View
28
Download
3
Category
Preview:
DESCRIPTION
v
Citation preview
4. - POSTKLASIČNO 4. - POSTKLASIČNO RAZDOLJERAZDOLJE Od smrti cara Aleksandra Severa do smrti cara Justinijana (235. - 565. n.e.)- DOMINAT
DRUŠTVENE PRILIKE: PRAVNA VRELA:o Ustavno
ustrojstvo države
o Gospodarstvoo Društveni
slojevio Kršćanstvo
o Carsko zakonodavstvo i druga pravna vrela
o Pravne zbirke i kodifikacije prije Justinijana
o Justinijanovo zakonodavstvo
o Bizantske kodifikacije
USTAVNO USTROJSTVO DRŽAVEDioklecijanove reforme• Zaustavlja krizu carstva u 3. st. reformom državnog ustrojstva
u pravcu apsolutne monarhije• uspostavlja: vojnu diktaturu, centralizirani vojnobirokratski
državni aparat, jedinstvo carstva s prijestolnicom u Konstantinopolisu, TETRARHIJU s Augustom i 2 cezara, konzuli i senat gube vlast
• Car je neograničen (dominus et deus) i gospodar sve zemlje• Car vlada uz veliki broj plaćenih službenika• Vrhovni organ cjelokupne državne uprave – praefecti
praetorio prefekture dijeceze provincije
• Carev državni savjet (sacrum consistorium) čine: Magister officiorum Quaestor sacri palatii Comes sacrarum largitionum Comes rerum privatarum Comes sacri patrimonii
car Dioklecijan
GOSPODARSTVO• Financijska kriza• Broj robova opada, a latifundiji se cijepaju na manje
parcele koje se daju u nasljedni zakup• Razvija se zavisno seosko stanovništvo KOLONI -
ispočetka slobodni zakupci , kasnije gube samostalnost i postaju nasljedno vezani uz zemlju (glebae adscripti) što ih približava položaju robova
• Mnogi srednji i sitni seljaci se stavljaju pod patronat bogatih veleposjednika što ih postepeno pretvara u kolone
• Nastaju elementi srednjovjekovnog feudalizma i kmetstva
– Rimski novac – solid (4,54 g)
DRUŠTVENI SLOJEVI Honestiores (senatores, officiales, decuriones) –
aristokracija po funkcijama, uživa pravom utvrđene privilegije
Humiliores – niži staleži, vezani uz svoja zanimanja, podvrgnuti pooštrenoj kaznenoj odgovornosti
• Za isti delikt humiliores dobivaju oštriju kaznu nego honestiores čije svjedočanstvo vrijedi više nego svjedočanstvo humiliora
Potentiores – mogućnici koji zlorabljuju vlast zahvaljujući imetku
Tenuiores – pripadnici siromašnih, donjih društvenih slojeva
KRŠĆANSTVO• Univerzalna svjetska religija
313.g. Milanski edikt – kršćanstvo postaje slobodna i povlaštena religija
380.g. Solunski edikt – kršćanstvo postaje državna religija (Teodozije I., Gracijan, Valentinijan II.)
• Kršćanstvo nema znatan utjecaj na pravo• Kršćansko načelo čistoće (castitas) dovodi do
određenih reformi bračnog i obiteljskog prava
• Ikona cara Konstantina i biskupa na prvom Nicejskom koncilu (325.g.)
CARSKO ZAKONODAVSTVO I DRUGA PRAVNA VRELA• CAR – jedini zakonodavac “ Quod principi placuit legis habet vigorem “• Ostala pravna vrela gube na važnosti.• izdaje se velik broj RESKRIPTI• EDIKTI – postaju pravi zakoni (opća pravila) Leges – pravo koje se stvara carskim konstitucijama Ius – staro pravo; iz spisa klasičnih pravnika• Uvodi se KOGNICIJSKI PROCES (ekstreordinarna
kognicija)
2 poznata pravnika: Aurelius Arcadius Charisius Hermogenianus 426. Lex citationis – Teodozije II. i Valentijan III.
PRAVNE ZBIRKE I KODIFIKACIJE PRIJE JUSTINIJANA
• 3 zbirke carskih konstitucija ( Codex) CODEX GREGORIANUS (291.g.) CODEX HERMOGENIANUS (295.g.) CODEX THEODOSIANUS (438.g.)
