunt (Megara), Eleja (Fokeja)

• u isto vrijeme – Feničani se učvršćuju na Siciliji i Sardiniji

Južna Italija u antici

Grci na zapadu – kolonizacija

Položaj Kume u Napuljskom zaljevu

• najzapadnije grčke kolonije: Fokejciosnivaju Masiliju oko 600. g. pr. Kr. i Alaliju na Korzici 565. g. – Emporion(Ampurias) i Herejoskopej u Španjolskoj

• zbog perzijskog pritiska u Maloj Aziji –sve veći priliv stanovništva iz Fokeje na Korziku – jača gusarenje Alalijaca –ugroženi interesi Kartažana i Etruščana

• 535. g. Etruščani i Kartažani pobjeñuju grčku flotu kod Alalije – Fokejci napuštaju Alaliju – prekid grčkog naseljavanja Korzike

• krajem 7., u 6. i 5. st. – grčke kolonije u Italiji osnivaju svoje kolonije: Gela osniva Akragant, Sibaris Posidoniju

• Sibaris, Gela i Sirakuza – ulaze u krug najvažnijih gradova grčkog svijeta

• Sikani i Sikuli – domorodačko stanovništvo Sicilije – promjenjiv odnos prema grčkim kolonizatorima

• južna Italija – prijateljski odnos grčkih kolonizatora s italskim stanovništvom –jača pritisak Etruščana u 2. pol. 6. st. kao dio njihove ekspanzije prema istoku i jugu

• 525. g. – Etruščani pokušali osvojiti Kumu – uspješna grčka obrana

Selinunt

Utjecaj grčke arhajskeumjetnosti na etruščansku

Sjeverna Italija u antici

Grci na zapadu – borbe za prevlast

Dorski hram u Sirakuzi uklopljen u srednjovjekovnu katedralu

• Sicilija – 6. st. pr. Kr. – razdoblje snažnog uspona grčkih gradova: Gela, Sirakuza, Akragant

• tiranida – tipičan oblik vladavine na Siciliji od polovine 6. st.

• polisi na Siciliji se razvijaju u teritorijalne države – znatno prije nego u matičnoj Grčki i na istoku

• Gela – tiranin Kleandar – od oko 505. g. – temelji kasnijoj snažnoj dvojnoj državi Gele i Sirakuze

• Kleandrov brat Hipokrat tiranin u Geli(498. – 491. g.) – svladava Sikule –formira teritorijalnu državu izmeñu istočne i zapadne obale Sicilije

• Gelon (491. – 478. g.) – seli svoje sjedište u Sirakuzu 485. g.

• u Akragantu (488. – 472. g.) – tiranin Teron – osvaja Himeru 483. g.

• Anaksilaj (494. – 476. g.) – ujedinjuje Zankle i Region – preimenovao Zankleu Mesanu (Messinu) nakon naseljavanja Mesenijaca

• tirani manjih kolonija – traže pomoć od Kartage pred nadirućim teritorijalnim državama na Siciliji

Konkordijin hram u Akragantu

Grci na zapadu – sirakuška hegemonija

Teatar u Sirakuzi

• Kartažani – u dogovoru s Perzijom –napad na Siciliju (Hamilkar) – Gelonpredvodi Grke – 480. g. grčka pobjeda kod Himere – samoubojstvo Hamilkara

• Hijeron (478. – 467. g.) – Gelonov brat –pobjeda nad Etruščanima kod Kume 474. g.

• 453/2. g. – kraj etrurske prevlasti na moru – Sirakuza postaje sila na zapadu – podvrgava pod svoju vlast brojne polise

• u drugom dijelu Peloponeskog rata (415. – 413. g.) – napad Atene na Sirakuzu –pobjeda Sirakuze – učvršćenje Sirakuzekao sile na grčkom zapadu

• 401. g. Sirakuza šalje 3 000 hoplita kao dio 10 000 kao pomoć Kiru kod Kunakse

• nove napetosti izmeñu Grka i Kartažana– borba oko kolonizatorskog područja, plemenitih metala i trgovinskog utjecaja nad lokalnim stanovništvom

• Kartažani krajem 5. st. šire svoj posjed na Siciliji – osvajaju Himeru, Selinunt i Akragant

• sukobi izmeñu Sirakuze i Kartažana –nastavljeni i u 4. st. Sirakuška tetradrahma s kraja 5. st. pr. Kr.

Grci na zapadu – sirakuška hegemonija

Reggio di Calabria – grčki Region

Ancona – grčki Ankon

• početkom 4. st. pr. Kr. – tiranin Dionizije Stariji – rat s Kartagom – gubitak Gele – utvrñivanje Sirakuze zidovima duljine 22 km

• 392. g. – mirovni sporazum s Kartagom – usprkos gubicima Sirakuza zadržava status sile – osvaja Region – kolonizira Jadran: Ankon, Adria, Numana, Tindari, Tauromen, Isa

• Dionizije Mlañi – na vlasti od 367. g. –ruši ga Dion 356. g. – ponovno na vlasti od 346. do 344. g. – početak unutarnje nestabilnosti u Sirakuzi

• uvoñenje demokracije – Timoleon 345. g. – pobjeda nad Kartažanima 339. g. –nove nestabilnosti u Sirakuzi

• od 317. g. nova tiranida – Agatoklo –ratuje s Kartagom s promjenjivim uspjehom – uspijeva prenijeti rat u Afriku i pobijediti ih na matičnom tlu

• novi mirovni sporazum zadržava status quo izmeñu Sirakuze i Kartage

• nakon Agatoklove smrti 289. g. –Sirakužani pozivaju epirskog kralja Pira u pomoć – od 275. g. na vlasti Hijeron II. – stabilizacija i novi uspon Sirakuze

Grčka naselja na Siciliji

Povijest jadranskih Grka

• 7. st. pr. Kr. – stalna grčka pristaništa: Budva, Boka Kotorska, Korčula, ušće Neretve

• 6. st. pr. Kr. – Kniñani – polis na Korčuli – Korkira Melaina – nepoznata lokacija – nije se održao

• 5. st. pr. Kr. – moguć osnutak Herkleje– Pseudo Skilak – polis na nepoznatom mjestu na istočnoj jadranskoj obali

• početak 4. st. – osnivanje dvije najvažnije grčke kolonije – Isa i Far

• Diodor Sicilski – 1. st. pr. Kr. – kratki odlomak u djelu Povijesna biblioteka –izvještaj o osnivanju Fara – Faros(Diod. Sicul., 15, 13, 4)

• stanovnici Para osnovali koloniju Far uz pomoć Dionizija Starijeg – datirano prema atenskim arhontima, rimskim konzulima i olimpijadama u 385/384. g.

• napadnuti od 10 000 Ilira s Hvara i kopna – Farani pozivaju Dionizijevaeparha iz Lisa – dolazi s ratnim lañama i poražava napadače

• pitanje Lisa – Isa ili Lješ – vjerojatnije Isa

Povijest jadranskihGrka

Srednji Jadran

Povijest jadranskih Grka – Isa

• Isa (Issa) – prema nekim autorima: moguće postojanje starijeg grčkog naselja iz 6. st. – prema ostacima bedema (kiklopski zid, nalazi korintskekeramike, arhajska kamena glava)

• Isa – vj. osnovana izmeñu 392. i 385. g.• mogući ostaci starijeg naselja – uništeni

kasnijom grčkom i rimskom izgradnjom• pitanje Jonija – Jonijev novac i kameni

natpis gdje se Isa spominje kao Jonijevotok – Jonije: možda mitski osnivačgrada

• položaj grčkog naselja – na rubu današnjeg grada Visa – SZ od središta mjesta

• prostor trapezoidnog oblika – 350 X 250 m – cca. 8,5 ha površine – s poluotokom Prirovo koji je bio dio grada 10 ha – vj. najstariji dio naseobine

• izvori pitke vode unutar areala grada• grad je imao bedeme i ureñenu obalu –

helenistički teatar na mjestu današnjeg samostana na Prirovu

• nekadašnja gradska luka u najviše uvučenom dijelu viške luke – dobro zaštićena od bure i juga Poluotok Prirovo

Prekojadranski plovni put

• Vis – položaj na sredini jadranskog plovidbenog puta – od Hvara udaljen 18 km – od istočne ubale udaljen 55, od zapadne (Gargano) 125 km

• plovidbeni put preko Jadrana: Split – Vis –Palagruža – Tremiti – Gargano

• u zaleñu Ise – dva krška polja pogodna za proizvodnju hrane za potrebe grada –ukupno oko 450 ha – uočeni tragovi grčke podjele zemlje – poljoprivredne površine nedovoljne za izvoz hrane

• ribarstvo – vj. važna gospodarska grana • gospodarstvo Ise – osnova: razmjena roba

iz drugih polisa s domaćim starosjedilačkim stanovništvom

• Isa – važan ekonomski čimbenik na Jadranu slijedećih 350 godina

• dorski karakter naseobina – tri dorske file: Hili, Dimani i Pamfili

• jonske kolonije imaju 4 file – slabije izražena rodovska povezanost

• Isa: narodna skupština – bira vijeće (bule) od 50 članova i činovnike

• Isa kuje novac – prvi novac je prekovsirakuškog – posljednje emisije novca – 1. pol. 2. st.

Lumbardska psefizma

• religijski život u Isi – glavni kultovi: Dioniz, Artemida i Afrodita

• hramski dio grada – vj. na Prirovu• graditeljski ostaci grčke Ise – vrlo slabo

poznati – uništeni i prekriveni rimskim slojem grada

• Prirovo – obodni zida teatra – vj. rimskog –danas vanjski zid franjevačkog samostana

• gradske nekropole:– Martvilo – zapadno od grada– Vlaška njiva – SI od grada

• tijekom 4. st. – jačanje Ise• u drugoj pol. 4. st. – Isa osniva koloniju na

poluotoku Koludrt u Lumbardi – nepoznato ime naseobine kolonije

• lumbardska psefizma – ugovor dvojice Ilira i Isejaca – dokument o osnivanju ove kolonije

• psefizma pronañena fragmentirana 1877. g. – nedostaju veliki dijelovi

• hijeromnamon Praksidam – Iliri Pil i Daz –popis kolonista u 3 stupca – tri dorske file

• na popisu je sačuvano 158 imena – bilo ih je 195 (3 stupca po 65) – ukupno oko 780 naseljenika

Viška Artemida

Povijest jadranskih Grka – isejska kolonizacija

Lumbarda

Stobreč – antički Epetij

• zapisana podjela zemlje prvih doseljenika koji su utvrdili grad – 3 pletra – 3 X 885 m2 = 2655 m2 – mali zemljišni posjed

• naseljenici koji dolaze naknadno – 4,5 pletralošije zemlje (oko 4000 m2)

• u drugim kolonijama se dobiva 40 – 50 pletara zemlje po naseljeniku

• vrlo malo arheoloških tragova naselja –samo pojedinačni nalazi grobova

• naselje živjelo možda do ilirskih ratova krajem 3. ili početkom 2. st. – tada vjerojatno napušteno

• u 3. st. Isa osniva dva nova emporija –Tragurij (Trogir) i Epetij (Stobreč)

• osnovani vj. nakon prva dva ilirska rata: 217. – 205. g. pr. Kr. – Rim je tada zaštitnik Ise a ilirski kraljevi saveznici Rima

• Tragurij (Tragúrion) – otočić u blizini obale –dvije luke – površina naselja od oko 3 ha (150 X 200 m) – malo grčkih ostataka ispod srednjovjekovnog grada – ostaci bedema

• pronañeno nekoliko grčkih natpisa i reljefa• Epetij (Epétion) – na malom poluotoku nešto

većem od Tragurija – zaštićena luka – pronañeni ostaci bedema i gradskih vrata –vrlo malo pokretnih grčkih nalaza

Povijest jadranskih Grka – Far • oba emporija važna za kontakt i trgovinu sa

starosjediocima – izmeñu njih velika delmatska gradina i pristanište Salona na ušću Jadra – spominje ih Strabon

• Far – vrijeme osnivanja – 385/384. g. –pomoć Dionizija Starijeg naseljenicima s Para

• u starogradskom zaljevu – naselje utvrñeno bedemima – današnji Stari Grad

• obrana novog naselja od otočkog starosjedilačkog stanovništva i njihovih pomagača s kopna – Dionizijevi brodovi iz Lisa poražava napadače

• sačuvan natpis – vj. dio tropeja koji su Farani podigli nakon te pobjede – na njemu etnik Jadasinoi

• Jadasini – pomagači hvarskog starosjedilačkog stanovništva – okolica Zadra ili područje oko rijeke Jadro

• za Dionizija Mlañeg – opadanje sirakuškemoći – Far traži nove saveznike

• farska psefizma – imenovanje tročlanog povjerenstva koje se upućuje u Par i neki drugi grad radi pomoći pri obnovi grada

• drugi grad – više mišljenja: Atena, neki drugi grad na Jadranu, Rimljani Farska psefizma

Povijest jadranskih Grka – Far• Šime Ljubić 1873. g. prvi smjestio Far u

Stari grad• arheološki tragovi Fara:

– ostaci sjevernog bedema unutar središta Starog grada – megalitski način gradnje

– istočni bedem i ulaz u grad zaštićen kulama – kod crkve sv. Ivana

– pronañen i južni bedem nadaleko od crkve sv. Ivana – položaj Remetin vrt

• grčki slojevi oštećeni ili uništeni kasnijom rimskom i srednjovjekovnom izgradnjom –istraživanje otežano zbog današnjeg grada

• Far – kuje svoj novac – srebrni i brončani – kuje ga s prekidima do rimskog doba –temeljio se na parskom i sirakuškomnovcu – legende na reversu: ΦΑ, ΦΑΡ, ΦΑΡΙ, ΦΑΡΙΩΝ

• potkraj 4. st. – kovan novac sa Zeusom na aversu i kozom na reversu – legenda ∆Ι –možda početna slova grada Dimale u današnjoj Albaniji – moguće veza dva grada – zasad neutvrñena

• 2. st. – na Hvaru se kuje novac ilirskog kralja Baleja

• na Hvaru – brojni nalazi novca Herakleje

Stari Grad – antički Far

Farski novac

Povijest jadranskih Grka – Far

Starogradsko polje

• gospodarstvo Fara – prostrano Starogradsko polje – 6 X 2 km –podijeljeno na čestice 180 X 900 m (1 X 5 stadija) – 73 takve čestice

• grčka parcelacija sačuvana do danas –slični primjeri: Metapont (Italija), Megara Hibleja (Sicilija), Rodu, Hersonez (Krim)

• parcelacija farske hore – UNESCO-v popis zaštićene baštine

• grčke poljoprivredne kulture: loza, masline, voće, povrće, žitarice –dovoljno hrane za Far – možda i za izvoz

• pomorstvo i trgovina – važne gospodarske djelatnosti – manje povoljan položaj od Ise

• Far postupno gubi isključivo grčki identitet – ilirizacija stanovništva –obostrana akulturacija – od druge polovice 4. st.

• jačanje ardijejske države krajem 4. i u 3. st. pr. Kr. – ilirizirani Far priznaje vrhovnu vlast nove jadranske sile

• Demetrije Farski – Grk u službi ilirskih vladara u 1. ilirskom ratu Starogradsko polje – vinogradi

ODNOSI IZMEðU ANTIČKIH CIVILIZACIJSKIH ŽARIŠTAPOVIJEST JADRANSKIH GRKA

• Literatura:Kuntić-Makvić, Bruna: Grčka i rimska starina, Hrvatska i Europa I: Rano doba hrvatske

kulture, ur. I. Supičić, Zagreb: HAZU – AGM, 1997, 73 – 91Kuntić-Makvić, Bruna: Područje rimskog Illirika uoči dolaska Hrvata, Povijest Hrvata I:

Srednji vijek, ur. F. Šanjek – F. Mirošević, Zagreb: Školska knjiga, 2003, 5 – 38Martin, Thomas: Ancient Greece: From Prehistoric to Hellenistic Times, Yale – London:

Yale University Press, 2000Matijašić, Robert: Povijest hrvatskih zemalja u antici do cara Dioklecijana, Zagreb:

Leykam international, 2009Novak, Grga: Prošlost Dalmacije, knj. 1., Split: Marjan tisak, 2004Novak, Grga: Jadransko more u sukobima i borbama kroz stoljeća, knj. 1., Split: Marjan

tisak, 2004 Povijest, sv. 2, ur. E. Cravetto (gl. ur. hrv. izdanja I. Goldstein), Zagreb: Europapress

holding, 2007Povijest, sv. 3, ur. E. Cravetto (gl. ur. hrv. izdanja I. Goldstein), Zagreb: Europapress

holding, 2007Suić, Mate: Antički grad na istočnom Jadranu, Zagreb: Golden marketing, 2003 Šišić, Ferdo: Povijest Hrvata u vrijeme narodnih vladara, Zagreb: Naklada školskih

knjiga, 1925The Oxford History of Greece and the Hellenistic World, ur. J. Boardman, J. Griffin i O.

Murray, Oxford: Oxford University Press, 2001Velika ilustrirana povijest svijeta, sv. 4, ur. G. Du Ry van Beest Holle, Rijeka: Otokar

Keršovani, 1974Velika ilustrirana povijest svijeta, sv. 5, ur. G. Du Ry van Beest Holle, Rijeka: Otokar

Keršovani, 1974

HelenizamJužna Ilirida i grčki svijet

Karta antičke Grčke na početku Peloponeskograta

Karta sjevernog dijela antičke Grčke

Uspon Makedonije• Makedonija – kraljevstvo od kraja 8. ili

početka 7. st. pr. Kr. – dinastija Argeada• jezgra države – današnja Donja Makedonija• 7. i 6. st. – zatvorena vanjska politika• Aminta I. (540. – 498. g.): početak

vanjskopolitičke orijentacije Makedonije –vazal perzijskog kralja Darija

• za vrijeme Aleksandra I. (498. – 454. g.): širenje kraljevstva na sjever – obnova samostalnosti nakon perzijskog poraza kod Plateje 479. g. – približavanje klasičnom grčkom svijetu

• Arhelaj (413. – 399. g.) – gradnja cesta –razvoje trgovine – nastavak približavanja grčkoj civilizaciji – ratovanja s Ilirima i Dardancima

• Aminta III. (cca. 393. – 370. g.) – proširenje države na sjever: južni dio današnje Makedonije – ratuje s Ilirima – veze s Atenom

• “helenizacija” države – uz zadržavanje arhajskih osobina: nasljedna monarhija, palača kao vladarsko središte, poligamija, sustav sličan feudalnom

• Aleksandar II. i Perdika III. – kratka vladavina – Perdika pogiba u borbi s Ilirima

Karta Makedonije

Uspon Makedonije – Filip II.• Filip II. – treći Amintin sin – vlada od 359.

g. – pridružuje sve gornjomakedonskekneževine kraljevstvu

• reforma vojske – makedonska falanga• pobjeda nad koalicijom Ilira, Tračana i

Atenjana – posljedica: raspad 2. atičkog saveza 356. g.

• osvajanja na istoku – Halkidika, Trakija• uspješan rat protiv Fokiñana i Atene:

356. – 346. g. – Filip smješta stalnu vojnu posadu u savezničku Tesaliju –postaje doživotni arhont Tesalije: 342. g.

• pod makedonskom kontrolom – sjeverna i srednja Grčka, Epir

• Filip želi ujediniti Grke u osveti Perzijancima za rat osvajanja 480. g.

• sklapa savez o nenapadanju s Perzijom – napada Bizancij 340. g. – ugrožava dobavu žita s Crnog mora – posebno ugroženi atenski interesi

• Atena okuplja novi protumakedonski savez – Teba i Beoćani se pridružuju

• 338. g. – bitka kod Heroneje u Beotiji –poraz Atenjana i Beoćana – Filip postaje gospodar cijele Grčke – Korintska liga Filip II. Makedonski

Bitka kod Heroneje Filipova grobnica u Vergini

Heronejski lav

Heronejsko polje

Uspon Makedonije – Filip II.

Nalazi iz Filipove grobnice u Vergini

Aleksandar• 336. g. pr. Kr. – Filip ubijen u atentatu

Aleksandar dolazi na vlast – ratuje s Ilirima i Tračanima na zapadu i sjeveru

• vraća pod kontrolu grčke polise koji su izašli iz Korintske lige nakon Filipove smrti – razaranje Tebe 335. g.

• 334. g. – nastavak očevih planova –napad na Perziju – prelazi Helespont

• Granik – pobjeda nad perzijskom vojskom – ostvarena heterskimkonjaništvom pod Aleksandrovim vodstvom

• u grčkim gradovima na maloazijskoj obali Aleksandar dočekan kao osloboditelj –Milet se odupire

• daljni prodor kroz Malu Aziju: Likija, Pamfilija, Pizidija (Gordij), Kapadokija, Kilikija (Tars)

• 333. g. – perzijski plaćenik Memnon (Grk s Roda) umire na Lezbu – kraj pohoda perzijske flote na Grčku

• u ljeto 333. g. – Darije osobno vodi vojsku protiv Aleksandra – bitka kod Isau Kilikiji – poraz Perzijanaca – zarobljeni Darijevi majka, žena i djeca – Darije bježi ostavljajući vojsku Aleksandar

Perzijsko carstvo

Karta Aleksandrove države

Bitka kod Isa

Aleksandar• prodor u Siriju – Aleksandar kod Damaska

zarobljava perzijsku ratnu blagajnu• Fenikija – predaju se Sidon i Biblos –

sedmomjesečna opsada Tira – opsadni strojevi i nasip od 800 m

• 332. g. – Aleksandru se predaje Egipat – u Memfisu proglašen faraonom gornjeg i donjeg Egipta – posjet oazi Siva

• 331. g. – Darije III. skuplja vojsku kod Babilona – priprema bojno polje za kola sa srpovima kod Gaugamele (Arbele)

• noć prije bitke Makedonska vojska se odmara – perzijska ostaje na položajima

• početni uspjesi indijskog i perzijskog konjaništva – prodiru u makedonski logor

• Aleksandar s konjaništvom odbija napad –u borbu ulazi skitsko i baktrijskokonjaništvo te kola sa srpovima

• makedonsko hetersko konjaništvo prodire kroz procjep u perzijskim linijama – Darije bježi – raspad i uništenje perzijske vojske

• vojna skupština proglašava Aleksandra “kraljem Azije”

• Mezopotamija i Babilon – osvojeni bez borbe – u Suzi prisvojena carska riznica –novac pušten u opticaj

Karta Egipta – položaj oaze Siva

Bitka kod Gaugamele Arbela – današnji Erbil (Irbil) u sjevernom Iraku (Kurdistan)

Kola sa srpovima

Aleksandar• daljnji prodor prema istoku – teške borbe

s Kurdima kroz zimu 331/330. – osvojen i spaljen Perzepolis

• u proljeće 330. g. u Ekbatani Aleksandar proglašava rat završenim – raspušta savezničke snage – vojnici koji ostaju u vojsci postaju plaćenici

• Darije bježi kod medijskog satrapa Besa koji ga svrgava i zarobljava

• Aleksandar ih progoni – Bes daje ubiti Darija – Aleksandar ga sahranjuje u Perzepolisu uz počasti

• Bes se proglašava kraljem – podržavaju ga istočni satrapi – bježi dalje na istok –329. g. Ptolemej – uhvaćen i pogubljen u Zariaspi

• Aleksandar nastupa kao novi perzijski kralj – prima u službu Darijeve azijske vojnike i grčke plaćenike

• do 327. g. – pokoreni odmetnuti istočnoperzijski satrapi

• Baktrija – organizirani otpor: Spitamen – 328. g. Aleksandar ga pobjeñuje na sogdijanskoj granici – Spitamena ubijaju Skiti s kojima bježi – kraj ustanka u Baktriji i Sogdijani – ženidba Roksanom

Perzepolis

Aleksandar

• ljeto 327. g – Aleksandar kreće iz Baktrijena Indiju – Hindukuš – kabulska dolina

• 326. g. prima 5 000 vojnika savezničkih snaga u današnjem Pakistanu

• na rijeci Hidasp – bitka s kraljem Porom –200 ratnih slonova na indijskoj strani –teško ostvarena Aleksandrova pobjeda –Por postaje vazalni vladar

• rijeka Hipasis (Sutlej) – krajnja točka Aleksandrovog prodora – planira krenuti prema Gangesu i oceanu

• pobuna vojske – Aleksandar u rujnu 326. g. nareñuje povratak

• iz Bukefale niz Hidasp i Ind – Nearh vodi novosagrañenu flotu – Krater i Hefestijvode vojsku uz rijeke – pokorena dolina Inda – nove satrapije

• 325. g. – Nearh plovi od delte Inda do ušća Eufrata – istraživački značaj puta

• Aleksandar – kroz pustinje Gedrozije(Beludžistan) – Krater kroz Arahoziju

• teški gubitci Aleksandrovih snaga na povratku – bolesti, žeñ, glad

• u ožujku 324. g. – susret flote i vojske u Hormuzu – povratak u Mezopotamiju Bitka s Porom

Karta Aleksandrove države

Ratni slon – prikaz s epirske keramike, 3. st. pr. Kr.

Aleksandrov kraj

• 324/323. g. – Aleksandar u Pasargadi i Suzi –pobune makedonskih i perzijskih satrapa –uspješno smirivanje situacije

• Aleksandar uspostavlja apsolutnu vlast po perzijskom uzoru – orijentalni dvorski ceremonijal – Babilon: nova prijestolnica države

• simbolično povezivanje istoka i zapada –ženidba 10 000 grčkih i makedonskih vojnika s Perzijankama

• nezadovoljstvo i pobuna grčkih i makedonskih vojnika – Aleksandar otpušta većinu veterana

• Aleksandar planira novu ekspediciju – oko Arabije do Egipta – možda i na zapad Afrike

• umire 13. 6. 323. g. godine nakon kratke bolesti – malarija, groznica

• glavni izvori za Aleksandra: Arijan i DiodorSicilski

• ubrzo počinje urušavanje države• 323/322. – ustanak u Grčkoj pod vodstvom

Atene – Lamijev rat – ugušen nakon poraza ustanika na kopnu (kod Kranona) i moru (kod Amorgasa)

• kontrolu i vlast u državi preuzimaju Aleksandrovi vojni zapovjednici Aleksandrova smrt

Aleksandrov novac

Borbe dijadoha• Aleksandrova majka Olimpija – pokušava

maloljetnog Aleksandrovog sina postaviti za makedonskog kralja – daje ubiti Filipa III. Arhidaja (Aleksandrov brat)

• kontrola nad državom – sve više u rukama dijadoha – počinju podjele i sukobi izmeñu njih oko teritorija i prevlasti

• 321. g. pr. Kr. – Antigon i Kasandar(Antipatrov sin) dijele državu

• Antipatar: državni namjesnik u Grčkoj i Makedoniji – Perdika: regent Aleksandrovom maloljetnom sinu

• Atena – ponovno samostalna od 317. do 307. g. – oligarhija: Demetrije Faleronski –zadnji uspon Atene

• 316. g. – Kasandar ubija Olimpiju –preuzima kompletnu vlast u Makedoniji

• Antigon – pokušava ujediniti državu pod svojom vlašću – bez uspjeha

• podjela Aleksandrove države:– Kasandar – Makedonija, Grčka– Antigon – Mala Azija i Medija– Seleuk – Sirija, Mezopotamija, dio Perzije– Ptolemej – Egipat, južni dio Sirije– Lizimah – Trakija

Novac Antigona I.

Kasandrov novac

Države dijadoha oko 303. g. pr. Kr.

Borbe dijadoha

• izmeñu dijadoha – izbijanje čestih sukoba i prekrajanje granica

• 310/309. – Kasandar ubija Roksanu, Aleksandra mlañeg i Herakla (Aleksandrov nezakoniti sin)

• 309. – 306. g. – rat Ptolemeja i Antigona za Grčku – Antigonov sin DemetrijePoliorket poražava Ptolemejevu flotu –zauzima Atenu – kraj atenske samostalnosti

• 306. g. Antigon se proglašava kraljem –za njim isto rade Kasandar, Lizimah, Seleuk i Ptolemej

• 301. g. – bitka kod kod Ipsa – Lizimah i Seleuk (s 400 slonova) pobjeñuju Antigona (s 75 slonova) koji pogiba u bitci

• podjela Antigonove države:– Kasandar: Makedonija i Grčka– Lizimah: velik dio zapada Male Azije– Seleuk: Armenija, Kapadokija, SJ Sirija– Plistarh (Kasandrov brat): Kilikija, Karija– Ptolemej: južna Sirija

• kraj svih mogućnosti postojanja jedinstvene države

Seleuk I. Nikator

• 280. g. – ubijen zadnji dijadoh –Seleuk

• tri nove dinastije:– Antigonidi u Makedoniji (Antigon

Gonatas)– Seleukidi – Antioh I (sin Seleuka

Nikatora)– Egipat – Lagidi (Ptolemej II.)

