Redoviti studij Akademska godina: 2012/2013. STMO56 ... · TEHNOLOGIJA PROIZVODNJE KRME ... (2004): Hranidba domaćih životinja. Skripta, III dopunjeno i ... Priručnik o proizvodnji

VISOKO GOSPODARSKO UČILIŠTE U KRIŽEVCIMA

Redoviti studij

Akademska godina: 2012/2013.

Modul: obvezni STMO56

FIZIOLOGIJA PROBAVE I HRANIDBA STOKE ECTS bodovi: 7

Stručni studij - ST MENADŽMENT U POLJOPRIVREDI - STM3 Semestar III

Nastavnici i suradnici: Dr. sc. Tatjana Tušek, prof. visoke škole Dr. sc. Vinko Pintić, prof. visoke škole Dr. sc. Dejan Marenčić, v. predavač

Sati ECTS

Nastava 45 3

Vježbe + seminari 45 3

Stručna praksa 15 1

Opterećenje studenta izvan nastavne aktivnosti

98

Ukupno opterećenje studenta 203 7

Izvedbeni plan nastave

1. Nastavne jedinice, oblici nastave i mjesta izvođenja.

Izvedbeni plan nastave Fiziologije probave

No. NASTAVNA JEDINICA PRED./ SATI

VJ./ SATI

1. Pojam fiziologije, upoznavanje s koncepcijom kolegija. 1 /

2. Uvod u probavni sustav. 1 /

3. Probava u jednostavnom želucu. 2 /

4. Probava u složenom želucu. 2 /

5. Probava u tankim crijevima. 3 /

6. Probava u debelim crijevima. Neuro-hormonalna uloga kontrolnog sustava.

3 /

7. Uloga jetre i gušterače. 2 /

8. Metabolizam ugljikohidrata, masti i proteina. 6

9. Fiziologija stanica i staničnih organela. Komparativne specifičnosti probave u peradi.

2 /

10. Dokazivanje probavnih procesa u ustima. / 4

11. Dokazivanje probavnih procesa u jednostavnom želucu. / 2

12. Dokazivanje probavnih procesa u složenom želucu. / 4

13. Dokazivanje uloge žuči i probavnog soka gušterače u probavi crijeva.

/ 5

Seminari: 15

14. Tema I / 2

15. Tema II / 2

16. Tema III / 2

17. Tema IV / 1

UKUPNO: 23 15+7

1.1. Nastavne jedinice, oblici nastave i mjesta izvođenja – Hranidba stoke

Red br.

N a s t a v n a j e d i n i c a – Hranidba stoke PREDAVANJA

Broj sati

1. Uvod u predmet: Utjecaj hranidbe na produktivnost i ekonomićnost stočarske proizvodnje. Sastav biljnog i životinjskog organizma. Pojam krmiva i hranjive tvari

1

2. Opći kemijski sastav krmiva: Voda i suha tvar. Sirovi proteini. Sirova mast. NET i sirova vlakna. Pepeo-ukupni minerali.

7

3. Osnovna načela opskrbe pojedinim hranjivim tvarima: Opskrba energijom i ocjenjivanje energetske vrijednosti krmiva. Opskrba proteinima, vitaminima i mineralima ……………...

2 3

4. Potrebe na hranjivim tvarima: Uzdržne i produktivne potrebe, te potrebe za jedinicu proizvoda

2

5. Poznavanje krmiva: Ocjenjivanje hranidbene vrijednosti krmiva. Voluminozna (suha i sočna). Koncentrirana krmiva (ugljikohidratna, proteinska, mineralna). Krmne masti. Hranjivi i ostali dodaci hrani. Spremanje i čuvanje krmiva.

5

6.

Osnovi specijalne hranidbe domaćih životinja: Specifičnosti hranidbe pojedinih vrsta domaćih životinja Krmne smjese: Podjela i tehnološki postupak proizvodnje. Smjese za hranidbu pojedinih vrsta i kategorija stoke prema važećem Pravilniku.

3

Nastavna jedinica - HRANIDBA STOKE - VJEŽBE

1. Upoznavanje sa krmivima - organoleptičko prosuđivanje: školska zbirka krmiva. Uskladištena krmiva u Praktikumu učilišta. Krmiva na površinama Učilišta

2

2.

Metode ispitivanja hranidbene vrijednosti krmiva i obroka: Značaj i osnovi kemijske analize krmiva. Uzimanje uzoraka krmiva i njihova priprema za analizu. Izračunavanje škrobne i zobene vrijednosti krmiva. Izračunavanje hranidbenog omjera. Izračunavanje NEL-a i NEM-a.

3

3. Spremanje krmiva siliranjem, sjeniranjem, sušenjem i trapljenjem 1

4. Osnove tehnike sastavljanja obroka: - za krave i junad u tovu

- primjena računala u sastavljanju obroka

2 1

5.

Sastavljanje i primjena krmnih smjesa u široj praksi: Sastavljanje kompletnih i dopunskih krmnih smjesa sa određenim sadržajem proteina za monogastrične i poligastrične domaće životinje. Primjena krmnih smjesa u široj praksi. Primjena računala u sastavljanju receptura smjesa

5 1

Nastavna jedinica – Hranidba stoke - Seminari

1.

Izračun neto energetske vrijednosti krmiva (NEL i NEM). Sastavljanje osnovne strukture dnevnih obroka za poligastrične životinje i equide te procjena učinkovitosti dnevnih obroka. Osnove utvrđivanja hranidbenoga statusa stoke. Rad u grupi a prezentacija i ocjena pred studentskim odjeljenjem

3

2.

Kalkulativni izračun hranidbene vrijednosti krmnih smjesa. Izrada receptura kompletnih i dopunskih krmnih smjesa za monogastrične i poligastrične životinje. Rad u grupi a prezentacija i ocjena pred studentskim odjeljenjem

4,5

Stručna praksa

1.

UVOD U STRUČNU PRAKSU: Za sve studente obavezno će se održati kratko predavanje na temu o važnosti i svrsishodnosti stručne prakse sa svim specifičnostima koje nose određene vrste stočarskih proizvodnja, s aspekta pripreme i tehnologije proizvodnje stočne krme i s aspekta hranidbe pojedinih vrsta i kategorija stoke. Također, studenti će biti upoznati sa specifičnostima hranidbe kod provedbe pokusnih istraživanja. TEHNOLOGIJA PROIZVODNJE KRME: Razumijevanje raceptura. Priprema i odvaga mikrokomponenti. Priprema predmješavina, proračun udjela predmješavine u recepturi kompletne smjese. Odvaga makrokomponenti, formiranje šarže ovisno o kapacitetu mješalice i strukturi krmiva navedenih u recepturi. Izrada, egaliziranje i skladištenje krmnih smjesa – čuvanje do upotrebe.

4

2.

SKLADIŠTENJE KRME I PROSTIRKE (SUŠENJE, SJENIRANJE, SILIRANJE): Neposredno sudjelovanje u svim aktivnostima vezanim za pripremu krme za stoku sušenjem, sjeniranjem i siliranjem. Pravovremeno pospremanje osušene krme tijekom mjeseca lipnja i srpnja. Odmah poslije kombajniranja žitarica (pšenica, zob, ječam) spremanje slame.

5

3. HRANIDBA STOKE U STOČARSKIM PRAKTIKUMIMA UČILIŠTA: Praksa se obavlja prema rasporedu voditelja prakse-asistenta a prema potrebama učilišnih praktikuma. Praksa se odnosi na sve vrste i kategorije stoke, uključujući i hranidbu pokusnih skupina životinja.

6

Praksa se realizira tijekom mjeseca siječnja do ožujka (1), travnja do srpnja i rujnu (2), te prema potrebama učilišnih praktikuma (3).

Teoretski dio nastave realizira se u predavaonici br. 2 pomoću LCD-projektora. Praktični dio

nastave realizira se kroz laboratorijsku analitiku probavnih procesa u laboratoriju, zgrada C. Dio praktične nastave iz realizira se u proizvodnim praktikumima Učilišta.

2. Način polaganja ispita i način ocjenjivanja – Fiziologija probave

Uvjet za polaganje ispita je položen ispit iz kolegija: «Agrokemija».Ispit je podijeljen u dva dijela: pisani i obranjeni seminari te riješena zadaća iz laboratorijske analitike radi provjere praktičnih sposobnosti studenata i ispit iz «Fiziologije stoke». Ispit se polaže pismeno i usmeno.

Ispiti se održavaju u zakonski propisanim ispitnim rokovima u ljetnom, jesenskom i zimskom ispitnom roku (po dva ispitna roka te četiri roka za kolovij, ukoliko studenti nisu položili praktični dio nastave tijekom semestra) a izvan zakonom utvrđenih rokova, ispiti i kolokvij se održavaju dogovorno sa predmetnom nastavnicom. Način ocjenjivanja prikazan je tabelarno za obveze studenata u okviru modula te za minimalne obveze studenata kroz ekvivalent na bazi 60 % za prolaznost na modulu. Prolaznost na pismenom ispitu, ukoliko kandidat ostvari 60 % od ukupnog broja bodova testa.

OBVEZA STUDENATA U OKVIRU MODULA

Kriteriji ECTS Kf Mo KfxMo

Razina 1: Nastavna aktivnost studenata 3

1. Prisustvo na nastavi 5% 0,15

2. Aktivno sudjelovanje na nastavi 5% 0,15

Ukupno razina 1: 10% 0,3 2 0,6

Razina 2: Teoretska znanja studenta 3

1. Razumijevanje gradiva 25 % 0,75

2. Položeni pismeni i usmeni ispit 40 % 1,2

Ukupno razina 2: 65% 1,95 2 3,9

Razina 3: Praktična znanja studenta 3

1. Odrađene vježbe analitike 10 % 0,45

2. Obranjen seminar 15 % 0,30

Ukupno razina 3: 25% 0,75 2 1,5

Ukupno kriterija

Ukupno razina 1-3 (100%) ECTS/prosječna ocjena:

3 2 6/3

6 Završna ocjena 2

ECTS (engl. European Credit Transfer and Accumulation System) je mjerna jedinica za iskazivanje obujma stečenih kompetencija, a određuje se prosječnim ukupno utrošenim vremenom uspješnih studenata koje je potrebno za stjecanje tih kompetencija. Na stručnim studijima u HKO označavat će se ECVET (Europen Credit System for Vocational Education and Training). 1 ECTS/ECVET = 60 min. ili 1 sunčani sat Kf = (engl. Wf = weighing factor) korekcioni factor opterećenja Mo = (engl. bm = bottom mark) minimalna prolazna ocjena Uk = (engl. Tc = total criteri (6) ukupno kriterija/svojstava učenja Ur = (engl. Ts = total station) (3) ukupno razina rezultata učenja

Završna ocjena = ECTS

KfxMoKfxMoKfxMo 321 )()()(

MINIMALNE OBVEZA STUDENATA (EKVIVALENT NA BAZI 60 %) ZA PROLAZNOST NA MODULU

Kriteriji ECTS Kf Mo

KfxMo

Razina 1: Nastavna aktivnost studenata 3

1. Prisustvo na nastavi 3% 0,09

2. Aktivno sudjelovanje na nastavi 3% 0,09

Ukupno razina 1: 6% 0,18 2 0,36

Razina 2: Teoretska znanja studenta 3

1. Razumijevanje gradiva 15% 0,45

2. Položeni pismeni i usmeni ispit 24% 0,72

Ukupno razina 2: 39% 1,17 2 2,34

Razina 3: Praktična znanja studenta 3

1. Odrađene vježbe analitike 9% 0,27

2. Obranjen seminar 6% 0,18

Ukupno razina 3: 15% 0,45 2 0,90

Ukupno kriterija Ukupno razina 1-3 (100%)

ECTS/prosječna ocjena: 1,62 2 3,6/1,8

6 Završna ocjena 2

ECTS (engl. European Credit Transfer and Accumulation System) je mjerna jedinica za iskazivanje obujma stečenih kompetencija, a određuje se prosječnim ukupno utrošenim vremenom uspješnih studenata koje je potrebno za stjecanje tih kompetencija. Na stručnim studijima u HKO označavat će se ECVET (Europen Credit System for Vocational Education and Training).

1 ECTS/ECVET = 60 min. ili 1 sunčani sat Kf = (engl. Wf = weighing factor) korekcioni factor opterećenja Mo = (engl. bm = bottom mark) minimalna prolazna ocjena Uk = (engl. Tc = total criteri (6) ukupno kriterija/svojstava učenja Ur = (engl. Ts = total station) (3) ukupno razina rezultata učenja

Završna ocjena = ECTS

KfxMoKfxMoKfxMo 321 )()()(

2.1. Način polaganja ispita i način ocjenjivanja – Hranidba stoke

- putem seminarskih radova - putem kolokvija - pismeno i/ili usmeno (prema odluci predavača) - putem stručne prakse

Seminarskim radovima tijekom semestra. Kolokvijem, pismenim rješavanjem zadatka nakon usmenoga dijela predavanja. Polažu se izvan satnice predavanja. Pismeno ili usmeno (ovisno o prosudbi predavača) provjeravanje samostalnosti rješavanja i razumijevanja teorijske podloge rješavanja zadataka. Provjera znanja i stečenih vještina putem stručne prakse.

OCJENA USPJEŠNOSTI

- prisustvo i aktivnost na predavanjima i vježbama – 10% - seminarskih rad/ovi i kolokvij – 30% - stručna praksa – 20% - pismeni i/ili usmeni ispit – 40%

3. Ispitni rokovi – Fiziologija probave

Ispiti se održavaju u zakonski propisanim ispitnim rokovima u ljetnom, jesenskom i zimskom ispitnom

roku (po dva ispitna roka te četiri roka za kolovij, ukoliko studenti nisu položili na kraju nastave) a izvan

zakonom utvrđenih rokova, ispiti i kolokvij se održavaju dogovorno sa predmetnom nastavnicom

3.1. Ispitni rokovi – hranidba stoke

Ispitni rokovi za studente koji nisu položili modul tijekom nastave, daju se za vrijeme redovitih ispitnih rokova (zimski, ljetni i jesenski) po dva puta, a izvan redovitih rokova jednom mjesečno (osim kolovoza).

4. Ishodi učenja – fiziologija probave

Pripremiti studenta za razumijevanje životnih procesa i reakcija životinja na svoju okolinu.

Osposobiti studenta za razumijevanje zakonitosti hranidbe koje u stočarstvu predstavljaju osnovu za ekonomski isplativom proizvodnjom uz istovremenu usklađenost te proizvodnje i fiziološkog statusa organizma.

Ishodi učenja izraženi su kroz ocjenu i opterećenje studenata bodovano kroz ECTS sustav.

4.1. Ishodi učenja – hranidba stoke

Pripremiti studenta za razlikovanje životnih procesa i reakcija životinja na svoju okolinu. Osposobiti studenta

za definiranje zakonitosti hranidbe i reprodukcije koji u stočarstvu predstavljaju osnovu za ekonomski isplativom proizvodnjom uz istovremenu usklađenost te proizvodnje i fiziološkog statusa organizma. Ishodi učenja izraženi su kroz ocjenu i opterećenje studenata bodovano kroz ECTS sustav.

Znanja iz osnova hranidbene vrijednosti krmiva, potreba na hranjivim tvarima sa specifičnostima problematike hranidbe u pojedinim proizvodnim razdobljima stoke. Znanja (poznavanje) temeljnih principa opskrbe pojedinim hranjivim tvarima i potreba na hranjivim tvarima.

Znanja i razumijevanje optimalnoga korištenja genetskoga potencijala stoke putem uravnotežene hranidbe uz poštivanje temeljnih zakonitosti o dobrobiti životinja i uz što je moguće manja zagađenja okoliša.

Potrebita znanja za procjenu hranidbenoga statusa životinja i ocjeni hranidbene vrijednosti krmiva i dnevnih obroka.

Vještine komunikacija s uzgajivačima stoke, veterinarima i ostalima koji sudjeluju u proizvodnji po pitanju provedbe pravilnoga menadžmenta hranidbe.

5. Popis literature

Obvezatna za savladavanje programa i polaganje modula:

Babić, K., Melita Herak, Tatjana Tušek (2003):U: Anatomija i fiziologija domaćih životinja. Visoko gospodarsko učilište Križevci i Zrinski d. d. Čakovec. Grbeša D., (2004): Metode procjene i tablice kemijskog sastava i hranjive vrijednosti krepkih krmiva. Hrvatsko

agronomsko društvo, Zagreb.

Pintić V., (2004): Hranidba domaćih životinja. Skripta, III dopunjeno i recenzirano izdanje, Visoko gospodarsko

učilište u Križevcima.

Pintić V. i grupa autora (2004): Priručnik o proizvodnji i upotrebi stočne hrane-krme. Hrvatsko agronomsko

društvo, Zagreb.

Tušek, Tatjana (2 000.): Fiziologija stoke (praktikum). Visoko gospodarsko učilište Križevci, Križevci, 1-45.

Popis literature koja se preporuča kao dopunska:

Guyton, A. C. (1989): Medicinska fiziologija. Medicinska knjiga. Beograd-Zagreb. Kirchgessner M., Friesecke H.: (1996): Wirkstoffe in der pratischen Tierernährung. München, Basel, Wien.

Kirchgessner M., (1997): Tierernährung, 10., neubearbeitete Auflage, DLG Frankfurt (Main).

