Hrvatske pasmine domaćih životinja

Hrvatske pasmine domaćih Hrvatske pasmine domaćih životinjaživotinja

Trpimir GerićTrpimir Gerić Ivan TrumbetićIvan Trumbetić

UvodUvod

- Zbog napretka tehnologije i industrije, biološka raznolikost Zbog napretka tehnologije i industrije, biološka raznolikost života na Zemlji se smanjilaživota na Zemlji se smanjila

- 1999. Hrvatska je donijela Nacionalnu strategiju i akcijski 1999. Hrvatska je donijela Nacionalnu strategiju i akcijski plan biološke i krajobrazne raznolikosti (NSAP), kao plan biološke i krajobrazne raznolikosti (NSAP), kao temeljni dokument zaštite prirode Hrvatsketemeljni dokument zaštite prirode Hrvatske

- Izdvojene su svojte koje je čovjek uzgajao i mijenjao Izdvojene su svojte koje je čovjek uzgajao i mijenjao tisućama godina kako bi ih prilagodio svojim potrebama. tisućama godina kako bi ih prilagodio svojim potrebama. Na taj je način stvoren velik broj pasmina domaćih Na taj je način stvoren velik broj pasmina domaćih životinja, prilagođenih uvjetima pojedinog podneblja, a životinja, prilagođenih uvjetima pojedinog podneblja, a time i značajna genetska zaliha (gene pool) za time i značajna genetska zaliha (gene pool) za poboljšanje njihovih uzgojnih svojstavapoboljšanje njihovih uzgojnih svojstava

- Raste opasnost od njihova nestajanja- Raste opasnost od njihova nestajanja

- Izvorne pasmine se potiskuju iz Izvorne pasmine se potiskuju iz proizvodnje zbog tehnologije te se proizvodnje zbog tehnologije te se stvaraju novi prirodni sojevi i križanci stvaraju novi prirodni sojevi i križanci koji ih zamjenjuju tzv. high input, high koji ih zamjenjuju tzv. high input, high output pasmine, čiji uzgoj je output pasmine, čiji uzgoj je jednostavno skuplji i zahtjevniji ali i jednostavno skuplji i zahtjevniji ali i produktivnijiproduktivniji

- smatra se da svaki tjedan u svijetu smatra se da svaki tjedan u svijetu nestaje jedna pasmina, ugrožena je 30 nestaje jedna pasmina, ugrožena je 30 % pasmina dom. živ.% pasmina dom. živ.

LIČKA BUŠALIČKA BUŠA

Lička bušaLička bušaPovIjest uzgoja i uzgojno područjePovIjest uzgoja i uzgojno područje

- radi se o autohtonom ilirskom - radi se o autohtonom ilirskom govedu Balkanskog poluotokagovedu Balkanskog poluotoka- Na području Like razvio se soj ličke Na području Like razvio se soj ličke bušebuše-Buša je do prije stotinjak godina bila Buša je do prije stotinjak godina bila dominantna pasmina goveda u dominantna pasmina goveda u Hrvatskoj, danas ih je tek desetak Hrvatskoj, danas ih je tek desetak ostaloostalo

Opis i prepoznatljivi znakoviOpis i prepoznatljivi znakovi- Jedna je od najmanjih pasmina goveda na Jedna je od najmanjih pasmina goveda na

svijetu, raznih tamnih bojasvijetu, raznih tamnih boja- Karakteristika joj je tzv. srneća gubica i Karakteristika joj je tzv. srneća gubica i

jeguljasta prugajeguljasta pruga- Nepravilnost u držanju i loše hranidbene Nepravilnost u držanju i loše hranidbene

prilike pridonose kržljanju i razvoju prilike pridonose kržljanju i razvoju eksterijernih nedostatakaeksterijernih nedostataka

Proizvodna svojstva i tradicionalan način Proizvodna svojstva i tradicionalan način iskorištavanjaiskorištavanja

- može biti RM, MR ili MM govedomože biti RM, MR ili MM govedo- mogu biti visoko produktivne za mlijekomogu biti visoko produktivne za mlijeko- Buša je jako otporna i dobro prilagođena Buša je jako otporna i dobro prilagođena

teškim uvjetima gdje živiteškim uvjetima gdje živi

- KRITIČNO UGROŽENA- KRITIČNO UGROŽENA

Dubrovačka rudaDubrovačka ruda

Dubovačka rudaDubovačka ruda- nastala križanjem domaćih pramenki s nastala križanjem domaćih pramenki s

merino ovnovimamerino ovnovima- Uzgaja se na području Dubrovačkog Uzgaja se na području Dubrovačkog

primorja, od Stona do Herceg Novog, primorja, od Stona do Herceg Novog, uključujući otoke u okoliciuključujući otoke u okolici