Bitka kod Ipsa

Države dijadoha nakon bitke kod Ipsa

Makedonija• 298. g. pr. Kr.– umire Kasandar• 294. g. – Demetrije Poliorket – osvaja Atenu

– pridobiva makedonsko prijestolje• epirski kralj Pir i Lizimah mu 288. g. otimaju

kraljevsku naslov• 281. g. – Seleuk pobjeñuje Lizimaha –

smatra se makedonskim kraljem• 280. g. – Seleuka ubija Ptolemej Karaun –

stradava slijedeće godine u keltskom napadu na Makedoniju i Grčku

• Antigon Gonatas (sin Demetrija Poliorketa) –na makedonskom prijestolju (276. – 239. g.)

• dinastija Antigonida na vlasti do Rimljana• 266. – 261.: nova grčka pobuna –

hremonijadski rat – neuspjeh ustanka –makedonske vojne posade razmještene po Grčkoj

• 229. g. – Atena ponovno stječe nezavisnost• jačanje Etolije – Ahejci vode novi savez u

kojemu su Korint i Arg• kriza u Sparti – samo 700 punopravnih

grañana – Kleomen 226. g. ruši efore – oslobaña helote – daje im puna prava

• pokušaj uspostave nove spartanske hegemonije

Demetrije Poliorket

Makedonija• rat Sparte i Ahejskog saveza – 222. g. – poraz

Spartanaca kod Selasije• Makedonija: pod pritiskom Etolaca,

Ptolemejevića i Seleukida• Filip V. (221. – 179. g.) – novi maked. kralj• 220. – 217. g.: suzbija etolsko gusarstvo• rimski ratovi s Ilirima i njihov prodor u Ilirik –

nova opasnost za Makedoniju• 215. g. – ugovor Filipa V. s Hanibalom – počinju

makedonski ratovi – posljedica: Rimljani ulaze u Makedoniju, Grčku, Malu Aziju i Egipat

• 215. – 205. g.: prvi makedonski rat• 200. – 197. g.: drugi makedonski rat• opadanje makedonske moći – sve veći rimski

upliv na Balkanu• Filipa V. nasljeñuje sin Perzej (179. – 168. g.) –

3. makedonski rat – 168. g.: konačni poraz kod Pidne

• 148. – 146. g.: ustanak protiv rimske vlasti u Makedoniji i Grčkoj – poraz ustanka – uništenje Korinta

• osnovana provincija Makedonija: Epir, Makedonija, sjev. dio Grčke, južna Albanija

• Sparta i Atena – zadržavaju samo formalnu samostalnost – zapravo pod rimskom vlašću

Novac Filipa V.

Novac Perzeja

Lagidi i Seleukidi

• Lagidi – Ptolemej I. – preuzima apsolutistički sistem vladavine – vlada kao faraon

• prijestolnica u Aleksandriji – postaje kulturni centar – osniva se Muzeion

• sukob sa Seleukidima zbog sjevernih granica u Siriji i kontrole nad Ciprom i egejskim otocima – četiri sirijska rata od 278. do 218. g.

• od Ptolemeja V. (278. – 217. g.) – početak opadanja države – sve jači utjecaj Rima

• posljednji Lagid – Kleopatra – najduže postojeća dijadoška država

• Seleukidi – Seleuk I. – ženi se baktrijskomprincezom – od 312. g. babilonski satrap –od 305. g. samoproglašeni kralj

• Arahoziju i Gedroziju daje indijskom kralju Čandragupti – u zamjenu za ratne slonove

• 281. g. pobjeñuje Lizimaha• Antioh I. (280. – 261. g.) – pobjeñuje Kelte

(Galate) u Maloj Aziji• za Antioha II. (261. – 246. g.) – od države

otpadaju dijelovi Male Azije (od 263. g. pergamsko kraljevstvo) Ostaci iz lagidskog razdoblja u Aleksandriji

• baktrijsko kraljevstvo (239. – 130. g.) – uništeno prodorom Parta

• 188. g. poraz Antioha III. od rimsko-makedonske koalicije kod Apameje – Rim ulazi u Malu Aziju

• nakon Antioha IV. (175. – 164. g.) – Mezopotamija postaje dio partske države – Pompej 64. g. osvaja Siriju – kraj seleukidskedržave

Karta dijadoških država 188. g.

Kultura u helenističkom razdoblju

• novi centri kulturnog u društvenog života –gradovi u helenističkim državama

• zajednički jezik helenizma – grčki koiné – u upotrebi duboko u Aziji, meñu Židovima i prvim kršćanima

• prožimanje pridošle helenske i starih istočnjačkih kultura

• filozofi, pjesnici i umjetnici – često na dvoru helenistički vladara – odmak od život ranijih polisa kao centara kulturnog života

• u središtima gradova: gimnaziji – vježbališta• graditeljstvo – jonski i korintski red grañenja

– tolos u Epidauru – veliki hramovi u Joniji• slikarstvo na vazama nestaje – novi stil

ukrašavanja keramike – Gnathia stil• plastika – Nika sa Samotrake, Afrodita s

Mela• ilirsko i epsko pjesništvo – Kalimah, Teokrit,

Apolonije Rodski• filologija – Zenodot i Aristofan iz Bizancija• prirodne znanosti, matematika, medicina i

tehnika – Euklid, Arhimed, Ktezibije, Aristarh iz Sama, Eratosten

• filozofija: Zenon iz Kitiona

Nika sa Samotrake

Pergam – veliki oltar

Južna Ilirida• teritorij južne Iliride – omeñen Epirom

na jugu i Gornjom Makedonijom i Trakijom na istoku, Neretvom na sjeverozapadu – na sjeveru nema prave granice

• prema grčkim izvorima (Tukidid, Pseudo-Skilak) – Iliri i Epirani žive po selima – oznaka barbarstva – za razliku od grčkih polisa

• Epirani – nejasna pripadnost – na razmeñu grčkog i ilirskog svijeta

• Dardanci – uglavnom izdvojeni iz ilirskog kruga – imaju više tračkih od ilirskih elemenata

• osnivanje Epidamna i Apolonije u 7. st. pr. Kr. – poticaj za otvaranje ilirskih krajeva i modernizaciju – djelomičnu helenizaciju ilirskog zaleña

• narodi južne Iliride – Atintani, Partini, Dasareti, Enheleji, Taulanti, Labeati, Ardijejci

Karta Iliride, Epira i Makedonije

Južna Ilirida• Grabo – prvi poznati ilirski kralj (440. – 415.

g. pr. Kr.) – u vezi s Atenjanima• Aminta III. se ženi Euridikom

Linkestiñankom – otac i majka Filipa II.• Bardilej – vlada od početka 4. do 358/357.

g. – podvrgnuo pod svoju vlast Makedonce (Aminta) 393. g. i Mološane 385. g.

• 360. g. pobjeda nad maked. kraljem Perdikom – pogibija 4000 ratnika i kralja

• 359. g. Filip II. poražava Ilire zahvaljujući falangi – nova borbena formacija

• 358/357. g. Bardilej umire• Grabo II. – spominje se od 356. g. – savez

s Halkidikom, Atenom, Tračanima, Peoncima

• 356. g.: poraz od Filipa II. (Grabo II. postaje vazalni knez)

• Pleurija – Pleurat: novi ilirski vladar• 345. g.: uspješan Filipov pohod na Ilire i

Dardance do Šar-planine – poraz Pleurije• 335. g. – Dasaret Klit (Bardilejev sin) ratuje

s Peoncima protiv Aleksandra• Klit osvaja pograničnu utvrdu Pelij (izmeñu

Ilirije i Makedonije) – Glaukije (kralj Taulanata) stiže u pomoć Klitu

Šar-planina

Južna Ilirida

• Klitova i Glaukijina vojska naoružane poput makedonske ili grčke (velika konjica, kopljanici, praćkaši, znatan broj hoplita) –Arijanov opis

• Aleksandar noću kod Pelija poražava Klita i Glaukiju – obojica bježe k Glaukiji i Taulanatima

• dio Ilira uključen u Aleksandrovu vojsku u pohodu na Aziju – Ilir Piton – satrap Velike Medije

• Glaukija 317. g. prima svoju zaštitu dvogodišnjeg Pira – budućeg epirskog kralja

• Kasandar 314. g. podvrgava Glaukiji po svoju vladavinu – nudi 200 talenata za izručenje Pira – Glaukija odbija

• slijedeće godine Glaukija i Korkiraniistjeruju makedonsku posadu iz Apolonije i Dirahija – Dirahij predan Glaukiji

• 312. g. Kasandar opsjeda Apoloniju –poražen od Ilira i Korkirana – makedonska posada protjerana i s Leukade

• 307. g. – Glaukija postavlja Pira na epirsko prijestolje

• Glaukija vlada do posljednjih godina 4. st.

Južna Ilirida

• Bardilej II. – vjerojatno Klitov sin – ilirski kralj početkom 3. st. iz naroda Dasareta

• udaje svoju kćer za Pira – dobri odnosi i veze s Pirom – slabljenje ilirske države

• Pir širi svoje kraljevstvo na makedonske i neke ilirske krajeve

• Monunije – oko 280. g. – vjerojatno kralj Taulanata – kuje svoj novac –vjerojatno u Dirahiju

• Mitil – oko 270. g. – takoñer kuje svoj novac

• oba vladara nemaju veći značaj poput Bardileja ili Glaukija

• u razdoblju od 5. do 3. st. –gospodarska i društvena transformacija južne Iliride

• povećanje broja stanovnika – potrebne veće količine hrane – razvoj ratarstva

• osnivanje gradova – silazak s gradina –pojava u južnoj Iliridi, Makedoniji i Epiru

• utjecaj grčkog svijeta na običaje, religiju i svakodnevni život

• kovanje novca ilirskih vladara • uporaba tipične grčke vojne opreme

Monunijev novac

HelenizamJužna Ilirida i grčki svijet

• Literatura:Cabanes, Pierre: Iliri: od Bardileja do Gencija, Zagreb: Svitava, 2002 Dimitrijević, Stojan – Težak-Gregl, Tihomila – Majnarić-Pandžić, Nives: Prapovijest,

Zagreb: Naprijed, 1998Kuntić-Makvić, Bruna: Grčka i rimska starina, Hrvatska i Europa I: Rano doba hrvatske

Srednji vijek, ur. F. Šanjek – F. Mirošević, Zagreb: Školska knjiga, 2003, 5 – 38Martin, Thomas: Ancient Greece: From Prehistoric to Hellenistic Times, Yale – London:

Yale University Press, 2000Novak, Grga: Jadransko more u sukobima i borbama kroz stoljeća, knj. 1., Split: Marjan

tisak, 2004 Povijest, sv. 2, ur. E. Cravetto (gl. ur. hrv. izdanja I. Goldstein), Zagreb: Europapress

holding, 2007Povijest, sv. 3, ur. E. Cravetto (gl. ur. hrv. izdanja I. Goldstein), Zagreb: Europapress

holding, 2007Šišić, Ferdo: Povijest Hrvata u vrijeme narodnih vladara, Zagreb: Naklada školskih

knjiga, 1925The Oxford History of Greece and the Hellenistic World, ur. J. Boardman, J. Griffin i O.

Murray, Oxford: Oxford University Press, 2001Velika ilustrirana povijest svijeta, sv. 4, ur. G. Du Ry van Beest Holle, Rijeka: Otokar

Keršovani, 1974

Rimska ekspanzija: 5. – 2. st. pr. Kr.

Početak republike – unutarnja previranja• 509. g. pr. Kr. – ukidanje monarhije –

podudarnost s općim padom moći Etruščana – L. Junije Brut – rušenje Tarkvinija Superba

• vlast preuzima aristokracija – patricijske obitelji (gens) – latinske, sabinjanske i etruščanske – patres – poglavari rodova

• res publica – javna stvar• magistrati – javni službenici – biraju se na

raznim skupštinama• vrhovni magistrati – dva konzula – biraju se

na jednu godinu – računanje vremena prema konzulima

• imperium – moć zapovijedanja i upravljanja• pomerium – gradsko područje unutar zidova• diktator – bira ga senat na 6 mjeseci – veće

ovlasti od konzula – viši imperij• senat – vijeće staraca – poglavari obitelji i

bivši činovnici• posljedica ovoga sustava: sva vlast u rukama

patricija• plebejci (plebs, punilo = puk) – obespravljeni

– plebejac je klijent nekog plemićkog roda –pred zakonom ga zastupa njegov patron

• zametak budućih klasnih borbi

Lucije Junije Brut

Početak republike – unutarnja previranja• kraj 5. i poč. 4. st. pr. Kr. – stalni ratovi

Rima s okolnim stanovništvom• ratovi uključuju i plebejce – traže veća

prava – političko suodlučivanje i privatno-pravno izjednačenje s plemstvom

• odlazak plebejaca iz grada na Sveto brdo – oko 494. g. – ultimatum patricijatu – prijetnja secesijom –patriciji popuštaju

• institucija pučkih tribuna i narodne skupštine – 4 pa 10 pučkih tribuna –pravo veta u senatu (veto –zabranjujem)

• ukidanje rodovske podjele – tribusi po mjestima stanovanja

• mali pomaci do polovice 5. st. – 451. g.: popisivanje običajnog prava kolegij desetorice (decemviri): Zakon 12 ploča (Lex duodecim tabularum) –postavljene kod govornice na Forumu

• odvajanje pravne nauke od svećeničkog poznavanja prava

• podjela na centurije – uzor: vojna organizacija – 193 centurije – izborne jedinice sa svojim skupštinama –comitia centuriata

• podijeljene na 6 imovnih razreda –timokracijski sustav

Početak republike – unutarnja previranja• najviši razred – 18 centurija konjanika i 80

pješaka – prvi glasaju – najčešće odlučuju• senat, magistrati i narodna skupština – nositelji

državne vlasti• najvažniji magistrati – službe: konzuli (2),

pretori (suci u miru, vojni zapovjednici), cenzori (od 443. g. pr. Kr. – procjenitelji imovine –svrstavaju u imovne razrede), kvestori (nadziru financije države i vojne poslove)

• ukinuta zabrana brakova plebejaca i patricija 445. g. – lex Canuleia

• nije postignuta stvarna ravnopravnost –nastavak staleške borbe – sve veću ustupci plebsu – plebejci stječu pravo ulaska u senat –conscripti

• 409. g. – prvi plebejac kvestor – Leges LiciniaeSextiae: od 367. g. plebejci mogu postati konzuli – od 351. g. cenzori – od 337. g. pretori

• lex Ogulnia 300. g. – plebejci mogu postati svećenici (pontifices)

• lex Valeria 300. g. – ius provocationis – pravo svakog grañanina da se pozove na narod u slučaju ugrožavanja života ili imovine od strane magistrata ili neke uredbe – samo u gradu

• lex Hortensia – 287. g. – odluke plebejskih skupština (plebiscita) dobivaju zakonsku snagu

Početak republike – rimska obitelj (gens)• gens – plemenita velika obitelj – temeljni

element starorimskog društva –autonomna zajednica u zakonskom smislu – široka samostalnost

• na čelu – pater familias: pravo nad životom i smrću, svećeničke ovlasti, raspolaganje svom imovinom

• obitelji pripadaju svi članovi – liberi: supruga, mlaña braća i sestre, sinovi, usvojena djeca, njihova djeca i žene –kasnije čak i robovi

• obitelj kao moralna i tradicijska vertikala rimskog društva

• štovanje kulta predaka – njegovanje običaja: mos maiorum

• gens – najvažnija uloga kod davanja imena – samo 16 muških imena – čak i po brojevima (Quintus, Sextus) – ženska često po gensu (Julija, Kornelija)

• obitelj ima i klijentelu – plebejci sa sela –patron pruža klijentu pravnu i gospodarsku pomoć – zauzvrat ovaj glasa za njega i podupire ga

• odnos temeljen na meñusobnom povjerenju

Struktura gensa

Početak rimske ekspanzije• prvi meñunarodni ugovor – 509. g. pr. Kr.

s Kartagom – meñunarodni oslonac u italskim sukobima

• rat Rima s ostalim Latinima – pobuna protiv rimskog primata – pobjeda Rima oko 497. g. – pod vodstvom prvog diktatora

• konzul Spurije Kasije sklapa foedusCassianum – Latinima priznata jednakost s Rimljanima – obnovljen latinski savez –vj zbog opasnosti od italskog prodora s Apenina: Ekvi, Volščani, Aurunci, Sabinjani

• opasnost prijeti i od etruščanskih gradova Veja i Cere

• borba s italskim narodima i Etruščanima traje kroz čitavo 5. st. – 396. g. Marko Furije Kamilo osvaja Veje

• Rim udvostručuje teritorij i stanovništvo –oko 1 500 km²

• Kelti (Gali) – krajem 5. st. osvojili Padskunizinu – Insubri, Boji, Cenomani i Senoni– 387. g. poraz Rimljana kod Alije od Senona – dies ater – osvojen Rim –održao se samo Kapitolij – Rimljani plaćaju otkupninu

Keltski (galski) ratnik

Početak rimske ekspanzije• poslije keltskog upada – dodatno utvrñivanje

grada – tzv. Servijeve zidine (oko 380. g.)• obnova saveza s Latinima – osvajanje

volščanskog područja i južne Etrurije• 358. ili 354. g. – savez s Samnićanima –

Samnićani drže Kampaniju i grad Kapuu• 343. – 341. g. – 1. samnitski rat – pobjeda

Rimljana – Samnićani se povlače iz Kampanije – prestrojavanje rimske legije –manipuli umjesto klasične falange

• 340. – 338. g. – pobuna Latina nakon pohoda protiv Samnićana – Rim izvlači svu korist od osvojenih područja

• pobjeda Rima – raspušta se latinski savez –pojedini gradovi su priključeni gradskom području – neki ostaju saveznici – divide et impera

• 326. – 304. g. – 2. samnitski rat – težak poraz rimske vojske u Kaudinskom klancu –zarobljeni vojnici prolaze ispod jarma – Rim daje 600 vitezova kao taoce i vraća osvojena područja – sklopljen mir na 5 god.

• 316. g. – nastavak rata – 304. g. zarobljen glavni samnitski vojskovoña – sklopljen mir –Kampanija pripada Rimu – samnitski savez postoji i dalje

Latinski ratnik, 4. st. pr. Kr.

Početak rimske ekspanzije• Rim pridobiva nove saveznike – pokoreni

Ekvi i Vestini – rimski saveznici i kolonije opkoljavaju samnitski teritorij – status quo –neizbježan novi rat

• 299. – 290. g. pr. Kr. – 3. samnitski rat –Samnićani, Lukanci, Etruščani i Gali protiv Rima

• težak položaj Rima na početku – Rimljani ratuju na jugu i sjeveru – poraz kod Kamerina

• odlučujuća pobjeda kod Sentinuma u Umbriji nad udruženim Samnićanima i Galima –prema Rimljanima poginulo 100 000 Gala

• u slijedećim godinama – poraz Etruščana i Sabinjana – poraženi etruščanski gradovi sklapaju “vječne” saveze – Sabinjani gube samostalnost

• osvajanje samnitskog grada Venuzija koji postaje rimska kolonija s 20 00 ljudi

• mir 290. g. pr. Kr. – opstanak samnitskogsaveza – ulazi u savez s Rimom

• Rim – vodeći položaj na italskom poluotoku• u isto vrijeme u Rimu – završetak staleških

borbi – stvaranje novog vladajućeg sloja –bogati plebejci i patriciji – nobilitet: činovničko plemstvo – bivši i aktivni konzuli, pretori i dr.

Samnitski ratnici

Početak rimske ekspanzije• Rim dolazi u kontakt s grčkim kolonijama na

jugu italskog poluotoka – najvažniji Tarant• Tarant osjeća ugroženost – ugovor izmeñu

Taranta i Rima zabranjuje rimskim brodovima plovidbu južnije od Krotona

• 282. g. pr. Kr. – Rimljani krše sporazum zbog rata s Lukancima i Brutijcima – Tarantincipotapaju brodove – Rim ne želi rat

• Samnićani se odmeću i pridružuju Tarantu i Lukancima – Tarant poziva epirskog kralja Pira – 280. g. Pir dolazi s vojskom: 20 000 pješaka u falangi, 2 000 strijelaca, 500 praćkaša, 3 000 konjanika, 20 slonova

• bitka kod Herakleje u Lukaniji – “Pirova pobjeda” – izgubio 4 000 ljudi – slonovi donijeli prevagu

• Piru se pridružuju Samnićani, Lukanci i Brutijci – kreće na Rim – u Laciju ne nalazi saveznike – nudi mir i podjelu poluotoka –planira osnutak kraljevine u južnoj Italiji –povlači se krajem 280. u Tarant

• 279. g. – kod Auskula – još jedna “Pirova pobjeda”

• Pir prelazi na Siciliju ratovati protiv Kartažanana poziv sicilskih Grka

Početak rimske ekspanzije• Pir nudi novi sporazum Rimljanima – ovi ga

odbijaju – sklapaju savez s Kartažanima• neuspjeh Pira na Siciliji – Kartažani se

uspijevaju obraniti u Lilibeju• Pir se vraća u Italiju – 275. g. bitka kod

Maleventa – Pirov poraz – od tada Benevent• Pir napušta Italiju – ostavlja sina Helena s

većim dijelom vojske u Tarantu• Tarant odstupa Rimu znatan dio teritorija –

drugi grčki gradovi u Italiji postaju rimski saveznici

• osnivaju se nove kolonije s grañ. pravom –Benevent, Ariminij, Brundizij

• Rim postaje gospodar italskog poluotoka –nema jedinstvene države – povezanost savezima

• ager romanus – 27 000 km², 900 tis. st.• saveznici – 125 00 km², 2,2 mil. st.• 279. g. – 287 000 rimskih grañana sposobnih

za oružje – otprilike još toliko saveznika• legija – oko 5000 ljudi od 367. g.: principes,

hastati, traiarii – dijeli se na manipule i centurije – konjaništvo: alae (krila) – obično saveznici Tarantski novac

Pirov pohod na Italiju

Početak rimske ekspanzije

Unutrašnji razvoj Rima i Italije• kolonije – puno grañansko pravo –

naseljenici iz Rima i Lacija• municipiji – djelomično grañansko pravo –

bez izbornog prava – uključeni u vojsku –polugrañani: Etruščani, Volščani, Aurunci, Sabinjani – Rim ih želi imati pod čvrstom kontrolom

• saveznici – socii – vječan savez s Rimom – foedus aequum i foedus iniguum(Samnićani)

• težnja italskog stanovništva – stjecanje punog grañanskog prava

• rimska vladajući sloj – sve više oslonjen na timokratsko načelo – stvaranje nobiliteta – bogate obitelji (patricijske i plebejske)

• sve veća moć senata (tj. nobiliteta) –nobilitet utječe na glasovanje svoje klijentele – zabrana održavanja skupština na sajmene dana – pučki tribuni i dalje element kontrole države

• odreñena službenička karijera – cursushonorum: vojna služba (do 27. g.), kvestor (od 31. g.), edil (od 37. g.), pretor (od 40. g.), konzul (od 43. g.)

• u 2. st. pr. Kr. – nobilitet koristi državnu vlast za svoj ekonomski probitak –početak krize Republike

1. punski rat• rimski interesi na Siciliji se poklapaju s

Kartaškim – neizbježan sukob• Rim pomaže Mamertinima (oskijski

plaćenici) protiv Hijerona II. Sirakuškog(kartaški saveznik) – 264. g. pr. Kr. – 1. punski rat

• 263. g. – četiri rimske legije na Siciliji –Hijeron pristaje uz Rimljane – Kartažani odolijevaju u utvrñenim gradovima

• Rimljani grade mornaricu po uzoru na Feničane – nova taktika: hvatanje brodova kukama i pomični mostovi – corvus

• 260. g. pomorska pobjeda Rimljana kod Mila na sjeveru Sicilije – 256. g. Rimljani prenose uspješno rat u Afriku – traže da Kartaga preda Siciliju i Sardiniju –Kartažani odbijaju

• spartanski plaćenici pomažu Kartažanimada okrenu rat – uništenje rimske invazijske vojske – neuspjeh mornarice u više navrata zbog oluje – rat ponovno na Siciliji –Kartažani se brane u Lilibeju i Drepanu –uspješne gerilske akcije Hamilkara Barkasa

• Rim gradi novu flotu – 200 pentera – 241. g. pobjeda kod Egatskih otoka – Kartaga sklapa mir s Rimom: odstupa Siciliju, priznaje Hijerona II., 3 200 talenata ratne odštete u roku 10 godina Corvus – rimska naprava za hvatanje, privlačenje i pješački napad na kartaške brodove

Kartaga danas

1. punski rat

Ratne operacije na Siciliji tijekom 1. punskog rata

1. punski rat

Ratne operacije na Siciliji tijekom 1. punskog rata

1. punski rat• kriza u Kartagi – pobuna neisplaćenih

plaćenika – Hamilkar spašava Kartagu – Rim i Hijeron II. opskrbljuju Kartagu žitom

• Hamilkar postaje vrhovni zapovjednik – 237/236. g. pr. Kr. kreće u osvajački pohod u Španjolsku –Kartaga traži nova područja

• zbog pomoći Rim traži od Kartage Sardiniju i Korziku – Kartaga pristaje – Rim osniva prve provincije 227. g.

• Rim je postao velesila – Kartaga glavni oponent – rat je teško iscrpio obje strane

• Rim sreñuje situaciju na sjeveru Italije – pokorenje dijela Gala u porječju rijeke Pad (Po) – zauzima Mediolan i osniva Placenciju i Kremonu na Padu kao granične utvrde – 218. g.

• izgradnja sustava cesta po Italiji –nova Via Flaminia

• Jadransko i Tirensko more – rimske prometnice – na drugoj Jadranskoj obali – jačanje ilirske države – česti gusarski prepadi – naznake novih sukoba

Ilirska država prije ratova s Rimom• druga polovica 3. st. pr. Kr. – novi uspon

ilirskog kraljevstva pod vodstvom Ardijejaca• područje Ardijejaca: primorje od Neretve do

Drima u Albaniji – središta: Rizon, Skodra, Lis

• ardijejski plemenski savez – država – od Neretve do središnje Albanije i Kosova

• kralj Agron – Pleuratov sin (prema Polibiju) – jačanje vojske i mornarice – lembi: brodovi s oko 50 ljudi – gusarenje

• savez s Makedonijom protiv Etolaca – 100 lemba s 5 tis. ilirskih ratnika plovi na jug –pobjeda gradom Medionom 231. g.

• Agron umire iste godine – nasljeñuje ga Teuta kao regentkinja mladog Pinesa

• 230. g. – rat s Epiranima – Agronov brat Skerdilaida osvaja epirski glavni grad Fenike – zaključeno primirje zbog napada Dardanaca na Ilirsko kraljevstvo

• sklopljen savez Ilira s Epiranima i Akarnancima – Teuta kontrolira južne ilirske krajeve – ilirski gusarski napadi do Elide i Mesenije na Peloponezu

• na sjeveru: širenje ilirske vlasti možda i na delmatsko područje – opsada Ise 230. g. –Far vj. priznaje Teutinu vlast

Fenike

Ilirska državaprije ratovas Rimom

Prvi ilirski rat• gusarenje i napadi na italske trgovce u

južnoj Iliridi – nezadovoljstva Rima• poslanstvo braće Gaja i Lucija

Korunkanija kod Teute – Teuta obećava da ilirska država neće napadati rimske brodove i trgovce – ne daje garanciju da ilirski pojedinci neće gusariti u svoju korist

• neuspjeh poslanstva – jedan poslanik ubijen – Rimljani pripremaju napad: 200 brodova, 20 000 pješaka, 2 000 konjanika – vojska: konzul Aulo Postumije – mornarica: konzul GnejFulvije Centumal

• proljeće 229. g. pr. Kr. – Teutin novi pohod na Epidamno, Apoloniju i Korkiru(Krf) – Ahejci i Etolci šalju pomoćnapadnutima grčkim gradovima – ilirska pobjeda nad njima kod otoka Paksa kod Krfa – Korkira se predaje ilirskoj posadi na čelu s Demetrijem Farskim

• rimska flota kreće iz Brundizija –Demetrije Farski prelazi na rimsku stranu – vj. zbog loših odnosa s Teutom – plovi s Rimljanima pod Apoloniju –iskrcavanje i prodor vojske u unutrašnjost države prema sjeveru

Artemdin hram na Krfu, poč. 6. st. pr. Kr.