Randall, D. W. Burggren, Kathleen French, R. Fernald (1997): Eckart Animal Physiology. Mechanisms and Adaptations. (Fourth edition). W. H. Freeman and Company, New-York. Schneider Erica, Schneider U., (2003; 2004): Računalni program. Futerberechnung Rinder und Schweine,

Coesfeld, Deutschland.

Schumacher U., (2002): Milchviehfütterung im ökologischen Landbau. Praxis des ökolandbaus, 1. Auflage,

Bioland Verglas GmbH, Mainz

Križevci, 10. rujan 2012.

Nositelji modula:

Dr. sc. Tatjana Tušek, prof. visoke škole

Dr.sc. Vinko Pintić, prof.visoke škole


Redoviti studij



KRMNO BILJE I TRAVNJAŠTVO ECTS bodovi: 5

Stručni studij - ST MENADŽMENT U POLJOPRIVREDI STM3 Semestar III

Nositelj modula: Dr. sc. Marcela Andreata-Koren, profesor visoke škole

Sati ECTS bodovi

Nastava 30 2


Stručna praksa 15 1 Opterećenje studenta izvan aktivne nastave

70



1. Nastavne jedinice, oblici nastave i mjesta izvođenja

NASTAVNA JEDINICA P V S Mjesto održavanja

1. Uvod u predmet. Stanje u proizvodnji krmnog bilja u RH. Pojam i oblici stočne hrane Oblici proizvodnje krme: međuusjevno, jednogodišnje i višegodišnje krmno bilje

2 predavaonica

2. Jednogodišnje krmne kulture na oranicama

2.1. Jednogodišnje krmne leguminoze (stočni grašak, grahorica, soja, bob, lupina, jednogodišnje djeteline)

3 predavaonica

Morfološke karakteristike 2 Ratarnica, PKB

Jednogodišnje krmne leguminoze 2 predavaonica

2.2. Jednogodišnje krmne neleguminoze (kukuruz, sirak, stočni kelj, krmne repice, stočna repa, mrkva, koraba)

4 predavaonica

Morfološke karakteristike 2 Ratarnica, PKB Jednogodišnje krmne neleguminoze 2 predavaonica

1. kolokvij – opći dio i jednogodišnje krmne kulture predavaonica

3. Višegodišnje krmne kulture na oranicama:

3.1. Leguminoze: lucerna, crvena, bijela i švedska djetelina, smiljkita esparzeta.

4 predavaonica


Višegodišnje krmne leguminoze 3 predavaonica

3.2. Neleguminoze (trave): francuski ljulj, vlasulja livadna i crvena, mačji repak, klupčasta oštrica, stoklasa bezosata, talijanski ljulj, engleski ljulj, vlasnjača livadna, rosulja bijela.

4 predavaonica


Višegodišnje krmne neleguminoze 3 predavaonica

3.3. Djetelinsko travne smjese: značenje, proizvodnja, sastavljanje, norma sjetve.

1 predavaonica

Sastavljanje djetelinsko travnih smjesa 1 Ratarnica, PKB

Djetelinsko travne smjese 2 predavaonica

4. Prirodni travnjaci 4.1 Tipovi travnjaka i njihove najznačajnije zajednice. Agrotehničke 3 predavaonica

mjere (gnojidba, prozračivanje, suzbijanje korova, nadosijavanje..)

4.2. Prirodni travnjaci – rezultati pregleda botaničkog sastava 2

Rat. i okolica, predavaonica

2. kolokvij – višegodišnje krmne kulture na oranicama i prirodni travnjaci predavaonica

5. Načini korištenja krmnog bilja

5.1. Zeleni krmni slijed 1 - predavaonica

Izrada plana zelenog krmnog slijeda 1 predavaonica 5.2 Napasivanje: problematika pregonskog pašnjačkog korištenja,

osnivanje pašnjaka, tehnika ispaše i radovi na pregonu. 2 - - predavaonica

5.3 Spremanje sijena 3 - - predavaonica

Sijeno – kvaliteta 1 PKB

5.4. Spremanje silaže (sjenaže) 3 - predavaonica

Pregled silaže 1 ratarnica

3. kolokvij – načini spremanja i korištenja krme

6. Terenska nastava (obilazak površina vezanih za proizvodnju krmnog bilja)

- 4 Poljoprivredna gospodarstva

6.1. Izvještaj s terenske nastave 2 predavaonica

Ukupno nastave (predavanje + vježbe + seminari): 60 sati

30 15 15

STRUČNA PRAKSA SATI ECTS

Vrijednost 15 1

Stručna praksa realizira se u sklopu projektnog zadatka pod nazivom: Planiranje krmne baze za govedarsku farmu koja je u sklopu Integriranog projektnog zadatka sljedećih modula: Fiziologija probave i hranidba stoke; Uzgoj goveda; Krmno bilje i travnjaštva i Mehanizacija i automatizacija farme. Preporuča se da grupu čine 4-5 studenata. Grupe se mogu formirati prema sklonosti studenata ili ih formira koordinator projekta. Konačna ocjena projekta sastoji se od sljedećih elemenata: • kvaliteta konačnog izvješća = 50% • autoevaluacija pojedinca i grupa = 25% • kvaliteta prezentacije = 25 %

2. Način polaganja ispita i način ocjenjivanja

Aktivnost koja se ocjenjuje Maksimalni broj bodova

1. Teoretski dio 50

2. Stručna praksa – integrirani projektni zadatak 25

3. Prisutnost na nastavi 10

4. Aktivnost na nastavi 15

Ukupno: 100

Napomena: svi dijelovi potrebni za konačnu ocjenu moraju biti ispunjeni barem s minimalnim zahtjevom i u konačnici student mora sakupiti minimalni broj bodova za ocjenu dovoljan (50 bodova – vidi kasnije). Ukoliko su zahtjevi zadovoljeni a ne sakupi 50 bodova, dužan je povećati broj bodova na mogućim elementima. 2.1. Teoretski dio polaže se pismeno. Student ima izbor polaganja putem tri kolokvija tijekom semestra, a prema predviđenoj dinamici predavanja, ili cjelokupnog gradiva na kraju semestra. Ukoliko polaže putem kolokvija, student ima mogućnost ponavljanja jednog kolokvija, bez obzira na razlog

(nemogućnost dolaska na kolokvij, postizanje ocjene nedovoljan ili nezadovo ljstvo ostvarenim rezultatom). Ukoliko ne zadovolji dva od tri kolokvija, dužan je pristupiti cjelokupnom ispitu. Gradacija postignutih rezultata na teoretskom dijelu ocjene:

Ocjena na testu 5 4 3 2

Broj bodova 50 40 30 20

Napomena: Za ocjenu dovoljan potrebno je u prvom izlasku na ispit postići 60% od ukupnih bodova, u drugom izlasku 65%, a u trećem 70% (treći izlazak vrijedi samo za cjelokupni ispit).

2.2. Stručna praksa – Integrirani projektni zadatak

Ocjena stručne prakse 5 4 3 2

Broj bodova 25 20 15 10

Napomena: program opisan pod Planom stručne prakse

2.3. Prisutnost na nastavi Prisutnost na nastavi će se bodovati sa 10, 5 i 0 bodova

10 bodova za 0-2 izostanka 5 bodova za 3 i 4 izostanka 0 bodova za 5 i 6 izostanaka

Napomena: s više od 6 izostanaka student gubi pravo na potpis 2.4. Aktivnost na nastavi Aktivnost na nastavi će se bodovati sa 15, 10, 5 i 0 bodova Ocjenjuje se: izrada seminara (zadovoljavajuće: nezadovoljavajuće), praćenje nastave i sudjelovanje (interaktivna nastava), polaganje gradiva putem kolokvija (studenti koji nisu položili putem kolokvija ne mogu dobiti maksimalan broj bodova iz aktivnosti na nastavi)

2.5. Konačna raspodjela bodova u ocjene:

Broj ostvarenih bodova Ocjena

89 – 100 5

77 – 88 4

65 – 76 3

50 – 64 2

3. Ispitni rokovi


4. Ishodi učenja

Nakon uspješno savladanog modula student će moći: - prepoznati pojedine krmne kulture u različitim stadijima rasta i razvoja - procijeniti mogućnost uzgoja određenih krmnih kultura u određenim agroklimatskim uvjetima - odabrati krmne kulture prema načinu korištenja proizvedene krme, a u skladu sa opredjeljenjem

stočarske proizvodnje - organizirati plan izvršenja mjera agrotehnike za određene krmne kulture - predložiti određeni nivo agrotehnike prema cilju proizvodnje, a u skladu s očekivanim prinosima i

kvalitetom - ilustrirati važnosti određenih postupaka u spremanju i korištenju krme

5. Popis literature

a) Obvezatna, potrebna za studij i polaganje ispita: 1. Čižek J. (1970): Proizvodnja krmnog bilja (skripta). Zagreb. 2. Gagro, M. (1998): Ratarstvo obiteljskoga gospodarstva- Industrijsko i krmno bilje. Zagreb. 3. Katalinić, I., Pejaković, D., Brčić, J. (2000): Spremanje sjenaže, Zagreb. 4. Stjepanović, M., Štafa, Z. i Bukvić Gordana (2008): Trave za proizvodnju krme i sjemena, HMU, Zagreb 5. Stjepanović, M., Zimmer, R., Tucak, M., Bukvić, G., Popović, S., Štafa, Z. (2009): Lucerna. Poljoprivredni fakultet Osijek.

b) Dopunska:

1. Gagro, M.(1997): Ratarstvo obiteljskoga gospodarstva- Žitarice i zrnate mahunarke, Zagreb. 2. Forenbacher, S. (1998): Otrovne biljke i biljna otrovanja životinja, Školska knjiga, Zagreb.

3. Različiti i pojedinačni podaci o krmnim kulturama iz znanstvenih i stručnih časopisa (Krmiva, Stočarstvo, Poljoprivredni savjetnik, Mljekarstvo i dr. U Križevcima, 14. rujna 2012.

Nositelj modula:

Dr.sc. Marcela Andreata-Koren, prof.visoke škole


Redoviti studij



UZGOJ GOVEDA ECTS bodovi: 5


Nastavnici i suradnici: Dr. sc. Dražen Čuklić, viši predavač Dr. sc. Dejan Marenčić, viši predavač

Sati ECTS bodovi

Nastava 30 2


Stručna praksa 15 1

Opterećenje studenta izvan aktivne nastave

70



1. Nastavne jedinice, oblici nastave i mjesta izvođenja.

Predavanja

Red.br.

Nastavna jedinica

Broj sati

1 Opće karakteristike govedarstva: Značaj govedarstva.Brojno stanje goveda i veličina govedarske proizvodnje.Sustavi govedarske proizvodnje. Postanak goveda: Kronologija razvoja goveda. Pripitomljavanje (domestikacija) goveda. Migracije.

6

2 Prirodna svojstva goveda: Opća prirodna svojstva. Zoološke obilježja goveda.Specifična svojstva goveda. Tjelesna građa i funkcije organizma Pasmine goveda: Podjela pasmina goveda. Mliječne, mesne i kombinirane pasmine goveda. Rasprostranjenost i pasminska struktura goveda u RH:

6

3 Razmnožavanje goveda: Specifičnosti reprodukcije u govedarstvu. Nasljedne osnove plodnosti. Spolni ciklus kod goveda. Vrijeme pripusta junica, krava. Oplodnja i nošenje – graviditet. Telenje (porod).Osnovne karakteristike uzgoja podmlatka goveda. Postupak sa teletom poslije partusa. Držanje njega i hranidba teladi.

8

4. Genetska izgradnja proizvodnih kapaciteta goveda: kontrola proizvodnje. Kontrola proizvodnje mlijeka. Kontrola proizvodnje goveđeg mesa. Procjena uzgojnih vrijednosti goveda. Metode procjene uzgojne vrijednosti Uzgojni ciljevi u govedarstvu. Križanja u govedarskoj proizvodnji.

10

Predavanja iz teoretskog dijela nastave održat će se u dijelom u predavaoni a dijelom u govedarskom praktikumu namijenjenom za stočarsku grupu predmeta

Ukupno: sati: 30 ECTS 2

Vježbe

Red.br.

Nastavna jedinica

Broj sati

1 Ocjenjivanje goveda : Ocjenjivanje goveda metodom Linear scoring. Ocjena Simentalske i Holstein frisien pasmine Linear scoring metodom u govedarskom praktikumu Srednje gospodarske škole Križevci.

10

2 Čišćenje papaka: Teoretski dio (anatomija papka), svrha čišćenja. Praktični dio čišćenja papaka u govedarskom praktikumu Srednje gospodarske škole Križevci

5

Određeni dio vježbi izvodit će se u govedarskom praktikumu, mliječnoj farmi Srednje gospodarske škole, a dio u učionici. Seminari

Red.br.

Nastavna jedinica

Broj sati

1 Pasmine goveda: Upoznavanje pasmina i tipova goveda. Mliječne., mesne., kombinirane pasmine goveda. Povijest uzgojnog rada u govedarstvu RH. Rasprostranjenost i pasminska struktura goveda u RH

4

2 Proizvodnja kravljeg mlijeka: Pojam i definicija mlijeka. Kemijski sastav mlijeka. Sastav i osobine pojedinih komponenti. Fizikalne osobine mlijeka. Proizvodnja mlijeka – mliječna žlijezda i njena funkcija. Fiziologija sekrecije mlijeka. Tehnika mužnje.

4

3 Sadašnje stanje u proizvodnji mlijeka: Opća kretanja u proizvodnji mlijeka i na tržištu. Sistemi proizvodnje kravljeg mlijeka. Karakteristike mliječne farme. Tendencije u proizvodnji kravljeg mlijeka. Određivanje cijene mlijeka. Određivanje razreda mlijeka.

4

4 Proizvodnja goveđeg mesa: Pasmine goveda za proizvodnju mesa. Rast kao materijalna osnovica proizvodnje mesa. Utjecaj spola na rast. Tov junadi. Tov goveda. Tov teladi za bijelo meso. Tov teladi koncentratom. Tov junadi. Tovne osobine i i klaonička kvaliteta. Smještaj tovljenika. Proizvodnja i iskorištavanje stajnjaka.

3

Seminari će se prezentirati tijekom nastave u sklopu predavanja u učionici Učilišta. Stručna praksa


Red.br.

Nastavna jedinica

Broj sati

1 Posjet HPA - Hrvatskoj poljoprivrednoj agenciji – područnoj službi Križevci. Upoznavanje sa uzgojno selekcijskim radom u govedarstvu RH.

2

2 Posjet Poljoprivrednoj komori – područnoj službi Križevci (savjetodavna služba). Stanje i perspektive razvoja govedarske proizvodnje.

2

3 Posjet Centru za reprodukciju u stočarstvu –Križevci 3



Poboljšanje uzgojnog rada korištenjem kvalitetnijih bikova te primjena umjetnog osjemenjivanja.

4 Stručna praksa u govedarskom praktikumu učilišta te govedarskim farmama u okolici učilišta: Stručan rad pri mužnji krava . Hranidba mliječnih krava.

2

5 Integrirani projektni zadatak 6

Praktični dio nastave održat će se u govedarskom praktikumu učilišta, mliječnoj farmi Srednje gospodarske škole te na uzornim poljoprivrednim gospodarstvima u okolici.


Studenti mogu položiti ispit pismenim putem tijekom nastave, preko četiri kolokvija koji su raspoređeni po poglavljima. Usmenim putem ispit se može položiti preko ispitnih rokova. Ukupna ocjena studenta na kolokvijima izračunava se kao aritmetička sredina svih četiri kolokvija. Studenti koji nisu ispit položili preko kolokvija imaju mogućnost polaganja usmenim putem preko redovitih ispitnih rokova. Uvjet za pristupanje ispitnom roku i dobivanju ocjene koju su ostvarili preko kolokvija je prethodno položen kolokvij iz vježbi.

3. Ispitni rokovi

Studenti mogu polagati ispit jednom mjesečno, a za vrijeme ispitnih rokova (II, VI i X mjesec) dva puta mjesečno.

4. Ishodi učenja

Studenti će nakon uspješno položenog predmeta biti sposobni: samostalno voditi vlastita obiteljska poljoprivredna gospodarstva, biti menadžeri na mliječnim farmama, donositi ispravne odluke o kojima će ovisiti funkcioniranje i napredak prethodno spomenutih farmi i gospodarstava. Studenti će pravilno vrednovati pasmine goveda ovisno o načinu iskorištavanja i ovisno o uvjetima proizvodnje i poslovanja,

5. Popis literature

Osnovna.

1. Caput.P.,(1996): Govedarstvo, . Celeber,Zagreb 2. Uremović.Z. (2004) : Govedarstvo, Hrvatska Mljekarska udruga.Zagreb. 3. Vujčić.S: (1991) : Pasmine goveda., Prosvjeta , Bjelovar.

4. Čuklić.D. (2005): Uzgoj goveda., Skripta I., Visoko gospodarsko učilište u Križevcima. Dopunska.

1. Hrabak.V.Rupić.V. (1980): Praktično govedarstvo., Zagreb. 2. Posavi.M. (1996): Linear scoring metoda. Zagreb. 3. DLG – Futterwerttabellen Wiederkauer,, Frankfurt., DLG- Verlag.1998.

4. HAD: Stočarstvo: Časopis za unapređenje stočarstva. Hrvatsko agronomsko društvo

U Križevcima, 25. rujna 2012. god. Nositelj modula:

Dr.sc. Dražen Čuklić


Redoviti studij



MEHANIZACIJA I AUTOMATIZACIJA FARME ECTS bodovi: 5


Nositelj i izvođači modula: Mr. sc. Miomir Stojnović, viši predavač Mr.sc. Vlado Kušec, viši predavač

Sati ECTS bodovi

Nastava 30 2


Stručna praksa + IPZ 15 1


70




Redni broj:

PREDAVANJA: Nastavna jedinica

Broj sati:

1.