• Privatne zbirke prije Justinijana (sadrže ius i leges) : FRAGMENTA VATICANA (izvadci
Papinijanovih,Ulpijanovih,Paulusovih djela i konstitucija iz prijašnjih kodeksa)
COLLATIO LEGUM MOSAICARUM ET ROMANARUM (uspoređuje Mojsijevo zakonodavstvo i rimsko pravo)
SIRIJSKO-RIMSKA PRAVNA KNJIGA (mješavina rimskog i sirijskog prava)
• U barbarskim državama su živjeli rimski stanovnici na koje se primjenjuje rimsko pravo
• Zbog toga barbarski vladari izdaju zakonike Lex Romana Visigothorum Lex Romana Burgundionum (tzv. Papinianus) Edictum Theoderici (vrijedi za Rimljane i za Gote )
Alarikov brevijar (lex romana Visigothorum)
JUSTINIJANOVO ZAKONODAVSTVO• JUSTINIJAN (527. – 565.) – bizantski car• u svom zakoniku ( Corpus iuris civilis) nastojao
obuhvatiti sve važeće rimsko pravo• sačuvao je i staro pravo• kodifikatorski rad je vodio kancelar Tribonijan uz
pomoć uglednih pravnika i profesora pravnih škola u Carigradu i Beritu
• njegova kodifikacija nastaje od 528. – 534.g.
• 4 dijela zbirke :I. CODEX IUSTINIANUS – zbirka carskih konstitucija
(529.g.) ; nije sačuvan
II. DIGESTA ( Pandectae ) – sadrži cjelokupno pravničko pravo (IUS)
-Deo auctore (530.) i Tanta (533.) -struktura : 50 knjiga – tituli – fragmenti –uvod
( principium ) + paragrafi - D.4.8.8.1. ( Ulpijan liber 4. ad edictum ) -sadrži mišljenja 39 pravnika ( ius ) : - 3 pretklasična: Kvint Mucije Scaevola, Alfin Var, Gaj
Akvilije Gal
- 34 klasična: Ulpijan, Paulus ( njihova mišljenja se najviše spominju i čine gotovo ½ djela )
- 2 postklasična: Harizije, Hermogenijan- Friedrich H. Bluhme - raspored građe prema
masama: 1. sabinska ( Libri ad Sabinum ) – fragmenti o
civilnom pravu 2. ediktalna ( Libri ad Edictum ) – pretorsko
pravo 3. papinijanska ( Responsa, Quaestiones ) –
praktična književnost -Florentina – najbolje sačuvani rukopis Digesta
Izvadak teksta iz Florentine
III. INSTITUTIONES – priručnik rimskog prava za početnike ( ima snagu zakona! )
- temelj ovog dijela kodifikacije su Gajeve Institucije - 3 dijela : personae, res, actiones -struktura: 4 knjige – tituli – paragrafi
IV.CODEX IUSTINIANUS REPETITIAE PRAELECTIONIS (534.) -niz Justinijanovih konstitucija izdanih prije Digeste -rješava proturječja u ranijim pravničkim djelima -donesen je zbog potrebe reformiranja prvog kodeksa -struktura: 12 knjiga – tituli - konstitucije
V. NOVELLAE – Justinijanove konstitucije ( od 535.g.)
- izdavane nakon 2. kodeksa ( najčešće na grčkom)
- reforme nasljednog i obiteljskog prava - sačuvane samo u privatnim zbirkama (Epitome
Iuliani, Authenticum)
- Interpolacije (lat. Interpolatio = umetnuti) -kodifikatori su radili brojne preinake djela u Kodifikaciji
uz ovlaštenje samog cara, kako bi djela prilagodili potrebama novog vremena
-naziv za preinake, dodatke i skraćivanja djela u Kodifikaciji
-najviše ih nalazimo u Digestima -prvi ih istražuju Cujacius i Faber
• BIZANTSKE KODIFIKACIJE POSLIJE JUSTINIJANA:
-Justinijanova kodifikacija ostaje osnovica bizantskog pravnog sustava
-iako je Justinijan to zabranio, ubrzo nastaju komentari i grčke parafraze Kodifikacije
-grčki zakonici: Ekloga cara Leona III. (740.g.)-3 specijalna zakona-PROHERION – kratki priručnik Kodifikacije -izdao ga car Bazilije I. Makedonski-EPANOGOGA – prošireno izdanje
• BAZILIKE – grčki zbornik; 60 knjiga
-u njemu je spojena građa iz svih dijelova Kodifikacije -sholije – komentari na tekst Bazilika
• Zbog nepreglednosti i opširnosti bazilika nastaju iz njih skraćeni priručnici za praksu:
-Synopsis Basilicorum -Tipucitus -Heksabiblos – zbirka tada važećeg rimskog prava
(1345.g.) - 6 knjiga; sastavljač je solunski sudac Konstantin
Harmenopulos - od 1835.g. do 1946.g. u Grčkoj ima snagu zakonika
Recommended