Prvi ilirski rat• Korkira, Apolonija i Epidamno se

stavljaju pod zaštitu (skrbništvo) Rima

• rimska flota plovi na sjever sve do Ise – Partini i Atintani se stavljaju pod rimsku zaštitu

• Teuta se povukla vj. u Rizon –ilirska flota se povlači prema Neretvi

• proljeće 228. g. pr. Kr. – zaključen mir izmeñu Teute i Rimljana

• Teutino kraljevstvo podijeljeno na tri dijela:

– Demetrije Farski: obalno područje i otoci oko Fara, dio ilirskog kopna

– slobodni pod rimskim protektoratom: Korkira, Apolonija, Epidamno, Isa, Partini i Atintani

– ilirska država – Pines i Skerdilaida– unutrašnjost i obala oko Boke i Skadra

• Iliri istodobno ne smiju slati više od dva nenaoružana lemba južno od Lisa – plaćaju danak Rimu

• konzul Gnej Fulvije Centumal slavi 228. g. trijumf nad Ilirima

Arheološki ostaci Fara u Starigradu na Hvaru

Drugi ilirski rat• Demetrije širi vlast na obalu i unutrašnjost

Ilirije – skrbništvo nad Pinesom – odvaja Atintane od Rima izmeñu 224. i 222. g. pr. Kr. – obnova gusarenja

• približavanje Makedoniji – savez s regentom Filipa V. Antigonom Dosonom –sudjelovanje u Helenskom savezu protiv Kleomena III.

• Rim zauzet ratovanjem s Keltima – na sjeveru Jadrana histarsko gusarenje – 221. g. – prvi histarsko-rimski rat – Apijan: Demetrije pomaže Histrima – moguć savez

• Demetrije i Skerdilaida gusare na Peloponezu i Kikladima 220. g.

• prijetnja rimskim saveznicima: Partini i gradovi Epidamno, Apolonija i Korkira

• Kartaška prijetnja raste – Rimljani se odlučuju riješiti ilirske prijetnje – vojni pohod ljeti 219. g. – konzul Lucije Emilije

• brzi poraz Demetrija Farskog: pad Dimala i Fara – ostala ilirska uporišta se predaju –Demetrije bježi kod Filipa V.

• obnova ugovora iz 228. g. – Pines ostaje na vlasti u dijelu Ilirije (Apijan) – Skerdilaida i drugi manji vladari vladaju ostalim dijelovima

• krajem ljeta 219. – trijumf L. Emilija

2. punski rat• Kartažani u Španjolskoj – prva naselja

već od 11. st. pr. Kr.• Hamilkar i Hazdrubal osvajaju 237/236.

g. velike dijelove Španjolske – nastoje osigurati matično područje vlasti Barkida– zbog jake opozicije u Kartagi

• zabrinutost Rima – šalje poslanstvo –Ebro postaje linija razgraničenja utjecaja Rima i Kartažana

• centar: Carthago Nova (Carthagena) –Hazdrubal pogiba – Hanibal (Hamilkarov sin) postaje novi vojskovoña

• Hanibal napada rimskog saveznika Sagunt 220. g. – Rim ne poduzima ništa – u proljeće 218. g. Hanibal prelazi Ebros 100 000 vojnika

• rimski ultimatum Kartagi – izbija rat• Hanibal kreće na Italiju – krajem ljeta

dolazi do Rhone s 60 000 ljudi• Rimljani kreću na Španjolsku – u Masiliji

P. Kornelije Scipion saznaje vijesti o Hanibalu – šalje Gneja Scipiona u Španjolsku – sam se vraća u Italiju

• Hanibal kreće preko Alpa s 40 000 ljudi –u listopadu 218. g. stiže u Padsku dolinu s 20 000 pješaka i 6 000 konjanika

Hanibal

Hanibalov novac

2. punski rat

Karta Hanibalovog pohoda

2. punski rat

2. punski rat• rimski poraz na rijeci Ticino – Kelti prilaze

Hanibalu – njih 14 000• Scipionu se pridružuje T. Sempronije

Longo s vojskom namijenjenom napadu na Kartagu – poraz Rimljana kod rijeke Trebije

• 217. g. pr. Kr. – Hanibal ulazi u Etruriju –nova pobjeda kod Trazimenskog jezera –pogibija konzula G. Flaminija

• diktator postaje Kvint Fabije Piktor –oklijeva napasti Hanibala koji se spušta u Kampaniju i Apuliju

• novi konzuli L. Emilije Paulo i M. TerencijeVaron – okupljaju veliku vojsku – strašan poraz kod Kane u Apuliji – poginulo oko 50 000 Rimljana i L. E. Paulo

• Apulija i Kapua staju na Hanibalovu stranu – Hanibalov savez s Makedonijom i Siarkuzom 215. g.

• Hanibal prezimljuje u Kapui – ne stiže mu pomoć niti iz Kartage niti Španjolske

• Rimljani zauzimaju Sirakuzu 213. g. – 211. g. opsjedaju Kapuu – Hanibal kreće na Rim – odustaje – 210 g. Kartažaninapuštaju Siciliju

Hanibal prelazi Alpe

2. punski rat

Bitka kod Kane

2. punski rat• u Španjolskoj – promjenjiva ratna sreća –

211. g. pogibaju oba Scipiona (Publije i Gnej)• nasljeñuje ih mlañi P. K. Scipion (sin

poginulog Publija) – 209. g. osvaja Kartagenu• Hazdrubalova (Hanibalov brat) vojska

uništena kod Metaura na jadranskoj obali –neuspio pokušaj Magona (najmlañi Hanibalov brat) u otvaranju novog fronta kod Genove

• 205. g. – Scipion postaje konzul – prenosi rat u Afriku – primirje s Kartagom – savezništvo s Numiñanima (kralj Masinisa)

• Hanibal se vraća u Afriku – rat se ponovno razbuktava – 202. g. konačni poraz Hanibala kod Zame

• Kartaga gubi sve prekomorske posjede –Numidija postaje neovisna – ratna odšteta: u 50 g. moraju platiti 10 000 talenata – mora predati sve slonove i brodove osim 10 trijera– smije ratovati samo u Africi s rimskim dopuštenjem

• Rim se obračunava s Hanibalovim saveznicima u Italiji – pokorava Gale i gradi Akvileju – Sirakuza i Kapua gube svoju samostalnost – dvije nove kolonije u Španjolskoj

• Rim ostaje jedina velesila u zap. Mediteranu

Scipion Afrički

2. punski rat

Bitka kod Zame

Ilirija i Makedonija – 1. makedonski rat• Skerdilaida – saveznik Filipa V.: 218.

g. pr. Kr. – pomaže s 15 lembaMakedonce protiv Etolaca – mora se povući zbog dinastičkih nemira: anarhija u Iliriji

• Demetrije Farski – savjetnik Filipa V. – prekid rata s Etolcima 217. g. –nagovara Filipa na rat s Rimom –poginuo 214. g.

• Skerdilaida napušta savez s Filipom V. zbog neisplate ugovorenih 20 talenata – postaje rimski saveznik

• Pines se zadnji put spominje 217. g. –Skerdilaida jača i širi svoj teritorij

• 217/216. g. – makedonski pohod na Iliriju i rimski protektorat – mornarica 100 lemba sagrañenih u Makedoniji plovi do Vlorskog zaljeva –povlačenje mornarice zbog straha od rimske mornarice – početak 1. maked. rata 215. g.

• 215. g. – ugovor Filipa V. (zajedno s Helenskim savezom) i Hanibala

• 214. g. – Filip V. sa 120 lembaopsjeda Apoloniju i osvaja Orik –Rimljani protjeruju Filipa V. koji spaljuje brodove kod Apolonije

Novac Filipa V.

Vlorski zaljev

Ilirija i Makedonija – 1. makedonski rat• 213. g. pr. Kr. – Filip V. osvaja veći

dio rimskog protektorata: Partini, Atintani, Dimale – otima Lis od Skerdilaide – odsjekao ga od Rimljana

• Rimljanima ostaju Epidamno (Dirahij), Apolonija, Korkira i Orik

• 212. – Rim okuplja savez protiv Filipa V. – Etolci, Sparta, pergamski kralj Atal, Dardanci, Iliri – kralj Skerdilaida i sin Pleurat

• Makedonija napadnuta s više strana –težak položaj – 209. g. Iliri vraćaju Lisi osvajaju dio južne Ilirije – odsijecaju Makedoniju od Jadrana

• Filipov položaj slabi pod napadima Ilira, Dardanaca, Tračana i Etolaca

• 206. g. – rimsko iskrcavanje u Dirahiju• 205. g. sklapa mir s Rimljanima u

gradu Fenike – završetak 1. makedonskog rata – Atintanijapripada Makedoniji – rimski protektorat: Dirahij, Apolonija, Orik, Korkira, Isa, teritorij Partina, Dimale, Bargul i Eugenij

• Pleurat se spominje kao vladar ilirske države – Skerdilaida umro izmeñu 208. i 205. g. – centar države u Skodri

Ilirija – 2. makedonski rat i rat s Antiohom III.• 2. maked. rat – 200. g. pr. Kr. – Atal i Etolci

traže rimsku pomoć – rat s Makedoncima u južnoj Iliriji, Epiru i Tesaliji – Pleurat, Etolci i Ahejci na strani Rimljana

• 197. g. – bitka kod Kinoskefala: konzul T. Kvinkcije Flaminin – poraz Filipa V. – gubi posjede u Trakiji i Iliriji – Pleurat dobiva Lihnid i zemlju Partina – etolski i ahejskisavez proširuju svoja područja

• vj. od 196. g. – Delmati pod Pleuratom• 192. g. – napad Antioha III. na Makedoniju i

Grčku – Hanibal je Antiohov vojni savjetnik• Rim intervenira na poziv Etolaca –

Makedonci pristaju uz Rimljane – poraz Antiohovih snaga kod Termopila 190. g. –Pleurat kao saveznik Rima 189. g. pljačka epirsku obalu

• 190. g. – konačni poraz Antioha kod Magnezije na Sipilu (u Lidiji)

• mir u Apameji 188. g. – Antioh predaje Rimu mornaricu i sva područja zapadno od gorja Taurus – 10 000 talenata odštete – Pergamdobiva nova područja – grčki maloazijski gradovi proglašeni slobodnima

• Hanibal se ubio 183. g. progonjen od Rimljana u Bitiniji Antioh III.

Pad Histra pod rimsku vlast

• 221. g. pr. Kr. – 1. histarski rat – nakon prodora Rimljana u Padsku nizinu i poraza Kelta

• pokušaj suzbijanja histarskog gusarstva i kopnenih pljačkaških pohoda – Histripristaju na prestanak pljačke i gusarenja – ostaju samostalni

• Rimljani osnivaju 181. g. koloniju Akvileju – buduće rimsko uporište na sjeveru Jadrana

• 178/177. g. – drugi histarski rat – Histrepredvodi kralj Epulon – kralj: pokazatelj višeg organizacijskog stupnja društva kod Histra – nasuprot Japodima, Liburnima i Delmatima

• 178. g. – Histri osvajaju rimski logor –u protunapadu Rimljana stradalo 8 000 Histra

• 177. g. – novi poraz Histra – Rimljani relativno lako napreduju prema sjedištu kraljevske vlastu – opsada Nezakcija

• pad Nezakcija iste godine – Epulonizvršava samoubojstvo

• kraj histarske slobode – Histri priznaju rimsko vrhovništvo

Nezakcij

Ilirija – 3. makedonski rat i kraj ilirskog kraljevstva• Pleurat umire izmeñu 189. i 181. g. (vj. bliže

181. g.) – nasljeñuje ga Gencije• Gencije – nasljeñuje snažnu državu od oca

– centar države u Skodri – u prvo vrijeme saveznik Rima – Gencije kuje svoj novac u Skodri i Lisu

• Labeati i Daorsi kuju svoj novac s Gencijevim likom – Rizon i Lihnid bez kraljeva lika

• Delmati priznaju njegovu vlast još neko vrijeme – Polibije: Delmati otpali od kraljevstva nakon Pleuratove smrti

• obnova ilirskog gusarstva – od 182. g. pr. Kr. – pljačkanje Taranta i Brundizija

• Rimljani šalju poslanstvo koje Gencija odbija primiti

• 178. g. – imenovani duumviri navales – za borbu protiv ilirskih gusara

• približavanje Perzeju (sin Filipa V.) – od 172. g. – Rimljani pojačavaju vojnu prisutnost u svojim prekojadranskimprotektoratima

• Gencije postaje sumnjiv Rimljanima –rimska poslanstva pokušavaju što više ilirskih dinasta odvojiti od Gencija

• od 171. g.: 3. maked. rat – 170/169. g.: Perzejev pohod u južnu Iliriju i Epir

Skadar

Gencijev novac

Ilirija – 3. makedonski rat i kraj ilirskog kraljevstva

• Perzej pridobiva dio rimskih saveznika Epirana – pobjeda nad Dardancima –osvajanje utvrda s rimskom posadom u južnoj Iliriji i Epiru – otežan rimski strateški položaj

• Perzej traži savezništvo od Gencija –Gencije traži novac za pokretanje rata

• nakon nekoliko uzajamnih poslanstava –Gencije se uključuje u rat – zatvara dva rimska poslanika

• pretor Lucije Anicije započinje 168. g. pr. Kr. operacije protiv Gencija – 3. ilirski rat

• L. Anicije kreće iz Apolonije prema sjeveru s 20 000 vojnika – poraz i predaja Gencijakod Skodre – njegova obitelj zarobljena u Meteonu – sudjeluju u Anicijevom trijumfu 167. g. u Rimu – internirani u Italiji

• Perzej poražen kod Pidne 168. g. – predaje se – kraj makedonske države

• L. Anicije – saziva skupštinu ilirskih voña u Skodri – kraj ardijejske države:

– Iliri ostaju slobodni – Rimljani će se povući– Ilirija podijeljena na tri dijela– rimski saveznici osloboñeni nameta – ostali

plaćaju polovicu danka koji su davali Genciju

Perzejev novac

Bitka kod Pidne

Rim – gospodar na Mediteranu• nakon 168. g. pr. Kr. – podjela Makedonije

na 4 samostalna područja• Rim kažnjava nevjerne grčke saveznike –

deportacije talaca, porobljavanje• socijalni nemiri u Grčkoj – Rim se oslanja na

vladajuće slojeve – pobuna ahejskog saveza – 146. g. razaranje Korinta – osniva se provincija Makedonija

• Ptolemej VIII. – 155. g. ostavio oporučno Kirenaiku Rimljanima – Atal III. ostavlja cijelu državu Rimljanima 133. g.

• 149. – 146. g.: 3. punski rat – Scipion Afrički razara Kartagu – osnovana provincija Afrika

• Delmati ugrožavaju Isu i Daorse – 158. g. neuspjelo rimsko poslanstvo: Gaj Fanije

• 156. – 155. g.: 1. delmatski rat – P. K. Scipion Nazika spalio Delminij 155. g. –pacifikacija Delmata na neko vrijeme

• 136/135. g. – ugušen ustanak Ardijejaca i Plereja – Ardijejci preseljeni u unutrašnjost

• 20 g. ratovanja u Španjolskoj – 133. g. –osvojena Numancia – Scipion Afrički –pacifikacija keltiberskih plemena – paxromana u cijeloj državi

• Rim vlada najvećim dijelom Mediterana

Korint

Numancia

Unutrašnji razvoj Rima i Italije• 2. st. pr. Kr. – priljev jeftinog žita sa Sicilije

i Afrike – preorijentacija na maslinarstvo, voćarstvo i vinogradarstvo – osiromašenje seljaka – prodaja zemlje veleposjednicima – latifundije – robovski rad: jeftini proizvodi

• osiromašeni seljaci odlaze u Rim – gradski proletarijat – smanjuje se baza za regrutaciju vojske – sve jača agrarna kriza

• uspon viteškog staleža – financijski utjecajni bogataši – s malo i ili bez zemlje – bave se zakupom carine i poreza, nabavkama za vojsku

• aristokrati zarañuju korištenje državne zemlje za poljoprivredu – povezivanje državnih službi i gospodarstva – enromnobogaćenje

• osiromašenje obrtnika zbog manufaktura s robovskom radnom snagom – pridružuju se osiromašenom seljaštvu

• italski saveznici traže pravno izjednačenje s rimskim grañanima

• ustanci robova zbog lošeg položaja: 136. –132. g. na Siciliji

• senatorski sloj nije spreman na ustupke i reforme – nategnuti odnosi u državi koja je postala svjetska sila

Villa rustica – centar latifundije

Kultura i umjetnost• 7. i 6. st. pr. Kr. – snažan etruščanski

utjecaj na rimsku kulturu – od 5. st. početka propadanja etrušč. kulture –sve slabiji utjecaj na Rim

• etruščanski utjecaj na rimsku religiju –Jupiter, Junona, Minerva – od kraja 6. st.

• gradnja hramova od drveta – stambeni objekti od nepečene cigle – malo arheoloških tragova tih objekata

• od 400. g. – lijevani novac• isprva etruščanski utjecaj u kiparstvu –

4/3. st.: sve jači grčki utjecaj –helenizacija

• 3. i 2. st. – helenistička epoha italsko-etrurske umjetnosti – prodiru grčki kultovi

• od 269. g. – rimski srebrni kovani novac• 3. st. – gradnja zidanih hramova –

etruščanski tip – gradnja cesta (ViaAppia) i prvog vodovoda (Anio vetus)

• 3. i 2. st.: početak rimske književnosti: L. Livije Andronik (dramska djela), GnejNevije (epika i dramska djela), Plaut(komedije)

Mars iz Todija, 4. st. pr. Kr.

Kultura i umjetnost• 3/2. st. pr. Kr. – Kvint Enije – poezija i

historiografija (epički Anali)• utjecaj grčkog obrazovanja i pismenosti –

Krat, Polibije, Diogen• homo novus M. Porcije Katon – idealizam

starog rimskog načina života –suprotstavlja se idealima helenizma

• 2. st. – razvoj freskoslikarstva u Rimu• gradnja kazališta od kamena, dvorana i

kuća sa stupovima – javni objekti postaju raskošniji – javna kamena skulptura

• 179. g. pons Aemilius – gradnja tržnica po grčkom uzoru: 184. g. basilica Porcia –179. g. basilica Aemilia – 170. g. basilicaSempronia

• od 174. g. – popločavanje rimskih ulica –157. g. mramor u Herkulovom hramu

• 146. g. porticus Metelli – u potpunosti od mramora

• polovica 2. st. – gradnja mostova i akvedukata s lukovima – novi ponsAemilius 143. g. pr. Kr.

• 2. st. – novo buñenje etrurske umjetnosti – Perugia, Volterra, Tomba Francois u Vulciju Pons Aemilius

Kameja , orao s palmom i vijencem, poč. 2. st. pr. Kr.

Izvori za stariju rimsku povijest• najvažniji izvori za stariju rimsku

povijest

• Tit Livije (59. g. pr. Kr. – 17. g. pos. Kr.) – Ab Urbe condita – od legendarnog osnutka grada do njegovog vremena – od ukupno 167 knjiga sačuvane 1 – 10. i 21 –45. knjiga

• Polibije (oko 200. – 118. g. pr. Kr.) – došao u Rim kao talac poslije 3. makedonskog rata – piše o 1. i 2. punskom te o 3. makedonskom ratu – pouzdan povjesničar – na tradiciji Tukidida – od ukupno 40 knjiga sačuvano prvih pet

• Dion Kasije (164 – 229. g.) –povijest Rima u Grčkoj – sačuvane knjige 36 – 60 i veći ulomci drugih – glavni izvor za kasnu Republiku i rano Carstvo

Tit Livije

Rimska ekspanzija: 5. – 2. st. pr. Kr.• Literatura:Bratož, Rajko: Rimska zgodovina. 1. del: Od začetkov do nastopa cesarja Dioklecijana,

Ljubljana: Zveza zgodovinskih društev Slovenije, 2007 Cabanes, Pierre: Iliri: od Bardileja do Gencija, Zagreb: Svitava, 2002 Kuntić-Makvić, Bruna: Grčka i rimska starina, Hrvatska i Europa I: Rano doba hrvatske

Srednji vijek, ur. F. Šanjek – F. Mirošević, Zagreb: Školska knjiga, 2003, 5 – 38Matijašić, Robert: Povijest hrvatskih zemalja u antici do cara Dioklecijana, Zagreb:

Leykam international, 2009McKay, Christopher: Ancient Rome: A Military and Political History, New York:

Cambridge University Press, 2007Novak, Grga: Prošlost Dalmacije, knj. 1., Split: Marjan tisak, 2004Novak, Grga: Jadransko more u sukobima i borbama kroz stoljeća, knj. 1., Split: Marjan

tisak, 2004Povijest, sv. 3, ur. E. Cravetto (gl. ur. hrv. izdanja I. Goldstein), Zagreb: Europapress

knjiga, 1925The Oxford History of the Roman World, ur. J. Boardman, J. Griffin i O. Murray, Oxford:

Oxford University Press, 2001Velika ilustrirana povijest svijeta, sv. 4, ur. G. Du Ry van Beest Holle, Rijeka: Otokar

Keršovani, 1974

Kriza i pad RepublikeRim i hrvatski povijesni prostor od 2. st. pr. Kr. do Augustovog doba

Uzroci krize rimske Republike• 2. st. pr. Kr. – priljev jeftinog žita sa Sicilije

i Afrike – preorijentacija na maslinarstvo, voćarstvo i vinogradarstvo – osiromašenje seljaka – prodaja zemlje veleposjednicima – latifundije – robovski rad: jeftini proizvodi

• osiromašeni seljaci odlaze u Rim – gradski proletarijat – smanjuje se baza za regrutaciju vojske – sve jača agrarna kriza

• uspon viteškog staleža – financijski utjecajni bogataši – s malo i ili bez zemlje – bave se zakupom carine i poreza, nabavkama za vojsku

• aristokrati zarañuju korištenje državne zemlje za poljoprivredu – povezivanje državnih službi i gospodarstva – enromnobogaćenje

• osiromašenje obrtnika zbog manufaktura s robovskom radnom snagom – pridružuju se osiromašenom seljaštvu

• italski saveznici traže pravno izjednačenje s rimskim grañanima

• ustanci robova zbog lošeg položaja: 136. –132. na Siciliji

• senatorski sloj nije spreman na ustupke i reforme – nategnuti odnosi u državi koja je postala svjetska sila

Villa rustica – centar latifundije (velikog poljoprivrednog imanja)

Počeci krize – reforme braće Grahko• 133. g. pr. Kr. – pučki tribun Tiberije

Sempronije Grahko i brat Gaj – početak sukoba s nobilitetom – pripadaju stranci koja je u sukobu s Scipionima

• braća su samo dijelom pučkog porijekla –majka braće Grahko Kornelija – kći starijeg Scipiona Afričkog – po ocu Tiberiju plebejci –otac im je bio konzul i vojni zapovjednik

• Tiberije predlaže agrarnu reformu –ograničavanje iskorištavanja državne zemlje na 500 jutara po nositelju prava – uz još po 250 jutara za oba prva sina

• prijedlog zakona na dira privatni posjed –višak državne zemlje tročlani kolegije podijelit će osiromašenim seljacima

• drugi pučki tribun Okatvije i senat protiv tog prijedloga – Oktavije primjenjuje pravo intercesije

• Tiberije i narodna skupština – svrgavaju Oktavija – radi protiv interesa puka –neustavni potez Tiberija Grahka

• Tiberije proširuje zahtjeve – negira isključivo senatsko pravo raspolaganjem državnim financijama

• traži da se naslijeñeno pergamsko bogatstvo podijeli za ureñenje kuća novih kolonizatora

Tiberije Grahko

Počeci krize – reforme braće Grahko• Tiberije traži protuustavan potez

narodne skupštine – svoj ponovni izbor za tribuna slijedeće godine – ostali tribuni se ne usuñuju suprotstaviti

• senatorska većina proglašava stanje prijeke državne nužde (senatusconsultum ultimum) – konzul MucijeScaevola odgaña akcijsko djelovanje

• pristaše senata pod vodstvom ScipionaNazike provaljuju na tribunsku izbornu skupštinu – ubijaju (zatuku) TiberijaGrahka i njegovih 200 – 300 pristaša

• država dolazi na rub grañanskog rata –jaka podjela na dva tabora – napeta situacija u državi

• senatska stranka pristaje na ustupke –nesmetan rad tročlane agrarne komisije

• uskoro u komisiju ulazi Gaj Grahko –sve radikalniji zahtjevi – senat obustavlja rad komisije

• Gaj postaje kvestor na Siciliji – 124. g. pr. Kr. – vraća su u Rim i natječe za pučkog tribuna

• majka Kornelija traži od Gaja napuštanje politike: politika je uzrok obiteljske nesreću i državnog razdora

braća Grahko

Počeci krize – reforme braće Grahko

• od 123. g. pr. Kr. – Gajeve reforme:– stvaranje zakonskih uvjeta za reizbor tribuna i

omogućavanje narodnog opoziva tribuna– pridobivanje siromašnih seljaka: novi agrarni

propisi– povoljno žito za gradski proletarijat – država

garantira povoljnu cijenu– pogoduje viteškom staležu – sudsko pravo u

provincijama za financijske nepravilnosti –veći porezi u Aziiji: vitezovi ga prikupljaju

• Gaj želi dati grañansko pravo svim Italicima i jednako pravo pri vanjskoj kolonizaciji –namjerava osnivati kolonije isključivo van Italije – plan za kolonizaciju Kartage

• drugi tribun M. Livije Druzo i puk – protivnici ovakvog pogodovanja Italicima – Druzopredlaže osnivanje 12 kolonija u Italiji

• 121. g. – Gaj ne postaje tribun po treći put –proglašeno stanje prijeke državne nužde –Grahko daje da ga ubije njegov rob prije nego ga uhvate i ubiju protivnici

• pogubljeno 3 000 Grahkovih pristaša –ukinute sve Grahkove mjere – vitezovi se sporazumijevaju s senatskom strankom

• vladavina optimata – na drugoj strani: populari – trajni raskol koji će dokrajčiti Republiku

Gaj Grahko

Uspon Gaja Marija• na istoku: Parti ruše seleukidsku državu –

ulaze u Siriju• na zapadu: uspješan prodor Rima u

Galiju – 121. g. pr. Kr. osnovana GalliaNarbonensis

• prodori Cimbra sa sjevera – rimski poraz kod Noreja u Noriku 113. g. i kod Arauzijau Galiji 105. g.

• u Africi: uspon Jugurte u Numidiji –dugotrajan rat s Rimom (111. – 105. g.) – nesposobnost i korumpiranost rimskih vojskovoña optimata

• uspon Gaja Marija – pučanin iz Arpina –homo novus – podzapovjednik KvintaCecilja Metele protiv Jugurte

• 107. g. postaje konzul – vraća se u Afriku i dovršava rat – Jugurtu zarobljava Marijev kasniji protivnik, tada Marijevkvestor Lucije Kornelije Sula 105. g.