2.

3.

4.

5.

6.

7.

8.

9.

10.

Uvod u predmet – značaj i uloga mehanizacije i automatizacije na farmama, specifičnosti primjene strojeva i opreme u poljoprivredi Strojevi za obradu tla i gnojidbu, osnovna obrada tla, dopunska obrada tla, strojevi za gnojidbu mineralnim i organskim gnojivima Strojevi za sjetvu i sadnju, sijačice za sjetvu u kontinuirane redove, sijačice za preciznu sjetvu, sadilice rasada i gomolja Strojevi za njegu i zaštitu, plošni i međuredni kultivatori, prskalice, raspršivači i zamagljivači Strojevi za spremanje zelene krme, sijena, silaže i sjenaže, kosilice, gnječilice, okretači, sakupljači sijena, samoutovarne prikolice, preše sakupljačice, uvijači bala, krmni kombajni Strojevi za žetvu i berbu, univerzalni žitni kombajn, berači kukuruza, iskapači krumpira, kombajni za krumpir, linije strojeva za višefazno vađenje šećerne repe, kombajni za šećernu repu Uređaji za navodnjavanje poljoprivrednih kultura, stacionarni i mobilni uređaji, umjetno kišenje, tifon, mikro rasprskivači, sustav kap po kap Strojevi i oprema na govedarskim farmama, automatski uređaji za hranidbu goveda, automatske pojilice, automatizacija mužnje krava, izgnojavanje, mikroklima na farmi Strojevi i oprema na svinjogojskim farmama, faze proizvodnje, automatska hranidba, napajanje, održavanje mikro-klime u objektima, izgnojavanje Strojevi i oprema u peradarstvu, podni i kavezni način držanja, automatizacija radnih procesa na farmi

1 3 3 3

3 3 2

4 4 4

Redni broj:

VJEŽBE: Nastavna jedinica

Broj sati:

1 2

3 4

5

6 7

8

9 10 11

Strojevi za obradu tla, konstrukcija i podešavanje Strojevi za gnojidbu, raspodjeljivači mineralnih gnojiva, slika rasipanja, prikolice za raspodjelu stajskog gnoja, cisterne za gnojovku Sijačice i sadilice, sjetvena proba, podešavanje sijačica i sadilica Plošni i međuredni kultivatori,prskalice, orošivači, zamagljivači, konstrukcija i podešavanje, proračun norme prskanja Travokosilice, strojevi za sušenje sijena, samoutovarne prikolice, preše, konstrukcija i podešavanje Krmni kombajni, prikolice za silažu, konstrukcija i podešavanje Univerzalni žitni kombajn, strojevi za vađenje šećerne repe i krumpira, konstrukcija, podešavanje, gubici Strojevi za izuzimanje silaže, rezači blokova silaže, silo freze, mikser prikolice za hranidbu goveda, automatski uređaji za hranidbu, pojilice Strojevi i uređaji za izgnojavanje, strojna mužnja Strojevi i oprema na svinjogojskim farmama, terenske vježbe Strojevi i oprema na peradarskim farmama, terenske vježbe

2 2 2 2 1 1 2 1 1 3 3

Redni broj:

SEMINARI: Tema

Broj sati:

1 2 3 4 5 6 7 8 9 10

Reducirana obrada tla Sijačice za direktnu sjetvu Automatske sadilice rasada i gomolja Automatizacija rada prskalice Satelitsko pozicioniranje kombajna u žetvi Automatizacija izuzimanja silaže iz vertikalnih silosa Automatska mužnja krava Sustav kompjutorske identifikacije i automatska hranidba krava Automatsko održavanje mikroklime u stajama Automatska hranidba na peradarskim farmama

1 1 1 1 1 1 1 1 1 1

STRUČNA PRAKSA I INTEGRIRANI PROJEKTNI ZADATAK

Redni broj:

Tema Broj sati:

1

2

3

Planiranje potreba u proizvodnji krme poljoprivrednog gospodarstva s obzirom na obim i vrstu stočarske proizvodnje (mlijeko, meso) Analiza stanja mehanizacije na gospodarstvu, ocjena dostatnosti s obzirom na potrebe, procjena kapacitiranosti Rad na izradi izvješća i prezentacije za integrirani projektni zadatak

5 5 5

Predavanja i seminari odvijaju se u predavaoni uz korištenje nastavnih pomagala, a vježbe u predavaoni, na ekonomiji i u praktikumima učilišta i na terenu.

2. Način polaganja ispita i način ocjenjivanja Ispit se polaže tijekom semestra putem tri kolokvija, a studenti koji ne polože kolokvije izlaze na pismeni i usmeni ispit kod pojedinog nastavnika i suradnika na kolegiju. Pored kolokvija i ispita,

u ocjenu ulazi i redovitost pohađanja nastave, aktivnost studenata na nastavi i ocjena seminara i integriranog projektnog zadatka.

3. Ispitni rokovi

Po završetku semestra daju se dva ispitna roka u veljači, tri ispitna roka tijekom lipnja i srpnja i dva roka u rujnu.

4. Ishodi učenja

Po uspješnom završetku kolegija studenti će biti sposobni:

1. Poznavati značaj i specifičnosti mehanizacije i automatizacije u poljoprivredi 2. Poznavati konstrukciju i principe rada strojeva i uređaja farme 3. Procijeniti svrhovitost i opravdanost automatizacije radnih procesa farme

5. Popis literature

a. Obavezna:

1. Zimmer R., Banaj Đ., Brkić D., Košutić S. (1997): Mehanizacija u ratarstvu, Osijek 2. Brčić J. (1981): Mehanizacija u biljnoj proizvodnji, Zagreb 3. Brčić J. (1997): Mehanizacija u voćarstvu i vinogradarstvu 4. Brčić J. (1964): Mehanizacija u stočarstvu, I i II, Zagreb

b. Dopunska:

1. Katić Z. (1982): Industrijska proizvodnja krmnih smjesa, Zagreb 2. NIRD (1977): Machine milking, Reading England, England 3. Havranek Jasmina, Rupić V. (2003): Mlijeko od farme do mljekare, Zagreb 4. Dlg-test de, Das Net-Magazin Fur Landtechnik

Nositelj modula:

mr.sc. Miomir Stojnović U Križevcima, rujan 2012.


Redoviti studij


Modul: obavezni STMI72

EKSPLOATACIJA I ODRŽAVANJE STROJEVA FARME

ECTS bodovi: 4


Nastavnici i suradnici: Mr. sc. Miomir Stojnović, viši predavač Mr. sc. Vlado Kušec, predavač

Sati ECTS bodovi

Nastava 30 2

Vježbe + seminari 30 2 Opterećenje studenta izvan aktivne nastave

56




Redni broj:

PREDAVANJA: Nastavna jedinica: Broj sati:

1 Uvod u predmet, mehaniziranost proizvodnih procesa u poljoprivredi 2

2 Vrste traktorsko–strojnih agregata, principi agregatiranja 2

3 Proizvodnost rada agregata, radni učinak 2

4 Čimbenici proizvodnosti rada agregata, radni i konstrukcijski zahvat, radna brzina, koeficijent iskorištenja radnog vremena

6

5 Energetska bilanca agregata, određivanje vučne sile traktora u eksploatacijskim uvjetima

4

6 Određivanje otpora radnog dijela agregata, specifični otpor tla, ukupni otpor radnog priključka

4

7 Projektiranje mehanizacije za određeni obim i strukturu poljoprivredne proizvodnje, izrada tehnoloških karata i kalendara korištenja traktora i samokretnih strojeva

6

8 Održavanje traktora, samokretnih strojeva i priključnih strojeva i oruđa, tekući popravci u priručnim mehaničkim radionicama

2

9 Periodičko servisno održavanje u servisnim radionicama, remontno održavanje, generalni popravci strojeva

2

VJEŽBE:

1 Priprema traktorsko-strojnih agregata, agregatiranje, provjera tehničke ispravnosti

2

2 Izračun proizvodnosti rada agregata, određivanje radne brzine i radnog zahvata

4

3 Izračun bilance snage i bilance vuče traktora 4

4 Izračun radnog otpora traktorskih priključnih strojeva i oruđa, specifičnog otpora tla, dubine rada i radnog zahvata

4

5 Izrada tehnoloških karata pri projektiranju mehanizacije 4

6 Odabir traktora i radnih priključaka, kategorije snage traktora, radnog zahvata priključnih strojeva i oruđa,

4

7 Izrada kalendara korištenja traktora i samokretnih strojeva 4

8 Tekući popravci traktora i priključnih strojeva, servisno i remontno održavanje 4

Predavanja se održavaju u predavaoni uz korištenje nastavnih pomagala, a vježbe u predavaoni i na

ekonomiji i u praktikumima učilišta.


Ispit se polaže tijekom nastave putem dva kolokvija, a studenti koji ne polože kolokvije izlaze na

pismeni i usmeni ispit. U ocjenu ulazi i ocjena seminara, kao i redovitost pohađanja nastave i aktivnost studenata tijekom nastave.

3. Ispitni rokovi

Nakon završenog semestra daju se dva ispitna roka u veljači, tri tijekom lipnja i srpnja i dva u rujnu.

4. Ishodi učenja

Po uspješno položenom ispitu studenti će biti sposobni: - pravilno odabirati i racionalno koristiti traktorsko-strojne agregate - izračunavati proizvodnost rada agregata - izrađivati tehnološke karte i kalendare korištenja traktora i priključnih strojeva - poznavati pravila tehničkog održavanja i servisiranja traktora i poljoprivrednih strojeva

5. Popis literature

Obavezna: Beštak T. (1982): Eksploatacija traktorsko-strojnih agregata, Zagreb Brčić J. (1964): Mehanizacija u stočarstvu, I i II dio, Sveučilište u Zagrebu, Zagreb Emert R., Jurić T., Filipović D., Štefanek E. (1995): Održavanje traktora i poljoprivrednih strojeva, Osijek Zimmer R., Banaj Đ., Brkić D., Košutić S. (1997): Mehanizacija u ratarstvu, Osijek Dopunska Aktualni zadaci mehanizacije poljoprivrede, Zbornici radova dlg-test.de, Das Net-Magazin Für Landtechnik

U Križevcima, rujan 2012.

Nositelj modula: mr.sc. Miomir Stojnović


Redoviti studij



OSNOVE POSLOVNE ETIKE ECTS bodovi: 4

Stručni studij - ST MENADŽMENT U POLJOPRIVREDI STM3 Semestar IV

Nositelj modula: Sandra Kantar, prof., predavač

Sati ECTS bodovi

Nastava 30 2


56




A: predavanja

Red br.

N a s t a v n a j e d i n i c a

Broj sati

1.

Uvod u predmet: Etička edukacija na Učilištu. Pojmovno određenje i smisao etike. Temeljne podjele etike. Kratki povijesni pregled etičke misli. Ekonomske vrijednosti globaliziranog poslovnog svijeta. Temeljne etičko-ekonomske pretpostavke u uvjetima kapitalističke-društveno-ekonomske formacije.

4

2. Filozofski aspekti etike/morala: Pojmovno određenje filozofije. Mjesto etike u okviru filozofijskih disciplina, etika i moral u filozofskim promišljanjima, različita promišljanja o dobru i zlu.

2

3.

Psihologijski aspekti etike/morala: Pojmovno određenje psihologije u kontekstu moraliteta. Čimbenici moralnog ponašanja. Teorije moralnog razvoja. Altruističko, asocijalno i antisocijalno ponašanje. Humana motivacija i etika (teorije potreba, postavljanja cilja, pravednosti/jednakosti, očekivanja, Herzbergova teorija i teorije viših motiva. Pozitivna psihologija (mudrost i znanje, odvažnost, humanost, pravednost, umjerenost i transcedentalnost).

10

4. Socio-pravni aspekti etike/morala: Kulturološki aspekti etike. Socijalna etika katoličke crkve. Poštenje, pravda i demokracija kao sastavnice etike. Pravni aspekti etike.

2

5. Etika i profit: Teorije morala u poslovanju (utilitarna teorija, teorija ljudskih prava, teorija pravde). Kodeks i bonton. Etika načela.

2

6. Neki glavni tipovi kršenja etičkih normi u poslovanju: Kriminal. Poduzeće protiv zaposlenih. Poduzeće protiv društva. Državni organi protiv poduzeća. Korupcija. Ekološko-etička problematika. Zanemarivanje problema

5


siromaštva. Teorije morala u poslovanju (utilitarna teorija, teorija ljudskih prava, teorija pravde). Kodeks i bonton. Etika načela.

7.

Metode provedbe etičkog ponašanja u poduzeću: Provjera etičnosti. Institucionalizacija etike. Etički odbori. Promocija koncepta društvene odgovornosti. Čimbenici rasta etičkih standarda (izloženost javnosti i publicitet, zainteresiranost javnost, državni propisi, edukacija). Etičke norme u raznim društvima. Efekti globalizacije i univerzalizacije na etičke norme.

5

B: vježbe

Ukupno: sati 20 ECTS 1,3

Red broj

Nastavna jedinica Broj sati

1. Procjenjivanje u poslovnom okruženju: Opažanje ljudi. Najčešće pogreške u procjenjivanju drugih. Zaključivanje o uzrocima ponašanja drugih. Pogreške u zaključivanju. Samoevaluacijska anketa.

4

2. Poslovna komunikacija: važnost uspješne komunikacije. Verbalna i neverbalna komunikacija. Prepreke uspješnoj poslovnoj komunikaciji. Kulturološke razlike.

4

3. Osobna prezentacija na poslu. Struktura usmenog izlaganja. Strah od javnog nastupa. Etički aspekti. Primjeri dobre prakse.

4

4. Konflikti u poslovnom okruženju. Vrste, razine, posljedice i uzroci konflikata. Etika rješavanja konflikata.

4

5. Etički aspekti odnosa: šef – uposlenik / ica. Tipologija šefova. Zauzimanje za samog sebe.

4

C: seminari

Red broj


1. Etika karaktera. Pojedinačne vrline u teorijskom i praktičnom prikazu. 5

2. Interpretacija pozitivnih ljudskih osobina: mudrost i znanje, odvažnost, humanost, pravednost, umjerenost i transcedentnost. Završni osvrt na teorijski, vježbeni i seminarski dio kolegija.

5

Nastava (predavanja i vježbe) se izvodi u predavaonicama.


Ukupna ocjena studenta na kolegiju Osnove poslovne etike izračunava se kao aritmetička sredina postignuća po pojedinom tipu vrednovanja rada: aktivnost (seminarski rad i pohađanje nastave), znanje (kolokviji). Moguće je pisati ukupno dva kolokvija. Svaki sadrži 45% ocjene, položen s minimalno 60% ukupnog broja bodova. 10 % ocjene čini prezentacija seminara i seminar 10% ocjene.


Studeni koji nisu ispit realizirali kroz sustav kolokvija imaju mogućnost ispit položiti putem ispitnih rokova. Pisani ispit sastoji se od 10 pitanja (otvorena pitanja i pitanja sa ponuđenim odgovorima) a traje 45 minuta. Uvjet za pristupanje ispitnom roku je pozitivno ocijenjen seminarski rad.

3. Ispitni rokovi

Tijekom zimskog ispitnog roka postoje dva ispitna roka, a u ljetnom ispitnom roku data su tri ispitna roka. Tijekom godine ispitni rokovi održavaju se jednom mjesečno.

4. Ishodi učenja

Studenti će spoznati važnost poslovne etike kao preduvjeta spoznavanja gospodarske složenosti današnjice.Isto tako, upoznati će se sa etičkim motivima u poduzetničkom odlučivanju kroz primjere etičkih dilema. Biti će pripremljeni za samoinicijativno javljanje za posao putem usvajanja i razvijanja praktičnih vještina intervjuiranja, pisanja zamolbi za posao i životopisa.

5. Popis literature

Bebek, B., Kolumbić, A.(2001). Poslovna etika, Zagreb: Sinergija. Blanchard, K., Peale, N. V. (1996). Kako poslovati pošteno i uspjeti, Zagreb: Illyrcum 3P&T. Kalin, B. (1994). Povijest filozofije s odabranim tekstovima filozofa, Zagreb: Školska knjiga. Karpati, T. (2001). Etika u gospodarstvu (religije-moral-poslovanje), Osijek: Ekonomski fakultet. Klose, A. (1996). Poduzetnička etika, Zagreb: Školska knjiga. Lauc, A. (2000). Metodologija društvenih znanosti, Osijek: Pravni fakultet. Ozimec, S. (2001). Naši mentaliteti, Varaždinske Toplice: Tonimir. Pastuović, N. (1999). Edukologija: integrativna znanost o sustavu cjeloživotnog obrazovanja i odgoja, Zagreb: Znamen. Rijavec, M., Miljković, D. (1999). Menedžerske vještine, Zagreb: IEP-2 Rijavec, M., Miljković, D. (2001). Menedžerske vještine 2, Zagreb: IEP-2 Rijavec, M., Miljković, D. (2002). Menedžerske vještine 3, Zagreb: IEP-2 Rijavec, M., Miljković, D. (2006). Psihologija pozitivne osobe: Tko su dobri ljudi?, Zagreb: IEP-D2. Simonić, A.(2001). Znanost: najveća avantura i izazov ljudskog roda, Rijeka: Vitograf d. o. o. Žitinski, M. (2006). Poslovna etika, Dubrovnik: Sveučilište u Dubrovniku. Žugaj, M., Brčić, R. (2003). Menadžment, Varaždin: FOI. U Križevcima, rujan 2012.