Opis i prepoznatljivi znakoviOpis i prepoznatljivi znakovi- Većina ovaca ima ˝kravlji stav˝ zadnjih Većina ovaca ima ˝kravlji stav˝ zadnjih

nogu, što je prednost pri kretanju po nogu, što je prednost pri kretanju po strmom i kamenitom tlustrmom i kamenitom tlu

Proizvodno svojstvo i tradicionalan način Proizvodno svojstvo i tradicionalan način iskorištavanjaiskorištavanja

- Dubrovačka ruda dobivena nesustavnom Dubrovačka ruda dobivena nesustavnom merinizacijom domaćih populacija ovaca, merinizacijom domaćih populacija ovaca, zbog poboljšanja proizvodnih svojstavazbog poboljšanja proizvodnih svojstava

- Uzgaja se u manjim stadima zbog mesa i Uzgaja se u manjim stadima zbog mesa i mlijeka, ili vunemlijeka, ili vune

Veličina populacije i stupanj ugroženostiVeličina populacije i stupanj ugroženosti- Od rata veća populacija Dubr. Ruda se Od rata veća populacija Dubr. Ruda se

održava na području Konavala i Sniježnice održava na području Konavala i Sniježnice te na poluotoku Pelješcute na poluotoku Pelješcu

- S okupacijom tog područja stada su S okupacijom tog područja stada su potpuno uništenapotpuno uništena

- Prema evidenciji iz 2000. godine preostala Prema evidenciji iz 2000. godine preostala je 271 ovcaje 271 ovca

- kategoriju UGROŽENIHkategoriju UGROŽENIH

CIGAJACIGAJA

CIGAJACIGAJA

PovIjest uzgoja i uzgojno područjePovIjest uzgoja i uzgojno područje- Cigaja je nastala kao samostalna pasmina Cigaja je nastala kao samostalna pasmina

od starih maloazijskih predmerino ovacaod starih maloazijskih predmerino ovaca- uzgojno područje joj je vrlo veliko, gotovo uzgojno područje joj je vrlo veliko, gotovo

cijela JI Europa, kod nas se uzgaja u cijela JI Europa, kod nas se uzgaja u Slavoniji i BaranjiSlavoniji i Baranji

Proizvodna svojstva i tradicionalan Proizvodna svojstva i tradicionalan način iskorištavanjanačin iskorištavanja

- Pripada skupini ovaca kombiniranih - Pripada skupini ovaca kombiniranih proizvodnih osobina (meso-mlijeko-vuna), proizvodnih osobina (meso-mlijeko-vuna), ali se danas uzgaja najviše radi ali se danas uzgaja najviše radi proizvodnje mesaproizvodnje mesa

Veličina populacije i stupanj Veličina populacije i stupanj ugroženostiugroženosti

- Nekada je bila vrlo raširena, ali joj je danas Nekada je bila vrlo raširena, ali joj je danas gospodarska važnost zanemarena gospodarska važnost zanemarena

- Prema evidenciji iz 2000. godine preostalo Prema evidenciji iz 2000. godine preostalo je svega 166 ovaca te pasmineje svega 166 ovaca te pasmine

- KRITIČNO UGROŽENAKRITIČNO UGROŽENA

Međimurski konjMeđimurski konj

Međimurski konjMeđimurski konjPovijest uzgoja i uzgojno područjePovijest uzgoja i uzgojno područje- Nastao križanjem domaćih kobila s

noričkim pastusima- Zbog izdržljivih nogu i kopita mogli su

izdržati dugogodišnji rad na tvrdoj podlozi, odnosno kamenitoj cesti

Opis i prepoznatljivi znakoviOpis i prepoznatljivi znakovi- Korak mu je izdašan, u prehrani nije

zahtjevan, a hranu dobro iskorištava.