• Marije slavi trijumf protiv Jugurte 104. g.• od 104. – 100. g. pet puta biran za

konzula zaredom (7 puta ukupno)• završava rat protiv Cimbra i Teutona –

poražava Teutone 102. g. (Aquae Sextiaeu transalpinskoj Galiji) i Cimbre 101. g. (Vercellae u cisalpinskoj Galiji) Gaj Marije

Marijeve reforme• provodi reformu vojske

– uvrštava u vojsku i bezemljaše– uvodi vojnu plaću – država financira vojsku– profesionalna stajaća vojska – 16 god. službe

– 1 godina obuke vojske – razlika od prijašnje narodne vojske (milicije)

– legija: 6000 ljudi (od toga 5200 boraca) – 6 kohorti – 10 centurija (s oko 80 ljudi)

– vojska nosi svu svoju potrebnu opremu i namirnice sa sobom – “Marijeve mule”

– vojni veterani dobivaju zemlju na osvojenim područjima

• vojska postaje vezana uz zapovjednika• Marije daje puno grañansko pravo italskim

saveznicima nakon bitke kod Vercele• 100. g. pr. Kr.– Marije se povlači zbog

sukoba s obje stranke – nije izabran za konzula

• nastavak političkih i socijalnih nemira –politička ubojstva i teror na ulicama – 95. g. istjerani Italici nastanjeni u Rimu

• 91. g. – M. Livije Druzo – pokušaj reformi – davanje grañanskog prava Italicima kao naknadu za odstupanje javne zemlje

• neslaganje senata i vitezova s Druzom –Druz ubijen – ubojstva Druzovih pristaša u Rimu

Gaj Marije u progonstvu

Početak grañanskih ratova• ustanak Italika: 91. – 89. g. pr. Kr.:

saveznički ili Marsijski rat – prvi grañanski rat

• Italici osnivaju grad Italiju sa senatom i dva konzula – kuju i svoj novac

• Rim mobilizira sve raspoložive snage –otpor Italika slomljen – objavljen zakon o grañanskom pravu

• Samnićani se i dalje bore za samostalnost – Sula se vrlo okrutno obračunava s njima

• Italija postaje jedinstvena država – svi grañani ipak nisu parlamentarno zastupani – pristup vlasti imaju samo gornji slojevi

• biračko pravo se može izvršavati samo u Rimu – Italici dobivaju 8 od 35 tribusa

• 88. g. – ustanak protiv Rima u Maloj Aziji –glavni pokretač: pontski kralj Mitridat –ustanak i u Grčkoj

• u Rimu – grañanski rat oko vodstva rata protiv Mitridata – senat za Sulu – populariza Marija: oduzimaju zapovjedništvo Suli

• Sula ulazi s vojskom u gradsko područje (pomerium) – povreda ustavnosti –protjeruje Marija i pristaše – Marije bježi u Afriku – Sula započinje rat s Mitridatom

Lucije Kornelije Sula

Početak grañanskih ratova• marijevac L. Kornelije Cina postaje konzul

87. g. pr. Kr. – obnova grañanskog rata –Cina uzmiče pred Sulinim pristašama

• Cina okuplja Italike – uključuje i robove u vojsku – Marije se vraća iz Afrike – većina vojnika prelazi u Italiji prelazi Mariju

• senat predaje grad – Marije ulazi u Rim –osveta i pokolj Sulinih pristaša

• Sula uspješno ratuje protiv pobunjenih dijelova Male Azije i Grčke – sklapa kompromisan mir s Mitridatom 86. g. –planira povratak u Italiju – Marije umire iste godine

• Cina 83. g. vodi vojsku u Ilirik s namjerom da krene na Sulu preko Balkana – ubijen od pobunjenih vojnika

• Sula se vraća u Italiju 83. g. – na strani Sule: Pompej i M. Licinije Kras

• 82. g. pobjeñuje marijevce i italske pobunjenike – ulazi u Rim – raspisuje “Suline proskripcije”

• pobijeno 6000 grañana u cirkusu –uglavnom bogatih – njihova zemlja dana Sulinim veteranima – 10 000 osloboñenih robova od proskribiranih grañana postaju imenom Kornelijevci

Suline proskripcije

Suline reforme

• Sula se 82. g. pr. Kr. daje izabrati za diktatora na neodreñeno vrijeme –Sulin cilj: osiguranje vlasti senata

• smanjenje ovlasti pučkih tribuna –gube inicijativu pri donošenju zakona – ne mogu obavljati nijednu višu funkciju – zatvaranje daljnje političke karijere budućih tribuna

• odijelio je političku službu od vojnog zapovjedništva da bi spriječio državne udare – konzuli i pretori djeluju samo u Italiji bez vojske

• tek slijedeće godine preuzimaju vojnu upravu provincija kao prokonzuli i propretori – samo na jednu godinu

• svaka provincija dobiva svoj promagistrat – povećan broj višeg činovništva

• u senat primljeni najodličniji pripadnici viteškog staleža i Italika –udvostručen broj senatora na 600

• isključio vitezove iz porotničkih sudova

• dokinuo jeftinu prodaju žita sirotinji• konačni rezultat: uvedeni čvrsti propisi

koji su pojačali vlast senata• smatrajući da je završio posao 79. g.

odrekao se diktature – umire slijedeće godine

Pompejev uspon• neuspjeh Sulinih reformi – nema mira u državi –

Marijevi pristaše pod vodstvom vojskovoñe Sertorije iz Hispanije – u kontakt s Mitridatom

• u Italiji – veliki ustanak robova od 73. g. pr. Kr. –Spartakov ustanak

• jačanje gusarstvo na istoku Mediterana –ugrožavanje dovoza žita – prijetnja ukupnoj trgovini i gospodarstvu države

• senat i vojska podupiru mladog Gneja Pompeja – pobjeñuje 78. g. konzula Lepida koji je htio ukinuti Sulin pravni sustav – od 76. do 72. g.: pobjeñuje sertorijevce i sreñuje prilike u Hispaniji

• M. Licinije Kras – obogatio se u Sulinimproskripcijama – guši robovski ustanak u Italiji 71. g.

• 70. g. Pompej i Kras traže konzulat – rivalitet dvojice pobjednika

• uspijevaju postati konzuli uz podršku populara –zauzvrat modificiraju Sulin sustav – povoljniji uvjeti za tribune i reforma porotničkih sudova

• Pompej pobjeñuje gusare 67. g. – slijedeće godine: rat s Mitridatom – konačna pobjeda 63. g. – nove provincije: Kilikija, Bitinija i Sirija

• Pompej se vraća u Italiju 62. g. i raspušta vojsku – senat ga prima bez počasti – uskraćuje opskrbu njegovih veterana

Gnej Pompej

Karta Male Azije u Mitridatovo doba (prva pol. 1. st. pr. Kr.)

Prvi trijumvirat i Cezarov uspon• Gaj Julije Cezar – roñen 100. g. pr. Kr. – pripadnik

starog plemićkog gensa – Cinin zet i Marijevnećak: povezan i s popularima

• 67. g. glasao u senatu protiv dodjele zapovjedništva Pompeju u ratu s gusarima

• obogatio se kao kvestor u Hispaniji – 65. g. edil: pridobiva puk organiziranjem igara – 63. g. pontifex maximus – potpora Katilininoj uroti 63. g.

• tijekom stjecanja časti – Cezar je potrošio bogatstvo i pao u dugove

• podupire Pompeja 60. g. – izmiruje ga s Krasom –sklapaju tajni dogovor: prvi trijumvirat – sva trojica teže za samovlašću

• Cezar isprva djeluje povučen u pozadini druge dvojice – nema sredstava za vlast

• 59. g. postaje konzul – radi u Pompejevu korist• na seoska gospodarstva naseljava 20 000

siromašnih gradskih stanovnika• doba na upravu Galiju Citerior (Padska nizina) i

Galiju Narbonensis – tri legije na raspolaganju• 58. – 51. g. osvaja cijelu transalpinsku Galiju –

pobjeñuje germanske Sveve – dvije ekspediciju u Britaniju – konačan pobjeda kod Alezije nad Vercingetoriksom – nova granica na Rajni

• Cezar se obogatio pljačkom zlata iz Galije – vraća dugove – priskrbljuje sredstva za vlast Gaj Julije Cezar

Cezarov put na vlast• 56. g. pr. Kr. u Luki: obnovljen

trijumvirat – počinje se osjećati napetost izmeñu Cezara i Pompeja

• 55. g. nova podjela zapovjedništva nad provincijama – Cezar u Galiji, Pompej u Španjolskoj, Kras u Siriji

• Kras pokreće rat s Partima – sramotni poraz i njegova pogibija kod Carrhae53. g. – 20 000 poginulih legionara

• ostaju samo Pompej i Cezar – umire Julija, Pompjeva žena i Cezarova kći –sve veći razdor izmeñu njih

• Cezar ima 10 vjernih i dobro izvježbanih legija pod sobom

• senat se povezuje s Pompejem – on 52. g. postaje jedini konzul (consul sine collega) i upravlja svojom provincijom iz Rima – opskrbljuje grad žitom

• senat sprečava Cezara da postane konzul iako je prije bilo dogovoreno da se on natječe u odsutnosti jer nije mogao napustiti provinciju

• Cezar traži da Pompej raspusti vojsku i odstupi s konzulskog mjesta – Pompej i Ciceron voljni izaći u susret Cezaru –većina senatora za taj prijedlog

Marko Licinije Kras

Bitka kod Carrhae

Cezarov put na vlast• dogovor propada zbog senatskih spletki

i otvorenog huškanja – Cezar je 7. siječnja 49. g. pr. Kr. pozvan da položi zapovjedništvo u Galiji

• Pompej sprema vojsku za obranu Republike – Cezar je naveden na vojno rješenje iako je nudio političko rješenje

• 10. 1. 49. g. – prelazi Rubikon s vojskom – granica Galije i Italije

• senat je iznenañen brzim Cezarovim napredovanjem – optimatska vojska se povlači s Pompejem na istok u bogate provincije

• Cezar u Italiji – pokušava privući što više neprijatelja – pomirljiva politika

• Cezar bez flote – prvo eliminira Pompejeve snage u Hispaniji

• u zimi 49/48. g. uspijeva preći Jadran –poražen kod Dirahija – optimati se nadaju skorom Cezarovom porazu

• Cezarova konačna pobjeda kod Farsalau Tesaliji 48. g. – Pompej bježi u Egipat gdje ga ubijaju pouzdanici PtolemejaXIII. – Ptolemej naklonjen Cezaru

• Cezar odlazi u Egipat – instalira Kleopatru na vlast – vraća se u Italiju Cezar i Kleopatra

Cezarov put na vlast

Bitka kod Farsala

Cezarove reforme• 46. g. pr. Kr. Cezar pobjeñuje pompejevce i

republikance kod Tapsa u Africi – 45. g. nova Cezarova pobjeda kod Munde u Hispaniji: poražena dva Pompejeva sina –uskoro uhvaćen i pogubljen mlañi Pompejev sin Gnej – Sekst bježi na siciliju

• u rujnu 45. g. Cezar se vraća u Italiju –učvršćuje samovladu – problem legitimacije trajne vlasti

• od 49. g. diktator – više puta konzul pa opet diktator (nakon Tapsa u trajanju od 10 god.) – neograničena tribunska vlast – od Galije neprekidno vojskovoña

• Cezar ima formalnu svu vlast u svojim rukama – drugi državni organi imaju samo privid vlasti

• pokreće sveobuhvatne reforme – slijedi ideje braće Grahko – šalje veterane i proletarijat u kolonizaciju van Italije –kolonizacija Kartage i Korinta

• izbjegava kolonizaciju u Italiji: za zemlju otetu zbog kolonizacije plaća punu odštetu italskom stanovništvu – integracija Italije kao cjeline s punim grañanskim pravom

• smanjio broj onih koji su primali žito s 320 000 na 150 000 – omogućio dodatno zaposlenje na javnim gradnjama

Cezarov novac

Ruševina rimske Kartage

Cezarove reforme• proširio polovično ili puno grañansko pravo

po državi – posebno u provincijama s jačom kolonizacijom: Sicilija, SJ Italija, Hispanija

• Gallia Cisalpina je priključena Italiji –proširio senat na 900 članova – uveo gornji sloj iz Italije i elitu iz provincija u senat

• sredio kalendar – Julijanski kalendar 365 i ¼ dana

• zabranio promet teretnim kolima po danu u Rimu – regulirao čišćenje ulica – poticao javne gradnje

• dopuštao slobodu javnog mnijenja: rugalice spram njegovih vojnika i njegove veze s Kleopatrom

• doveo Kleopatru u Rim – s njom ima sina Cezariona – uvrstio je u krug rimskih saveznika i prijatelja

• dobiva i neke božanske počasti – mjesec Juli – gens julijevaca prema legendi vuče božansko porijeklo od Eneje (Afroditin sin) – kipovi Julija Jupitra: deifikacija Cezara

• nezadovoljstvo senata i puka – Cezarovo zadržavanje diktature i uzimanje božanskih počasti

Gaj Julije Cezar

Cezarov kraj

• Cezar prima senat u predvorju hrama Venere Genetriks – navodne pramajke julijevaca po Eneji

• Cezar teži k osiguranju svoje vlasti po uzoru na helenističke monarhije Istoka

• 15. veljače 44. g. pr. Kr. njegov pouzdanik Marko Antonije ga kruni dijademom – nezadovoljstvo javnosti

• Cezar priprema pohod na Parte da bi primirio javnost –glasine u javnosti da želi preseliti prijestolnicu na istok u Troju

• Cezar se izjašnjava da želi nositi kraljevski naslov izvan Rima – senat će raspraviti o tome na martovske ide

• unatoč najavama mogućeg napada na njega – otpušta svoju tjelesnu stražu i odlazi na tu senatsku sjednicu

• unatoč najavama mogućeg napada na njega – otpušta svoju tjelesnu stražu i odlazi na senatsko zasjedanje 15. 3. 44. g.

• ubijen pri ulasku u senatu – isplaniran čin – Antonijezadržan na ulazu – zavjeru vode Brut i Kasije – Brutpotječe od prvog konzula Junija Bruta – odgojen od Katona mlañeg kao strogi republikanac

• svaki ubojica mu zadaje po jedan ubod nožem – radi podjele krivnje – 23 uboda ukupno

• senat se razbježao – drugi konzul Ciceron predlaže da se atentatori oslobode kazne – pokušaj očuvanja jedinstva države

• Brut odbija ukloniti Antonija usprkos planovima –zavjerenici nemaju političkog plana

• Antonije raspolaže Cezarovom oporukom – preuzima i političku inicijativu u Rimu

Ubojstvo Cezarau senatu namartovske ide

Borba za Cezarovo naslijeñe • Antonije daje po Cezarovoj oporuci po 75

drahmi svakom Rimljaninu – predaje puku Cezarove vrtove

• Antonije pridobiva mase – nakon spaljivanja mrtvog Cezara objavljuje da ne može jamčiti sigurnost zavjerenicima koji bježe iz Rima

• sprema se iz svoje provincije Galije Comate(Francuska) preuzeti vlast – ima potporu Cezarovih veterana

• u Rimu se javlja Gaj Julije Cezar Okatvijan –legitimni nasljednik Cezara po oporuci –odlučuje preuzeti političko naslijeñe adoptivnogoca

• Oktavijan pridobiva rimsko stanovništvo isplatom velikih svota vlastitog novca –novcem pridobiva Cezarove veterane i 2 Antonijeve legije

• Ciceron u govorima agitira protiv Antonija a za Oktavijana koriteći ga kao senatsko oružje –senat Oktavijana proglašava vojskovoñom

• napada Antonija koji je prisiljen napustiti Italiju – u rukama republikanaca je i istok države

• Oktavijan okreće vojsku na Rim – prisiljava senat da ga izabere za konzula, da se protjeraju Cezarove ubojice i da se Antonijestavi izvan zakona

Marko Tulije Ciceron

Borba za Cezarovo naslijeñe – 2. trijumvirat• cezarovac Lepid posreduje izmeñu Antonija

i Oktavijana – 2. trijumvirat u Bolonji –studeni 43. g. pr. Kr. – zaključili su da će nakon ulaska vojske u Rim zajedno preuzeti diktaturu

• republikanci vladaju na istoku, Africi i na moru – izbija brutalan grañanski rat – tisuće poginulih vojnika i grañana (žrtve proskripcija)

• pljačke i izgoni zbog naseljavanja veterana• republikanci pod Brutom i Kasijem skupljaju

snage u Makedoniji – jesen 42. g. – poraz kod Filipa – Antonijeva pobjeda – vojno nenadareni Oktavijan pada u sjenu

• podjela države: Oktavijan – Italija, Antonije -Istok, Lepid – Afrika

• u Italiji i dalje bjesni grañanski rat – problem zbrinjavanja veterana: gradovi i općine Italije odbijaju izvlašćenje zemljišta za tu potrebu – Antonijevi roñaci podrivaju Oktavijana

• sposobni Agripa postaje Oktavijanov vojskovoña – preokret u ratovanju

• nakon pobjede nad Antonijevim bratom Oktavijan daje pobiti 300 rimskih uglednika na žrtveniku diviniziranog Cezara

Marko Antonije

Borba za Cezarovo naslijeñe – novi grañanski rat• Antonije stiže u Italiju – Cezarovi veterani na

obje strane se odbijaju boriti za dva protivnika – 40. g. pr. Kr. – sporazum izmeñu Oktavijanai Antonija – Oktavijan dobiva cijeli zapad države: njegova politička pobjeda

• sporazum potvrñen udajom Oktavijanovesestre Oktavije za Antonija iste godine

• Antonije – uspjesi na istoku: pobjeda nad Partima – stupa u vezu s Kleopatrom –organizira “sveto vjenčanje” s njom kao Afroditom

• Egipat – centar njegove vlasti – uzima počasti diviniziranih helenističkih vladara – raskošan život s Kleopatrom

• Oktavijan propagandno djeluje protiv Antonija – protupravno objavljuje njegovu oporuku gdje on ostavlja svojoj djeci iz veze s Kleopatrom kao kraljevstva zemlje dijelove Azije

• Oktavijan se nastoji prikazati kao obnovitelj starorimskih običaja

• 32. g. – Antonijevi pristaše nakon isteka zajedničke diktature traže uspostavu Republike – lom izmeñu Antonija i Oktavijana

• Oktavijan pod izlikom javne prisege stanovništva Italije i zapada države sebi daje neograničenu vlast

Oktavijan

Borba za Cezarovonaslijeñe:Oktavijanova pobjeda

• Antonije se demonstrativno razvodi od Oktavije – s Kleopatrom sprema vojni pohod u Efezu

• Oktavijan proglašava nacionalni rat protiv Egipta uz starinske vjerske ceremonije

• 31. g. pr. Kr. kod Akcija – pomorska bitka – Antonije i Kleopatra poraženi – bježe u Egipat

• Antonije izvršava samoubojstvo nakon novog poraza u Egiptu – zarobljena Kleopatra nastoji pridobiti i Oktavijana –ne uspijeva: Oktavijan je želi provesti u trijumfu Rimom – izvršava samoubojstvo

• 29. g. – Oktavijan slavi trostruki trijumf –svi protivnici su pokoreni – svečano zatvara vrata Janusovog hrama – paxAugusta – mir uzvišenog Augusta

• Rim – spreman prihvatiti vladavinu jednog čovjeka i gubitak republikanske slobode – ako to donosi stabilnost i mir

• odrekao se titule kralja – početak novog sustava – principat: princeps – prvi grañanin – poziva se starorimsku tradiciju i ideale

• rimska država kreće putem uspona i obnove nakon dugog razdoblja grañanskih ratova

Kleoptarina smrt

Bitka kod Akcija

Rim – gospodar na Mediteranu• nakon 168. g. pr. Kr. – podjela Makedonije

na 4 samostalna područja• Rim kažnjava nevjerne grčke saveznike –

deportacije talaca, porobljavanje• socijalni nemiri u Grčkoj – Rim se oslanja na

vladajuće slojeve – pobuna ahejskog saveza – 146. g. razaranje Korinta – osniva se provincija Makedonija

• Ptolemej VIII. – 155. g. ostavio oporučno Kirenaiku Rimljanima – Atal III. ostavlja cijelu pergamsku državu Rimljanima 133. g.

• 149. – 146. g.: 3. punski rat – Scipion Afrički razara Kartagu – osnovana provincija Afrika

• Delmati ugrožavaju Isu i Daorse – 158. g. neuspjelo rimsko poslanstvo: Gaj Fanije

• 156. – 155. g.: 1. delmatski rat – P. Kornelije Scipion Nazika spalio Delminij 155. g. –pacifikacija Delmata na neko vrijeme

• 136/135. g. – ugušen ustanak Ardijejaca i Plereja – Ardijejci preseljeni u unutrašnjost

• 20 g. ratovanja u Španjolskoj – 133. g. –osvojena Numancia – Scipion Afrički –pacifikacija keltiberskih plemena – paxromana u cijeloj državi

• Rim vlada najvećim dijelom Mediterana

Korint

Numancia

Rimska ekspanzija u 2. i 1. st. pr. Kr.• 122. – 118. g. pr. Kr. – pokorena galska

plemena u južnoj Francuskoj –osnovana Gallia Narbonensis – glavni grad Narbona

• Marije poražava Cimbre i Teutone 102. i 101. g. pr. Kr. nakon teških rimskih poraza kod Noreje i Arauzije

• Svevi na Rajni 72. g. – pomicanje stanovništva u Galiji – seoba Helvećana 58. g.

• Cezar se odlučuje na akciju – od 58. do 51. g. – osvajanje čitave Galije –pobjeda kod Alezije nad Vercingetoriksom 52. g.

• 55. i 54. g. – dvije ekspedicije u Britaniju – zaplašivanje tamošnjih Kelta

• osnovane tri provincije u Galiji: Aquitania (Burdigala), Gallia Belgica(Augusta Treverorum) i GalliaLugdunensis (Lugdunum)

• Cezar 55. g. prelazi Rajnu u ekspedicijskom pohodu na Germane –osigurao Rajnu kao granicu države

• kasniji Augustovi pohodi utvrñuju granice rimske države prema Germanima – Recija

Alezija

Porta Nigra – Trier (Augusta Treverorum)

Bitka kod Alezije

Karta Galije

Rimska ekspanzija u 2. i 1. st. pr. Kr.• sjeverna Afrika – rat s Jugurtom – 111. –

105. g. pr. Kr.: Numidija ostaje izvan rimske države

• provincija Afrika – jedan dio Tunisa –nastala nakon uništenja Kartage

• 46. g. – bitka kod Tapsa poraz Pompejevih snaga i savezničkog numidskog vladara Jube I.

• Cezar osniva novu provinciju Mauretanijui povećava Afriku – uprava Mauretanijedana Jubi II. – sinu Jube I. odgojenom u Rimu

• Egipat postaje provincija za Oktavijana30. g. – nakon poraza Antonija i Kleopatre

• na istoku: 84. – 64. g. pr. Kr. – tri rata protiv Mitridata i rat protiv Armenije –konačni Mitridatov poraz – Pompej osniva tri nove provincije: Kilikiju, Bitiniju i Siriju

• borbe s Partima koji su uništili seleukidsku državu – težak Krasov poraz i pogibija kod Carrhae 53. g.

• 38. g. – rimska pobjeda nad Partima – P. Ventidije Bas – osiguravanje Sirije

• širenje rimske vlasti na Balkanu – Trakija i Mezija dolaze pod rimski utjecaj

Partski knez – možda Surena: pobjednik kod Carrhae

Rimski pohodi na hrvatskom povijesnom prostoru u 2. i 1. st. pr. Kr.

• 129. g. pr. Kr. – konzul Gaj SempronijeTuditan – uspješan pohod na Japode –slavi trijumf – de Japudibus

• Tuditan plovi ratnom flotom od Kvarnera do ušća Krke – Liburni priznaju rimsku vlast – vj. na miran način

• 119. g. – konzul Lucije Cecilije Metela –prvi pohod na Panoniju – prodire do Segestike i osvaja je

• Metela nakon toga vodi pohod preko Liburnije na Delmate – osvajanje Delminija – 117. g. slavi trijumf nad Delmatima – dobio pridjev Delmaticus

• 83. g. pr. Kr. – novi rimski pohod na Panoniju – konzul L. Scipion Aziagenprivremeno osvaja Segestiku

• 78. – 76. g. – novi delmatski ustanak –guši ga prokonzul Gaj Koskonije

• 59. g. – Ilirik ulazi u prokonzularnopodručje Gaja Julija Cezara – Ilirik vj. tada postaje provincija

• Cezar boravi ovdje 57/56. i 54. g. –težište njegovih interesa u Galiji – Ilirik van interesa – loša uprava – bezvlañe

Rimski pohodi na hrvatskom povijesnom prostoru za vrijeme grañanskih ratova Cezar i Pompeja• 52. g. pr. Kr. – novi delmatski ustanak –

Delmati osvajaju liburnsku utvrdu Promonu na lijevoj obali Krke

• 50. g. rimsko-liburnska intervencija –poraz od Delmata kod Promone

• grañanski rat Cezara i Pompeja – uz Pompeja cijeli Ilirik osim Salone i Epidaura

• Pompejeva flota (M. Oktavije i L. Skribonije Libon) operira u Jadranu

• bitka s Cezarovom flote (G. Antonije i P. Kornelije Dolabela) kod Krka 49. g. –poraz Cezarove flote – Antonije zarobljen

• obrat grañanskog rata kod Farsala 6. lipnja 48. g. pr. Kr. – Pompejev poraz

• Cezar šalje Aula Gabinija s vojskom sa sjevera – teške bitke s Japodima 48/47. g. – porazi Rimljana

• Gabinije prodire na delmatsko područje –težak poraz kod Sinodija 47. g. (moguće Balina glavica kod Drniša) – 2 000 mrtvih rimskih vojnika – Delmati otimaju bojne znakove – Gabinije bježi u Salonu gdje umire

Grčko-ilirska kaciga iz rijeke Cetine

Rimski pohodi na hrvatskom povijesnom prostoru za vrijeme grañanskih ratova Cezar i Pompeja• ohrabreni Delmati opsjedaju Salonu –

Cezarov legat Publije Vatinije vodi flotu iz Brundizija – poražava Pompejevo brodovlje kod Tauride (vj. Šćedro) koja napušta Jadran

• Delmati prekidaju opsadu Salone – 46. g. pr. Kr. šalju Cezaru taoce i priznaju vlast Rima

• Salona i Narona postaju kolonija u Cezarovo vrijeme, možda i Jader

• nakon Cezarove smrti – novi ustanak Delmata – osvajaju Salonu – pobunjuju se i Partini

• vj. 40/39. g. – Asinije Polion kreće iz Italije duž ist. jadranske obale –pokorava Delmate – osvaja Salonu –pokorava Partine – slavi trijumf nad Delmatima

• od plijena iz rata Polion gradi prvu javnu knjižnicu u Rimu

• Rim vlada područjem od Kvarnera do Lisa – još uvijek nestabilna vlast

• cca. 43. g. – Pula postaje kolonija Salona

Oktavijanovi prvi pohodi na Ilirik• nakon završetka grañanskog rata –

Oktavijan odlučuje srediti prilike u Iliriku – cilj: pacifikacija Ilirika i pomicanje granice države na Dunav

• 35. g. pr. Kr. osobno vodi pohod (uz pomoć zeta Agripe) – pohod počinje na sjeveru – iskrcavanje u Senju

• pravac djelovanja: Japodi –Segestika

• teške borbe: osvojen Arupij(Arupium – vj. Prozor kod Otočca) – Metul (Metulum – vj. Viničica kod Josipdola) – kod Metula ranjen i sam Oktavijan (desna noga i obje ruke) – potpuni poraz Japoda

• prodor kroz teritorij Kolapijana i Segestana – 30 dnevna opsada Segestike i osvojenje – ostavio 25 kohorti – nastanak vojnog logora u Sisciji

• povratak kroz japodsko područje na Jadran – prekid liburnskog gusarenja – oduzeti su im brodovi –završna pacifikacija Liburna

Gradine Veliki i Mali Vital, Prozor kod Otočca, vj. antički Arupij

Oktavijanovi prvipohodi na Ilirik

• rat s Delmatima – 34/33. g. pr. Kr. –opsada Promone – gradinu brani Verzos 12 000 ratnika – Rimljani pobjeñuju –dalje osvajaju Sinodij i Setoviju – izbija glad meñu Delmatima – slom delmatskog otpora

• 33. g. predaju 700 dječaka kao taoce –vraćaju Gabinijeve bojne znakove –obavezuju se na plaćanje godišnjeg danka

Planina Promina

• nakon pokorenja Delmata – nastavak ratovanja po Bosni i Panonskoj nizini

• nastavak ostvarenje cilja: stabilna granica rimske države na Dunavu

• 29. g. – Oktavijan slavi veliki trijumf nad Delmatima u sklopu trostrukog trijumfa

• 27. g. – Oktavijan predaje Ilirik senatu na upravljanje kao mirnu provinciju

Kultura u 2. i 1. st. pr. Kr.• književnost – klasično razdoblje

– G. Salustije Krisp (86. – 35. g.) –povjesničar: Katilinina urota, Jugurtin rat

– G. Julije Cezar (100. – 44. g.): Galski i civilni rat

– M. Tulije Ciceron (106. – 43. g.): govorništvo, pravni govori i spisi

– T. Lukrecija Kar (100. – 55. g.) – De rerum natura

– G. Valerije Katul (84. – 54. g.) – elegije– P. Vergilije Maron (70. – 19. g.) –

Bucolica; epovi Georgica i Eneida– Kv. Horacije Flak (65. – 8. g.) – satire i

epistole• razvoj slikarstva i kiparstva – razvoj

portretne umjetnosti• jaki grčki i helenistički utjecaji na

kiparstvo• rimska karakteristika kiparstva: izražen

realizam u prikazu lica • graditeljstvo – razvoj rimskog hrama –

pristupačan samo s jedne strane –visoko postolje: etruščanska tradicija –čeona strana obično gleda na trg

• okrugli luk i presvoñenje zatvorenih prostora – rimske inovacije u gradnji

Vergilije na tunižanskoj poštanskoj marki

Izvori za rimsku povijest – 2. i 1. st. pr. Kr.