Nositelj modula: Sandra Kantar, prof.


Redoviti studij



MARKETING ECTS bodovi: 5,5


Nositelj modula: Mr. sc. Silvije Jerčinović, predavač

Sati ECTS bodovi

Nastava 30 2


Stručna praksa 23 1,5 Opterećenje studenta izvan aktivne nastave

77

Ukupno opterećenje studenta 160 5,5



A: predavanja


Red br.


Broj sati

1.

Osnovni pojmovi i teorija marketinga (pojam, smisao, različite poslovne orijentacije, ishodište marketinga- ljudske potrebe i želje, Maslowljeva teorija potreba, suština proizvoda, vrijednost proizvoda, razmjena i tržište, marketing i različita stanja potražnje)

2

2. Tehnike marketinga (segmentiranje tržišta, određivanje ciljnog tržišta, diferencijacija proizvoda, promocija, razumijevanje kupca istraživanje i stvaranje)

3

3

Marketing mix. Proizvod (kvaliteta, karakteristike, dizajn, pakiranje, etiketiranje, usluga kupcu). Cijena i ovisnost o ponudi i potražnji (ciljevi cijene, cjenovna elastičnost, troškovi, neke metode formiranja cijene) Proizvod i usluga, klasifikacija proizvoda i usluge, tržišna svojstva proizvoda i usluge, životni ciklus proizvoda, Promocija, promotivni miks, integrirana marktinška komunikacija, komunikacijski proces, upravljanje promocijom, oglašavanje, unapređenje prodaje, osobna prodaja, direktni marketing, internet promocija. Cijena; čimbenici koji utječu na formiranje cijene, politika određivanja cijena, metode i cijenovne taktike. Kanali distribucije (funkcije kanala, broj posrednika i marketing sustavi), naglasak na direktnoj prodaji

7

4. Prodaja i distribucija, logistika i osiguranje. Planiranje prodaje, implemenmtacija prodajnog programa, osobna prodaja. Maloprodajno i veleprodajno poslovanje.

4

5. Planiranje, kontrola i organizacija marketinških aktivnosti. Marketing informacijski sustavi.

3

6. Marketinške strategije. Strateško upravljanje marketingom, proces oblikovanja strategije marketinga. Organizacija marketinga, vanjska i unutrašnja.

3

7. Posebna područja marketinga, marketing u poljoprivredi, marketing hrane, marketing ekoloških proizvoda.

4

8. Društvena odgovornost marketinga,odgovornost prema društvenoj zajednici, odgovornost prema prirodi, zeleni marketing, održivi marketing

4

B: vježbe


Red broj


1. Simulacija poslovnog slučaja „Poljoprivrednog poduzeća“, od osnivanja tvrtke do odluke koju strategiju uzeti za budućnost, kreiranje strategije i na osnovu strategije kreiranje taktičnih i operativnih planova.

2

2. Rad u grupama – izrada plana komunikacije (kreiranje branda, boje logotipa, osmišljavanje promotivne poruke i slogana) za odabranu strategiju rasta na primjeru „Poljoprivrednog poduzeća“

2

3. Rad u grupama – izrada SWOT analize „Poljoprivrednog poduzeća“ 2

4. Rad u grupama – brainstorming „Kako privući turiste na seoski turizam“ 2

5. Projektni zadatak grupe studenata: „Istraživanje potreba, želja, namjera i preferencija kupaca vina u Koprivničko-križevačkoj županiji“ Izlaganje rezultata istraživanja

2

6. Projektni zadatak grupe studenata: „Istraživanje o potrebama osnivanja vinske ceste u Koprivničko-križevačkoj županiji““ Izlaganje rezultata istraživanja

2

7. Projektni zadatak grupe studenata: „Ispitivanje naziva marke „Klešćec“ Izlaganje rezultata istraživanja

2

8. Projektni zadatak grupe studenata: „Ispitivanje intenziteta praćenja promotivnih aktivnosti u različitim medijima te izrada promotivne poruke za vino Klešćec“ Izlaganje rezultata istraživanja

2

9.

Projektni zadatak grupe studenata: „Izrada marketing strategije udruge proizvođača sorte Klešćec“ Izlaganje rezultata istraživanja

2

10. Projektni zadatak grupe studenata: „Izrada marketing plana za izradu buduće Internet stranice udruge proizvođača sorte Klešćec“ Izlaganje rezultata istraživanja

2

C: seminari


Red broj


1.

Prezentacija radnih zadataka iz modula «Marketing» Određivanje tema seminara iz područja marketinga Određivanje literature i izvora podataka koji će se koristiti u izvođenju vježbi i seminara

2

2. Samostalno izlaganje seminara od strane studenata prema odabranoj temi iz područja menadžment farme Rasprava

8

D: stručna praksa


Red broj


1. Izabirati farmu/poljoprivredno poduzeće s karakterističnom proizvodnjom, napraviti opis i analizu stanja farme, njenu glavnu proizvodnju i tržišnu poziciju.

2

2. Analiza farme/poljoprivrednog poduzeća rabeći PEST model i Porterovu analizu pet silnica, sekundarno istraživanje: prikupljanje potrebitih podataka.

5

3. Prepoznati jakosti i slabosti, prilike i prijetnje.Interpretirati ih SWOT analizom. 3

4. Napraviti (konkretan) plan za učvršćivanje pozicije farme na tržištu uvodeći novi proizvod.

4

5.

Napraviti marketinški plan za taj novi proizvod (marketinški splet – 4P); To uključuje neposredno marketinško istraživanje koristeći se metodom upitnika. Prvi korak mora biti formuliran istraživački prijedlog (definirati uzorak koji podrazumijeva sve one čimbenike koji su uključeni u poljoprivrednu proizvodnju, profitne i neprofitne organizacije, vlasnici farmi, lokalna samouprava, savjetodavna služba itd.) koji bi trebao istražiti razvojne kapacitete u poljoprivrednom sektoru kao budućem sektoru samozapošljavanja. Dobivene podatke ćete analizirati sa standardnim statističkim metodama (frekvencije, postoci, prosječne vrijednosti, itd.)

5

6. Napraviti konkretan plan kako proizvesti novi proizvod s obzirom na potrebe tržišta (vrsta, sjetva, berba/žetva, odgovarajuća tehnologija)

2

7. Prezentacija rezultata istraživanja tržišta, poduzetih koraka, primjene marketinških alata i prikaz pozicioniranja.

2

Sva nastava se izvodi u predavaonici, zgrada B VGUK. 2. Način polaganja ispita i način ocjenjivanja Znanje studenata provjerava se i ocjenjuje kontinuirano tijekom trajanja predmeta „Marketing“. Pri tome se vrednuje nazočnost i sudjelovanje u nastavi, izrađeni individualni i timski zadaci studenata. Kao okvir za ocjenjivanje definiran je minimalan i maksimalni broj bodova za pojedine aktivnosti

- sudjelovanje u nastavi – minimalno 5 bodova, maksimalno 10 bodova - individualni zadatak studenata iz marketinga (izabrana tema seminara) – minimalno 10 bodova,

maksimalno 15 bodova

- timski projektni zadaci – minimalno 10 bodova, maksimalno 15 bodova - pismeni ispit – minimalno 30 bodova, maksimalno 60 bodova

Bodovi se stječu kontinuirano tijekom trajanja nastave iz predmeta „Marketing“. Pismeni ispiti i zadaci studenata se ispravljaju u roku od 5 dana, a rezultati se objavljuju na internet stranici VGUK. Tijekom trajanja nastave iz predmeta „Marketing“ student može pratiti broj bodova koje je stekao. Minimalan broj bodova za prolaz predmeta postavljen je apsolutno i iznosi 60 bodova. Ocjena na ispitu iz predmeta se utvrđuje od ukupno postignutih bodova:

- 60-69 bodova – dovoljan (2) - 70-79 bodova – dobar (3) - 80-89 bodova – vrlo dobar (4) - 90-100 bodova – odličan (5)

3. Ispitni rokovi

Studenti polažu dva pismena kolokvija i to polovicom mjeseca travnja, te prvom polovicom lipnja. Ukoliko student ne uspije položiti ispit putem kolokvija, nakon odslušanog predmeta „Marketing“ svaki mjesec se daje jedan ispitni rok, osim u mjesecu lipnju i rujnu kada su ponuđena dva ispitna roka. Ispit je struktuiran od 30 pitanja, na koje studenti odgovaraju zaokruživanjem na ponuđene odgovore ili upisuju tražene odgovore na postavljena pitanja. Ispit traje 40 minuta i svako pitanje boduje se s dva boda.

4. Ishodi učenja

Studenti će nakon uspješno završenog predmeta biti sposobni: - definirati i objasniti osnovne pojmove iz područja marketinga - prepoznati osnovne elemente marketing mixa - koristiti promocijski mix u svrhu bolje promocije poljoprivrednih proizvoda - razlikovati različite promocijske opcije i elemente promocijskog mix-a - izraditi SWOT analizu vezanu uz konkretno poljoprivredno gospodarstvo - koristiti metodu brainstorming - na osnovu SWOT analize i metode brainstorming prepoznati ključne čimbenike za planiranje i

kreiranje poslovno-marketinških aktivnosti poljoprivrednog gospodarstva - razlikovati različite pristupe istraživanja tržišta i direktne prodaje - procijeniti kritične točke u marketinškom planu poljoprivrednog gospodarstva - izraziti se jasno i argumentirano o svojim stavovima glede procijene marketinških aktivnosti na

analiziranim primjerima poljoprivrednih gospodarstava - sudjelovati u radu tima - prezentirati vlastite rezultate istraživanja široj publici

5. Popis literature

1. Previšić. J., Ozretić Došen, Đ., ur. (2004). Marketing, Zagreb, ADVERTA 2. Grbac, B., (2010). Marketinške paradigme – stvaranje i razmjena vrijednosti, Rijeka,

SVEUČILIŠTE U RIJECI – EKONOMSKI FAKULTET 3. Kotler, P., (1994). Marketing managment, Zagreb, INFORMATOR 4. Kesić, T. (2006 ). Ponašanje potrošača, Zagreb, OPINIO 5. Marušić, M., Vranešević, T. (2001). Istraživanje Tržišta, Zagreb, ADECO 6. Renko, N. (2005), Strategija marketinga, Zagreb, NAKLADA LJEVAK 7. Kotler, P., Lee, N. (2009). Društveno odgovorno poslovanje, Zagreb, MEP

8. Leko-Šimić, M. (2002). Marketing hrane, Osijek: Ekonomski fakultet. 9. Kolega, A., Božić, M. (2001). Hrvatsko poljodjelsko tržište, Zagreb: Tržništvo. 10. Kotler, P. (1988). Upravljanje marketingom I i II, Zagreb: Informator. 11. Karpati, T. (2001). Markting u dinamici, Osijek: Ekonomski fakultet. 12. Kohls, R. (1998). Marketing of agricultural products, New Jersy, PURUDE UNIVERSITY 13. Bangs, David H., Jr. (1998). Plan marketinga, Zagreb: «Jakubin i sin»; Osijek: Centar za

poduzetništvo U Križevcima, rujan 2012.

Nositelj modula: Mr. sc. Silvije Jerčinović


Redoviti studij


Modul: obavezni STMI74

UZGOJ INDUSTRIJSKOG BILJA ECTS bodovi: 5


Nositelj modula: Dr. sc. Zvjezdana Augustinović, viši predavač

Sati ECTS bodovi

Nastava 30 2



70




NASTAVNA JEDINICA P V S

1. Uvod u modul. Stanje u proizvodnji industrijskog bilja u RH 2

2. Uljarice – površine u RH i svijetu, važnost i uporaba 1

2.1. Suncokret: morfološka i biološka obilježja, agroekološki uvjeti za uzgoj 3

Suncokret: tehnologija uzgoja (obrada tla, gnojidba, izbor hibrida, sjetva, mjere njege, žetva)

2

2.2. Uljana repica: morfološka i biološka obilježja, agroekološki uvjeti za uzgoj 2

Uljana repica: tehnologija uzgoja (obrada tla, gnojidba, izbor sorte ili hibrida, sjetva, mjere njege, žetva)

2

2.3. Uljne buče: morfološka i biološka obilježja, agroekološki uvjeti za uzgoj 2

. Uljne buče: tehnologija uzgoja (obrada tla, gnojidba, izbor sorte, sjetva, mjere njege, žetva)

2

2.4. Mak (značaj, najvažnije morfološka i biološka obilježja ,tehnologija uzgoja) 2

2.5. Sezam (značaj, najvažnija morfološka i biološka obilježja ,tehnologija uzgoja)

2

2.6. Ricinus (značaj, najvažnija morfološka i biološka obilježja, tehnologija uzgoja)

2

1. kolokvij: morfološke i biološke osobine uljarica i agrotehničke mjere u uzgoju uljarica

3. Biljke za proizvodnju vlakana – površine u RH i svijetu, važnost i uporaba 2

3.1. Konoplja: morfološka i biološka obilježja, agroekološki uvjeti za uzgoj 1 1

Konoplja: tehnologija uzgoja (obrada tla, izbor sorte, sjetva, mjere njege, žetva)

2

3.2. Lan: morfološka i biološka obilježja, agroekološki uvjeti za uzgoj 1

. Lan: tehnologija uzgoja (obrada tla, izbor sorte, sjetva, mjere njege, žetva 2

3.3. Pamuk (značaj, najvažnija morfološka i biološka obilježja, tehnologija uzgoja)

1

2. kolokvij: morfološka i biološka obilježja predivog bilja i agrotehničke mjere u uzgoju predivog bilja)

4. Biljke za proizvodnju šećera, škroba i alkohola – predstavnici, površine, važnost i uporaba, površine

2

4.1. Šećerna repa: morfološka i biološka obilježja, agroekološki uvjeti za uzgoj 3

Šećerna repa: tehnologija uzgoja (obrada tla, izbor hibrida, sjetva, mjere njege, vađenje)

4 2

4.2. Cikorija (značaj, najvažnija morfološka i biološka obilježja, tehnologija uzgoja)

1

4.3. Krumpir: morfološke i biološke osobine, agroekološki uvjeti za uzgoj 3

Krumpir: tehnologija uzgoja (obrada tla, sadnja, mjere njege, vađenje) 3

. Krumpir: izbor najpogodnije sorte za industrijsku preradu 1

5. Ostalo industrijsko bilje – pripadnici, površine, važnost i uporaba 1

5.1. Duhan: morfološke i biološke osobine, agroekološki uvjeti za uzgoj 1

. Duhan: tehnologija uzgoja (obrada tla, uzgoj presadnica, sadnja u polje, mjere njege, branja)

3 1

5.2. Hmelj- mogućnosti uzgoja u RH 1

. Hmelj (značaj, najvažnija morfološka i biološka obilježja, tehnologija uzgoja)

2

3. kolokvij: morfološke i biološke osobine biljaka za proizvodnju šećera, škroba i alkohola te duhana i hmelja, agrotehničke mjere u uzgoju

Ukupno nastave (vježbe+predavanja+seminari) 60 sati 30 15 15

STRUČNA PRAKSA

1. Sjetva/sadnja i njega kultura uzgajanih za potrebe provođenja nastave 4

2. Rad na pokusnim površinama 4

3. Projektni zadatak*- rad u grupama 7

Ukupno 15

*Zadatak: Organizirati proizvodnju određene industrijske kulture, sudjelovati u proizvodnji od sjetve pa do berbe te pratiti utjecaj različitih načina proizvodnje ili različitog sortimenta na prinos.


Provjera znanja i ocjenjivanje obavlja se kontinuirano tijekom nastave. Studenti mogu polagati ispit po odslušanim cjelinama, tijekom semestra u tri dijela koji moraju biti pozitivno ocjenjeni. Postoji mogućnost ponavljanja samo jednog dijela ispita. Kontinuirano tijekom semestra prati se prisutnost i aktivnost na nastavi (posebice vježbama), što se na kraju semestra vrednuje ocjenom od 1 do 5. Konačna ocjena se formira na osnovu ocjena iz testova znanja (udio u konačnoj ocjeni - 70%), prisustvovanja i aktivnosti na nastavi (15%), te stručne prakse na temelju izrade i prezentacije projektnog zadatka (15%). Ako ne položi testove znanja tijekom nastave, student polaže ispit koji se sastoji od pismenog i usmenog dijela, uz uvjet da je ispunio sve druge nastavne obveze. Pravo na potpis studenti stječu redovitim pohađanjem nastave i obavljenom stručnom praksom.

Aktivnost koja se ocjenjuje Udio u konačnoj ocjeni

Prisustvovanje i aktivnost na nastavi 15%

1.kolokvij: morfološke i biološke osobine uljarica i agrotehničke mjere u uzgoju uljarica

25%

2.kolokvij: morfološka i biološka obilježja predivog bilja i agrotehničke mjere u uzgoju predivog bilja)

20%

3.kolokvij: morfološke i biološke osobine biljaka za proizvodnju šećera, škroba i alkohola te duhana i hmelja, agrotehničke mjere u uzgoju

25%

Stručna praksa i izviješće 15%

Napomena: Student može ponovno pisati samo jedan od tri kolokvija. Ako ne položi kolokvije, student polaže pismeni ispit nakon čega slijedi usmena provjera.

