KRITERIJI OCJENJIVANJA - - elementi ocjenjivanja, načini i postupci u nastavi fizike

KRITERIJI OCJENJIVANJA - - ELEMENTI OCJENJIVANJA, NAČINI I POSTUPCI U

NASTAVI FIZIKE

VEDRANA KASALO

''Korijeni učenja su gorki, ali plodovi su slatki.''

( Aristotel  )

• ''Tko je završio učenje, završio je i rasti.'' (RUSKA)

• ''Svaki učenik ne mora biti odličan đak, ali može postati odličan čovjek.‘

• ''NE UČIMO ZA ŠKOLU NEGO ZA SEBE.'' 

• '' I UČITI TREBA NAUČITI.'' (V. MILIČIĆ)

• ''Znanje je blago koje svog vlasnika svugdje prati.'' (KINESKA)

KRITERIJI OCJENJIVANJA

BITNI POJMOVI SVAKE NASTAVE, PA I NASTAVE FIZIKE SU:

• VREDNOVANJE

• PRAĆENJE

• PROVJERAVANJE

• OCJENJIVANJE

KRITERIJI OCJENJIVANJA

UČENIKA TREBA UPOZNATI S ONIM ŠTO SE OD NJEGA OČEKUJE:

• ŠTO TREBA ZNATI (NAUČITI)?

• ŠTO TREBA MOĆI NAPRAVITI?

• KOJE VRIJEDNOSTI USVOJITI?

• ŠTO BI TREBAO UČINITI DA POSTIGNE NAJVIŠE?

KRITERIJI OCJENJIVANJA

CILJ OCJENJIVANJA JE:

• UTVRDITI ŠTO UČENICI ZNAJU I MOGU

• POTAKNUTI UČENIKE NA KVALITETNIJI RAD

KAKO BI POSTIGLI NAJVIŠE ŠTO MOGU

KRITERIJI OCJENJIVANJA

SVRHA OCJENJIVANJA:

• OSIGURATI UČITELJIMA POVRATNE INFORMACIJE O UČENIČKOM NAPRETKU

• UČENICIMA OSIGURATI PEDAGOŠKE I POVRATNE INFORMACIJE

• MOTIVIRATI UČENIKE

• OSIGURATI EVIDENCIJU NAPRETKA

• ISKAZATI DOSADAŠNJA POSTIGNUĆA UČENIKA

KRITERIJI OCJENJIVANJA

KRITERIJI OCJENJIVANJA

U RUBRIKU BILJEŠKE UNOSIMO:

1. USMENI OBLIK PROVJERAVANJA (DATUM)

2. PISANI OBLIK PROVJERAVANJA (REDNI BROJ ISPITA ZNANJA, OMJER POSTIGNUTIH I MOGUĆIH BODOVA)

3. OPISNA VAŽNA ZAPAŽANJA O UČENIKU NA OSNOVI PRAĆENJA

KRITERIJI OCJENJIVANJA

ELEMENTI OCJENJIVANJA SU:

• USVOJENOST PROGRAMSKIH SADRŽAJA

• PRAKTIČNI RADOVI

• PRIMJENA ZNANJA I VJEŠTINA

KRITERIJI OCJENJIVANJA

ZA UČENIKE KOJI RADE PO PRILAGOĐENOM ILI INDIVIDUALIZIRANOM PROGRAMU RADA PRIMJENJUJU SE POSEBNI ELEMENTI U SURADNJI SA STRUČNO PEDAGOŠKOM SLUŽBOM

KRITERIJI OCJENJIVANJA

ŠTO OCJENJUJEMO?

• ZNANJE

• VJEŠTINE

• STAVOVE

KRITERIJI OCJENJIVANJA ZNANJE

• ZNANJE ČINJENICA I SADRŽAJA (FAKTOGRAFSKA RAZINA ZNANJA)

• RAZUMIJEVANJE VEZA I ODNOSA IZMEĐU ČINJENICA I SADRŽAJA (INTERPOLATIVNA RAZINA ZNANJA)

• PRIMJENA FIZIKALNIH ZAKONITOSTI I TEORIJA NA STVARNIM PROBLEMIMA I PRIMJERIMA (OPERATIVNA RAZINA ZNANJA)

• KREATIVNO RJEŠAVANJE PROBLEMA U NOVIM SITUACIJAMA PRIMJENOM FIZIKALNIH ZAKONITOSTI, NAČELA I TEORIJA (EKSTRAPOLATIVNA RAZINA ZNANJA)

KRITERIJI OCJENJIVANJAVJEŠTINE

• VJEŠTINE PROIZLAZE IZ PRAKTIČNIH ZADATAKA

POŠTIVANJE UPUTA ZA RAD

KORIŠTENJE PRIBORA

ISPRAVNOST POSTUPAKA

PRECIZNOST URATKA

ESTETSKI DOJAM

KRITERIJI OCJENJIVANJASTAVOVI

• ODGOVORNOST (PRIHVAĆANJE I PRAĆENJE, AKTIVNO SUDJELOVANJE I USVAJANJE VRIJEDNOSTI)

• SAMOSTALNOST (RAZINA SAMOSTALNOSTI PRI OBAVLJANJU ZADATAKA NA NASTAVI – NAJČEŠĆE PRAKTIČNIH)

KRITERIJI OCJENJIVANJAPRAKTIČAN RAD

• LABORATORIJSKI POKUSI

• IZRADA PLAKATA

• ISTRAŽIVAČKI RAD KOD KUĆE

• MINI PROJEKTI

KRITERIJI OCJENJIVANJA

NAČINI PROVJERAVANJA I VREDNOVANJA ZNANJA SU:

a) USMENI OBLIK PROVJERAVANJA ZNANJA

USMJERENO NA PROVJERAVANJE PROCESNIH ZNANJA

VAŽNA JE SAMOSTALNOST, RAZUMIJEVANJE I KVALITETA ODGOVORA

MOŽE SE PROVODITI NA SVAKOM NASTAVNOM SATU BEZ NAJAVE

U PRAVILU NE SMIJE TRAJATI DULJE OD 10 MIN PO UČENIKU

KRITERIJI OCJENJIVANJA

b) PISANI OBLIK PROVJERE ZNANJA

USMJERENO NA PROVJERAVANJE SADRŽAJNIH ZNANJA

VAŽNA JE PRECIZNOST, TOČNOST, BRZINA

INICIJALNI ISPIT ZNANJA (NIJE OBAVEZAN, A AKO SE PROVODI, REZULTATI SE UPISUJU U BILJEŠKE ZA PRAĆENJE, NE OCJENJUJE SE)

ISPIT ZNANJA NAKON OBRADE I SISTEMATIZIRANE CJELINE (OCJENJUJE SE, UPISUJE SE U ZA TO PREDVIĐENU RUBRIKU U IMENIKU)

KRITERIJI OCJENJIVANJA

ZAKLJUČNA OCJENA

• ONA JE REZULTAT CJELOKUPNOG PRAĆENJA I OCJENJIVANJA UČENIKA

• UZIMAJU SE U OBZIR OCJENE IZ KRIŽALJKE, ALI I ZAPAŽANJA IZ RUBRIKE BILJEŽAKA U IMENIKU