• Gaj Julije Cezar (100. –44. g. pr. Kr.) – Galski i civilni rat, Aleksandrijskirat, Hispanski rat, Afrički rat

• Gaj Salustije Krisp (86. –35. g. pr. Kr.) – Katilininaurota, Katilinin rat, Jugurtinrat

• Dion Kasije (164. – 229. g.) – povijest Rima u Grčkoj – sačuvane knjige 36 – 60 i veći ulomci drugih – glavni izvor za kasnu Republiku i rano Carstvo

• Apijan (95. – 165. g.) – Grk iz Aleksandrije – rimska povijest u 24 knjige –sačuvano 5 o grañanskim ratovima

Kriza i pad RepublikeRim i hrvatski povijesni prostor od 2. st. pr. Kr. do Augustovog doba

• Literatura:Bratož, Rajko: Rimska zgodovina. 1. del: Od začetkov do nastopa cesarja Dioklecijana,

Ljubljana: Zveza zgodovinskih društev Slovenije, 2007 Cabanes, Pierre: Iliri: od Bardileja do Gencija, Zagreb: Svitava, 2002 Kuntić-Makvić, Bruna: Grčka i rimska starina, Hrvatska i Europa I: Rano doba hrvatske

Srednji vijek, ur. F. Šanjek – F. Mirošević, Zagreb: Školska knjiga, 2003, 5 – 38 Matijašić, Robert: Povijest hrvatskih zemalja u antici do cara Dioklecijana, Zagreb:

Cambridge University Press, 2007Novak, Grga: Prošlost Dalmacije, knj. 1., Split: Marjan tisak, 2004Novak, Grga: Jadransko more u sukobima i borbama kroz stoljeća, knj. 1., Split: Marjan

tisak, 2004Povijest, sv. 4, ur. E. Cravetto (gl. ur. hrv. izdanja I. Goldstein), Zagreb: Europapress

knjiga, 1925The Oxford History of the Roman World, ur. J. Boardman, J. Griffin i O. Murray, Oxford:

Oxford University Press, 2001Velika ilustrirana povijest svijeta, sv. 5, ur. G. Du Ry van Beest Holle, Rijeka: Otokar

Keršovani, 1974

Principatod Augusta do Septimija Severa

Augustov principat• od 29. g. pr. Kr. – Oktavijan jedini

sposoban za organiziranje vlasti u državi• Rim – spremnost prihvaćanja vladavine

jednog čovjeka i gubitka republikanske slobode – zalog stabilnosti i mira

• Oktavijan se odriče netradicionalnih oblika vlasti – odriče se korištenja titule kralja –poziva se na starorimsku tradiciju i ideale

• priprema za trajni ostanak na vlasti• novi sustav vladanja – principat – Princeps• 13. 1. 27. g. – predaje svu vlast u ruke

senata i puka – ponovna formalna uspostava republike – on postaje konzul

• senat mu daje titulu Augustus – Uzvišeni –titula mu postaje dio imena koje se prenosi na njegove nasljednike

• po njemu ime dobiva rimski šesti mjesec u godini – August – do tada Sextilis

• početak božanskog štovanja – DivusAugustus

• senat – traži aklamacijom od Augusta da i dalje upravlja državom August kao magistrat

Augustov principat

• stvarno učvršćivanje i ozakonjenje položaja na vlasti – August dobiva desetgodišnji prokonzularni imperij u Galiji, Hispaniji, Egiptu i Siriji – poslije pridodan i Ilirik –Imperator

• sve naveden provincije su s vojskom –dobivanje potpune moći u državi

• u ostalim senatskim (pacificiranim) provincijama – uprava povjerena magistratima

• u svim provincijama – imperium proconsularemaius – nadležnost nad upravom svih provincija preko carskih kuratora i legata

• senatske provincije su bez vojske – nema opasnosti da netko ugrozi njegov položaj

• poslije isteka 10 godina – prokonzularniimperij mu je redovito produžavan

• u Rimu i Italiji – 9 kohorti pretorijanaca –svaka kohorta s 500 ljudi – kasnije do 1000 –tri kohorte August drži stalno u Rimu

Augustova pretorijanska garda

Augustov principat• do 23. g.pr. Kr. – August je konzul svake

godine – od 23. formalno nije konzul –zadržava konzulski imperium i pravo da uvijek može preuzeti političku vlast kao konzul – još samo dva puta konzul: 5. i 2. g. pr. Kr.

• zadržava pravo na kurulsku stolicu (sellacurulis) i liktore

• 23. g. – prenosi na sebe doživotnu tribunsku vlast – trajni utjecaj na donošenje zakona i svako političko djelovanje

• sacrosanctitas – posvećenost i nepovredivost osobe tribuna

• vrijeme vladavine budućih careva se broji prema godinama obnove tribunske časti

• August – kao doživotni pučki tribun trajno nastupa kao branitelj puka – preuzima u Rimu opskrbu puka hranom – cura annonae

• dodatne mogućnosti Augustovog utjecaja na vlasti i upravu:

– carski kazneni sud– calculus Minervae: pravo da presudi u

porotničkom sudovanju pri jednakom broju glasova

Liktor

Sella curulis

Augustov principat• za izbor magistrata i senatora – vrhovno

mjerodavan August – manji troškovi kandidata prilikom izbora – manja korupcija i pljačka provincija radi novca potrebnog za politički uspon

• od 12. g. pr. Kr. – August je pontifexmaximus – vrhovni nadzor nad državnim kultom – potpun utjecaj na važna područja rimskog života

• M. V. Agripa (oženjen za Augustovu kći Juliju)– legatus Augusti – vrhovni Augustovzastupnik

• obilježje principata – nijedna Augustovaovlast ne prelazi ovlasti republičkih magistrata – opstanak političkih formi republike

• August izbjegava kraljevske atribute i provokaciju onih koji drže do republikanskih tradicija – senatori sjede u njegovoj prisutnosti

• na početku – nemiri i pokušaji atentata na Augusta – nosi oklop ispod tunike

• udaljavanje i kažnjavanje nepoćudnih senatora

August kao pontifex maximus – August s Via Labicana

Augustov principat

• uz sve atribute princepsa –puno Augustovo ime je: Imperator Caesar Divi FiliusAugustus

• 2. g. pos. Kr. – pater patriae –povezivanje s Romulom – ne uzima Romulovo ime radi njegovog kraljevskog naslova

• August se nastoji proglasiti božanstvom – divinizacijavladara

• u samom Rimu ograničeno štovanje iz oprez prema tradicijama – na istoku: štovanje slično kao i kod helenističkih vladara – njegovi kipovi pored božice Rome

• August naglašava sebe kao spasitelja Rima i donositelja mira – izgradnja Ara PacisAugustae

Ara Pacis Augustae

Reforme državne uprave

• plaćeno činovništvo – briga o financijskom stanju senatora – sprečavanje korupcije, bavljenja novčarskim poslovima

• mjere protiv izrabljivanja provincija – uz namjesnike provincija – nezavisna financijska uprava na čelu s prokuratorom koji polaže račune carskom fisku

• senat – uprava nad državnom riznicom• radi točnog oporezivanja: provoñenje popisa

stanovništva u državi i odreñivanje cenzusa• vojska – stacionirana u carskim provincijama

– konačno ureñena kao stajaća vojska• ukupno oko 170 000 legionara u 28 legija – i

dalje većinom Italici – pomoćne postrojbe iz provincija

• nakon 20 službe u vojsci – legionari se naseljava u kolonijama širom države –osnova romanizacije

• u Rimu – osnutak vatrogasnih i policijskih postrojbi (vigiles) – pod gradskom prefekturom

• August u Rimu dijeli 30 kg žita mjesečno po glavi za 200 000 siromaha – česta organizacija gladijatorskih igara – panem et circenses

Gemma Augustea

Obnova rimskih tradicija i ćudoreña• obnova starih rimskih i italskih tradicija –

jedna od važnih sastavnica Augustovevladavine

• obnova štovanja starih rimskih kultova –obnova hramova – stare vjerske svečanosti kao protuteža istočnjačkim kultovima – Izida, Mitra

• uvoñenje ćudorednih zakona – zdrav obiteljski život kao osnova ispravnog državnog poretka

• aristokracija – moralna vertikala i stup obnove – strogi kriteriji za primanje u senat i izbor za magistrate

• poticanje na rañanje djece:– bogati bez djece ne nasljeñuju ništa– nagrañuju se oni s mnogo djece: konzuli s

više djece mogu birati provinciju gdje će raditi

• ćudoredne zakone August primjenjuje i na svoju obitelj – progoni nepoćudne umjetnike: Ovidije prognan na Pont gdje je i umro

• pjesnici Horacije i Vergilije – pristaše i podupiratelji Augustovih ideja i reformi

Publije Ovidije Nazon

Augustov kraj• 13. g. pos. Kr. – August sastavlja Res

Gestae Divi Augusti – idealiziran popis Augustovih djela i postignuća

• u obliku kamenih ili brončanih ploča postavljen u svim važnim centrima države – sačuvan u Ankari na latinskom i grčkom: “Monumentum Ancyranum”

• August ostavlja ureñen sustav i državni aparat – izgrañene mnoge javni objekti u Rimu i širom države

• umire 14. g. pos. Kr. u 77. godini –dugačak život: jedan od uzroka problema oko njegovog nasljednika

• Druz i Tiberije – djeca iz prvog braka Augustove supruge Livije – takoñer posinjeni – Druz umire 9. g. pr. Kr. u Germaniji

• rano preminuli Gaj i Lucije – posinjeni Augustovi unuci (djeca kćerke Julije i Agripe) – Agripa Postum: treći njihov sin prognan od Augusta 7. g. pos. Kr. –August ukinuo posinjenje nad njim

• Tiberije ostaje jedini nasljednik – August je prisiljen odlučiti se konačno za njega usprkos nepovjerenju Monumentum Ancyranum

Julijevsko-klaudijevska dinastija• julijevsko-klaudijevska dinastija (14. – 68.

g.)• Tiberije (14. – 37. g.) – nastoji vladati poput

Augusta – zadržava njegov oblik vladanja• u prvom dijelu vladavine nastoji da senat

ima veći utjecaj i da preuzme odgovornost• designira i posvaja Germanika za svog

nasljednika – daje mu istok države na upravu – Germanik umire 19. g.

• Druz postaje nasljednik – misteriozno umire 23. g.

• 26. g. Tiberije postaje nepovjerljiv i sumnjičav – povlači se na Capri

• prefekt pretorijanaca Sejan (Lucius AeliusSeianus) preuzima stvarnu vlast u Rimu –okuplja sve pretorijance u novom logoru kod grada – castra praetoria

• nasilje nad senatom i carskom obitelji –navodno svladavanje zavjere protiv Tiberija

• Tiberije uklanja Sejana 31. g. – provodi čistke i suñenja u senatorskim redovima

• vrlo nepopularna vladavina – povlači se iz Rima i umire u Mizenu 37. g. u 78 god.

• senat ga ne proglašava božanstvom –pučka parola: u Tiber s Tiberijem

Tiberije

Julijevsko-klaudijevska dinastija• Tiberija naslijeñuje Kaligula (Gaj) –

Germanikov sin – u prve dvije godine umjeren vladar

• u druge dvije godine postaje okrutni tiranin -prema izvorima duševni bolesnik – uklonili ga pretorijanci i senat 41. g.

• Klaudije (Tiberius Claudius Caesar AugustusGermanicus) – vlada od 41. do 54. god. –Germanikov brat – pretorijanci ga postavili za vladara

• uspješna vladavina – sreñivanje uprave –javne gradnje – 2 nova akvedukta – nova luka na Tiberu (Portus) – obnovio Circus Maximus

• pokorio Britaniju – anektirao Mauretaniju, Pamfiliju, Likiju, Judeju, Trakiju i Norik

• druga strana vladavine – sukobi sa senatom i aristokracijom

• ubija svoju treću ženu Mesalinu 48. g. zbog urote – 54. g. daje ga ubiti četvrta žena Agripina – Klaudijev nećak i Agripinin posinak Neron postaje car

Kaligula

Klaudije

Julijevsko-klaudijevska dinastija• Neron (Nero Claudius Caesar Augustus

Germanicus) – 54. do 68. g. – postao vladar s 16 godina

• prvi potez na vlasti – zajedno sa senatom deificira Klaudija

• isprva uspješna i umjerena vladavina u slozi sa senatom – utjecaj Neronovog učitelj stoičkog filozofa Seneke – znatan upliv pomajke Agripine

• gušenje ustanka u Britaniji – Budika (60. –61. g.)

• tijekom vladavine počinje obračune s protivnicima – ubojstvo polubrata Britanika55. i pomajke Agripine 59. g.

• Tacit, Kasije Dion i Svetonije – prikazuju ga u negativnom svjetlu: kao tirana koji provodi strahovladu – manji broj izvora navodi njegovu popularnost – posebna na istoku države

• glavno nedjela – palež Rima u umjetničke svrhe – optužuje kršćane za to – prvi progoni kršćana u Rimu – stradavanje sv. Petra i Pavla

• senat i vojska ustaju protiv Nerona –samoubojstvo uz pomoć osobnog sekretara

Aureus Nerona i Agripine

Flavijevska dinastija• 68. g. – grañanski rat – Oton:kandidat

pretorijanaca – Galba i Vitelije: vojni zapovjednici• ustanci u državi: Judeja (od 66.) i Germanija• četvrti car u istoj godini – Vespazijan (Titus

Flavius Vespasianus) – vojskovoña vojske u ist. provincijama (69. – 79. g.)

• Njegov sin Tit guši 70. g. ustanak u Judeji• Vespazijan – sreñena vladavina – uzor: August –

štedljivost u drž. upravi – gradi Kolosej –pridobiva puk

• 79. – 81. g.: stariji Vespazijanov sin Tit – kratka i uspješna vladavina – u njegovo vrijeme erupcija Vezuva – umro od bolesti

• 81. – 96. g.: mlañi Vespazijanov sin Domicijan – sreñena uprava i vanjskopolitička inicijativa: širenje posjeda u Britaniji i rat s Dačanima –Germania Inferior i Superior

• ekonomski uspon države i monetarna reforma• autokratska ali učinkovita vladavina – sukob sa

senatom: vlada uglavnom bez njega – orijentalni ceremonijal – omražen u Rimu – suprotnost stoičkom idealu vladara

• progoni kršćana – zbog protivljenja carskom kultu• ubijen kao žrtva zavjere od dvorskih činovnika –

senat: damnatio memoriae

Vespazijan

Titov slavoluk

Adoptivni carevi• 96. – 98. g.: Nerva – stari senator – stoičke

zasade – adoptiranje najboljeg u državi za nasljednika – prvi od “5 dobrih careva” – svi adoptivni do Marka Aurelija

• 98. – 117. g: Trajan (Marcus Ulpius Nerva Traianus) – Hispanac – poštuje prava senata –uspješna vladavina – novi procvat države

• teritorijalna ekspanzija države – nove provincije: Armenija, Mezopotamija, Asirija, Arabija Petreja i Dacija (Trajanov stup) – zadnja velika osvajanja novih krajeva – u njegovo vrijeme država obuhvaća najveći teritorijalni opseg

• njegovi ratovi: veliki financijski i vojni napori države – država na rubu kolapsa

• 117. – 138. g.: Hadrijan (Publius AeliusHadrianus) – sreñivanje unutrašnjih prilika u državi – gospodarski uspon države i komunalna izgradnja

• pobornik grčke kulture i ideala – gradnja vile u Tivoliju kod Rima – mauzolej u Rimu

• smanjena vojske – negativna tendencija: sve više barbara u vojsci – napuštanje ist. provincija – granica na Eufratu

• 130. – 135. g.: novi židovski ustanak• učvršćuje državne granice – limes u Panoniji i

Germaniji – utvrñenja sa stalnom posadom –Hadrijanov zid u Britaniji

Trajanov stup u Rimu

Hadrijanov mauzolej u Rimu

Rim Carstvo za Trajana

Adoptivni carevi• 138. – 161. g.: Antonin Pio – miroljubiva

vladavina – nastavak gospodarskog i kulturnog blagostanja u državi – Antoninov zid u Britaniji

• 161. . 180. g.: nećak Antonina Pija – Marko Aurelija – ideal vladara-stoika – do 169. vlada s Lucijem Verom

• vrlo nemirna vladavina obilježena stalnim ratovima – Mezopotamija, Armenija – pobuna Avidija Kasija na istoku – Markomani i Kvadiprodiru do Akvileje i Jadrana

• prvi napadi Gota, Langobarda i Vandala• kuga u Italiji – pomor velikog broja stanovnika

– povećana porezna opterećenja radi stalnih ratova

• car uspijeva pobijediti vanjske neprijatelje –uspjeh na istoku – umire u Vindoboni pred pobjedom nad Markomanima

• 180. – 192. g.: Komod (sin M. Aurelija) – ukida sve očeve pozitivne mjere

• promiče istočnjačke kultove: Izida i Baal –povezuje se s Heraklom – traži božanske počasti za sebe još za života – bori se kao gladijator

• ubijen u uroti od strane pretorijanaca

Antonin Pio

Adoptivni carevi

Marko Aurelije Komod kao Heraklo

Severi• nakon Komodove likvidacije – metež oko

prijestolja – pretorijanci prodaju carski tron – grañanski rat

• Pertinaks i Didije Julijan – na vlasti od 192. –193. g. – Pescenije Niger, Klodije Albin i Septimije Sever – pretendenti na tron – godina pet careva

• pobjeñuje panonski namjesnik – Septimije Sever(193. – 211. g.)

• oslanja se na vjernu vojsku – progoni senatore koji ga ne podupiru – uspješna vlast – obnova urušenog Carstva – skrb za provincije

• 211. – 217. g.: Karakala – Septimijev stariji sin –dijeli vlast s bratom Getom – ubija ga iste godine

• 212. g. Constitutio Antoniniana – grañansko pravo svim slobodnim stanovnicima države

• gradnja najvećih termi u Rimu – pridobivanje puka

• okrutan vladar – ubijen nakon tiranske vlasti• 217. – 218. g.: Makrin – pretorijanski prefekt –

porijeklom Berber• 218. – 222. g.: Elagabal – uveden Baalov kult –

ubili ga pretorijanci• 222. – 235. g.: Aleksandar Sever – ubijen od

vojnika XXII. legije za vrijeme pohoda na germanskom limesu

Septimije Sever

Leptis Magna

Vanjska politika države• August – uglavnom ne vodi vojne pohode –

Agripa, Tiberije i Druz vode ratove za njega• 20. g. pr. Kr. – pregovorima vraća od Parta

bojne znakove – izgubio ih Kras 53. g. pr. Kr.• 15. – 12. g. pr. Kr.: osvajanje alpskog

područja i zemalja uz gornji tok Rajne –Švapska, Recija – Tiberije i Druz

• osnovana provincija Recija – gl. grad Augusta Vindelicorum

• osvojena Panonija do Dunava i Drave• dovršeno osvajanje u Hispaniji –

reorganizacija u 3 provincije• 12. g. pr. Kr. – 6. g. pos. Kr.: pokušaj

pomicanja limesa na Labu te kroz Češku do Dunava

• Druz prodire s ušća Labe u unutrašnjost –Tiberije sprema napad na Marboda i Markomane u Češkoj – ustanak u Iliriku prekida Tiberijev pohod

• 9. g. pos. Kr. – Arminije – voña Heruska – u Teutoburškoj šumi – uništava 3 legije Kvintilija Vara – 20 000 palih Rimljana

• odustaje se od pomicanja limesa na Labu• August zacrtava trajne granice države –

Rajna, Dunav, Eufrat

Spomenik Arminiju – Hermanu u Teutoburškoj šumi

Vanjska politika države• Germanik predvodi kaznenu ekspediciju

protiv Germana: 14. – 19. g. pos. Kr. –nekoliko pobjeda nad Arminijem – veći dio Germanije ostaje van Rimskog Carstva

• Marbod i Arminije ratuju meñusobno –Marbod 19. g. bježi na rimski teritorij –Arminija ubijaju roñaci skloni Rimu

• Vespazijan i Domicijan šire rimski posjed na Majni – 85. g. područje sjeverno od Majne u rimskim rukama – prema Neckaru

• limes: Rajna – Majna – Neckar – Dunav• Domicijan – osniva Gornju i Donju

Germaniju – gl. gradovi: Mogontiacum(Mainz): Gornja Germanija i ColoniaAgripina (Köln): Donja Germanija

• 16. g. pr. Kr. – noričko kraljevstvo je priključeno rimskoj državi – 45. g. za Klaudija postaje provincija – nakon smrti posljednjeg noričkog kralja

• 2. st. – ponovno jači germanski upadi preko Rajne i Dunava: 166. – 180. g.: markomanski rat – nakon njihovog prodora do Akvileje i Jadrana

• 3. st. – obnova germanskih napada

Gradska varata: Mogontiacum – Mainz

Vanjska politika države

• kraj 1. i poč 2. st. – napadi Sarmata i Dačana na srednjem i donjem Dunavu: 100. – 107. g. Trajan osvaja Daciju

• osniva nove provincije na istoku: Armenija, Mezopotamija, Asirija, Arabija Petreja – napušta ih Hadrijan – granica na Eufratu

• Britanija – 55. i 54. g. pr. Kr. – Cezar: dvije kaznene ekspedicije – bez većeg uspjeha

• za Klaudija – osvajanje južne i središnje Engleske

• 60. – 61. g.: ustanka Budike – vrlo žestoke borbe

• 78. – 85. g. – prodor u sjevernu Englesku

• Hadrijan gradi zid u SJ Engleskoj zbog upada Pikta iz Škotske – Antonin Pio gradi drugi zid sjevernije – 184. g. napušten kao obrambena linija

• 197. g. – ustanci u SJ Engleskoj –Septimije Sever – gušenje – Britanija ostaje mirna do 5. st.

Rimska Britanija

Rimsko Carstvo za Trajana

Augustov pohod na Ilirik• nakon pokorenja Delmata – nastavak

ratovanja po Bosni i Panonskoj nizini• nastavak ostvarenje cilja: stabilna granica

rimske države na Dunavu• 29. g. pr. Kr. – Oktavijan slavi veliki trijumf

nad Delmatima• 27. g. – Oktavijan August predaje Ilirik

senatu na upravljanje kao mirnu provinciju• vojni logori u Dalmaciji: XI. legija: Burnum

(Ivoševci kod Kistanja) i VII. legija: Tilurium (Gardun kod Trilja)

• osnovana rimska kolonija u Epidauru i možda u Jaderu

• 16. g. – pokorenje keltskih Tauriska –područje današnje Slovenije i SZ Hrvatske – vojni pohod vodio Tiberije

• 16/15. g. – Tiberije uspješno ratuje protiv Skordiska – keltski Skordisci postaju rimski saveznici

• 16. g. – manji delmatski ustanak –svladao ga Publije Silije

• 12. do 8. g. pr. Kr. – pokoreni Breuci i Amantini – osvojeno područje do Drave i Dunava

• 11. – 9. g. pr. Kr. – nova pobuna Delmata– uskoro svladana – Ilirik opet postaje carska provincija

Burnum

Tilurij

Batonski ustanak• 6. g. pos. Kr. – Tiberije ratuje s

Marbodom – kralj Markomana – pokušaj rimskog pripajanja današnje Češke i Moravske

• novačenje u Iliriku – nezadovoljstvo lokalnog stanovništva – kod Dezitijata: otvorena pobuna – na čelu Baton

• ustanak se brzo širi na cijeli Ilirik – Breuci: uz Dezitijate glavni nositelji ustanka –kralj Pines i vojskovoña Baton

• Velej Paterkul: 800 000 ustanika – 200 000 pješaka i 9 000 konjanika

• Breuci opsjedaju Sirmij – namjesnik Mezije Antonije Cecina Sever potiskuje Breuke i poražava ih kod rijeke Drave –zbog provale Dačana mora se vratiti na istok

• Dezitijati prodiru do Salone poražavajući manje rimske posade – ustanci pustoše jadransku obalu i provaljuju u Makedoniju

• strah u Rimu – August uvodi nove poreze i novačenja – vraća i veterane u vojsku –Tiberija imenuje voñom pohoda

• Tiberije sklapa mir s Marbodom – šalje Valerija Mesalina s manjom vojskom u Ilirik – poražava Dezitijate koji su krenuli na Akvileju – Baton prisiljen na uzmak

Starosjedilački narodi na hrvatskom povijesnom prostoru

Batonski ustanak• Tiberije dolazi u Sisciju s 10 legija – Velej

Paterkul: 10 legija, 14 konjičkih ala, 70 pješačkih kohorti pomoćnih četa, 10 000 veterana i dobrovoljaca – ukupno oko 100 000 ljudi – Tiberije se utaboruje i čeka

• u Rimu – nezadovoljstvo Tiberijevompasivnošću – sam August odlazi u Ravenu da bi bio bliže operacijama

• Tiberije se ograničava na manji rat i uništavanje neprijateljskih resursa – Dezitijatise povlače prema Breucima – utaboruju se na područje Fruške Gore (Alma mons) – novi pokušaj napada na Sirmij

• s istoka prodiru Cecina Sever i azijski namjesnik Plaucije Silvan s 5 legija i tračkimkonjaništvom – Tiberije ratuje s ustanicima u slavonskim gorama (Papuk, Psunj, Krndija)

• Volcae paludes – močvare uz Vuku izmeñu Osijeka, ðakova i Vinkovaca – oba Batonanapadaju istočnu vojsku – teška pobjeda rimske vojske – neodrživ položaj ustanika u Slavoniji

• 8. g. Germanik pustoši mezejsku zemlju – izmeñu Vrbasa i Drine

• 8. g. breučki Baton polaže oružje na rijeci Bathinus (možda Bosna ili Bosut) – predaje Pinesa – dezitijatski Baton hvata i pogubljuje izdajničkog breučkog Batona

Starosjedilačko stanovništvo Panonije

Batonski ustanak

• ustanak se ograničava na Dalmaciju – krajem 8. g. pos. Kr. Tiberije se vraća u Rim

• Germanik kreće iz Siscije na jug – prodor japodskim područjem – vj. dolinom Une –teške borbe – sporo napredovanje na jug

• Tiberije se vraća u proljeće 9. g. – uključuje se u ratne operacije – dijeli vojsku na tri dijela– Plaucije Silvan ostaje s dijelom vojske u

Panoniji– M. Emilije Lepid kreće u Dalmaciju prema

Germaniku– Tiberije se pridružuje Germaniku

• Baton u Andetriju (vj. Muć) – predaje se nakon opsade – poslan u Ravenu – umire 12. g. kao politički zatvorenik

• Germanik nastavlja rat – posljednji otpor u Ardubi (vj. u BiH) – dio branitelja i žena s djecom se baca u smrt s gradine u rijeku

• kraj velikog ilirsko-panonskog ustanka –počinje pacifikacija i romanizacija Ilirika

• Tiberije slavi trijumf nad Delmatima i Panoncima tek 12. g. – zbog poraza u Teutoburškoj šumi

Germanik

Hrvatski povijesni prostor nakonpanonsko-delmatskog ustanka

• Ilirik – provincija vj. od Cezarovog vremena – Augustova osvajanja – znatno proširenje teritorija provincije

• Istra odvojena od Ilirika – zajedno s venetskim područjem čini 10. regiju Italije – granica na Raši – vj. 18. g. pr. Kr.

• prva podjela: Gornji i Donji Ilirik – vj. nakon pomicanja granice na Dravu oko 9. g. pr. Kr.

• ubrzo nakon batonskog ustanka – podjela Ilirika na Dalmaciju i Panoniju – možda već 10. g. pos. Kr.

• prema nekim mišljenjima – podjela Ilirika tek za Vespazijana

• Dalmacija – od Raše do meñurječja Drine i Morave – u Albaniji do rijeke Mati – na sjeveru granice ide sj. obroncima Dinarskog gorja

• glavni grad Dalmacije – Salona• tri sudbena područja (konventa):

Skardona, Salona, NaronaOktavijan August

Hrvatski povijesni prostor nakonpanonsko-delmatskog ustanka

• Panonija – od Dalmacije na sjever – na sjeveru i istoku granica je Dunav

• zapadna granica se pomicala – Emona je kasnije postala dio Italije

• moguća prva središta provincije: Emona, Petovij, Karnunt i Siscija

• u ovo vrijeme – početak romanizacijeprostora ovih dviju provincija – isprva znatno snažnija romanizacija u Dalmaciji

• Salona i Narona – kolonije već od Cezarovog vremena – od 43. g. pr. Kr. kolonija je i Pola

• za Augusta – Epidaur i Jader postaju kolonije

• municipiji iz Augustovog vremena: Poreč, Trogir, Vis, Risan, Budva, Kotor, Ulcinj

• gradovi – centri romanizacije i prodora italske kulture – ujedno i centri gospodarskog i kulturnog razvitka

Salona

Augusteum u Naroni

Dalmacija i Panonija u 1. st. pos. Kr.