3. Ispitni rokovi

Ispitni rokovi za studente koji su ostvarili pravo na potpis, a nisu položili predmet tijekom nastave, daju se u redovitim ispitnim rokovima po dva puta (veljača, srpanj i rujan), a izvan redovitih rokova mjesečno jedanput (osim kolovoza). Ispit je pismeni i usmeni.

4. Ishodi učenja

Nakon uspješnog svladavanja kolegija student će moći: - Opisati glavna morfološka i biološka obilježja industrijskih kultura - Izabrati najpovoljniju sortu/hibrid za određenu namjenu odnosno proizvodno područje - Objasniti tehnologiju proizvodnje industrijskih kultura - Predložiti odgovarajuće agrotehničke mjere

5. Popis literature

a) Obvezatna, potrebna za studij i polaganje ispita:

1. Butorac, Jasminka (2009.): Predivo bilje, Kruger d.o.o., Zagreb

2. Butorac, Jasminka (2009.): Duhan, Kruger d.o.o., Zagreb

3. Gagro, M., (1998): Industrijsko i krmno bilje, Hrvatsko agronomsko društvo, Zagreb

b) Dopunska:

4. Vratarić Marija, i sur. (2004): Suncokret Helianthus annuus, monografija, Poljoprivredni institut Osijek

5..Hawks, S.N., Collins W.K. (1994): Načela proizvodnje virginijskog duhana, Ceres,Zagreb

6. Vaughan, John Griffith (1997): The new Oxford book of food plants, Oxford, Oxford University Press

U Križevcima, 14. rujna 2012.

Nositelj modula: dr. sc. Zvjezdana Augustinović


Redoviti studij



UZGOJ POVRĆA ECTS bodovi: 6,5

Stručni studij - ST MENADŽMENT U POLJOPRIVREDI – STM3 Semestar IV

Nositelj modula: Mr. sc. Tomislava PereminVolf, viši predavač

Sati ECTS bodovi

Nastava 30 2


Stručna praksa 23 1,5 Opterećenje studenta izvan aktivne nastave

91




Red. br. NASTAVNA JEDINICA (predavanja+vježbe+seminari) P V S

1. Uvod u predmet: cilj i zadatak predmeta, sadržaj predmeta, neophodna literatura, način provjere znanja.

1 - -

2. Značaj povrća u ljudskoj prehrani. Osnovne značajke povrćarstva kao gospodarske grane.

1 - -

3. Osobitosti hrvatske povrćarske proizvodnje: struktura proizvodnje, agroekološki uvjeti, uzorci stanja i mjere unapređenja povrćarstva u Hrvatskoj.

1 - -

4. Uvjeti osnivanja povrćarske proizvodnje: tržište klima, tlo, gnojidba, voda i radna snaga.

3 - -

5. Botanička i gospodarska podjela povrća - 1 -

6. Poznavanje povrtnih kultura u fazi tehnološke zriobe - 2 -

7. Upoznavanje sjemena povrtnih vrsta - 2 -

8. Sortiment i sjemenarstvo povrtnih kultura 1 - -

Usmeni kolokvij - poznavanje povrtnih vrsta i njihova sjemena, botanička pripadnost 2

9. Zaštićeni prostori u uzgoju povrća: tipovi zaštićenih prostora i njihova namjena.

1 - -

10. Uzgoj presadnica: uzgoj presadnica golog korijena i uzgoj presadnica s grudom supstrata oko korijena.

2 -

11. Određivanje količine sjemena za sjetvu pri uzgoju iz presadnica - 3 -

12. Sjetva za uzgoj presadnica (luka, celera, kupusnjača, salate, rajčice, paprike, patlidžana, krastavaca, tikvica, dinja i lubenica, poriluka..)

- 4 -

13. Izravna sjetva graška, rotkvice, špinata, mrkve, peršina, pastrnjaka, cikle, blitve i luka, te krastavaca, tikvica i graha mahunara.

- 4 -

14. Gnojidba povrtnih kultura (vrste gnojiva, određivanje potrebne količine gnojiva)

- 2 -

1. Test znanja (pismeni) – opće povrćarstvo 1

15.

Uzgoj povrća iz porodice Alliaceae: Osnovne značajke i prehrambena vrijednost, morfološka i biološka svojstva, klima i tlo, plodored, izbor sorata, obrada tla i gnojidba, sjetva, sadnja, mjere njege tijekom vegetacije, berba i prinosi, skladištenje. (luk, češnjak i poriluk).

2 1 1

16.

Uzgoj šparoge (porodica Asparagaceae): Osnovne značajke i prehrambena vrijednost, morfološka i biološka svojstva, klima i tlo, plodored, izbor sorata, obrada tla i gnojidba, uzgoj presadnica, sadnja, njega šparžišta, berba i prinosi, pakiranje i skladištenje.

1 - -

17.

Uzgoj povrća iz porodice Brassicaceae: Osnovne značajke i prehrambena vrijednost, morfološka i biološka svojstva, klima i tlo, plodored, izbor sorata, obrada tla i gnojidba, izračunavanje potrebne količine sjemena i presadnica, sjetva, sadnja, mjere njege tijekom vegetacije, berba i prinosi, skladištenje. (kupus, kelj, kelj pupčar, cvjetača, brokula, korabica, kineski kupus, rotkvica, hren)

5 2 2

18.

Uzgoj povrća iz porodice Solanaceae: Osnovne značajke i prehrambena vrijednost, morfološka i biološka svojstva, klima i tlo, plodored, izbor sorata, obrada tla i gnojidba, izračunavanje potrebne količine sjemena i presadnica, sjetva, pikiranje, sadnja, mjere njege tijekom vegetacije, berba i prinosi, skladištenje. (rajčica, paprika, patlidžan)

4 2 2

2. Test znanja (pismeni) – porodice Alliaceae, Asparagaceae, Brassicaceae i Solanaceae 1

19.

Uzgoj povrća iz porodice Cucurbitaceae: Osnovne značajke i prehrambena vrijednost, morfološka i biološka svojstva, klima i tlo, plodored, izbor sorata, obrada tla i gnojidba, izračunavanje sjetvene norme, sjetva, sadnja, mjere njege tijekom vegetacije, berba i prinosi, skladištenje. (krastavci, dinje, lubenice, tikve)

2 2 2

20.

Uzgoj povrća iz porodice Apiaceae: Osnovne značajke i prehrambena vrijednost, morfološka i biološka svojstva, klima i tlo, plodored, izbor sorata, obrada tla i gnojidba, izračunavanje sjetvene norme, sjetva, sadnja, mjere njege tijekom vegetacije, berba i prinosi, skladištenje. (mrkva, peršin, pastrnjak, celer)

2 1 2

21.

Uzgoj povrća iz porodice Fabaceae: Osnovne značajke i prehrambena vrijednost, morfološka i biološka svojstva, klima i tlo, plodored, izbor sorata, obrada tla i gnojidba, izračunavanje sjetvene norme, sjetva, mjere njege tijekom vegetacije, berba i prinosi, skladištenje. (grašak, grah, grah mahunar)

1 1 1

22.

Uzgoj povrća iz porodice Asteraceae: Osnovne značajke i prehrambena vrijednost, morfološka i biološka svojstva, klima i tlo, plodored, obrada tla i gnojidba, izbor sorata, izračunavanje potrebne količine sjemena i presadnica, sjetva, sadnja, mjere njege tijekom vegetacije, berba i prinosi, skladištenje. (salata, endivija, radič, artičoka)

2 1 1

23.

Uzgoj povrća iz porodice Chenopodiaceae: Osnovne značajke i prehrambena vrijednost, morfološka i biološka svojstva, klima i tlo, plodored, obrada tla i gnojidba, izbor sorata, uzgoj na otvorenom, njega kultura, zaštita od bolesti i štetnika, berba i prinosi. (špinat, cikla, blitva)

1 - 1

3. Test znanja (pismeni) – porodice Cucurbitaceae, Apiaceae, Fabaceae, Asteraceae i Chenopodiaceae

1

Nastava (predavanja+vježbe +seminari): 90 sati 30 30 15

P - predavanje, V – vježbe, S - seminari

STRUČNA PRAKSA

1. Obilazak proizvođača povrća 4

2. Sjetva, sadnja i njega kultura uzgajanih u praktikumu za potrebe nastave 5

3. Rad na pokusnim površinama 4

4. Projektni zadatak* i prezentiranje rezultata – rad u grupama 10

Ukupno 23

*Zadatak: Organizirati proizvodnju neke povrtne kulture s obzirom na potrebe tržišta (vrsta, izbor sorata, i odgovarajuće tehnologije, rokovi sjetve i berbe). Predavanja i seminari održavaju se u predavaonici, a vježbe i stručna praksa u povrtlarskom praktikumu. 2. Način polaganja ispita i način ocjenjivanja: Provjera znanja i ocjenjivanje obavlja se kontinuirano tijekom nastave. Studenti mogu polagati ispit po odslušanim cjelinama, tijekom semestra - u tri dijela koji moraju biti pozitivno ocjenjeni. Postoji mogućnost ponavljanja samo jednog dijela ispita. Da bi pristupiti testovima provjere znanja, odnosno pismenim dijelovima ispita, studenti moraju kolokvirati vježbe (poznavanje povrtnih kultura i njihova sjemena), te izraditi dva zadatka (proračun sjetvene norme i gnojidbe). Kontinuirano tijekom semestra prati se prisutnost i aktivnost na nastavi (posebice vježbama), što se na kraju semestra vrednuje ocjenom od 1 do 5. Konačna ocjena se formira na osnovu ocjena iz testova znanja (udio u konačnoj ocjeni - 55%), pohađanja (5%), aktivnosti na nastavi (25%), te stručne prakse na temelju izrade i prezentacije projektnog zadatka (15%). Ako ne položi testove znanja tijekom nastave, student polaže ispit koji se sastoji od pismenog, a prema potrebi i usmenog dijela, uz uvjet da je ispunio sve druge nastavne obveze. Pravo na potpis studenti stječu redovitim pohađanjem nastave, kolokviranim vježbama, te obavljenom stručnom praksom. 3. Ispitni rokovi Ispitni rokovi za studente koji su ostvarili pravo na potpis, a nisu položili predmet tijekom nastave, daju se u redovitim ispitnim rokovima po dva puta (veljača, srpanj i rujan), a izvan redovitih rokova mjesečno jedanput (osim kolovoza). Ispit je pismeni, prema potrebi slijedi usmena provjera. 4. Ishodi učenja Nakon uspješno savladanog modula studenti će moći:

- prepoznati glavne povrtne kulture i njihovo sjeme - opisati najvažnija morfološka i biološka svojstva povrtnih kultura - odabrati sortu ili hibrid za određenu namjenu i način proizvodnje - samostalno organizirati proizvodnju odabrane povrtne kulture - sudjelovati u radu tima - prezentirati vlastite rezultate istraživanja

5. Popis literature a) Obvezatna, potrebna za studij i polaganje ispita:

1 .Lešić Ružica i sur. (2004): Povrćarstvo. Zrinski d. d., Čakovec. 2. Matotan, Z.(2004): Suvremena proizvodnja povrća, Nakladni zavod Globus, Zagreb. 3. Pavlek Paula i sur.(1985): Opće povrćarstvo, Sveučilište u Zagrebu.

b) Dopunska: 4. Rubatzky, V., Yamaguchi, E.(1996): World vegetables, Champam&Hall, New York.

Križevci, rujan 2012.

Nositelj modula: Mr. sc. Tomislava Peremin Volf


Redoviti studij


Modul: obvezni STM060

HRANIDBA I METODE ZAŠTITE BILJA

ECTS bodovi: 5


Nastavnici i suradnici: Dr.sc. Marijana Ivanek Martinčić, viši predavač Dr.sc. Želimir Vukobratović, profesor visoke škole

Sati ECTS bodovi

Nastava 45 3


70




Nastavna jedinica P V S

1. Uvod u zaštitu bilja, značaj zaštite bilja. 1

2. Vrste štetočinja u biljnoj proizvodnji 1

2.1. Insekti; morfologija, anatomija, razmnožavanje i razvoj insekata 2

2.2 Sistematika insekata 2

2.3. Ekologija insekata; abiotski i biotski čimbenici 1

2.4. Ostale štetne ili korisne životinje u biljnoj proizvodnji (Grinje, glodavci, ptice, puževi, nematode)

2

3. Uvod u fitopatologiju, neparazitske bolesti, uzročnici parazitskih bolesti : bakterije, gljive, virusi…

1

3.1. Simptomi bolesti, infekcija, inkubacija, fruktifikacija, agresivnost, virulentnost, patogenost

1

3.2. Faktori okoline i razvoj bolesti, širenje biljnih bolesti 2

3.3. Gljive; morfologija, razmnožavanje, osnove sistematike 2

3.4. Biljni virusi - građa, razmnožavanje, način prenošenja, determinacija bakterije, mikoplazme idr.

2

4. Korovi, podjela, način razmnožavanja, kritični period zakorovljenosti 1

4.1. Determinacija korova 2

5. Mjere zaštite bilja - agrotehničke mjere, karantenske mjere, uzgoj otpornih sorti, , mehaničke mjere, fizikalne, biološke, kemijske

3

5.1. Kemijske mjere u zaštiti bilja, prednost i nedostaci 2

5.2. Sredstva za zaštitu bilja 2

5.3. Principi integrirane zaštite bilja 1

5.4. Metode prognoze pojave štetočinja 2

6. Polifagni štetnici 1

6.1. Utvrđivanje brojnosti zemljišnih štetnika 1

7. Zaštita kukuruza od štetočinja

7.1. Štetnici kukuruza i metode zaštite 1

7.2. Korovi u kukuruzu i suzbijanje 1

7.3. Determinacija štetočinja kukuruza 1

7.4. Program zaštite kukuruza od štetočinja 2

10. Uvod i povijesni razvoj znanosti o hranidbi bilja 1

11. Biogeni elementi, biljna hraniva. Mineralni sastav biljke 1

12. Tlo kao izvor biljnih hranjiva. Primanje hranjiva putem korijena. 2

12.1 Kontrola plodnosti tla 2 1

12.2 Reakcija tla 2

12.3 Određivanje humusa u tlu 1

12.4 Određivanje dušika u tlu 1

13. Folijarna ishrana biljaka. Čimbenici koji utječu na primanje hranjiva. 2

13.1 Transport iona kroz biljku. Promjene sadržaja hraniva u biljci. 1

14. Spektrofotometrija 1

15. Plamena fotometrija 1

16. Atomsko apsorpciona spektrofotometrija 1

17. Dušik 2

18. Fosfor. 2

19. Kalij 2

20. Kalcij i magnezij 2

21. Sumpor, željezo i mangan 2

22. Analize gnojiva i biljnog materijala 1 2

23. Molibden, cink, bakar i bor 2

24. Korisni elementi. Toksični elementi. 1

25. Ljudske potrebe na biogenim elementima 1

26. Gnojiva 1

27. Interpretacija rezultata analiza 2


Aktivnost koja se ocjenjuje Udio u konačnoj ocjeni

Zalaganje (prisustvo na nastavi, zainteresiranost, izrada seminara iz zaštite bilja .....)

5%

Poznavanje korova 5%

Kolokvij: Štetni organizmi u biljnoj proizvodnji 15%

Test: Metode i sustavi zaštite bilja i zaštita kukuruza 25%

Seminar – hranidba bilja 5

Test 1: vanjski i unutarnji čimbenici usvajanja hraniva 15%

Test 2: Makrohraniva 15%

Test 3: Mikrohraniva 15%

3. Ispitni rokovi


4. Ishodi učenja

Nakon uspješno savladanog kolegija studenti će moći:

- Objasniti ulogu zaštite bilja u biljnoj proizvodnji - Opisati glavne značajke pojedinih grupa štetnih organizama u biljnoj proizvodnji - Prepoznati najvažnije korove u poljoprivrednoj proizvodnji - Nabrojiti i opisati mjere zaštite bilja - Opisati sustave zaštite bilja, posebno sustav integrirane zaštite i integrirane proizvodnje bilja - Nabrojiti i opisati metode prognoze pojave štetočinja - Na primjeru zaštite kukuruza opisati mjere zaštite jedne poljoprivredne kulture - Biti upoznati sa odnosom tla, biljke i atmosfere u rastu i razvoju biljaka - Biti upoznati s esencijelnim, korisnim, nekorisnim i štetnim kemijskim elementima u biljnoj ishrani - Biti upoznati s izvorima, načinom usvajanja i translokacije u biljnom tkivu, te fiziološkom ulogom svakog biogenog elementa - Biti upoznati s principima i pravilima provedbe kontrole plodnosti tla, te načinom interpretacije dobivenih analitičkih podataka o tlu - Biti upućeni u postupak pravilne aplikacije mineralnih i organskih gnojiva za optimalnu ishranu biljaka, bez štetnih posljedica po okoliš - Biti sposobni osmisliti i provesti, pravilnu agrotehniku i gnojidbu na vlastitom imanju

5. Popis literature

a) Obvezatna, potrebna za studij i polaganje ispita 1. V. Vukadinović, Z. Lončarić (2000): Ishrana bilja, knjiga i skripta-dostupna i na Internetu Poljoprivredni fakultet Osijek 2. Jelka Anić (1990):, Ishrana bilja, skripta, Agronomski fakultet Zagreb 3. Maceljski, M., (1999 ili 2002): Poljoprivredna entomologija, Zrinski, Čakovec

4. Glasilo biljne zaštite 5. 2003. – Zaštita strnih žitarica 5. Glasilo biljne zaštite 5. 2007. Zaštita kukuruza b) Dopunska 1. R. Kastori (1983): Uloga elemenata u ishrani biljaka, knjiga, Matica srpska i Poljoprivredni fakultet Novi Sad 2. M. Poljak (2002): Fiziologija bilja, interna skripta, Agronomski fakultet u Zagrebu 3. Igrc Barčić, J., Maceljski, M.(2001): Ekološki prihvatljiva zaštita bilja od štetnika, Zrinski Čakovec Križevci, rujan 2012.