Tradicionalan način iskorištavanja

- To je radni konj, korišten za poljoprivredu i transport robe

- S prestankom potrebe za radnim konjima, pasmina izumire i imaju ju samo rijetki uzgajivači

Veličina populacije i stupanj ugroženostiVeličina populacije i stupanj ugroženosti- prema evidenciji iz 2000. godine ostalo je samo 38 grlaprema evidenciji iz 2000. godine ostalo je samo 38 grla- skupina KRITIČNO UGROŽENIHskupina KRITIČNO UGROŽENIH

Crna slavonska svinjaCrna slavonska svinja

- Proizvod je planskog uzgoja nastala Proizvod je planskog uzgoja nastala križanjem krmača lasaste mangalice s križanjem krmača lasaste mangalice s nerastima berkshire pasminenerastima berkshire pasmine

- dobro je otporna na teške uvjete držanja, dobro je otporna na teške uvjete držanja, pogodna je za ekstenzivan i polintenzivan pogodna je za ekstenzivan i polintenzivan način držanjanačin držanja

- Spolno dozrijeva s godinu dana i obično Spolno dozrijeva s godinu dana i obično prasi 7-8 prasadiprasi 7-8 prasadi

- 2000. godine registrirano je 15 nerasta i 2000. godine registrirano je 15 nerasta i 153 krmače153 krmače

- pripada kategoriji UGROŽENIH PASMINA- pripada kategoriji UGROŽENIH PASMINA

Slavonsko podolsko govedo(slavonsko-Slavonsko podolsko govedo(slavonsko-

srijemski podolacsrijemski podolac))- 2000. godine u bazi podataka je registrirano 2 bika i 29 - 2000. godine u bazi podataka je registrirano 2 bika i 29

kravakrava

- Zbog tako malog broja životinja, pasmina je KRITIČNO - Zbog tako malog broja životinja, pasmina je KRITIČNO UGROŽENAUGROŽENA

HRVATSKI TORNJAK

– Himalaja – tibetanska doga – tornjaci – Europa

– Očuvanje populacije na području sjeverozapadne Hercegovine i sinjske ovčare

– Snažan pas, pretežito bijele boje s pločastim tamnijim područjima na glavi i tijelu

– Snažne čeljusti, izraženi očnjaci

– Mišićav, prekriven bujnom dlakom

– Visina: do 70 cm Težina: više od 50 kg

– Štiti stoku od napada vukova i medvjeda

Uvođenje tornjaka kao prirodne zaštite od nasrtaja

vukova

LIPICANAC

– 16.st. u ergeli Lipica u Sloveniji

– HR – ergela Đakovo matična ustanova za uzgoj hrvatskog lipicanca

– Visina: do 160 cm, Težina: do 600 kg

– Ždrebad većinom tamna (nakon 8 – 10 godina pobijele)

– Poznat kao sportski konj za dresuru i vožnju dvoprega

– Pogodan za rekreacijsko jahanje, školu jahanja i vožnju zaprega

– za 2000. godinu registrirano 535 grla: 175 ergela Đakovo, 360 narodni uzgoj

– Smatra se da su izvan opasnosti od nestanka, ali je ipak potreban planski rad na uzgoju, očuvanju i promociji

– Slavonija – djeluje više udruga

HRVATSKI POSAVAC

– Nastao tradicionalno – uzgoj na području Posavine

– Srednje teški radni konj, široka čela i izraženih očiju, vrat kratak i jak, prsa izrazito dugačka, široka i plosnata kopita (močvarni tereni)

– Najčešće smeđe boje, rjeđe vranac ili sivac

– Visina: do 155 cm, Težina: do 650 kg

– Otporan na mnoge nametnike i bolesti

– Služi za rekreaciju, hipoterapiju, jahanje, vožnju i proizvodnju kobiljeg mlijeka

– za 2000. godinu registrirano 1132 grla

ISTARSKO GOVEDO

(BOŠKARIN)

– Uzgoj samo u Istri– Pripada velikoj grupi

podolskih goveda– Boja: svijetlosiva, siva s

nijansama tamnijeg pigmenta koji se proteže vratom, trbuhom i dijelovima lica

– Rogovi sivi ili žućkastosivi, vršak roga crn duljine oko 40 cm, papci crne boje i vrlo tvrdi

– Oskudna paša gotovo cijele godine, brsti dostupno lišće s drveća

– Služio za vuču i poslove u polju, danas kao turistička atrakcija

– za 2000. godinu registrirano 19 bikova i 167 krava

• U OPASNOSTI JE OD IZUMIRANJA

TUROPOLJSKA SVINJA

– Najstarija pasmina svinja, stvorena na području Turopolja

– Prilagođena na biotop močvarnih pašnjaka i livada

– Prehrana: bilje s naplavnih livada, korijenje koje ruje u vlažnom i mekom tlu, žir nizinskog hrasta lužnjaka

– Uzgaja se na području Lonjskog polja – jedinstveno u Europi

– Boja dlake bijelo-sivkasta, sa crnim mrljama, dlaka je kovrčava

– Visina: do 75 cm, Težina: do 220 kg

– Za 2000. godinu registrirano je 5 nerasta i 40 krmača

Kategorija KRITIČNO UGROŽENIH