• u Dalmaciji trajno stacionirane dvije legije – VII. u Tiluriju(Gardun kod Trilja) – XI. u Burnumu (Ivoševci kod Kistanja)

• u Panoniji u Augustovo vrijeme stacionirane VIII., IX. i XV. legija –vj. u Emoni, Sisciji i Sirmiju –kasnije se legije izmjenjuju

• u Dalmaciji oko 14. g. upravitelj postaje Publije Kornelije Dolabela– gradi ceste iz Salone prema zaleñu i Panoniji – glavnih 5 pravaca s ishodištem u Saloni

• ceste imaju strateški značaj –brzo kretanje vojske kroz neprohodne krajeve – nekoćznačajna poteškoća u doba ratova s Delmatima

• Tiberije šalje sina Druza 17. g. na vojnu izobrazbu u Dalmaciju

• Parentium (Poreč) postaje kolonija u Tiberijevo vrijeme

Poreč

Dalmacija i Panonija u 1. st. pos. Kr.• nakon Kaliguline smrti – pobuna

dalmatinskog legata Furija Kamila Skribonijana – usmjerena na povratak republike – protiv Klaudija

• VII. i XI. legija ne pristaju uz pobunu –ostaju vjerne novom caru Klaudiju (41. – 54. g.) – zarobljavaju i pogubljuju Skribonijana i pobunjene časnike

• obje legije stječu naslov: Claudia piafidelis

• Klaudije osniva koloniju Ekvum(Colonia Claudia Aequum) – Čitluk kod Sinja

• Panonija i dalje slabije urbanizirana i romanizirana od Dalmacije – započinje s ureñenjem limesa na Dunavu

• nakon kraja Neronove vladavine 68. g. – dalmatinske legije podupiru Otona do njegovog poraza

• nakon Otonovog poraza – pristaju uz Vespazijana (Flavijevci)

Tilurij

Burnum

Dalmacija i Panonija u 1. st. pos. Kr.• flavijevsko vrijeme – pojačana

romanizacija i naseljavanje italskog stanovništva u Panoniji

• u Dalmaciji i Panoniji – snažan gospodarski i kulturni uspon

• Siscija i Sirmij postaju kolonije za Vespazijana

• Andautonija i Neviodun (Drnovo kod Krškog) – flavijevski municipiji

• Vespazijan izmješta VII. i XI. legiju na limes – Dalmacija postaje provincija bez vojske (provincia intermis) – u njoj ubuduće borave samo manje pomoćne jedinice

• za Vespazijana u Panoniji stacionirane XIII. i XV. legija – reorganizirao riječnu ratnu flotu – Classis Flavia Pannonica –baze flote: Mursa, Taurun, Sirmij, Servicij, Siscija

• za Flavijevaca – uspostava limesa sa stalnim posadama na Dunavu – posebno za Domicijana zbog napada Sarmata i Dačana – povećanje broja legija u Panoniji

Rimska riječna ratna galija

Vespazijan

Dalmacija i Panonija u 2. st.

• Trajan (98. – 117. g.) – izmeñu 105. i 107. g. dijeli Panoniju na Gornju (središte: Karnunt – Carnuntum) i Donju (središte: Akvink – Aquincum)

• nastavak utvrñivanja dunavskog limesa – napadi Sarmata, Dačana, Jaziga i Roksolana na Panoniju

• 100. do 106. g. pohod na Dačane –107. g. provincija Dacija

• Hadrijan (117. – 138. g.) – završetak ureñenja dunavskog limesa –snažan gospodarski uspon Panonije

• Hadrijan posjećuje Panoniju 124. g.• Mursa postaje kolonija – Cibale i vj.

Akve Balise (Aquae Balissae –današnji Daruvar) municipiji

• Antonin Pio (138. – 161. g.) –nastavak prosperitetnog i mirnog razdoblja u čitavom Carstvu

Hadrijan

Karta Panonije nakon Trajanove podjele

Dalmacija i Panonija u 2. st.

• Marko Aurelije (161. – 180. g.) –nemirno razdoblje u Panoniji i Dalmaciji

• 166. – 180. g. – markomanski rat –uz Markomane: Kvadi, Jazigi i Langobardi

• prodor barbara preko limesa – velika razaranja u Panoniji – prodor do Jadrana i Akvileje

• utvrñivanje gradova u Dalmaciji –Salona tada dobiva nove bedeme –veći dio Dalmacije ipak pošteñen razaranja za razliku od Panonije

• slom gospodarskog i kulturnog života u Panoniji

• Marko Aurelije umire u Vindoboni pri kraju rata u kojem su Rimljani pobjeñivali – rat ostaje nezavršen

• početak obnove limesa i provincije za vrijeme Komoda (180. – 192. g.)

Marko Aurelije

Dalmacija i Panonija u 3. st.• car postaje Afrikanac Septimije

Sever (193. – 211. g.), namjesnik Gornje Panonije – uz pomoć legija iz Panonije i Dalmacije – nova dinastija Severa – do 235. g.

• novi gospodarski uspon u Panoniji i Dalmaciji – obnova Panonije i njenih gradova

• Cibale postaju kolonija – najkasnije za Septimijevog sina Karakale

• Karakala (211. – 217. g.) – 212. g. Constitutio Antoniniana – novi napadi na dunavski limes: Karpi i Vandali

• Kasije Dion – upravitelj Dalmacije 226. g. – za vrijeme Aleksandra Severa

• Aleksandrova smrt 235. g. –početak nemirnog razdoblja grañanskih ratova

• pola stoljeća vojničkih careva – od tridesetak careva samo je jedan umro prirodnom smrću

Karakala

Kultura u carsko doba• književnost – srebrno razdoblje

– p. Ovidije Nazon (43. pr. Kr. – 18. g. pos. Kr.) – pjesnik: Ars amatoria, Metamorfoze – prognan od Augusta na Crno More: Tristia, Epistulae ex Ponto

– M. Enej Lukan (39. – 65. g. pos. Kr.) –epičar – ep o grañanskom ratu: Pharsalia

– G. Petronije Arbiter (27. – 66. g.) –Satyricon

– Valerije Marcijal (41. – 104. g.) Epigrami– Decim Junije Juvenal (1. – 2. st.) – Satire

• historiografija– P. Kornelije Tacit (56. – 117. g.) – Annales

i Historiae – od Tiberija do smrti Domicijana

– G. Svetonije Trnakvil (67. – 130. g.) – De vita Caesarum – od Cezara do Domicijana

– Kasije Dion (164. – 229. g.) – važan izvor za kasnu Republiku i rano Carstvo

• filozofija– L. Enej Seneka (4. – 65. g.) – stoik –

Neronov učitelj– G. Plinije Sekundo – Plinije Stariji (23. –

79. g.) – Naturalis historia

Principatod Augusta do Septimija Severa

• Literatura:Bratož, Rajko: Rimska zgodovina. 1. del: Od začetkov do nastopa cesarja Dioklecijana,

Ljubljana: Zveza zgodovinskih društev Slovenije, 2007 Kuntić-Makvić, Bruna: Grčka i rimska starina, Hrvatska i Europa I: Rano doba hrvatske

Srednji vijek, ur. F. Šanjek – F. Mirošević, Zagreb: Školska knjiga, 2003, 5 – 38Matijašić, Robert: Povijest hrvatskih zemalja u antici do cara Dioklecijana, Zagreb:

Cambridge University Press, 2007Novak, Grga: Prošlost Dalmacije, knj. 1., Split: Marjan tisak, 2004Povijest, sv. 4, ur. E. Cravetto (gl. ur. hrv. izdanja I. Goldstein), Zagreb: Europapress

holding, 2007Suić, Mate: Antički grad na istočnom Jadranu, Zagreb: Golden marketing, 2003Šišić, Ferdo: Povijest Hrvata u vrijeme narodnih vladara, Zagreb: Naklada školskih

knjiga, 1925The Archaeology of Roman Pannonia, ur. A. Lengyel, G. T. B. Radan, Budapest,

Lexington: Akadémiai Kiadó, The University Press of Kentucky, 1980 The Autonomous Towns of Noricum and Pannonia 1, ur. M. Šašel Kos, P. Scherrer,

Situla 41, Ljubljana: Narodni muzej Slovenije, 2003The Oxford History of the Roman World, ur. J. Boardman, J. Griffin i O. Murray, Oxford:

Oxford University Press, 2001Velika ilustrirana povijest svijeta, sv. 6, ur. Du Ry van Beest Holle, Rijeka: Otokar

Keršovani, 1974

Kasno carstvoZapad i Istok rimskog svijeta – Ilirik na razmeñi

Vojnički carevi• 222. – 235. g.: Aleksandar Sever – ubijen od

vojnika XXII. legije za vrijeme pohoda na germanskom limesu

• 235. – 285. g.: razdoblje vojničkih careva – kaos i grañanski ratovi – propadanje države u svim vidovima

• vojni zapovjednici (uglavnom barbari s granice) – izmjenjuju se kao carevi – grañanski ratovi careva i protucareva po cijeloj državi

• u slijedećih 50 godina; samo jedan car od njih tridesetak doživio prirodnu smrt – ubili ih protucarevi ili njihova vlastita vojska

• povremeni raspad države na nezavisne dijelove – pojedine provincije ili više njih –262. – 272. g.: palmirska država – Zenobija i Valbalat – uzurpatorska država obuhvaćala Bliski istok, Egipat i Malu Aziju

• raste barbarski pritisak izvana: Alamani, Goti, Vandali, Franci, Langobardi – prodiru duboko u državu – limes zapušten i u rasulu –anarhija i opći kaos

• Alamani i Franci – Rim napušta 260 .g. područje s desne obale Rajne – tek Dioklecijan ponovno uspostavlja čvrsti limes na Rajni

• od 240. g. – Goti upadaju u Rimsko Carstvo preko donjeg toka Dunava – s brodovima prolaze kroz Bospor i pljačkaju grčke otoke Palmira u Siriji

Maksimin Tračanin – prvi car barbarskog porijekla (235. – 238. g.)

Vojnički carevi• Trajan Decije (249. – 251. g.) – roñen kod

Sirmija – poginuo u borbi s Gotima i Karpimau Dobrudži (SI Bugarska)

• 270. g. – Klaudije II. Gotički – pobijedio Gote kod Naisa – protjerao ih s Balkana

• za vrijeme Aurelijana napuštena Dacija 271/2. g. – prodor Alamana u Italiju 271. g. –Aurelijan ih uspijeva pobijediti nakon teškog poraza kod Placentije

• Aurelijan protjeruje barbare iz Ilirika, Trakije i Mezije

• uspon sasanidske Perzije na istoku – trajni neprijatelj rimskoj državi – kasnije i Bizantu –sve do arapskih osvajanja u 6. i 7. st.

• visoki porezi zbog vojnih napora – pljačkanje i razaranje u ratovima – propadanje obrta i trgovine – osiromašenje stanovništva

• visoka inflacija u državi – obezvrjeñivanje novca – pojava naturalne razmjene

• sve više kršćana u državi – protivljenje carskom kultu – novi progoni kršćana pod Trajanom Decijem

• od 268. g. carevi iz Ilirika: Klaudije Gotički, Aurelijan, Prob – postupan izlazak iz krize i stabilizacija države

• nakon Karove smrti – Numerijan i Karinproglašeni Augustima – Karin vlada u Rimu –Numerijan uskoro ubijen na istoku

Zlatni novac Trajana Decija

Aurelijanove zidine u Rimu

Dioklecijan na vlasti• Numerijanovi zapovjednici u Nikomediji –

izabiru Diokla (Diocles) za novog cara –uzima latinizirano ime Dioklecijan (GaiusAurelius Valerius Diocletianus)

• 285. g. pobjeñuje Karina na rijeci Margus– ostaje jedini car u državi – završetak grañ. ratova i razdoblja vojničkih careva

• Dioklecijan se prihvaća sreñivanja stanja u državi – imenuje prijatelja Maksimijana285. g. suvladarom (Cezarom) na zapadu Carstva

• odlazi na istok – ureñivanje stanja u Siriji i na ist. limesu – pobjeda nad Perzijom – za kralja Armenije postavlja Tiridata III. odgojenog u Rimu

• 286. g. Maksimijan se proglašava Augustom – Dioklecijan se vraća s istoka – obojica ratuju protiv Alamana na desnoj obali Rajne

• Maksimijan sam sreñuje stanje u Galiji i ratuje s uzurpatorom Karauzijem u Britaniji

• Dioklecijan se vraća na istok – usput pobjeñuje Sarmate na Dunavu

• 287. g.: Dioklecijan – Iovius; Maksimijan –Herculius

Dioklecijan

Dioklecijan – uspostava tetrarhije• 293. g. – uspostava tetrarhije:

– Maksimijan (August) u Mediolanu (Milanu) – Konstancije Klor (Cezar) u Trieru

– Dioklecijan (August) u Nikomediji – Galerije (Cezar) u Solunu

• Dioklecijan 294. i 295. g. pobjeñuje iznova Sarmate – gradi novi sustav utvrda na lijevoj obali Dunava – nasuprot većpostojećim vojnim logorima kao mostobrane – Ripa Sarmatica

• 295/296. g.: novi sukob s Perzijancima –Narzes protjeruje Tiridata III. i pobjeñuje Galerija

• Galerije uspijeva 298. g. uz pojačanja s Dunava pobijediti Narzesa i osvojiti Ktesifon – 299. g. sklopljen mir: Rim dobiva nova područja izmeñu Eufrata Tigrisa – Tiridat III. vraćen na prijestolje u Armeniji

• Dioklecijan u Egiptu pobjeñuje uzurpatore Domicijana koji se proglasio Augustom i Ahila 297/298. g. Ruševine Ktesifona

Galerije

Dioklecijanove reforme• Dioklecijan sebe i suvladare prikazuje

kao obnovitelje države• nestanak zadnjih tradicija republike i

principata – purpurna odjeća cara i zlatna kruna – orijentalni način štovanja: proskineza

• Rim gubi značaj kao glavni grad države –senat postaje gradsku organ uprave u Rimu – Italija postaje jedna od provincija

• teritorijalna reogranizacija države – 4 prefekture (Orientis, Illyrici, Galliarum, Italiae) – 13 dijeceza – 116 provincija

• smanjenje provincija radi bolje kontrole nad činovništvom u njima – odvajanje civilne (vicarii i praesides) od vojne uprave (duces) u provincijama

• reforma grañanskog pravnog sustava –kraj klasičnog perioda rimskog prava

• kodifikaciju carskih konstitucija – dva pravnika porijeklom s istoka –Gregorianus (Codex Gregorianus 291. g.) i Hermogenianus (C. Hermogenianus295. g.)

Tetrarsi

Dioklecijanova reorganizacija Carstva

Dioklecijanove reforme• reforma vojske – povećanje broja

vojnika s 390 000 (cca. 285. g.) na oko 580 000 za njegove vladavine

• 1:25 (omjer vojnici : muškarci) – raste na 1:15

• konjaništvo – osnova vojske – bolja pokretljivost – oklopljeni konjanici i konjanici-strijelci – većinu vojske čine barbari (ponajviše Germani)

• gospodarstvo u službi vojske – zabrana napuštanja pojedinih zanimanja – obavezno nasljeñivanje

• znatno pojednostavljenje poreznog sustava – capita i iuga: po glavi i po zemlji

• monetarna reforma 293. g. – pokušaj obuzdavanja inflacije – uvoñenje novih novčanih nominala

• neuspjeh novog sustava – 301. g. car prepolavlja vrijednost novca ediktom –devalvacija

• Dioklecijan odredio najviše cijene pojedinih proizvoda u cijeloj državi –maksimizacija cijena – edikt De pretiis –vrlo štetna odluka za slobodno tržište

Dio edikta De pretiis

Kraj Dioklecijanove vladavine• zalagao se za povratak starorimskih

tradicija – progoni istočnjačke kultove –uključivo i kršćane od 299. g.

• 303. g. – izdaje u Nikomediji “Edikt protiv kršćanstva” – uzrok: protivljenje kršćana carskom kultu i deifikaciji – veliki progoni kršćana - nastanak kršćanskih mučenika

• Dioklecijan se 303. g. vraća u Rim – 304.. polazi u pohod na dunavski limes iz Ravenne – vraća se u Nikomediju

• abdicira 305. g. zbog bolesti – povlači se u palaču kod Salone – umro vj. 311. g. –Maksimijan se takoñer povlači na imanja u Kampaniji

• zapad: Konstancije Klor (August) – Sever(Cezar)

• istok: Galerije (August) – Maksimin Daja(Cezar)

• Dikolecijanova ostavština – apsolutna monarhija – tetrarhija – definitivni kraj principata – uvod u novi sistem koji će se razviti za Konstantina: dominat

Maksimijanov novac

Konstantinov uspon• 306. g. umire Konstancije Klor – Konstantin

novi August – proglašen od britanskih legija• u Rimu – Augustom proglašen Maksencije –

Maksimijanov sin• Sever – isprva takoñer želi postati August –

odriče se vlasti 307. g. – Maksencije ga pogubljuje

• 308. g. – sastanak careva u Karnuntu –zapad: Licinije (August), Konstantin (Cezar) – istok: Galerije (August), Maksimin Daja(Cezar)

• Maksencije – uzurpator u Italiji – protjeruje oca Maksimijana koji bježi Konstantinu koji ga daje pogubiti 310. g.

• 311. g. – Galerijeva smrt – neposredno prije ukida edikt o progonu kršćana

• 312. g. – Konstantin kreće na Maksencija –bitke: Torino, Verona, Milvijski most – In hocsigno vinces – poraženi Maksencije se utapa u Tiberu

• Konstantin podiže na forumu svoj kip s križem – znak pobjede – izjednačava kršćanstvo sa starim vjerovanjima koja ne dira – zadržava titulu Pontifex Maximus

Maksencijeva bazilika u Rimu

Maksencijev novac

Konstantin i Licinije• 313. g. Milano – Konstantinov edikt o

vjerskoj toleranciji – pridobiva kršćane: početak povezivanja države i crkve

• Licinije u savezništvu s Konstantinom –uklanja Maksimina Daju na istoku – postaje istočni August

• 314. g. počinje sukob Konstantina i Licinija –bitka kod Cibala – Licinijev poraz – sklopljen sporazum – iliričke provincije prelaze pod Konstantinovu vlast – Licinije ostaje na vlasti na istoku

• Konstantin – brani limes od Germana i Sarmata – Licinije na istoku vodi protukršćansku politiku – novi sukob s Konstantinom

• 324. g. – bitke kod Hadrianopola i Krisopola– Licinije poražen i interniran – ubijen 325. g.

• Konstantin Veliki – ostaje jedini vladar u cijelom Carstvu

• proglašava svoje sinove Cezarima: Krisp i Konstantin II. 317. g. – Konstancije II. 324. g. – Konstans 333. g.

Konstantin

Konstantinove reforme• centralizacija uprave i vlasti – težnja k

apsolutnoj monarhiji – daljnje razvlašćivanje senata

• zadržava Dioklecijanovu podjelu države – novo – tri prefekture u Carstvu: istočna, zapadna, središnja

• strogo oporezivanje – razrezivanje poreza po veličini i kvaliteti zemljišnog posjeda – svake 5. godine

• nova prijestolnica – Konstantinopol (nekadašnji Bizancij) – 330. g.

– strateški položaj– simbolika novog kršćanskog Rima– zabranjeni stari kultovi– gradnja brojnih crkava– unutarnja organizacija po uzoru na Rim – senat,

Kapitol, besplatna opskrba žitom• Rim i Konstantinopol odvojeni od teritorijalnog

ustroja države – upravu u njima drže 4 senatska prefekta – vojna i civilna vlast

• car postaje Kristov zastupnik – gospodar države i crkve – dominat (dominus) – apsolutni vladar –zadržana poganska božanska obilježja vladara – orijentalni dvorski ceremonijal

• 328. i 332. g. – Konstantin II. pobjeñuje Alamane i Gote – novi napad Perzijanaca

Carigradski bedemi

Konstantinovi nasljednici• 337. g. – Konstantin umire u Nikomediji –

sahranjen u Konstantinopolu• vlast preuzimaju 3 sina – Konstantin II.,

Konstancije II. i Konstans – uskoro počinje njihov meñusobni sukob

• Konstantin II. – pogiba 340. u bici protiv Konstansa kod Akvileje

• 340. – 350. g. – Konstans na zapadu –Konstancije II. na istoku – stalni napadi Germana, Sarmata i Perzijanaca

• 350. g. – Magnencije Magnus detronizira i ubija Konstansa

• 351. g. Konstancije II. poražava Magnencijakod Murse i 353. g. u južnoj Galiji –samoubojstvo Magnencija – Konstancije II. ostaje jedini vladar do svoje smrti 361. g.

• car postaje Julijan – Konstancijev nećak –pobornik neoplatonizma i stare rimske religije

• nastoji potisnuti kršćanstvo i obnoviti stara vjerovanja – Apostata (otpadnik) – pogiba 363. u borbi sa Sasanidima

• 363. g.: Flavije Jovijan – opoziva Julijanov edikt protiv kršćanstva – prepušta Perzijancima područja istočno od Tigrisa i Armeniju – Jovijanumire 364. g.

Novac Konstancija II.

Julijan Apostata

Valentinijan i Valent• vojska izabire dvojicu braće – panonskih vojnih

zapovjednika za Auguste• Flavije Valentinijan (364. – 375.) na zapadu –

Flavije Valent (364. – 378.) na istoku• Valentinijan uspijeva održati limes na Rajni i

Dunavu – 364. – 368. g.: prodire na desnu obalu Rajne – rezidenciju seli u Trier

• 370. g. – pohod protiv Pikta u Britaniji – vodi ga vojni zapovjednik Teodozije – budući car

• 372. – 375. g.: ustanak u Mauretaniji – 373. g.: Kvadi i Sarmati – upad u Panoniju – rimska vojska potisnuta iza Drave

• Valentinijan i Teodozije uspijevaju potisnuti napadače i uspostaviti limes

• Valentinijan umire 375. g. – nasljednik sin Gracijan

• Istočni i Zapadni Goti potisnuti od Huna –pokreću se prema Carstvu – 376. g. Zapadni Goti (Vizigoti) naseljavaju se kao federati u Meziji – uz dozvolu Valenta – njih 70 000

• uskoro pobuna zbog sukoba s carskom upravom – kreću pod Fritigernom na Carigrad

• Gracijan zauzet borbama s Alamanima – ne može pomoći Valentu

• Valent pogiba u teškom porazu rimske vojske kod Hadrijanopola 378. g.

Valent

Bitka kod Hadrijanopola 378. g.

Teodozije i protivnici• Gracijan postavlja Teodozija za Augusta na

istoku• Teodozije uspijeva potisnuti najopasnije

skupine Gota s Balkana – dio Gota ulazi u sastav rimske vojske

• novi federatski ugovor: Vizigoti u Meziji, Ostrogoti u Panoniji – posebne povlastice: puna autonomija, osloboñenje od poreza, dodatne plaća za čuvanje granice

• Teodozije zabranjuje poganske kultove – 391. g. proglašava kršćanstvo državnom religijom

• na zapadu – Magnus Klement Maksim s britanskim i galskim legijama – pobuna protiv Gracijana – Gracijan pogiba kod Lugdunuma

• germanske čete izabiru Gracijanova polubrata Valentinijana II. za cara 383. g.

• Teodozije ga priznaje – pomaže mu u ratu protiv Maksima – Maksim poražen kod Siscijei Petovija – zarobljen kod Akvileje

• Valentinijan II. – uz pomoć Franka Arbogastaporažava i Maksimovog sina Viktora

• 392. g. – Valentnijan II. ubijen – Arbogastproglašava Eugenija carem na zapadu –Teodozije ga ne priznaje

Teodozijev novac

Podjela Carstva• 394. g. – bitka kod Vipave (Frigidus)

u Sloveniji – poraz i smrt Eugenija i Arbogasta

• Teodozije ostaje jedini car – prije smrti 395. g. dijeli carstvo na dva dijela – na dvije upravne cjeline iste države – nije mislio na podjelu na dvije države

• dvojica Teodozijevih sinova postaju carevi – istok: Arkadije (Konstantinopol) – zapad: Honorije(Milano, Ravenna)

• imenuje regente – na istoku prefekt Rufin – uskoro zamijenjen Eutorpijem – njega nasljeñuje Got Gainas (magister militum) – regent na zapadu: Vandal Stilihon (magistermilitum)

• na zapadu: Stilihon nastavlja Teodozijevu politiku prema Germanima – u Carigradu raste otpor barbarima u vojsci i na položajima – sve veći raskol izmeñu Istoka i Zapada

Honorijev novac

Arkadijev novac

Dalmacija i Panonija u 3. st.• 235. g. – Maksimin Tračanin – vlada u Sirmiju• Trajan Decije (249. – 251. g.) – roñen u Sirmiju

– poginuo u borbi s Gotima• 258. g. – kod Murse bitka Galijena (260. – 268.

g.) i Ingenua (Ingenuus) – poraz i smrt Ingenua

• Galijen i protucar Regalijan takoñer ratuju u Panoniji za prijestolje

• oko 265. – Galijen osniva kovnicu novca u Sisku

• Klaudije II. Gotički (268. – 270. g.) – roñen u Sirmiju – pobijedio Gote kod Naisa 269. i protjerao ih s Balkana

• Aurelijan (270. – 275. g.) – pobijedio u Panoniji na Dunavu Gote, Vandale i Gepide – 271. napušta Daciju – protjerao barbare iz Ilirika i Trakije

• Prob (276. – 282. g.) – takoñer iz Sirmija – sreñuje stanje u Panoniji – protjeruje Vandale s Dunava – ubijen u Sirmiju

• ponovno mir u Dalmaciji – smirivanje stanja u Panoniji – Marko Aurelije Kar (282. – 283. g.) pobjeñuje Sarmate u Panoniji

• nakon razdoblja vojničkih careva – Panonija teško opustošena – Dalmacija u znatno boljoj poziciji – Carstvo u lošem stanju

• 284. g. Dioklecijan – proglašen novim carem

Galijen

Aurelijanov novac

Dioklecijanovo razdoblje• Dioklecijan boravi u Sirmiju 290. – 291. g.

– ratuje protiv Vandala, Gota i Sarmata• 293. g. – uspostava tetrarhije – Sirmij

postaje jedno od carskih sjedišta –Galerije provodi Dioklecijanove reforme u Panoniji – modernizacija limesa, vojne i civilne reforme, podjela provincija

• 295. god. nova podjela provincija• podjela iliričkih provincija:

– Gornja Panonija: Pannonia Prima (Savaria– Szombathely) i Pannonia Savia (Siscia)

– Donja Panonija: Pannonia Valeria(Sopianae – Pečuh) i Pannonia Secunda(Sirmium)

– Dalmacija: Dalmacija (od Raše do Budve) i Prevalitana – Praevalis (Skodra)

• sve četiri Panonije, Dalmacija i dva Norika– 8. (Ilirička ili Panonska) dijeceza, kasniji Zapadni Ilirik – podreñena prefekturi Italije i Ilirika (u Konstantinovo doba)

• Prevalitana ulazi u 7. (Dačku) dijecezu –spada pod prefekturu Ilirik (u Konstantinovo doba), kasniji Istočni Ilirik

Sirmij

Podzemne grobnice u Sopijanama (Pečuh), 4. st.

Dioklecijanova podjela iliričkih provincija

Dioklecijanovo razdoblje• 299. – 311. g. – Galerije pobjeñuje

Sarmate tri puta na dunavskom limesu – stabilno stanje u Panonijama

• 303 – 306. g. – progoni kršćana u Dalmaciji i Panonijama

• mučenici: – Salona: Sv. Dujam (Manstirine), Sv.

Anastazije– Siscija: Sv. Kvirin – mučen i ubijen u

Savariji

– Sirmij: Sv. Donat, Sv. Irenej, Sv. Anastazija, Sv. Hermagora, Sv. Fortunat, petorica klesara (bačeni u olovnim sanducima u rijeku)

– Cibale: Sv. Polion

• Dioklecijan za vrijeme aktivnog vladanja gradi palaču kod Salone – današnji Split

• povlači se u nju nakon abdikacije zbog bolesti 305. g. – živi ondje do svoje smrti 311. g.