Nositelj modula Dr.sc. Marijana Ivanek - Martinčić


Redoviti studij



TROŠKOVI I KALKULACIJE FARME ECTS bodovi: 5

Stručni studij - ST MENADŽMENT U POLJOPRIVREDI STM3 Semestar V

Nositelj modula: Mr. sc. Lidija Firšt-Godek, viši predavač

Sati ECTS bodovi

Nastava 30 2



70




R.b. Nastavna jedinica - predavanja Sati

1. Uvod u modul; nastavni plan, izvođenje nastave, provjere znanja 1

2. Teorija proizvodnje; funkcioniranje proizvodnog procesa. Vrijednost i kapacitet stalnih sredstava. Obrtna sredstva. Proizvodna funkcija; pojam, oblici i primjena.

1 2 1

3. Teorija troškova; temeljni pojmovi o troškovima. Mjesta i nosioci troškova. Podjela troškova prema porijeklu i sastavu. Materijalni troškovi. Pojam i funkcije amortizacije.

1 2 2

4. Promjenljivost troškova; ovisnost troškova o promjeni stupnja iskorištenja kapaciteta. Stalni i promjenjivi troškovi. Remanencija troškova. Granični troškovi. Odnos troškova i prihoda, model točke pokrića. Provjera znanja – I. Kolokvij

3 1 1 1 1

5. Kalkulacije; pojam, namjena, elementi. Vrste i metode kalkulacija. Analitičke kalkulacije u poljoprivrednoj proizvodnji. Kalkulacije pokrića varijabilnih troškova; modeli Diferencijalna kalkulacija. Investicijske kalkulacije.

3 2 2 1 2

6. Obračuni poslovanja; prihodi, rashodi, financijski rezultat. Mjerila poslovnog uspjeha; proizvodnost rada, rentabilnost i ekonomičnost. Provjera znanja – II. Kolokvij

1 1 1

Ukupno sati 30

R.b. Nastavna jedinica – vježbe Sati

1. Kapacitet; stupanj iskorištenja kapaciteta, koeficijent obrtanja. Izračun ukupnog, 2

prosječnog i graničnog proizvoda

2. Metode izračuna amortizacije; vremenska i funkcionalna. 2

3. Utvrđivanje direktnih i raspodjela općih troškova u poljoprivrednoj proizvodnji. 2

4. Određivanje optimuma proizvodnje prema kriteriju graničnog troška. 1

5. Izračun troškova korištenja poljoprivredne mehanizacije (rad u grupama) Izračun cijena koštanja mlijeka i otkupne cijene (rad u grupama)

2 2

6. Izrada kalkulacija u biljnoj proizvodnji (rad u grupama) Izrada kalkulacije u stočarskoj proizvodnje (rad u grupama)

5 4

Ukupno 20

R.b. Nastavna jedinica – Seminari Sati

1. Prezentacija projektnih zadataka iz modula «Troškovi i kalkulacije» Odabir seminarskih tema; upute za izradu, literatura i izvori podataka koji će se koristiti u izradi

1 2

2. Izlaganje studenata. Analiza i rasprava. 7

Ukupno 10 Predavanja, vježbe i seminari izvodi se u predavaonicama. Stručna praksa realizira se u skopu izrade integriranog projektnog zadatka pod nazivom „Izrada poslovog plana“. Sadržaji modula koji podržavaju zadatak: „Bankarstvo i kreditiranje u poljoprivredi, Troškovi i kalkulacije, Trgovinska politika, Menadžment i poduzetništvo u poljoprivredi.“

Napomena. Sva nastava (predavanja, vježbe i seminari) se izvodi u predavaonicama. Stručna praksa realizira se u skopu izrade integriranog projektnog zadatka pod nazivom „Izrada poslovog plana“. Sadržaji modula koji podržavaju zadatak: „Bankarstvo i kreditiranje u poljoprivredi, Troškovi i kalkulacije, Trgovinska politika, Menadžment i poduzetništvo u poljoprivredi.“


Konačna ocjena formira se na osnovi praćenja sudjelovanja studenata u nastavi, izradi, točnosti i dogovorenom terminu za izlaganje projektnog zadatka i na temelju provjere znanja na pismenom ispitu (ili putem 2 kolokvija tijekom trajanja semestra). Svaki kolokvij sadrži 30% ocjene, položen s minimalno 60% ukupnog broja bodova, 20 % ocjene izrada i prezentacija projektnog zadatka, 10% seminar, te prisustvovanje i aktivnost na predavanjima 10% ocjene. Studenti koji nisu ispit realizirali kroz sustav kolokvija, ispit polažu putem ispitnih rokova. Uvjet za pristupanje ispitnom roku je pozitivno ocijenjen seminarski rad (projektni zadatak)-

3. Ispitni rokovi

Održavaju se jednom mjesečno, a tijekom zimskog i ljetnog ispitnog roka dva puta mjesečno.

4. Ishodi učenja

Ispravno utvrđivanje pojedinih vrsta troškova u poslovanju poljoprivrednog poduzeća/farme. Izraditi kalkulacije cijene koštanja i vrijednosti proizvodnje po različitim metodama. Sposobnost procjenjivanja i predlaganja odgovarajućih poslovnih promjena, sa ciljem uspješnog i samostalnog upravljanja.

5. Literatura

Obvezna:

Grgić Z., (2006.): Troškovi i kalkulacije. Repetitorij za studente Agronomskog fakulteta, Zagreb Karić M., (2002): Kalkulacije u poljoprivredi. Poljoprivredni fakultet u Osijeku. Grupa autora (2010): Katalog kalkulacija poljoprivredne proizvodnje. HZZPSS, Zagreb. Grupa autora (2007): Katalog kalkulacija tradicijskih poljoprivredno-prehrambenih proizvoda. HZZPSS, Zagreb.

Dopunska: Kay, R. D., Edwards, W. M. (2004): Farm management, McGraw-Hill, Inc., New York. Nicholas C.siropolis (1995): Menadžment malog poduzeća. 4. izdanje Mate d.o.o. Zagreb Jelavić A.,i sur. (1995): Ekonomika poduzeća. Ekonomski fakultet, Zagreb. (odabrana poglavlja) U Križevcima, rujan 2012.

Nositelj modula: Mr. sc. Lidija Firšt-Godek


Redoviti studij



BANKARSTVO I KREDITIRANJE U POLJOPRIVREDI

ECTS bodovi: 5


Nositelj modula: Mr. sc. Silvije Jerčinović, viši predavač

Sati ECTS bodovi

Nastava 30 2



70




Red br.

Nastavna jedinica - Predavanja Broj sati

1.

Financijski sustav: funkcije financijskog sustava, financijska piramida, kretanja u suvremenom bankarstvu i financijama, izravno i posredovano financiranje, financijsko posredovanje, financijski posrednici.

3

2.

Financijske institucije i tržišta: pojam financijskih institucija, depozitne financijske institucije, nedepozitne financijske institucije, pregled i grupiranje financijskih institucija, središnja banaka, kreditna tržiša, tržišta vlasničkih udjela, primarno i sekundarno tržište, tržište novca, tržište kapitala, devizno tržište.

3

3.

Hrvatska narodna banka: monetarna politika, održavanje likvidnosti banaka, podjela sredstava poslovnih banaka kod središnje banke, devizna politika i održavanje likvidnosti u plaćanjima s inozemstvom, međunarodne pričuve, izdavanje novčanica i kovanog novca, kontrola i nadzor banaka, platni promet, odnosi s državom, zabrana kreditiranja države, ustroj i upravljanje HNB.

3

4.

Banke: povijest, definiranje, funkcije banke, principi bankarskog poslovanja, komercijalne banke (full service), razvojne banke, bankovni holding, bankovni konzorcij, multinacionalne banke, bankovni sindikati.

3

5.

Banke u RH – zakonska osnova: definiranje banaka, bankovne usluge – poslovi, kapital banke, dionice i dioničari, osnivanje banke i dozvole za rad, uprava banke i nadzorni odbor, bankarska tajna, revizija, nadzor nad bankamastečaj banke, osiguranje depozita. Stanje u bankovnom sustavu.

3

Provjera znanja – I. Kolokvij

1

6.

Banke u RH – zakonska osnova: definiranje banaka, bankovne usluge – poslovi, kapital banke, dionice i dioničari, osnivanje banke i dozvole za rad, uprava banke i nadzorni odbor, bankarska tajna, revizija, nadzor nad bankamastečaj banke, osiguranje depozita. Stanje u bankovnom sustavu.

2

7.

Nebankovne financijske institucije: institucionalni investitori, štedno depozitne institucije (štedionice, kreditne zadruge, poštanske štedionice, institucionalna štednja), stambene štedionice, mirovinski fondovi, osiguravateljne institucije, investicijski fondovi, financijske kompanije, investicijske banke, brokeri i dileri, ostale financijske institucije.

3

8.

Uloga novca i kredita: novčana i kreditna politika, funkcija novca, povijest novca, uzroci pojave novca, novac, likvidnost, stupanj likvidnosti, monetarni agregati (M1, M2, M3, M4), KAMATA, o čemu ovisi kamata, nominalna kamtna stopa, realna i nominalna kamatna stopa, troškovi držanja novca, potražnja za novcem.

3

9. Krediti – nastanak i pojam: uloga kredita u procesu reprodukcije,vrste kredita, kreiranje bankarskog kredita, vrste bankarskog kredita.

3

10.

Kreditni poslovi banaka: vrste, procedura odobravanja, kamate i naknade, ekonomska funkcija, kratkoročni krediti banaka, dugoročni krediti, investicije banaka, izvozno kreditiranje, kreditni poslovi s inozemstvom.

3

11.

Kreditiranje u poljoprivredi: uvjeti i način korištenja, namjena sredstava za kreditiranje razvitka i obnove poljoprivrede, korisnici: (Fizičke osobe - obiteljska poljoprivredna gospodarstva, Obrti, Trgovačka društva/ Zadruge)

2

Provjera znanja – II. Kolokviji 1

Red broj

Nastavna jedinica - Vježbe Broj sati

1. Osnove izrade poslovnog plana kao osnovnog preduvjeta za stjecanje uvjeta odobravanja poljoprivrednih kredita od poslovnih banaka - analiza tržišta i mogućnosti poljoprivrednog gospodarstva

3

2. Izrada konkretnog poslovnog projekta

3

3. Financijska priprema poslovnog pothvata

2

4. Analiza najpovoljnije poslovne banke

6

5. Predaja zahtjeva u odabranoj poslovnoj banci za pojoprivredni kredit na konkretnom poslovnom slučaju

5

Red broj

Nastavna jedinica - Seminari Broj sati

1.

Prezentacija radnih zadataka iz modula “Bankarstvo i kreditiranje u poljoprivredi” Određivanje tema seminara iz područja bankarstva i kreditiranja u poljoprivredi Određivanje literature i izvora podataka koji će se koristiti u izvođenju vježbi i seminara

1

2. Samostalno izlaganje seminara od strane studenata prema odabranoj temi iz područja bankarstva I kreditiranja u poljoprivredi Rasprava

9


Ukupna ocjena studenta na kolegiju Bankarstvo i kreditiranje u poljoprivredi izračunava se kao ponderirana aritmetička sredina postignuća po pojedinom tipu vrednovanja rada: aktivnost (seminarski rad i pohađanje nastave), znanje (kolokviji). Ukupno dva kolokvija. Svaki sadrži 45% ocjene, položen s minimalno 60% ukupnog broja bodova. 10 % ocjene prezentacija seminara i seminar 10% ocjene. Studeni koji nisu ispit realizirali kroz sustav kolokvija imaju mogućnost ispit položiti putem ispitnih rokova. Pisani ispit sastoji se iz testa (esejskih pitanja i pitanja sa ponuđenim odgovorima) a traje 45 minuta. Uvjet za pristupanje ispitnom roku je pozitivno ocijenjen seminarski rad.

3. Ispitni rokovi

Tijekom zimskog ispitnog roka postoje dva ispitna roka. U ljetnom ispitnom roku data su tri ispitna roka. Kroz prvi i drugi semestar ispitni rokovi su jednom mjesečno.

4. Ishodi učenja

Saznanje o raspoloživim mogućnostima kako bi se prepoznale one koje odgovaraju vlastitim osobnim aktivnostima iz područja finaciranja poduzetništva u poljoprivredi koje su preduvjet upisa na sljedeće razine istih ili sličnih studijskih programa. Razumijevanje procesa unutar financijskog tržišta, značenja financijskih institucija i njihovih proizvoda/usluga za poduzetnički proces, kao i stjecanje praktičnih sposobnosti s kojima će se moći rješavati slučajevi financiranja vlastitih poduzetničkih pothvata. Vještine planiranja, organiziranja, analiziranja, sintetiziranja i izvještavanja u poslovnim sustavima na poslovima financiranja i prikupljanja novčanog kapitala. Samostalno Primjenjivati specifična znanja i vještine vezano za financiranje oslovnih projekata kod izrade poslovnih planova, investicijskih studija, natječaja na projekte, itd. poslovanja.

5. Popis literature

Srb, V., Matić, B. (2003): Bankarsko poslovanje, Sveučilište Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku, Ekonomski fakultet u Osijeku, Osijek Leko, V. (2005): Novac, bankarstvo i financijska tržišta, Adverta, Zagreb Leko, V. (2004): Financijske institucije i tržišta, Mikrorad, Ekonomski fakultet Siropolis, N. S. (1995): Menadžment malog poduzeća, Zagreb: Mate. Poslovni plan poduzetnika/ urednik Vladimir Žanić, (2003.), Zagreb, Masmedia.


Nositelj modula:

Mr. sc. Silvije Jerčinović


Redoviti studij



MENADŽMENT I PODUZETNIŠTVO U POLJOPRIVREDI

ECTS bodovi: 5,5


Nositelj modula: Dr. sc. Kristina Svržnjak, viši predavač

Sati ECTS bodovi

Nastava 30 2


Stručna praksa 23 1,5


77




A: predavanja

Red br.

N a s t a v n a j e d i n i c a - predavanja

Broj sati

1. Menedžment i menadžment farme (pojam i definiranje menadžera i menedžmenta, smisao, ciljevi, zadaci, aktivnosti, okolina i životni ciklus farme, vještine i uloge menadžera)

3

2. Menadžerske i poslovne funkcije farme (Planiranje, organiziranje, usmjeravanje i kontrola kao menadžerske funkcije te proizvodnja, marketing, financije i menadžment ljudima kao poslovne funkcije farme)

3

3 Osnove strateškog menedžmenta farme (Strateško planiranje, analiza okruženja, SWOT analiza, brainstorming, vizija, misija, politika i ciljevi poljoprivrednog gospodarstva, kreiranje strategije, modeli strategija)

5

4. Osnove operativnog menadžmenta farme (Operativno planiranje, implementacija strategije, operacionalizacija strategije, gantov dijagram, kontrola i revizija)

4

5.

Poduzetništvo, poduzetnik, poduzetničke ideje, poduzetničke odluke (prednosti i nedostaci poduzetništva, poduzetničke osobine, temeljne značajke dobrog poduzetnika, kako donijeti optimalnu poduzetničku odluku, institucionalna potpora)

3

6. Poduzetništvo u hrvatskoj poljoprivredi (organizacijski oblici poduzetništva na poljoprivrednim gospodarstvima, primjeri dobre prakse, profil hrvatskih malih poduzetnika početnika)

3

7. Istraživanje i pokretanje novog posla (registracija poduzeća, analiza tržišta, prilike i trendovi, različite mogućnosti ulaska u posao, zakonski propisi)

4

8. Poduzetnički poslovni plan (važnost prostorne i vremenske komponente poduzetničkog poslovnog plana, fizički i financijski aspekti u pripremi

5


poduzetničkog poslovnog plana, tehnološko-tehnički organizacijski uvjeti, analiza lokacije, račun dobiti i gubitka, ocjena očekivane učinkovitosti poduzetničkog poslovnog plana)

B: vježbe


Red broj


1. Simulacija poslovnog slučaja poljoprivrednog poduzeća, od osnivanja tvrtke do odluke koju strategiju uzeti za budućnost, kreiranje strategije i na osnovu strategije kreiranje taktičnih i operativnih planova, izrada gantovog dijagrama.

2

2. Rad u grupama – izrada plana komunikacije (kreiranje branda, boje logotipa, osmišljavanje reklamne poruke i slogana) za odabranu strategiju rasta na primjeru poljoprivrednog poduzeća

2

3. Rad u grupama – izrada SWOT analize za određeni poslovni slučaj poljoprivrednog poduzeća

2

4. Rad u grupama – brainstorming prema definiranoj temi npr. „Kako privući kupce da kupuju određeni proizvod“

2

5. Izlaganje rezultata rada u grupama (vježbe rbr. 1-4) Rasprava

2

6. Primjeri dobre prakse poduzetničkih poduhvata u Hrvatskoj i zemljama Europske unije – individualni rad studenata (informatička radionica)

2

7. Kako doći do relevantnih podataka potrebnih za poduzetničko istraživanje prilikom izrade poslovnog plana – pretraživanje baza podataka HZPSS, TISUP – individualni rad studenata (informatička radionica)

2

8. Institucije u funkciji razvoja poduzetništva, upoznatosti studenata s navedenim institucijama, ocjenjivanje pojedinih institucija s obzirom utjecaja na razvoj poduzetništva. Terenska nastava u jednu od takvih institucija

4

9. Izlaganje rezultata individualnog rada (vježbe rbr. 6-8) Rasprava 2

C: seminari Ukupno: sati 10 ECTS 0,7

Red broj

Nastavna jedinica-seminari Broj sati

1.

Prezentacija radnih zadataka iz modula «Menadžment i poduzetništvo u poljoprivredi» Određivanje tema seminara iz područja menadžmenta u poljoprivredi Određivanje literature i izvora podataka koji će se koristiti u izvođenju vježbi i seminara

2

2. Samostalno izlaganje seminara od strane studenata prema odabranoj temi iz područja menadžmenta u poljoprivredi Rasprava

8

D: stručna praksa

Red broj


1. Prezentacija integriranog projektnog zadatka „Izrada poslovnog plana“ Određivanje grupa studenata

2

2.

Odabir projektne ideje s obzirom na vrstu proizvodnje (biljna ili stočarska), odabir konkretnog obiteljskog poljoprivrednog gospodarstva ili poduzeća koje se bavi poljoprivrednom proizvodnjom uz mogućnost nadovezivanja izrade poslovnog plana na marketing plan izrađen u projektnom zadatku 4. semestra.

2

3. Prikupljanje informacija o investitoru, investiciji, izrada SWOT analize, prikupljanje informacija o izvorima financiranja, analiza tržišta, analiza lokacije

3

4. Razrada tehnološko-tehničkih i organizacijskih uvjeta u poduzetničkom poslovnom planu (opis tehnologije, stalna sredstva, amortizacija, nabava stalnih sredstava, ukupna potrošnja inputa)

3

5.

Financijska priprema poduzetničkog pothvata (ukupni prihod kroz plan prodaje, nabavne vrijednosti strojeva i opreme, struktura i dinamika ukupnih ulaganja u stalna sredstva, troškovi poslovanja, struktura i dinamika izvora financiranja, račun dobiti i gubitka)

6

6. Ocjena očekivane učinkovitosti poduzetničkog poslovnog plana (ocjena profitabilnosti, likvidnosti)

4

7.

Osjetljivost poduzetničkog poduhvata na smanjenje opsega poslovanja, troškove i prodajne cijene Zaključak u smislu što se može promijeniti da bi poduzetnički poduhvat još više zadovoljio određena očekivanja.

3

Sva nastava se izvodi u predavaonici, zgrada B VGUK te dio vježbi u informatičkoj učionici. 2. Način polaganja ispita i način ocjenjivanja Znanje studenata provjerava se i ocjenjuje kontinuirano tijekom trajanja modula „Menadžment i poduzetništvo u poljoprivredi“. Pri tome se vrednuje nazočnost i sudjelovanje u nastavi, izrađeni individualni i timski zadaci studenata te izrada integriranog zadatka. Kao okvir za ocjenjivanje definiran je minimalan i maksimalni broj bodova za pojedine aktivnosti:

- sudjelovanje u nastavi – minimalno 5 bodova, maksimalno 10 bodova, - individualni zadatak studenata iz menadžmenta (izabrana tema seminara) – minimalno 10

bodova, maksimalno 15 bodova, - timski i individualni zadaci na vježbama – minimalno 10 bodova, maksimalno 15 bodova, - integrirani zadatak – minimalno 10 bodova, maksimalno 20 bodova, - pismeni ispit – minimalno 20 bodova, maksimalno 40 bodova.

Bodovi se stječu kontinuirano tijekom trajanja nastave iz modula „Menadžment i poduzetništvo u poljoprivredi“. Zadaci studenata se ispravljaju u roku od 5 dana, a tijekom trajanja nastave student može pratiti broj bodova koje je stekao individualnim uvidom u evidenciju. Pismeni ispit ispravlja se isti dan, te se rezultat ispita zbrojen s ostalim aktivnostima upisuje kao konačna ocjena u ISVU sustav. Minimalan broj bodova za prolaz iz modula „Menadžment i poduzetništvo u poljoprivredi“ postavljen je apsolutno i iznosi 60 bodova. Ocjena na ispitu iz modula se utvrđuje od ukupno postignutih bodova:

- 60-69 bodova – dovoljan (2) - 70-79 bodova – dobar (3) - 80-89 bodova – vrlo dobar (4)


- 90-100 bodova – odličan (5)

3. Ispitni rokovi

Studenti polažu dva pismena kolokvija i to polovicom mjeseca studenog iz područja „Menadžment“ te polovicom mjeseca siječnja iz područja „Poduzetništvo“. Ukoliko student ne uspije položiti ispit putem kolokvija, nakon odslušanog modula „Menadžment i poduzetništvo u poljoprivredi“ svaki mjesec se daje jedan ispitni rok, osim u mjesecima veljači, lipnju i rujnu kada su ponuđena dva ispitna roka. Ispit je struktuiran od 40 pitanja, na koje studenti odgovaraju zaokruživanjem na ponuđene odgovore ili upisuju tražene odgovore na postavljena pitanja. Ispit traje 30 minuta i svako pitanje boduje se s jednim bodom.

4. Ishodi učenja

Studenti će nakon uspješno završenog modula biti sposobni: - definirati i objasniti osnovne pojmove iz područja menadžmenta i poduzetništva - izraditi SWOT analizu vezanu uz konkretno poljoprivredno gospodarstvo - koristiti metodu brainstorming - izraditi gantov dijagram - na osnovu SWOT analize, metode brainstorming i izrade gantovog dijagrama prepoznati ključne

čimbenike za planiranje i kreiranje poslovno-marketinških aktivnosti poljoprivrednog gospodarstva

- razlikovati različite pristupe istraživanja tržišta - izraditi poduzetnički poslovni plan poljoprivrednog gospodarstva - ocijeniti učinkovitost poduzetničkog poslovnog plana - procijeniti kritične točke u poduzetničkom planu - izraziti se jasno i argumentirano o svojim stavovima glede procijene poduzetničkih poslovnih

planova na analiziranim primjerima poljoprivrednih gospodarstava - sudjelovati u radu tima - prezentirati vlastite rezultate istraživanja široj publici

5. Popis literature

a) Obvezatna

1. Nicholas C. Siropolis (1995): Menadžment malog poduzeća, četvrto izdanje, Mate, Zagreb 2. Škrtić, M.: Poduzetništvo, Sinergija, 2006. 3, Poslovni plan poduzetnika, gl.ur. Vladimir Žanic, Republika Hrvatska, Ministarstvo gospodarstva: Masmedia, 1998., Zagreb

b) Dopunska:

1. Deželjin, J. i dr.: "Poduzetnički management: izazov, rizik, zadovoljstvo", HITA, Zagreb, 2002. 2, HeinzWeihrich; Harold Koontz; Menedžment, 10. izdanje, Mate, 1994. (odabrana predavanja) 3. Publikacije Centra za poduzetništvo po županijama u Hrvatskoj (www.poduzetnistvo.org) 4. Podaci i publikacije Hrvatske gospodarske komore, www.hgk.hr 5. Podaci i publikacije Ministarstva poljoprivrede, ribarstva i ruralnog razvoja, www.mps.hr


http://www.poduzetnistvo.org/

http://www.hgk.hr/

http://www.mps.hr/


Redoviti studij


Modul: obvezni STZI52

RURALNI RAZVOJ ECTS bodovi: 4

Stručni studij - ST MENADŽMENT U POLJOPRIVREDI – STM3

Semestar V

Nositelji modula: Dr. sc. Kristina Svržnjak, viši predavač Sandra Kantar, prof., viši predavač

Sati ECTS bodovi

Nastava 30 2



56




A: predavanja

Red br.


Broj sati

1. Osnovni pojmovi iz područja ruralnog razvoja (pojam, smisao, definicija ruralnih područja prema kriterijima OECD i EU)

3

2.

Obilježja ruralnih područja (osnovni makroekonomski pokazatelji, stanovništvo, obrazovna struktura, zaposlenost i prihodi, životni standard, ekosustav, krajobrazna i biološka raznolikost RH, SWOT analiza ruralnih područja)

2

3 Gospodarske aktivnosti u ruralnim područjima (poljoprivreda kao osnovna gospodarska aktivnost ruralnih područja, seoski turizam, tradicijski obrti, izravna prodaja, nepoljoprivredne usluge i slično)

7

4. Institucionalna potpora ruralnom razvoju (uloge Ministarstva poljoprivrede i drugih ministarstava, organizacija, institucija, udruženja na nacionalnoj, županijskoj i lokalnoj razini)

4

5.

Strategije, programi i planovi od značenja za ruralni razvoj (Strategija ruralnog razvoja RH, Zakon o potpori poljoprivredi i ruralnom razvoju, Zakon o poljoprivredi, Strateški plan Ministarstva poljoprivrede, ribarstva i ruralnog razvoja, Akcijski plan razvoja ekološke poljoprivrede u RH i slično)

3

6.

Mjere ruralnog razvoja (mjere za unapređenje konkurentnosti poljoprivrednog sektora, mjere za očuvanje i unapređenje okoliša i krajobraza, mjere za poboljšanje kvalitete života u ruralnim područjima i diverzifikaciju ruralnih gospodarskih djelatnosti)

4


7. Projekti ruralnog razvoja (SAPARD, IPARD, LEADER, uloga LAG-ova, primjeri dobre prakse vezani uz izrađene projekte ruralnog razvoja)

4

8. Politika ruralnog razvoja u Europskoj uniji (Europski poljoprivredni fond za ruralni razvoja, Europska mreža za ruralni razvoj, primjeri LEADER projekata u zemljama EU)

3

B: vježbe


Red broj


1. Rad grupe studenata – kako razviti ostale nepoljoprivredne gospodarske aktivnosti u ruralnom području – ideje studenata - rasprava

3

2. Institucije u funkciji ruralnog razvoja, upoznatosti studenata s navedenim institucijama, ocjenjivanje pojedinih institucija s obzirom utjecaja na razvoj poduzetništva. Terenska nastava u jednu od takvih institucija

4

3. Rad grupe studenata – istraživanje zastupljenosti određene teme (npr. poduzetništvo, žene, seoski turizam i slično) kroz strateške dokumente i zakonsku regulativu vezane uz ruralni razvoj

2

4. Ocjenjivanje pokazatelja za ocjenu učinkovitosti provedbe strateških ciljeva iz Strategije ruralnog razvoja RH

2

5. Rad u grupama – SWOT analiza određenog ruralnog područja, fokus na uočenim problemima Ideje za rešenje određenih problema, rasprava

3

6. Rad u grupama - Simuliranje prijave na projekte ruralnog razvoja kako bi se riješio uočeni problem određenog ruralnog područja iz vježbe rbr.5.

4

7. Individualni rad studenata – primjeri dobre prakse projekata ruralnog razvoja, informiranost studenata o navedenom

2

C: seminari

Red broj


1.

Prezentacija radnih zadataka iz modula «Ruralni razvoj» Određivanje tema seminara iz područja ruralnog razvoja (individualno ili u grupama) Određivanje literature i izvora podataka koji će se koristiti u izvođenju vježbi i seminara

2

2. Samostalno ili u grupi izlaganje seminara od strane studenata prema odabranoj temi iz područja ruralnog razvoja Rasprava

8

Sva nastava se izvodi u predavaonici 1, zgrada C VGUK.


Znanje studenata provjerava se i ocjenjuje kontinuirano tijekom trajanja modula „Ruralni razvoj“. Pri tome se vrednuje nazočnost i sudjelovanje u nastavi, izrađeni individualni i timski zadaci studenata.


Kao okvir za ocjenjivanje definiran je minimalan i maksimalni broj bodova za pojedine aktivnosti: - sudjelovanje u nastavi – minimalno 5 bodova, maksimalno 10 bodova, - individualni zadatak studenata (izabrana tema seminara) – minimalno 10 bodova, maksimalno

15 bodova, - timski projektni zadaci – minimalno 10 bodova, maksimalno 15 bodova - pismeni ispit – minimalno 30 bodova, maksimalno 60 bodova.

Bodovi se stječu kontinuirano tijekom trajanja nastave iz modula „Ruralni razvoj“. Zadaci studenata se ispravljaju u roku od 5 dana, a tijekom trajanja nastave student može pratiti broj bodova koje je stekao individualnim uvidom u evidenciju. Pismeni ispit ispravlja se isti dan, te se rezultat ispita zbrojen s ostalim aktivnostima upisuje kao konačna ocjena u ISVU sustav. Minimalan broj bodova za prolaz iz modula „Ruralni razvoj“ postavljen je apsolutno i iznosi 60 bodova. Ocjena na ispitu iz modula se utvrđuje od ukupno postignutih bodova:


3. Ispitni rokovi

Studenti polažu dva pismena kolokvija i to polovicom mjeseca studenog i polovicom mjeseca siječnja. Ukoliko student ne uspije položiti ispit putem kolokvija, nakon odslušanog modula „Ruralni razvoj“ svaki mjesec se daje jedan ispitni rok, osim u mjesecima veljači, lipnju i rujnu kada su ponuđena dva ispitna roka. Ispit je struktuiran od 30 pitanja, na koje studenti odgovaraju zaokruživanjem na ponuđene odgovore ili upisuju tražene odgovore na postavljena pitanja. Ispit traje 40 minuta i svako pitanje boduje se s dva boda.

4. Ishodi učenja

Studenti će nakon uspješno završenog modula biti sposobni: - definirati i objasniti osnovne pojmove iz područja ruralnog razvoja, - prepoznati osnovna obilježja ruralnih područja, - izraditi SWOT analizu za određeno ruralno područje, - na osnovu SWOT analize identificirati kritične čimbenike u ruralnom području - procijeniti kojom mjerom i prijavom na projekt bi se mogli riješiti uočeni kritični čimbenici u

ruralnom području, - simulirati prijavu na projekt, - razlikovati različite projekte i mjere usmjerene na ruralni razvoj, - izraziti se jasno i argumentirano o svojim stavovima vezanim uz teme ruralnog razvoja, - sudjelovati u radu tima, - prezentirati vlastite rezultate istraživanja široj publici.

5. Popis literature

a) Obvezatna 1. Cifrić, I. (2003): Ruralni razvoj i modernizacija. Prilozi istraživanju ruralnog identiteta.IDIZ,

Zagreb. 2. A strategy for rural development in Croatia (2004-2010). UN FAO, Ministry of agriculture and

forestry. Zagreb, 2003.

3. Grahovac (2005): Ekonomika poljoprivrede, Golden marketing. (odabrana poglavlja)

b) Dopunska: 1. Republika Hrvatska , Ministarstvo poljoprivrede, šumarstva i vodnog gospodarstva, Uprava za

održivi razvitak seoskog prostora (2007): Za razvoj ruralnih krajeva (ur. Srećko Selanec) 2. Bacsi, Z., Kovacs, E. (2007): Razvojne karakteristike prekograničnih regija, Mikroregionalna

multifunkcionalna i razvojna asocijacija Keszthely – Heviz i Zapadnobalatonska radionica za društveno – znanstvena istraživanja, Keszthely (odabrana poglavlja).

3. Sociologija sela / Sociologija prostora – časopis za istraživanje prostornoga i sociokulturnoga razvoja. Zagreb: IDIS.Odabrani tekstovi uz pojedine nastavne jedinice



Redoviti studij


Modul: obvezni STMO

TRGOVINSKA POLITIKA ECTS bodovi: 2,5

Stručni studij - ST MENADŽMENT U POLJOPRIVREDI – STM3 Semestar V

Nositelj modula: Dušanka Gajdić, univ.spec.oec., predavač

Sati ECTS bodovi

Nastava 15 1


Stručna praksa 8 0,5


35




a) Predavanja

Ukupno sati: 15 ECTS 1

TRGOVINSKA POLITIKA

Redni broj NASTAVNA JEDINICA - Predavanja

Sati

nastave

1. Uvod u predmet, temeljni pojmovi tržišta: tržište i tržišno gospodarstvo; čimbenici oblikovanja veličine i strukture tržišta; vrste i svojstva tržišta

1

2. Temeljni pojmovi trgovine: pojam, značenje, zadaće i funkcije trgovine; vrste trgovine (unutarnja i vanjska, trgovina na veliko i malo, prema predmetu poslovanja); subjekti trgovinske djelatnosti

2

3.

Trgovinske institucije za kupovinu i prodaju robe: klasifikacija trgovinskih poduzeća; veletrgovinska i maloprodajna poduzeća (razvoj maloprodaje izvan prodavaonica); tipične trgovinske poslovne jedinice; posebne institucije tržišnog gospodarstva,

2

4. Pravna regulativa poslovanja u trgovini: osnovni zakoni i propisi kojima se regulira poslovanje u trgovini

2

5. Logistika i distribucija: pojam distribucije; funkcije, sudionici i kanali distribucije; pokazatelji distribucije; fizička distribucija; pojam, cilj i zadaci

2

b) Vježbe i seminari

logistike u trgovačkim poduzećima

6. Trgovinski poslovni procesi: elementi i posebnosti trgovinskih poslovnih procesa; tipični trgovinski poslovni procesi (nabava, skladištenje, prodaja); organizacija čimbenika poslovnih procesa

2

7.