Dioklecijanova palača

Ranokršćanski kompleks Manastirine u Saloni

Dalmacija i Panonije u 4. st.• 308. g. – Licinije kao novi August dobiva

pod upravu Ilirik na sastanku careva u Karnuntu

• 314. god. – bitka izmeñu Licinija i Konstantina kod Cibala – pobjeda Konstantina – iliričke provincije postaju dio zapadnog dijela države – Sirmijpostaje Konstantinovo sjedište

• 322. g. – značajna Konstantinova pobjeda nad Sarmatima u Panoniji – ureñenje limesa – gotski napadi na Dunavu

• poslije Konstantinovog edikta o vjerskoj toleranciji – razvoj crkvene organizacije u Dalmaciji i Panoniji

• biskupska središta u Dalmaciji: Salona (od 2. pol. 3. st.), Narona, Arba, Jader, Skardona, Epidaur, Bistue Nova –nadbiskupski naslov se pojavljuje tek od 6. st. (Salona)

• biskupska središta u južnoj Panoniji: Siscija, Sirmij, Mursa, Cibale, Basijane– sirmijska biskupija postaje metropolija

Rab (antička Arba)

Dalmacija i Panonije u 4. st.• 351. g. – sukob Konstancija II. i

protucara Magnencija – Konstancijevapobjeda kod Murse – Magnencijeizvršava samoubojstvo

• nakon 351. g. – Konstancije II. često boravi u Sirmiju – 357/358. g. uspješno ratuje protiv Kvada i Sarmata –proglašava arijanstvo službenom religijom

• 361. Julijan kao novi car ulazi trijumfalno u Sirmij

• 365. g. – susret Valentinijana i Valenta u Sirmiju – dogovor oko rata s barbarima

• 373. g.: Kvadi i Sarmati – upad u Panoniju – rimska vojska potisnuta južno od Drave – velika razaranja u Panoniji Primi i Valeriji

• Valentinijan ponovno dograñuje utvrñenja na panonskom limesu –promatračnice i zidovi

• 375. – 378. g. – Valentinijan II. vlada u Sirmiju

Magnencijev novac

Valentinijanov novac

Dalmacija i Panonije u 4. st.• 378. g. – nakon Valentovog poraza i

pogibije kod Hadrijanopola – Vizigoti pustoše Meziju i Panoniju

• 379. g.: Teodozije proglašen carem u Sirmiju

• novi federatski ugovor s Gotima: Vizigoti u Meziji, Ostrogoti u Panoniji – posebne povlastice: puna autonomija, osloboñenje od poreza, dodatne plaća za čuvanje granice

• 388. g. Teodozije pobjeñuje uzurpatora Maksima – kod Siscije uz pomoć hunskih federata – kod Petovije uz pomoć Ostrogota i Alana

• 395. g. – Teodozije prije smrti 395. g. dijeli carstvo na dva dijela – Dalmacija i sve četiri Panonije ulaze u zapadni dio carstva – Sirmij sjedište Zapadnog Ilirika – Prevalitana postaje dio Istočnog carstva

• 396. g. Vizigoti (Alarih) pljačkaju Trakiju, Makedoniju i Tesaliju –zapadni magister militum Stilihon ih smiruje – Alarih postaje magistermilitum za Ilirik

Teodozije

Gradovi u iliričkim provincijama• gradovi u provincijama – kolonije i municipiji

– različit stupanj grañanskih prava• kolonije – naselja rimskih i italskih

naseljenika ili vojnih veterana – puno grañansko pravo

• municipiji – djelomično grañansko pravo –obično naselja saveznika ili pokorenog lokalnog stanovništva koje je dobilo lokalnu samoupravu

• lokalne zajednice koje su stekle civitet – niži stupanj samouprave

• gradovi – nositelji romanizacije – centri političkog života, društvenog i gospodarskog razvoja

• uprava gradova – na čelu duoviri – po uzoru na dva konzula – mandat od 1 godine – bira ih općinsko vijeće

• dva edila: javna sigurnost• kvestori: financijski poslovi• općinsko vijeće (Ordo decurionum) –

vijećnici birani prema imovini (cenzusu) –biraju ih duoviri quinquenales

Počasni natpis cara Trajana Decija iz Stenjevca

Gradovi u iliričkim provincijama• kolonije na Jadranu:

– Martia Iulia Salona i Narona – za Cezara

– Colonia Pola pietas Iulia – 43. g. pr. Kr.– Iader i Epidaurum – za Augusta– Colonia Iulia Parentium – za Tiberija– Colonia Claudia Aequum – za Klaudija –

veteranska kolonija – prva u unutrašnjosti (Čitluk kod Sinja)

• kolonije u Panoniji:– Colonia Flavia Siscia i Colonia Flavia

Sirmium – za Vespazijana– Colonia Aelia Mursa – za Hadrijana– Colonia Aurelia Cibalae – za Septimija

Severa ili Karakale

• municipiji na Jadranu: Issa, Tragurium, Rhizinium, Buthua, Olcinium, Varvaria(Varvarini), Nedinum (Neditae), Asseriates (Asseria)

• municipiji u Panoniji: Andautonia(Ščitarjevo), Aquae Balissae(Municipium Iasorum – Daruvar), IoviaBotivo (Ludbreg)

Rimski forum u Zadru

Ostaci rimske Murse

Gradovi u iliričkim provincijama• u gradovima – javne izgradnje po uzoru

na Rim i italske gradove

• bedemi – važni za sigurnost grada –služe i kao dokaz prestiža grada –javna financiranje – često financirani od careva ili viših dužnosnika – dio grada ostaje izvan bedema: predgraña

• vodovodi i cisterne – javni objekti –dokaz civilizacijske razine

• teatri i amfiteatri – sačuvan teatar u Puli i Saloni – amfiteatri u Puli, Saloni i Burnumu – kod ovih objekata česte carske donacije

• terme (kupališta) – javna mjesta –važna za društveni život – često donirana od bogatih pojedinaca

• bazilike i kurije – javna izgradnja –ponekad i privatna donacija

• hramovi – javna i privatna izgradnja –sačuvani hramovi: Augustov hram u Puli, Zadar, Split

Amfiteatar u Burnumu

Augustov hram u Puli

Gradovi u iliričkim provincijama• Salona i Sirmij – dva najveća i

najrazvijenija grada na našem povijesnom prostoru

• u Sirmiju kasnije sagrañena carska palača i hipodrom – kraj Salone sagrañena Dioklecijanova palača – oba grada dobivaju carski značaj

• Salona – sjedište provincije Dalmacije –prije i Ilirika

• uz sjedište provincije važni i konventi –sudbeno-upravna središta – namjesnik provincije u odreñene dane u pretorijusvakog konventa vrši sudovanje

• u Dalmaciji – tri konventa:– za Liburniju i Japode: Skardona– za središnji dio Dalmacije – Salona– za južni dio – Narona

• Siscija postaje važan centar u kasnoj antici – 3. i 4. st. – važna kovnica novca – osnovana za Galijena oko 265. g. –traje do vladavine Arkadija (395. – 408. g.)

• Sirmij – kovnica radi: 324. – 328. i 351. g. do Arkadija

Skradin

Rimski novci kovani u Sisciji

Povezanost i prometni pravci u iliričkim provincijama• ceste – gradnje prvenstveno radi vojnih

potreba i državnih interesa – omogućuje brzo kretanje vojnika prema zadanom odredištu – strateški značaj

• uz izgradnju – vrlo važno je i njihovo održavanje – mnogi dokazi govore o tome – miljokazi raznih careva na istom pravcu

• Akvileja – ishodište cesta prema Dalmaciji i Panoniji

• važni prometni pravci:– Akvileja – Nauport – Emona – Celeja –

Petovij – Savarija – Karnunt– Petovij – Akva Viva – Mursa – Cibale-

Sirmij – Singidun – Nais – Serdika –Filipopol (Plovdiv) – Hadrijanopol (Jedrene) – Konstantinopol

– cesta uz dunavski limes – od Vindobonenizvodno uz Dunav

– Karnunt – Petovij – Akva Viva –Andautonija – Siscija – Salona

– Emona – Neviodun – Siscija – Servicij –Marsonija – Cibale – Sirmij

– Akvileja – Parencij – Pola – Albona –Tarsatika – Senija – Vratnik – Siscija

– Senija – Arupij – Burnum – Salona –Narona – Epidaur – Rizinij – Dirahij – ViaEgnatia – Solun Miljokaz iz Jelkovca kod Zagreba postavljen od

cara Maksimina Tračanina 235. – 238. g.

Povezanost i prometni pravci u iliričkim provincijama• izgradnja cesta u Dalmaciji – najveća

zasluga upravitelja provincije PublijaKornelija Dolabele (14. – 20. g.)

• Salona – ishodište cesta u Dalmaciji – 5 glavnih pravaca:

– Salona – Tragurij – Danilo (Rider) –Skardona – Jader

– Salona – Andetrij (Muć) – Burnum – Jaderili prema Arupiju i Seniji ili dolinom Une preko Retinija (Golubić) prema sjeveru i Sisku

– Salona – Ekvum – Salvij – Servicij(Bosanska Gradiška)

– Salona – Tilurij – Bistua Vetus (Bugojno) –Domavia (Srebrenica) – Drina – Sirmij

– Salona – Bigeste (Ljubuški) – Narona –Epidaur – Olcinij – Dirahij – Via Egnatia

• osim cestovnih prometnih pravaca – velika važnost rijeke

• Krka: plovidba do Skardone i Burnuma –Neretva: do Narone

• panonski plovni put: Nauportus (Vrhnika) –Ljubljanica – Sava – Dunav

• važne luke: Nauport, Neviodun, Andautonija, Siscija, Servicij

• ostale plovne rijeke: Drava, Kupa, Una, Sana, Bosut

Struktura rimske ceste

Karta Panonije nakon Trajanove podjele

Gospodarski život• gradovi – nositelji gospodarskih aktivnosti

u obje provincije – gradsko obrtništvo i manufakture

• obrtnici u gradovima – udruženi u kolegije (collegii):

– collegium fabrum – kovači– collegium fabrum Veneris – zlatari

– collegium dendroforum – tesari

– collegium lapidariorum – klesari– collegium aeneatorum – glazbenici

– collegium purpurariorum – bojadiseripurpurom

– collegium naviculariorum – lañari (u Sisku)

• trgovina – unutarnja i vanjska

• vanjska trgovina – izvan Carstva – samo na odreñenim mjestima na limesu

• zabrana izvoza van Carstva za oružje, željezo, vino, ulje, žito, sol, zlato

• za svaki uvoz u provinciju se plaća carina – portorium – u iliričkim provincijama 2,5 % vrijednosti robe

Rimski kovač

Amfora

Gospodarski život• rudarstvo – važan izvor državnih prihoda• vañenje metala – na potezu od današnje

Banovine u Hrvatskoj preko bosanskog gorja do Srebrenice i rijeke Drine

• rudarstvo – jaka predrimska tradicija –ilirska i ponajviše keltska

• zlato – ispiranje i kopanje – porječje Vrbasa, Fojnice i Lašve

• srebro – Domavia i Argentaria: Srebrenica –cesta od Salone do Argentarije: ViaArgentaria

• srebrni rudnici poznati i u sjevernoj Panoniji• olovo – Plumbum (današnje Olovo u BiH)• željezo – Topusko, Gvozdansko, Ljubija,

Sanski most, Japra, Fojnica, Visoko, Vareš• rudnici željeza na Banovini i SZ Bosni u

službi sisačkih radionica za obradu željeza – oružje i oruñe za potrebe okolnih provincija i vojske na limesu

• kamenolomi: Kirmenjak kod Poreča, Vinkuran kod Medulina, Trogir, Brač(Splitska, Škrip), Čiovo, Medvednica, Fruška Gora

• kamena sol: Ad Salinas (Tuzla)

Srebrenica

Rimski kamenolom u Vinkuranu

Gospodarski život• poljoprivreda – napredak pod rimskom

vlašću: uvoñenje novih kultura – bolja obrada zemlje – veći prinosi

• villae rusticae – osnovne jedinice poljoprivredne proizvodnje – u Istri i na Brijunima postoje i velike latifundije –neke vj. u carskom vlasništvu

• jadranska obala – mediteranske kulture – ponajviše masline i vinova loza – ove kulture uvedene kod nas od grčkih kolonista – širenje na veće površine uz obalu

• Panonija – oranice, pašnjaci i šume –krčenje šuma radi dobivanja obradivih površina

• u blizini Sirmija sredine 3. st. – velika carska imanja – car Prob sadi vinovu lozu na Sirmij

• dinarski planinski prostor – zadržavanje tradicionalnog transhumantnogstočarstva Rimska vila na Brijunima

Rekonstrukcija rimske vile rustike

Duhovna sfera života u Dalmaciji i Panoniji• s rimskom državom – prodor rimskog

državnog kulta – posebno u gradskim sredinama naseljenim italskim doseljenicima

• kontakt s religijskim vjerovanjima starosjedilačkog stanovništva

• povezivanje i identifikacija starih božanstava s novim rimskim

• antički Silvan identificiran s sličnim domaćim božanstvom – božanstvo voda i izvora Bind izjednačen s Neptunom

• nastavak štovanja starih riječnih božanstava – Savus, Dravus, Danuvius

• pojava istočnjačkih kultova: Mitra, Kibela (Magna Mater), Izida, Serapis

• prvi tragovi kršćanstva u Dalmaciji potkraj 1. st. – pojedinačne općine

• u drugoj polovici 3. st. – osnutak salonitanske biskupije – mučeništvo Sv. Venancija (prvi salonitanski i dalmatinski biskup) u Delminiju – oko 257. g.

Mitrej iz Močića u Konavlima

Kasno carstvoZapad i Istok rimskog svijeta – Ilirik na razmeñi

• Literatura:Kuntić-Makvić, Bruna: Grčka i rimska starina, Hrvatska i Europa I: Rano doba hrvatske kulture,

ur. I. Supičić, Zagreb: HAZU – AGM, 1997, 73 – 91Kuntić-Makvić, Bruna: Područje rimskog Illirika uoči dolaska Hrvata, Povijest Hrvata I: Srednji

vijek, ur. F. Šanjek – F. Mirošević, Zagreb: Školska knjiga, 2003, 5 – 38Matijašić, Robert: Povijest hrvatskih zemalja u antici do cara Dioklecijana, Zagreb: Leykam

international, 2009McKay, Christopher: Ancient Rome: A Military and Political History, New York: Cambridge

University Press, 2007Novak, Grga: Prošlost Dalmacije, knj. 1., Split: Marjan tisak, 2004Povijest, sv. 4, ur. E. Cravetto (gl. ur. hrv. izdanja I. Goldstein), Zagreb: Europapress holding,

2007Suić, Mate: Antički grad na istočnom Jadranu, Zagreb: Golden marketing, 2003Šišić, Ferdo: Povijest Hrvata u vrijeme narodnih vladara, Zagreb: Naklada školskih knjiga,

1925The Archaeology of Roman Pannonia, ur. A. Lengyel, G. T. B. Radan, Budapest, Lexington:

Akadémiai Kiadó, The University Press of Kentucky, 1980 The Autonomous Towns of Noricum and Pannonia 1, ur. M. Šašel Kos, P. Scherrer, Situla 41,

Ljubljana: Narodni muzej Slovenije, 2003The Oxford History of the Roman World, ur. J. Boardman, J. Griffin i O. Murray, Oxford: Oxford

University Press, 2001Velika ilustrirana povijest svijeta, sv. 6, ur. Du Ry van Beest Holle, Rijeka: Otokar Keršovani,

1974Velika ilustrirana povijest svijeta, sv. 7, ur. Du Ry van Beest Holle, Rijeka: Otokar Keršovani,

Kasna antika na MediteranuIzmak antike na hrvatskom povijesnom prostoru

Podjela Carstva• Teodozije – posljednji car jedinstvene

države• prije smrti 395. g. dijeli carstvo na dva

dijela – dvije upravne cjeline iste države• dvojica Teodozijevih sinova postaju

carevi:– istok: Arkadije (Konstantinopol)– zapad: Honorije (Milano, Ravenna)

• maloljetnim sinovima imenuje regente:– na istoku: prefekt Rufin – uskoro

zamijenjen Eutorpijem – njega nasljeñuje Got Gainas (magistermilitum)

– regent na zapadu: Vandal Stilihon –jedini magister militum

• na zapadu: Stilihon nastavlja Teodozijevu politiku prema Germanima

• istok: u Konstantinopolu raste otpor barbarima u vojsci i na položajima

• sve veći raskol izmeñu Istoka i Zapada – razvijaju se u dvije samostalne države – Zapad u mnogo težem položaju

Teodozijev novac

Honorijev novac

Podjela Carstva• 395. g. Huni provaljuju u Malu Aziju s

istoka – prve hunske provale u Istočno carstvo

• 396. g. Vizigoti pod vodstvom Alariha – iz Mezije pljačkaju Trakiju, Makedoniju i Tesaliju

• zapadni magister militum Stilihon ih smiruje – Alarih postaje magister militumza Ilirik

• 396. – 398. g.: Stilihon guši ustanak rimsko-berberskog stanovništva u SJ Africi

• Got Gainas – po nalogu Stilihona ubija prefekta Rufina – Arkadije poziva Gainasa na odgovornost

• Gainas se pridružuje pobunjenim Gotima – ulazi u Carigrad s gotskim četama

• nakon odlaska Gainasa i gotskih vojnika –

pobuna grañana protiv Gota – masakr u gradu: pobijeno 7 000 Gota – Gainasbježi – kasnije ga ubijaju Huni

Stilihon s obitelji

Arkadijev novac

Početak sloma na zapadu• 401. g. Alarih napada Italiju – Stilihon ga odbija

403. g. kod Verone – Vizigoti dobivaju novo zemljište uz Savu – plaća im se tribut

• zbog Alariha – Stilihon povukao vojsku iz Galije – posljedice: Vandali, Alamani, Svevi, Burgundi i Alani trajno probijaju limes i ulaze u Carstvo

• 405. Ostrogoti (Radagais) – prodiru preko Dunava i Alpa prema Italiji – pobijeñeni kod Firence – Radagais zarobljen i pogubljen

• Ravenna – zaštićena močvarom i lagunama –postaje novo carsko središte

• 408. g. – Arkadije umire – Stilihon želi ostvariti i stvarnu vlast na istoku

• senat i političke skupine protivne Germanima vrše pritisak na Honorija – Honorije pogubljuje Stilihona 408. g.

• Alarih 408. g. ponovno kreće na Italiju – traži novu zemlju u Noriku – ne uspijeva zauzeti Ravennu – grad štite i čete iz Istočnog carstva

• 410. g. – Vizigoti pljačkaju Rim – zarobljavaju Honorijevu sestru Galu Placidiju

• Alarih želi odvesti Vizigote u SJ Afriku – umire iste godine u južnoj Italiji – sahranjen u rijeci Busento kod Cosenze

Honorije

Kratkotrajno sreñivanje stanja na zapadu• prorimski orijentirani novi kralj Ataulf –

odvodi Vizigote iz Italije u južnu Galiju –ženi se Galom Placidijom u Narbonni

• Vandali, Svevi i Alani – naseljavaju se 411. g. u Hispaniji – faktični kraj rimske vlasti u Hispaniji

• novi magister militum Konstancije –pacificira Galiju – sporazumi s Francima i Burgundima o naseljavanju 413. g. –Franci oko Triera, Burgundi oko Wormsas obje strane Rajne

• uspostavlja mir u Carstvu svedenom na Italiju, Siciliju, dio Ilirika i manje dijelove Galije, Hispanije i SJ Afriku

• Konstancije se ženi Galom Placidijomnakon Ataulfove smrti – sin Valentinijan –budući zapadni car (Valentinijan III.)

• Honorije imenuje Konstancija suvladarom – istočni car Teodozije II. se protivi –Konstancije umire 421. – Honorije umire 423. g. – bez carskog nasljednika Mauzolej Gale Placidije u Ravenni

Kratkotrajno sreñivanje stanja na zapadu• nove borbe za vlast na zapadu – senat

izabire dvorskog pravnika Ivana za cara –423. – 425. g.

• ist. car Teodozije II. – odreñuje 425. g. Valentinijana III. za cara – majka Gala Placidija postaje regentica do njegove punoljetnosti

• uz nju: magister militum Aecije (429. –452. g.) – održava zapadno Carstvo na životu

• 429. g. Vanadali (Geiserih) se prebacuju u SJ Afriku iz Španjolske – od 439. g. kraljevstvo u Kartagi – razvijaju mornaricu – gusarenje i pljačka mediter. obala

• Aecije odražava dobre odnose s Hunima i Germanima – 436. g. uz pomoć Huna pobjeñuje burgundskog kralja Guntherakoji je prekršio savez s Rimom

• Burgundi preseljeni uz Rhônu i Saônu –na bivši burgundski teritorij useljavaju Alamani

• Franci – rimski federati u SJ Galiji –Klodion i Hilderik

Teodozije II.

Konačni slom Zapadnog rimskog carstva• 441. – 445. g.: Huni (Atila i Bleda) napadaju

Istočno carstvo – prodor preko Dunava do Carigrada

• osvojeni Singidun, Nais, Serdika i Filipopol –poraz dviju carskih vojski – Teodozije II. prisiljen plaćati tribut u zlatu

• Atila se okreće na zapad – preko Panonije, Norika i Germanije – napad na Galiju

• Aecije poražava Hune, Ostrogote i Gepide 451. g. na Katalaunskim poljima – uz pomoć Vizigota (Teodorik I.), Burgunda, Franaka i Alana

• 452. g. Atila prodire u Italiju – uništava Akvileju – Atilu od napada na Rim odvraća papa Leon I. kod Mantove

• Gala Placidija umire 450. – iste godine umire Teodozije II. na istoku – Marcijan novi car na istoku – do 457. g.

• 454. g. ubijen Aecije – 455. svrgnut i ubijen Valentinijan III. – početka kraja Zap. carstva

• germanske države na zapadu:– Vizigoti vladaju područjem od Loire do Gibraltara– Vandali iz SJ Afrike pljačkaju Rim 455. g.: odvode

udovicu i kći Valentinijana III.– Burgundi se šire na jug: zauzimaju Lyon

Bitka na Katalaunskim poljima

Konačni slom Zapadnog rimskog carstva• Istočno carstvo – unutarnje borbe za vlast i

borbe s Ostrogotima – ne može pružiti pomoć Zapadnom carstvu

• novi caru Rimu – senator Petronije – do 457. g. – beznačajan vladar

• nasljeñuje ga Majorijan (457. – 461. g.) –neuspjeli pohod protiv Vandala

• magister militum Ricimer postavlja Libija Severa (461. – 465. g.) – beznačajan vladar

• 465. – 472. g.. Antemije – istočnorimski vojskovoña – novi car na zapadu

• na istoku: Leon (Lav) I (457. – 474. g.) –zajedno s Zap. carstvom: još jedan neuspio pomorski pohod protiv Vandala

• 472. g. Antemije ubijen – car Anicije Olibrije(472. – 474. g.) – smaknuo Ricimera

• 474. – 475. g. Julije Nepot – preživio pad Zapadnog carstva u Diokl. palači do 480. g.

• 475. – 476. g. – vojskovoña Orest instalira svog sina Romula Augustula u Ravenni –zbog uskraćivanja podjele zemlje germanskim vojnicima – skirski knez Odoakar zbacuje s prijestolja RomulaAugustula 476. g.

• Istočno carstvo ga priznaje kao patricija i carskog namjesnika u Italiji

Novac Romula Augustula

Granice Carstava 476 g.

Kultura kasnog carstva

• kršćanstvo – sve više pripadnika zajednice – sve utjecajnije u 3. st.

• progoni u 3. st. – kulminacija poč. 4. st. – Dioklecijan i Galerije – protivljenje carskom kultu

• 313. g. Milanski edikt – poganski kultovi su sve više potisnuti – kršćanstvo sve više vezano uz državu

• crkvi su vraćena crkvena dobra –biskupi stječu senatorske povlastice

• Konstantin Veliki poklanja papi Lateransku palaču za sjedište – temelj kasnije crkvene vlasti i države

• kršćanstvo sve više utječe na svakodnevni život

– ukida se smrtna kazna pribijanjem na križ 315. g.

– 319. g. službena zabrana privatnih poganskih žrtava

– 325. g. zabranjene gladijatorske igre– iz opticaja se povlači novac s

poganskim simbolima– smanjuje se pravo raspolaganja i

kažnjavanja nad robovima

Pozlaćeno stakleno dno – Sv. Petar i Pavao

Kultura kasnog carstva• 325. – 1. ekumenski koncil u Niceji – osuda

arijanstva – spor oko Svetog trojstva –podjela na arijanski istok i zapad sklon nicejskom tumačenju

• kršćanski pisci: Jeronim iz Stridona (345. –420. g.), Aurelije Augustin (354. – 430. g.)

• 4/5. st. – uspostava redovništva – Benedikt iz Nursije – benediktinci

• car Teodozije – odriče se svih poganskih ostavština – kršćanstvo postaje državna religija – zabrana poganskih kultova –razaranje i uništavanje poganskih hramova

• 381. g. – 2. ekumenski koncil u Carigradu –Carigrad postaje sjedište crkve u Ist. carstvu – potvrda nicejskih zaključaka

• 431. – 3. koncil u Efezu – osuda nestorijanstva

• 451. – 4. koncil u Kalcedonu – osuda monofizitizma – začetak raskola istoka i zapada

• papinstvo u Rimu preživljava kraj Zapadnog carstva – odvojeni kršćanski zapad i istok –sve jača podjela – obilježje srednjeg vijeka Sv. Aurelije Augustin

Kultura kasnog carstva• graditeljstvo – novi uzlet u 4. st.• Dioklecijan – izgradnja palače u Splitu –

elementi luksuzne vile i vojnog logora• upotreba okruglog luka i bačvastog svoda -

česta gradnja opekom• Konstantinovo vrijeme i kasnije – izgradnja

velikih višebrodnih kršćanskih bazilika – Sv. Petra, Sv. Ivan Lateranski – crkve u Konstantinopolu

• u Ravenni – intenzivna izgradnja crkava za vrijeme Gale Placidije

• u Siriji – bazilike s dva zvonika – uzor u srednjem vijeku – križarski kontakti sa Sirijom

• prilikom gradnji koriste se kameni elementi starijih grañevina – stupovi, kapiteli, arhitravi

• kiparstvo – reljefi: kršćanski sarkofazi –naracija – mitski, poganski prikazi često kombinirani s prikazima iz Starog i Novog zavjeta

• Konstantinov slavoluk – neposrednost prikaza cara – obraća se izravno promatraču

• slikarstvo – razvoj mozaičke umjetnosti –kršćanski prikazi iz apsida i luneta crkava u Rimu i Ravenni Konstantinov slavoluk u Rimu

Konstantinova bazilika Sv. Petra

Kultura kasnog carstva• pjesništvo i književnost:

– Prudencije (348. – 405. g.): prvi kršćanski pjesnik – Psychomachie

– Grgur Nazijanac, Efrem Sirijac – himne– biskup Ambrozije 370. g. uvodi pjevanje

orijentalnih himni na Zapadu

– klasicistička obnova – Kvint Aurelije Simah: poganske rimske tradicije – Simahov krug

– Klaudije Klaudijan iz Aleksandrije –pripadnik Simahovog kruga

• povjesničari:– Amijan Marcelin (310. – 395. g.) – Sirijac –

piše na grčkom – 31 knjiga rimske povijesti – do bitke kod Hadrijanopola 378. g.

– Eutropije (sredina 4. st.) – posvećuje Valentu svoju rimsku povijest – korisne informacije za 3. i 4. st.

– Euzebije (260. – 339. g.) – biskup u Cezareji(Judeja) – “Povijest crkve” i “Konstantinov život” –

– Zosim (kraj 5. – rano 6. st.) – Historia Nova– povijest Carstva do pljačke Rima 410. g.

Res Gestae – Amijan Marcelin

Barbarsko naseljavanje i njihove države – Vandali• Vandali – zajedno sa Svevima i Alanima – oko 400.

g. pomiču se pred Hunima prema zapadu iz porječja Tise – 406. pod Gunderihom prelaze Rajnu – pobjeñuje Franke – ulaze u Galiju

• 408. g. odlaze u Hispaniju – 411. Honorije im daje Hispaniju kao federatsku zemlju – Hasdinzi i Svevi u Galiciji – Silinzi u Andaluziji – Alani na jugozapadu Piren. poluotoka – početak meñusobnih borbi

• Vizigoti na rimski nagovor uništavaju Vandale na sjeveru – Svevi takoñer ratuju protiv Vandala –Vandali potisnuti na jug k Alanima – udružuju se

• osvajaju pomorske gradove – grade flotu – 429. g. Geiserih vodi Vandale i Alane preko Gibraltara – oko 80 000 ljudi – osvajaju SJ Afriku – Kartaga osvojena 439. g. – uspostava kraljevstva – Rim im priznaje neovisnost i suverenitet 442. g.