Poslovanje u vanjskoj trgovini: pojam, značenje i vrste vanjske trgovine; vrste poslova i subjekti u vanjskoj trgovini;međunarodne ustanove i konvencije relevantne za vanjskotrgovinsko poslovanje; međunarodni trgovački običaji, pravila i uzance; vanjskotrgovinska razmjena RH

2

8.

Trgovinska politika: načela, teorija i praksa trgovinske politike; ciljevi,sredstva i instrumenti trgovinske politike (mjere trgovinske politike u unutarnjoj i vanjskoj trgovini, pozitivni i negativni efekti); internacionalizacija, regionalizacija i globalizacija trgovine, pozicija trgovine u gospodarskom okruženju RH i njena transparentnost s obzirom na EU

2

UKUPNO SATI: 15

Ukupno sati: 15 ECTS 1

TRGOVINSKA POLITIKA

Redni broj NASTAVNA JEDINICA – Vježbe, seminari

Sati

nastave

1.

Tržište poljoprivredno-prehrambenim proizvodima: poljoprivredno tržište i poljoprivredni proizvođači; osnovne specifičnosti tržišta poljoprivrednih proizvoda, proizvodnja, ponuda i potrošnja poljoprivrednih proizvoda; cijene poljodjelskih proizvoda; samostalna izlaganja, seminari, rasprava

2

2. Ustroj prodaje poljoprivrednih proizvoda: funkcija distribucije poljoprivrednih proizvoda; tržne ustanove i prodajni kanali poljoprivrednih proizvoda; tržni posrednici; samostalna izlaganja, seminari, rasprava

2

3.

Pozicija trgovine poljoprivredno-prehrambenih proizvoda u gospodarskom okruženju RH: tržište i plasman poljoprivrednih i prehrambenih proizvoda; trgovina na veliko i trgovina na malo u RH; samostalna izlaganja, seminari, rasprave

2

4.

Hrvatska vanjskotrgovinska razmjena poljoprivrednim proizvodima: važnost poljoprivredne proizvodnje u Hrvatskoj vanjskotrgovinskoj razmjeni; izvoz i uvoz poljoprivrednih i prehrambenih proizvoda RH; najvažniji poljoprivredni proizvodi u izvozu RH; samostalna izlaganja, seminari, rasprava

2

5. Trgovina poljoprivredno-prehrambenih proizvoda: primjeri poslovnih procesa u maloprodaji/veleprodaji određenog poljoprivrednog proizvoda (stočarski, biljni, ekološki, inovativni i dr.); izravna prodaja poljodjelskih

3

Izvođenje nastave i vježbi u učionici koja je opremljena LCD projektorom i računalom Na temelju teorijskih i praktičkih spoznaja student je dužan izraditi pismeni seminarski rad na zadanu temu iz područja „Trgovina i distribucija poljoprivredno-prehrambenih proizvoda“. Kroz uvodna izlaganja predavača navedenih nastavnih jedinica student će usvojiti neophodnu teorijsku podlogu za analizu ključnih trgovinskih problema što će primjerima iz prakse i potkrijepiti. U suradnji s nastavnikom odredit će se teme seminara te literatura i izvori podataka potrebni za izradu seminara i vježbi.

c) Stručna praksa

Projektne zadatke rješavaju grupe (timovi) studenata. Studenti imaju ulogu istraživača za potrebe trgovine poljoprivredno-prehrambenim proizvodima radi donošenja ispravnih poslovnih odluka koje se odnose na proizvodnju i plasman odabranih proizvoda na domaće i međunarodno tržište poljoprivrednih i prehrambenih proizvoda. Cilj integriranog zadatka je razviti kod studenata sposobnost samostalne analize i mogućnosti rješavanja ključnih trgovinskih problema. Skupljanje relevantnih podataka provodi se iz dostupnih informacijskih izvora (knjižnice, internet, statistički izvori i anketno istraživanje). Analiza podataka provodi se primjenom matematičko-statističkih i informatičkih modela i programa, provodi se pravilna interpretacija podatak projektnog zadatka, uz izradu stručnog izvješća i javnu prezentaciju (Power Point, itd.).

proizvoda seljačkih gospodarstava; ogledni primjeri izravne prodaje - samostalna izlaganja studenata, rasprava

6. Perspektive i izvozna strategija hrvatskog poljodjelstva: rad u grupama – brainstroming „Kako povećati izvoz poljoprivrednih proizvoda RH“, rasprava

2

7.

Važnost poznavanja tržišta kao pretpostavka razvoja poljoprivrednih obiteljskih gospodarstava: važnost prilagodbe poljoprivrednih proizvođača potrebama suvremenog tržišta sa stajališta vrste i količine proizvodnje, dinamike i rokova isporuke te plasmana (distribucije) proizvoda na tržište; ogledni primjeri iz prakse-samostalna izlaganja studenata, seminari, rasprava

2

UKUPNO SATI: 15

Ukupno sati: 8 ECTS 0,5

TRGOVINSKA POLITIKA

Redni broj NASTAVNA JEDINICA – integrirani zadatak

Sati

nastave

1.

„Istraživanja za potrebe hrvatskog poljodjelskog tržišta“

(za odabrane poljoprivredne proizvode)

Pod pojmom istraživanja za potrebe poljodjelskog tržišta podrazumijeva se sustavni rad zasnovan na metodama prikupljanja, registriranja i analiziranja svih podataka i činjenica koje se odnose na probleme proizvodnje, prometa, prodaje

i potrošnje poljoprivrednih dobara na relaciji proizvođač-potrošač.

8

UKUPNO SATI: 8


Provjera znanja provodi se kontinuirano tijekom izvođenja svih oblika nastave. Konačna ocjena će se formirati na temelju tih provjera znanja, ocjene nazočnosti i sudjelovanja na nastavi kao i putem pismenog i usmenog ispita. Uvjet za polaganje pismenog ispita je prisustvovanje predavanjima (min.80%), izrađen i prezentiran seminarski rad. Usmeni dio ispita polaže se prema potrebi tj. ukoliko je student prikupio granični broj bodova iz pismenog ispita ili ukoliko nije zadovoljan prikupljenim bodovima i predloženom ocjenom može odgovarati za višu ocjenu. Uvjeti za polaganje modula

- Prisustvovanje predavanjima (min. 80%) - Izrađen seminarski rad (case study; prezentacija)

Kao okvir za ocjenjivanje definiran je minimalan i maksimalan broj bodova za pojedine aktivnosti:

Dijelovi koji se ocjenjuju Bodovi (min. - max.)

Aktivnost i prisustvovanje nastavi 5-10

Individualni zadatak studenta (seminar, case study… ) 10-20

Timski zadaci (integrirani zadatak) 5-10

Pismeni ispit 30-60

Minimalan broj bodova za prolaz modula postavljen je apsolutno i iznosi 60 bodova. Konačna ocjena modula se utvrđuje na temelju ukupno postignutih bodova:

Bodovi Ocjena

50-59 Usmeni ispit

60-69 Dovoljan (2)

70-79 Dobar (3)

80-89 Vrlo dobar (4)

90-100 Odličan (5)

3. Ispitni rokovi

Nakon odslušanog modula „Trgovinska politika“ student može svaki mjesec pristupiti jednom ispi tnom roku osim u mjesecu veljači, lipnju i rujnu kada su ponuđena dva ispitna roka. 4. Ishodi učenja Ciljevi i očekivani ishodi modula su: - definirati i objasniti osnovne pojmove iz područja trgovine - definirati i razumjeti pojam trgovinskih poslovnih procesa - upoznati studente s pravnom regulativom poslovanja u trgovini - upoznati studente sa specifičnostima tržišta poljoprivrednih proizvoda te s teorijskim spoznajama i praktičkim problemima funkcioniranja tržišta i distribucije poljoprivredno prehrambenih proizvoda, posebno u RH i EU - steći uvid u važnost mjera trgovinske politike, te kako unutarnja i međunarodna trgovinska politika utječu na hrvatsku poljoprivredu - izgraditi osnove za izučavanje srodnih disciplina koje ih očekuju u nastavku studija te primjenu stečenih znanja na druga srodna područja i discipline Opis općih i specifičnih kompetencija (znanja i vještina) koje se razvijaju ovim modulom:

- ovladati teorijskim znanjima o zadaćama, značenju, funkcijama i subjektima trgovine (unutarnje i vanjske) - prepoznati i opisati trgovinske institucije (nacionalne i međunarodne) te njihov utjecaj na gospodarski sustav i probleme s kojima se susreću sudionici tržišta

- razviti vještinu kritičkog mišljenja o problemima tržišta poljoprivredno-prehrambenim proizvodima i važnosti prilagodbe poljoprivrednih proizvođača potrebama suvremenog tržišta - stjecanje specifičnih znanja o načelima, teoriji i praksi trgovinske politike - stjecanje znanja za razumijevanje suvremenih procesa koji se odvijaju u trgovinskim strukturama zemalja s razvijenim tržišnim ekonomijama - prezentirati vlastite rezultate istraživanja široj publici

5. Popis literature

Obvezna: 1. Segetlija, Z.: Trgovinsko poslovanje, Ekonomski fakultet Osijek, 2006. (odabrana poglavlja)

2. Segetlija, Z.: Distribucija, Ekonomski fakultet Osijek, 2006. (odabrana poglavlja)

3. Kolega, A.: Tržništvo poljodjelskih proizvoda, Nakladni zavod Globus, Zagreb, 1994.

4. Andrijanić, I.: Vanjska trgovina, kako poslovati s inozemstvom, Mikrorad, Zagreb, 1999.

(odabrana poglavlja)

Dopunska: 1. Kolega, A., Božić, M.: Hrvatsko poljodjelsko tržište, Tržništvo Zagreb, Zagreb, 2001.

2. Baban, Lj.: Tržište, II. izdanje, školska knjiga, Zagreb, 1991.

3. Matić, B.: Vanjskotrgovinsko poslovanje, Sinergija nakladništvo d.o.o., Zagreb, 2004.

4. Bilen, M.: Tržišta proizvoda i usluga, peto, dopunjeno i prošireno izdanje, Mikrorad d.o.o.,

Zagreb, 2011.

5. Kovačić, D.: Izravna prodaja seljačkih proizvoda, Agrarno savjetovanje, Zagreb, 2005.

6. … Hrvatska gospodarska komora – HGKINFO, publikacije bilteni

7. … Publikacije, strategije i poljoprivredno zakonodavstvo sa Internet stranica Ministarstva

poljoprivrede, ribarstva i ruralnog razvoja (www.mps.hr) i Ministarstva vanjskih poslova i

europskih integracija (www.mvpei.hr)


Nositelj modula: Dušanka Gajdić, univ.spec.oec.

http://www.mps.hr/

http://www.mvpei.hr/


Redoviti studij



AGRARNA POLITIKA ECTS bodovi: 2,0

Stručni studij - ST MENADŽMENT U POLJOPRIVREDI STM3 Semestar VI


Sati ECTS bodovi

Nastava 15 1


28




A: predavanja

Red br.


Broj sati

1. Uvod u predmet: (nositelji, ciljevi, glavne podjele) 2

2. Opći društveno-gospodarski pokazatelji (poljoprivredno pučanstvo i zaposlenost, bruto domaći proizvod, poljoprivredni proračun, agrarna proizvodnja i struktura)

2

3 Tržište i distribucija poljoprivrednih proizvoda (nacionalno tržište, potrošnja i stupanj samodostatnosti, vanjsko-trgovinska bilanca)

1

4 Institucijska podrška i obrazovna i znanstveno-istraživačka politika (upravne službe, stručne službe, poljoprivredno školstvo, znanstveno-istraživački rad, poljoprivredne udruge i zadruge, sindikalno udruživanje)

1

5.

Najosnovnije komponente agrarne politike prema Strategiji poljoprivrede i ribarstva Republike Hrvatske (NN 89/02) (zemljišna politika, trgovinska politika, strukturna politika, kreditna politika, porezna politika, poticajna politika)

2

5.

Programi potpore u poljoprivredi pri Ministarstvu poljoprivrede, ribarstva i ruralnog razvitka (model poticanja proizvodnje, model potpore dohotku, model kapitalnih ulaganja, model ruralnog razvitka, program razvitka seoskog prostora, marketinške pripreme poljoprivredno-prehrambenih proizvoda te očuvanja izvornih i zaštićenih pasmina)

3

Poljoprivredno zakonodavstvo (Zakon o poljoprivredi, Zakon o poljoprivrednom zemljištu, Strategija poljoprivredei ribarstva, Zakon o

4


novčanim poticajima i naknadama u poljoprivredi i ribarstvu, Upisnik poljoprivrednih i ekoloških proizvođača, prilagođavanje agrarne politike s obzirom na pristupanje Hrvatske Europskoj uniji)

B: vježbe

Ukupno: sati 15 ECTS 1

Red broj


1. Rad u grupama: Izrada SWOT analize socio-ekonomskog konteksta poljoprivredne proizvodnje

2

2.

Rad u grupama – ocjenjivanje provedbe ciljeva i mjera agrarne politike navedenih u matrici mjera u Strategiji poljoprivrede i ribarstva Republike Hrvatske (NN 89/02). Agrumentiranje najboljih i najlošijih ocjenjenih mjera i rasprava.

2

3. Individualna power-point prezentacija studenata o rezultatima provedbe ankete o ocjenjivanju ambijentalnosti i izvornosti u seoskom turizmu, seminarskih radova i prijevoda

8

4.

Kako u EU – 85 pitanja i odgovora za hrvatske poljoprivrednike o Europskoj uniji. Rasprava Tržišni informacijski sustav u poljoprivredi (TISUP) – istraživanje aktualnih cijena pojedinih poljoprivrednih proizvoda u Hrvatskoj

3

Sva nastava se izvodi u informatičkoj radionici VGUK.


Znanje studenata provjerava se i ocjenjuje kontinuirano tijekom trajanja predmeta „Agrarna politika“. Pri tome se vrednuje nazočnost i sudjelovanje u nastavi, izrađeni individualni i timski zadaci studenata. Kao okvir za ocjenjivanje definiran je minimalan i maksimalni broj bodova za pojedine aktivnosti

- sudjelovanje u nastavi – minimalno 5 bodova, maksimalno 10 bodova - individualni zadatak studenata (seminari, provođenje ankete ili prijevod) – minimalno 10

bodova, maksimalno 20 bodova - timski zadaci – minimalno 5 bodova, maksimalno 10 bodova - pismeni ispit – minimalno 30 bodova, maksimalno 60 bodova

Bodovi se stječu kontinuirano tijekom trajanja nastave iz predmeta „Agrarna politika“, osim polaganja pismenog ispita koji se piše na kraju odslušanog predmeta. Zadaci studenata se ispravljaju u roku od 5 dana, a tijekom trajanja nastave student može pratiti broj bodova koje je stekao individualnim uvidom u evidenciju. Pismeni ispit ispravlja se isti dan, te se rezultat ispita zbrojen s ostalim aktivnostima upisuje kao konačna ocjena u ISVU sustav. Minimalan broj bodova za prolaz predmeta postavljen je apsolutno i iznosi 60 bodova. Ocjena na ispitu iz predmeta se utvrđuje od ukupno postignutih bodova:


3. Ispitni rokovi

Nakon odslušanog modula „Agrarna politika“ svaki mjesec se daje jedan ispitni rok, osim u mjesecima veljači, lipnju i rujnu kada su ponuđena dva ispitna roka. Ispit je struktuiran od 30 pitanja, na koje studenti odgovaraju zaokruživanjem na ponuđene odgovore ili upisuju tražene odgovore na postavljena pitanja. Ispit traje 40 minuta i svako pitanje boduje se s dva boda.

4. Ishodi učenja

Studenti će nakon uspješno završenog predmeta biti sposobni: - definirati i objasniti agrarnu politiku kao stratešku politiku za RH - prepoznati najosnovnije komponente agrarne politike te osnovne zakone koji se tiču razvoja

poljoprivrede i ruralnog razvoja - koristiti informatički sustav TISUP - razlikovati različite programe potpora u poljoprivredi i ruralnog razvoja na nacionalnoj razini i

razini lokalne samouprave - izraditi SWOT analizu vezanu uz poljoprivrednu proizvodnju ili ruralni razvoj i primjena analize u

planiranju - procijeniti provedbu ciljeva i mjera agrarne politike - izraziti se jasno i argumentirano o svojim stavovima glede procijene provedbe ciljeva i mjera

agrarne politike - sudjelovati u radu tima - prezentirati vlastite rezultate istraživanja široj publici

5. Popis literature

a) Obvezatna, potrebna za studij i polaganje ispita: 1. Petrač, B., (2002.): Agrarna ekonomika, Ekonomski fakultet u Osijeku i Poljoprivredni fakultet u

Osijeku, Osijek (poglavlje agrarna politika) 2. ….. Publikacije, strategije i poljoprivredno zakonodavstvo sa Internet stranica Ministarstva

poljoprivrede, šumarstva i vodnoga gospodarstva (www.mps.hr) b) Dopunska:

3. Stanje hrvatske poljoprivrede, ocjene mogućih promjena (1999.), skupina autora agroekonomskih zavoda Agronomskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu, Zagreb, voditelj: prof.dr.sc. Tito Žimbrek


Nositelj modula: Dr. sc. Kristina Svržnjak

Documents

Redoviti studij Akademska godina: 2012/2013. STMO56 ... · TEHNOLOGIJA PROIZVODNJE KRME ... (2004): Hranidba domaćih životinja. Skripta, III dopunjeno i ... Priručnik o proizvodnji