• rast vandalske pomorske moći – pljačkanje obala i gusarenje – osvajaju Baleare, Korziku i Sardiniju –455. g. pljačkaju Rim

• neuspjeli ratovi dvaju Carstava protiv Vandala –priznati od Ist. Carstva 474. g. – “vječni mir”

• 477. g. Geiseriha nasljeñuje sin – apsolutistička monarhija – nema izbora vladara – polagano slabljenje vandalske moći

• vandalsko kraljevstvo pada 533. g. – osvojeno od Justinijanovog vojskovoñe Belizara

Vandali pljačkaju Rim

Barbarsko naseljavanje i njihove države – Burgundi• 413. g. – u okolici Wormsa –

plemenski savez pod kraljem Gundaharom

• 436. Aecije uništava njihovu državu zbog pokušaja širenja prema Belgiji (Galiji Belgici) – 443. g. preseljeni u Savoju i uz rijeke Rhônu i Saônu

• širenje države u borbama s Alamanima i Francima – osvajaju Lyon (Lugdunum) – novi glavni grad

• Gundobad (490. – 516. g.) – savez s Istočnim carstvom i Teodorikovomdržavom – ratovanje s Francima

• Gundobad mijenja stranu – prelazi Francima (Klodvig) – rat s Vizigotima i Ostrogotima

• nasljeñuje ga Sigismund (516. –523. g.) – Burgundi postaju katolici (prije arijanci) – obnova neprijateljstva s Francima –Sigismund gine u ratu protiv njih

• 532. g. bitka kod Autuna – konačni poraz Burgunda pod Godomerom –franački kralj Teudebert I. pripaja burgundsku državu Franačkoj

Karta burgundskog kraljevstva

Barbarsko naseljavanje i njihove države – Vizigoti• 410. g. Ataulf – vodi Gote iz Italije –

naseljavaju se u južnu Galiju –Narbonne: glavni grad – ženi se Galom Placidijom (Honorijeva sestra)

• neuspjeli pregovori s Rimom: novi rat –magister militum Konstancije ih tjera na jug – Vizigoti osvajaju Bracelonu –415. Ataulf ondje ubijen

• nasljeñuje ga brat Valija – sporazum s Honorijem: potiskuju Vandale i Alane –Honorije im daje područje izmeñu Loirei Garonne – centar u Tolosi (Tolouse) – “toloska država” (418. – 507. g)

• 451. g. Teodorik I. pogiba kao Aecijevsaveznik protiv Huna na Katalaunskimpoljima

• 462. g. Teodorik II. osvaja Galiju Narbonensis (pristup na more) – do 475. g. Vizigoti osvajaju veći dio Pirenejskog poluotoka – osim svevskeGalicije i baskijskih krajeva

• nakon 480. g. Vizigoti osvajaju Arles i Marseille – najveći opseg države pod Eurihom (466. – 484. g.)

Vizigotsko kraljevstvo oko 500. g.

Barbarsko naseljavanje i njihove države – Vizigoti• sve veći pritisak Franaka i Burgunda – 507. g. bitka

kod Vougléa u blizini Poitiersa – Klodvig pobjeñuje Alariha II. – Alarihu su pomoć poslali Ostrogoti(Teodorik Veliki) – Alarih pogiba u bici

• Vizigoti gube sva područja u Galiji – osim obalnog područja od Rhône do Pireneja (Galija Narbonensis) – sačuvano uz pomoć TeodorikaVelikog

• težište države se premješta u Kastiliju – novi centar države postaje Toledo – “toledska država”

• Justinijan zauzima samo dio Andaluzije i Cordobu –Vizigoti to uspijevaju ponovno osvojiti u 80-im godinama 6. st. za vrijeme cara Mauricija

• Romani i Vizigoti se sve više miješaju – polako se gube razlike – preuzeta kasnorimska uprava i porezni sistem

• apsolutna monarhija organizirana po uzoru na istočnorimsku – potisnuto germansko izborno kraljevstvo

• tijekom 7. st. Vizigoti postaju katolici – nestanak arijanstva

• proglašen Lex Romana Visigothorum (Rekesvint: 649. – 672. g.) – uveden jedinstveni pravni sustav za Gote i Romane – pospješeno asimiliranje

• država sve slabija od kraja 7. st. – 711. g. osvajaju je Arapi Zavjetna kruna kralja Rekesvinta

Barbarsko naseljavanje i njihove države – Franci• Franci – početkom 5. st. prodiru u Galiju

preko donje Rajne• Klodion – prvi utvrñeni merovinški knez

– prodire do Somme – Aecije ga prisiljava da prizna rimsko vrhovništvo

• njegov nasljednik Hilderik vlada u Tournaiju – do 482. g.

• Hilderikov sin Klodvig I. (482. – 511. g.) – osloboñenje od rimske vrhovne vlasti – samostalna franačka država

• širenje na jug i istok – pobjeda nad Siagrijem 486/487. g. kod Soissonsa –Siagrije: sin rimskog namjesnika Egidija– uzeo titulu “rex Romanorum”

• pobjeda nad Alamanima 497. g. –uključeni u franačku državu

• 499. g. u Reimsu – Klodvig i 3 000 njegovih vojnika prihvaćaju katoličanstvo – stječe naklonost crkve i pape

• 507. pobjeda nad Vizigotima –Vizigotima oteta Akvitanija – od Loire do Garonne

• Klodvig umire 511. g. – ostavlja snažnu državu četvorici sinova – sinovi nastavljaju širenje države – franačka države opstaje do polovice 9. st.

Mač – arheološki nalaz iz Hilderikove grobnice u Tournaiju

Klodvigovo pokrštenje

Europa oko 526. g.

Italija nakon 476. g.• Odoakar vlada u Italiji nakon 476. g. u svojstvu

namjesnika Istočnog carstva – zapravo samostalno – uz podršku rimskog senata i pape Feliksa III.

• 480. g. ubijen Julije Nepot – Dalmacija priključena Odoakarovoj državi

• Istočni Goti (Ostrogoti) – napuštaju federatskuzemlju u Panoniji – kreću se po Balkanskom poluotoku pod vodstvom Teodorika

• car Zenon (474. – 491. g.) dodjeljuje im zemlju u donjoj Meziji – Ostrogoti i dalje predstavljaju opasnost za Istočno carstvo

• Zenon daje Teodoriku titulu magister militum –navodi ga da napadne Odoakara

• 489. g. – Teodorik prodire u Italiju – pobjede na Soči i kod Verone – 490. na rijeci Addi

• Odoakar se povlači u Ravennu – nakon dvije i pol godine opsade – predaje se 493. g. na prevaru – ponuñena mu zajednička uprava s Teodorikom – nakon predaje pogubljen

• od 493. g. – Teodorik vlada Italijom, Dalmacijom i južnom Panonijom kao patricij Istočnog carstva – istočnogotska država je u državnopravnom smislu dio Istočnog carstva

Romul Augustul predaje krunu Odoakaru

Ostrogotska država• Teodorik Veliki (493. – 526. g.) – prijateljske veze

s Carigradom – izgrañuje sustav saveza s ostalim germanskim državama – nastoji uspostaviti ravnotežu sila izmeñu Carigrada i Germana

• u Italiji – Goti naseljeni uglavnom na sjeveru – na jugu ih gotovo uopće nema

• odvojeni od domaćeg romanskog stanovništva –germansko i rimsko pravo – zabrana meñusobnih ženidbi – arijanstvo i katoličanstvo: Teodoriktolerantan prema katoličanstvu

• zadnji uspon gospodarstva i kulture antičke Italije• savezi s drugim Germanima nesigurni – pomože

Vizigotima protiv Franaka i Burgunda 507. g. – ne dopušta Francima i Burgundima izlazak na Sredozemno more – savez s Herulima i Tirinzimaprotiv Franaka

• pred kraj života Teodorik postaje nepovjerljiv prema Romanima i Ist. carstvu – zatvara i papu

• nasljeñuje ga desetgodišnji unuk Atalarih –regentica njegova majka Amalasvinta – prepušta Burgundima Provansu – dobri odnosi s Istokom

• 534. umire Atalarih – nemiri: gotsko plemstvo traži muškog suvladara – Amalasvinta se udaje Teodabadom koji je ubija 535. g.

• Justinijan ovaj dogañaj koristi kao povod za napad na ostrogotsku državu

Teodorikov mauzolej u Ravenni

Ostrogotska država – rat s Justinijanom• vojskovoña Belizar (pobjednik nad Vandalima)

535. g. napada na dvije strane – preko Dalmacije i s juga na Siciliji – poraz Gota kod Salone –Belizar osvaja Siciliju i Napulj

• Ostrogoti biraju vojskovoñu Vitiga (Vitiges) za novog kralja – on se povlači na sjever – ženi se u Ravenni Amalasvintinom kćerkom

• 536. Belizar osvaja Rim, cijelu južnu i srednju Italiju – Vitig ga 537. bezuspješno pokušava preoteti

• Vitig poziva Franke i Teudeberta I. u pomoć –Franci se bore protiv Belizarovih snaga –napadaju i Ostrogote – osvajaju Milano, Veneciju i Liguriju

• zbog lošeg položaja Vitig prihvaća carsku vlast nad Gotima i Italijom – Belizar prihvaća ponudu –u Ravenni zarobljava Vitiga i kraljicu – odvodi ih 540. u Carigrad zajedno s kraljevskom riznicom

• Ostrogoti biraju Totilu za novog kralja 541. g. -ponovno osvaja južnu Italiju i Napulj – Belizarratuje s Perzijom

• Totila traži od Carigrada priznanje svoje vlasti –Belizar se vraća u Italiju – ratuje bez većeg uspjeha – opozvan 548. g. – vraća u Carigrad

• ostrogotska vlast se za još neko vrijeme učvršćuje u Italiji

Totilin (Baduilin) novac

Slom ostrogotske države – bizantska vlast u Italiji – Langobardi• 551. g. Justinijan šalje novu vojsku pod vodstvom

Narzesa – napada Italiju sa sjevera dužjadranske obale

• osvaja Veneciju i prijestolnicu Ravennu –Ostrogoti poraženi kod Tadine sjeverno od Spoleta 552. g. – Totila poginuo u bitci

• ostatak gotske vojske imenuje novog kralja Teju– utvrñuju se na Vezuvu – uskoro poraženi –poginula većina Ostrogota i kralj Teja 553. g.

• na sjeveru Italije svladani zadnji uporišta gotskog otpora – Istočni Goti nestaju skoro u potpunosti –ostatak se stopio s romanskim stanovništvom

• u Italiju sa sjevera prodiru franačko-alamanskepostrojbe pod vodstvom Leutara i Butilina

• Narzes poražava Leutara kod Capue – Butilin i njegova vojska stradali kod Venecije od groznice

• 555. g. Italija postaje provincija Istočnog carstva – Narzes prvi namjesnik

• Italija – opustošena i uništena dugotrajnim ratovima – znatno smanjen broj stanovnika

• mir nije dugotrajan – 568. g. u Italiju prodiru Langobardi – osvajaju Paviju 572.: prijestolnica nove langobardske države

• bizantska vlast ograničena na Veneciju, Ravennu, Rim, Kalabriju, Apuliju i Siciliju –konačan kraj antičke kulture i civilizacije u Italiji

Karta s operacijama iz gotskog rata

Istočno rimsko carstvo• Teodozije II. (408. – 450. g.) – Codex

Theodosianus – sve carske uredbe od Konstantina nadalje

• nakon smrti Teodozija II. 450. g. – tri vojna zapovjednika postaju carevi:

– Marcijan (450. – 457. g.)– Leon (Lav) I. (457. – 474. g.)– Zenon (474. – 491. g.)

• za vrijeme Marcijana i Leona – uklanjanje germanskih plaćenika iz vojske – 471. g. uklonjen magister militum Alan Asper

• gorštaci Isaurijci zamjenjuju Germane u vojsci – isaurijski voña Tarasikodisa postaje car Zenon 474. g. – prvi car kojeg je okrunio carigradski patrijarh

• Zenon – uspješan vladar – stabilna država• tolerantan prema monofizitima – sukob s

papom Feliksom III. – 484. g. monofizitskašizma

• Anastazije I. (491. – 518. g.) – oženio se Zenonovom udovicom

• sukob s Perzijom – prodori Slavena i Bugara preko donjeg Dunava – zbog tih prodora car gradi zid preko Trakije

• novi porezni sustav – priskrbljeno 320 000 funti zlata za državu blagajnu Zenonov novac

Leon I.

Istočno rimsko carstvo – dolazak Justinijana na vlast• zbog careve naklonosti monofizitima – pobune i

ustanci protivnika monofizitizma (ortodoksi) u državi

• razvoj cirkuskih stranaka: plavi (ortodoksi) i zeleni (monofiziti) – njihov utjecaj jača i izvan cirkusa i stadiona – postaju politička i paravojna snaga

• 518. – Anastazije umire – ostavlja političku nesigurnost u državi

• novi car Justin (518. – 527. g.) – zapovjednik carske garde – uz podršku gradskog senata i vojske – utemeljitelj dardanske dinastije

• protivnik monofizita – priznaje zaključke Kalcedonskog koncila – progoni monofizite

• 527. g. adoptira nećaka Justinijana i proglašava ga suvladarom – Justin umire iste godine

• Justinijan I. na prijestolju – povoljna situacija:– nestanak germanske opasnosti sa sjevera –

germanske države nestabilne i relativno slabe– napunjena državna blagajna– odlični suradnici: Belizar, Narzes, Ivan iz

Kapadokije (prefekt pretorijanaca, unutarnji poslovi i financije), Tribonijan (pravni stručnjak)

– carica Teodora – snažna potpora • Justinijan – ideja o ponovnoj obnovi cjelovitog

Carstva – borba protiv Germana-arijanaca

Anastazijev novac

Justinijan I. – San Vitale, Ravenna

Justinijan• 532. g. – ustanak “Nika” – pobuna

najsiromašnijih slojeva protiv bogataša –nositelji pobuna: zajedno stranke plavih i zelenih

• car popušta buntovnicima – otpušta omražene činovnike Ivana iz Kapadokije i Tribonijana –nemiri se ne smiruju

• Belizar s tri veteranske jedinice vraćene iz rata s Perzijom guši ustanak u krvi – Ivan iz Kapadokije i Tribonijan vraćeni na pozicije

• Justinijan provodi temeljite reforme – upravne, financijske i pravne – borba protiv korupcije

• Corpus iuris civilis – 3 dijela: Codex Iustinianus, Digesta, Institutiones

• obnova i izgradnja novog Carigrada – novi karakter grada – nestaju carski forumi – nove crkve – Hagia Sofia

• rat sa sasanidskom Perzijom na istoku – 539. razorena Antiohija – 545. rat završen bizantskim ustupcima – 562.: potpisan 50 godišnji mir

• osvajanja na zapadu – uništena vandalska i ostrogotska država – osvojena JI Španjolska

• velika naprezanja države zbog tih ratova –ljudska i financijska – teško održive nove zapadne provincije

• posljedica orijentacije na zapad – prekasno uočena slavensko-avarska opasnost

Justinijanova osvajanja na zapadu

Sv. Sofija, Carigrad

Justinijanovi nasljednici• Justin II. – Justinijanov nećak (565. – 578. g.)• vojni neuspjesi: Slaveni preplavljuju velike

dijelove Balkana – Langobardi zauzimaju velik dio Italije

• Perzijanci pustoše Siriju i Kapadokiju – rat na istoku traje od 572. do 591. g. – Bizant uspijeva povratiti Kapadokiju i dijelove Armenije

• Tiberije II. (574. – 582.) – preuzeo vlast od mentalno bolesnog Justina II. – 579. g. velika provala Slavena na Balkanu

• Mauricije II. (582. – 602.) – vojni zapovjednik na istoku – izabran od Tiberija II.

• teški ratovi na Balkanu: protiv Avara i Slavena –gubitak Sirmija, opsada Soluna, Slaveni na Peloponezu – organizacija egzarhata: Ravenna i SJ Afrika – gubitak svih teritorija u Španjolskoj

• 602. g. – pobuna vojske na Dunavu – uskraćeno im zimovanje na državnom teritoriju – ubijen car i sinovi

• zapovjednik vojske Foka postaje novi car – uvodi teror protiv nepoćudnih grañana i aristokracije –ulične borbe cirkuskih stranaka – grañanski ratovi

• raspad obrane Balkana – Perzijanci prodiru duboko u Malu Aziju – pljačkaju Antiohiju 611. g.

• 610. g. – sin kartaškog egzarha Heraklije – novi vladar – nove reforme i uspon države Fokin stup – posljednji spomenik podignut na rimskom forumu

Kultura kasne antike• Teodorikovo vrijeme:

– graditeljstvo – nastavak na tradiciju iz doba Gale Placidije – velike gradnje u Ravenni: palača, Teodorikov mauzolej, nadbiskupska kapela, San Apollinare Nuovo (arijanska dvorska crkva)

– znanost: Kasiodor – sedam slobodnih umijeća: gramatika, retorika, dijalektika, muzika, aritmetika, geometrija, astronomija

– povijest: Jordanes – Povijest Gota• Justinijanovo doba – novi uzlet kulture na

istoku – odjeci i utjecaji na zapadu• graditeljstvo – centralne grañevine s

kupolama – Sv. Sofija, San Vitale(Ravenna), San Apollinare in Classe

• slikarstvo – mozaična umjetnost na vrhuncu – San Vitale, San Apollinare in Classe

• slikarstvo – razvoj ikona – enkaustika• historiografija: Prokopije iz Cezareje

– Historikon: povijest Justinijanovih ratova– Peri ktismaton: o Justinijanovim

grañevinama – hvali cara kao dalekovidnog vladara

– Anekdota: “tajna povijest” – prikazao cara kao ubojicu i demona, marionetu carice-bludnice

San Vitale, Ravenna

Mozaik s prikazom Teodorikove palače

Kultura kasne antike

Mozaik iz crkve San Vitale u Ravenni – car Justinijan s pratnjom

Kultura kasne antike

Mozaik iz crkve San Vitale u Ravenni – carica Teodora s pratnjom

Dioklecijanova podjela iliričkih provincija

Rimska Dalmacija iPanonije u 5. st.

Rimska Dalmacija i Panonije u 5. st.• 401/402. g. – Alarihovi Vizigoti se

naseljavaju u južnoj Panoniji uz Savu• 405. – 410. g.: Alarih vodi Vizigote u

Italiju – mir u Panoniji od 410. g.• 427. g. – Rua (Ruga) na čelu Huna –

Panonija Druga (Secunda) i Savija pod hunskom vlašću – Siscija vj. ostaje pod rimskom vlašću

• 433. g.: Huni priključuju svojem teritoriju Panoniju Prvu – postaju federati – 441. g.: Huni osvojili Sirmij

• Atila nasljeñuje Rugu – dobiva od Zap. carstva titulu magister militum – od Ist. carstva titulu bazileja

• 451/452. – Atilin pohod na Galiju i Italiju• Atila umire 454. g. – iste godine

gepidski kralj Ardarih pobjeñuje Hune –Huni se povlače iz Panonije na crnomorsko primorje

• zapadni car Avit (Eparchius Avitus, 455. – 456. g.) posjetio 455. g. Panoniju –posljednji boravak nekog rimskog vladara u Panoniji

Avitov novac

Rimska Dalmacija i Panonije u 5. st.

• 437. g. Gala Placidija oženila sina Valentinijana III. Licinijom Eudoksijom –kćerkom Teodozija II. – Dalmacija predana kao svadbeni dar Istočnom carstvu

• Dalmacija je još uvijek relativno mirna i sigurna – utočište za brojne izbjeglice iz unutrašnjosti

• 454. g. u Dalmaciji upravitelj Marcelin –vlada iz Salone prilično neovisno u odnosu na Istočno i Zapadno carstvo –snažna mornarica – 468. g. ubijen na Siciliji za vrijeme rata protiv Vandala

• od 455. g. – Ostrogoti (Istočni Goti) zauzimaju Panoniju – 457. Valamerosvaja Slavoniju

• Tudimer 469. ujedinjuje Ostrogote –poražava ostale ujedinjene Germane u Panoniji – 471. g. napada Istočno carstvo – umire kod Niša (Naisa)

• nasljeñuje ga sin Teodorik – 476. g. Teodorik podupire Zenona – saveznički odnos s njim – začetak ostrogotskedržave u Panoniji

Salona – Manastirine

Rimska Dalmacija i Panonije u 5. st.• Marcelinov nećak Julije Nepot – gotovo

samostalan vladar u Dalmaciji – sa svojom vojskom ruši Glicerija s carskog prijestolja u Rimu 474. g. – Glicerijapostavlja za salonitanskog biskupa

• 475. g. – J. Nepot svrgnut od Oresta –za cara postavio svog sina RomulaAugustula – Julije Nepot u Saloni ostaje legitimni vladar Zapada

• 476. g. – Odoakar svrgava RomulaAugustula – Istočno carstvo ga priznaje kao rimskog patricija i carskog namjesnika u Italiji – kralj Italije

• 480. g. u Saloni ubijen Julije Nepot od bliskih suradnika Viatora i Ovida –Odoakar postaje vladar Dalmacije i Panonije Savije

• 488. g. Teodorikovi Ostrogotiporažavaju Gepide u Panoniji Sekundi

• 489. g. kreću na poticaj cara Zenona u Italiju – Odoakar poražen i ubijen

• 493. Teodorik postaje kralj u Ravenni –vlada u Italiji, Dalmaciji i Panoniji Savijikao patricij Istočnog carstva

Novac Julija Nepota

Hrvatski povijesni prostor u sklopu Ostrogotske države• 504. g. – Teodorik pokorava Gepide i

osvaja Panoniju Sekundu i Sirmij – 505. osvaja sjev. Meziju i Singidun

• gotski teritorij se dijeli na dvije upravne cjeline:

– Dalmacija i Panonija Savija – Salona– Panonija Sekunda i sj. Mezija – Sirmij

• na čelu svake cjeline – gotski comes –zapovijeda gotskom vojnom posadom –upravlja i civilnom vlašću

• Teodorik ostavio institucije rimske uprave u provincijama – odvojeni sudovi za Gote i Romane – zabranjeni meñusobni brakovi

• gospodarski i kulturni uspon u Dalmaciji i Panoniji pod gotskom vlašću

• salonitanski nadbiskup Honorije II. gradi križnu baziliku – pokraj starije iz 4. st. (graditelji biskupi Simferije i Hezihije)

• 530. i 533. – dva crkvena sabora u Saloni –na saborima sudjeluje i sisački biskup –dokaz šire jurisdikcije salonitanskenadbiskupije

• 535. – početak rata izmeñu Istočnog carstva i ostrogotskog kraljevstva Episkopalni kompleks u Saloni

Gotski rat• 535. g. – Justinijanove snage zauzimaju

Sirmij – grad je pridružen metropoliji u gradu Justinijana Prima (u južnoj Srbiji ili Makedoniji)

• carski vojskovoña Mundo zauzima Salonu –Goti je odmah preotimaju i šalju pojačanja

• vojskovoña Konstancije dolazi sa novom snažnom flotom i vojskom s juga – Goti napuštaju Dalmaciju – do kraja 535. g. samo P. Savija ostaje u gotskim rukama

• 537. g. – novi gotski pokušaj ponovnog osvajanja Dalmacije – gotska flota poražena pred Salonom – gotska se vojska povlači u Saviju

• Salona i Dalmacija postaju mjesto prikupljanja carskih četa za Italiju

• u zaleñu – Gepidi 536. g. ponovno osvajaju Srijem – Langobardi ulaze u Panoniju Primui Sekundu – pojava Slavena na Donjem Dunavu

• 548. g. gotska flota pod Indulfom pustoši kraj izmeñu Makarske i Salone – zadnji pohod Gota u Dalmaciji

• Narzes prolazi kroz Dalmaciju pri završnom pohodu na Italiju 551. g. – 552. osvaja Istru – 553. rat završen

Gotski rat na karti

Hrvatski povijesni prostor u 6. st.

• Dalmacija i Istra – velika razaranja gradova u ratu – obnova pod novom upravom

• Istra spada direktno pod Ravenskiegzarhat – gradnja novih crkava: Eufrazijeva bazilika u Poreču, Sv. Marija Formoza u Puli – obje sagrañene zalaganjem ravenskognadbiskupa Maksimijana

• obnova Salone i drugih gradova u Dalmaciji – novi uzlet u priobalnom dijelu Dalmacije

• od 547. g. – snažnije provale Slavena na Dunavu – 558.: prodiru do Termopilai Galipolja

• 547/548. g. – Langobardi pod Audoinom naseljavaju meñurječje Save i Drave – uz Justinijanovu dozvolu

• 567. g. Langobardi (Alboin) i Avari uništavaju gepidsko kraljevstvo (Kunimund) u Bačkoj i Srijemu

• Avari jačaju – 568. g. Langobardi sele iz avarskog susjedstva u Italiju

Unutrašnjost Eufrazijeve bazilike u Poreču

Hrvatski povijesni prostor u 6. st.• Avari i Slaveni zauzimaju cijelu Panoniju –

osim bizantske Sekunde – Podunavlje je postalo središte avarskog kaganata

• 568. – 582. g. – izmjenični sukobi i pregovori oko plaćanja danka izmeñu Bizanta i Avara oko Panonije Sekunde i Sirmija – 582. g. Bizant prepušta Sirmij i Sekundu Avarima

• Slaveni se naseljavaju uz Savu, Dravu, Blatno jezero – prodiru duboko u alpska područja (Norik)

• od 578. g. Slaveni iz Sklavinije u Vlaškoj prelazeći Dunav neprestano ugrožavaju Bizantsko carstvo – 584. Slaveni prodrli do Soluna

• 592. g. car Mauricije – protjerao Avare s desne obale donjeg Dunava i Trakije –očistio Balkan od Slavena

• 593. – 597. g. bizantski stratezi Prisko i Petar s promjenjivim uspjehom ratuju protiv Slavena u na lijevoj obali Dunava

• 597. g. avarski kagan Bajan pošao na rimsku Dalmaciju – bizantske snage ga poražavaju negdje na prostoru današnje Bosne

• 599. g. avarsko-slavenske čete provaljuju preko Dalmacije i Istre sve do Italije

Sirmij

Hrvatski povijesni prostor u 7. st.• oko 600. g. papa Grgur I. javlja solinskom

biskupu Maksimu o slavenskom prodiranju kroz istarski prolaz

• 601. g. nove vijesti o takvim provalama u Istri – iste godine bizantske snage na Tisi zarobile 8 000 Avara i Slavena

• 611. g. nove provale Avara i Slavena u Dalmaciju, Istru i Italiju

• 610. – 641. g. – u vrijeme cara Heraklija –Slaveni masovno prodiru na Balkan – naselili Dalmaciju, Meziju, Trakiju i Grčku sve do Peloponeza

• stradavanje mnogih gradova: Singidun, Skardona, Delminij, Narona, Epidaur i Salona – stanovništvo bježi na otoke – naseljavanje Dioklecijanove palače

• oko 614. g.: tradicionalna datacija pada Salone i propasti rimske (bizantske) Dalmacije – vjerojatnije se to dogodilo desetljeće poslije

• u ovom turbulentnom razdoblju – propast antičke civilizacije u većem dijelu Dalmacije –moguće i doseljenje Hrvata u ovo vrijeme

• oko 641. g. – papa Ivan IV. šalje opata Martina u Istru i Dalmaciju – Martinov zadatak: otkup crkvenih relikvija i zarobljenika od pogana – vj. Slavena

Dioklecijanova palača

Kasna antika na Mediteranu – izmak antike na hrvatskom povijesnom prostoru

• Literatura:Kuntić-Makvić, Bruna: Grčka i rimska starina, Hrvatska i Europa I: Rano doba

hrvatske kulture, ur. I. Supičić, Zagreb: HAZU – AGM, 1997, 73 – 91Kuntić-Makvić, Bruna: Područje rimskog Illirika uoči dolaska Hrvata, Povijest Hrvata

I: Srednji vijek, ur. F. Šanjek – F. Mirošević, Zagreb: Školska knjiga, 2003, 5 –38

McKay, Christopher: Ancient Rome: A Military and Political History, New York: Cambridge University Press, 2007

Novak, Grga: Prošlost Dalmacije, knj. 1., Split: Marjan tisak, 2004Povijest, sv. 4, ur. E. Cravetto (gl. ur. hrv. izdanja I. Goldstein), Zagreb:

Europapress holding, 2007Povijest, sv. 5, ur. E. Cravetto (gl. ur. hrv. izdanja I. Goldstein), Zagreb:

Europapress holding, 2007Šišić, Ferdo: Povijest Hrvata u vrijeme narodnih vladara, Zagreb: Naklada školskih

knjiga, 1925The Archaeology of Roman Pannonia, ur. A. Lengyel, G. T. B. Radan, Budapest,

Lexington: Akadémiai Kiadó, The University Press of Kentucky, 1980 The Oxford History of the Roman World, ur. J. Boardman, J. Griffin i O. Murray,

Oxford: Oxford University Press, 2001Velika ilustrirana povijest svijeta, sv. 6, ur. Du Ry van Beest Holle, Rijeka: Otokar

Keršovani, 1974Velika ilustrirana povijest svijeta, sv. 7, ur. Du Ry van Beest Holle, Rijeka: Otokar

Keršovani, 1974

Prapovijest Stara Grcka i Rimsko Carstvo, Foto Skripta

Documents

Rana Grcka Filosofija

GRCKA 2.ppt

Grcka Umetnost SEMINARSKAa.docx

Apartmani grcka 2015

stara grcka

Prapovijest skripta

Ilustrovana grcka mitologija

3. Grcka kolonizacija.ppt

Težak - Prapovijest skripta

Uvod u prapovijest -SKRIPTA

Anticka Grcka

Rimsko pravo - natančni zapiski iz knjige Rimsko pravo . - CALVO

Grcka Hoteli 2014

Prapovijest i prve civilizacije

GRCKA MITOLOGIJA

1. Prapovijest u Hrvatskoj,Dalmaciji

Grcka Pastirska Pita

ANTICKA GRCKA UMETNOST

Bojana 05 grcka

Rimsko olovo