Finansijska evaluacija projekata u energetici

Preview:

DESCRIPTION

Finansijski pokazatelji i evaluacija projekata

Citation preview

Financijska evaluacija projekata u energetici

PREGLED

• DEFINISANJE PROBLEMA

•UVOD U FINANSIJSKU ANALIZU PROJEKATAEkonomski parametriOsnovna ekonomijeMetode proračuna profitabilnosti projekta (PB, NPV, IRR, PI, senzibilnosti projekta)

•MOGUĆNOSTI SUFINANSIRANJA

•ZAKLJUČAK

PROFITABILNOST PROJEKATA KORIŠTENJA OIE U BIH

DEFINISANJE PROBLEMA

PROFITABILNOST PROJEKATA KORIŠTENJA OIE U BIH

OIE €/MW Period povrata investicije

Hidroelektrane 850.000 - 1.200.000 8-14 godina

Vjetroelektrane 1.000.000 - 1.500.000 10-15 godina

Kogeneracija iz biomase

800.000 – 1.000.000 7-12 godina

Geotermalna energija 1.000.000 – 7.000.000 > 10 godina

Sunceva enegija (elek.)

5.400.000 – 6.000.000 > 15 godina

DEFINISANJE PROBLEMA

• Prilikom definisanja profitabilnosti projekta OIE moramo jasno definisati slijedeće elemente:

1. Inicijalni troškovi (projekat, radna snaga, oprema)2. Troškovi održavanja i rukovođenja3. Troškovi vezani za ispunjavanje pravne legislative4. Administrativni troškovi5. Prihodi

• Najteže je jasno definisati prihode (konzum, otkupna cijena, buduće stanje tržišta)

PROFITABILNOST PROJEKATA KORIŠTENJA OIE U BIH

DEFINISANJE PROBLEMA

PROFITABILNOST PROJEKATA KORIŠTENJA OIE U BIH

RIZIKSIGURNOST

NEIZVJESNOST

• Odnos SIGURNOST - NEIZVJESNOST

DEFINISANJE PROBLEMA

PROFITABILNOST PROJEKATA KORIŠTENJA OIE U BIH

RIZIK

DEFINISANJE PROBLEMA

• Rizik je neizbježan!

• Ne ublažavanje rizika možemo uticati jedino povećanjem sigurnost(smanjenjem neizvjesnosti)

• Rizik je neizbježan!

PROFITABILNOST PROJEKATA KORIŠTENJA OIE U BIH

DEFINISANJE PROBLEMA

• Ocjena rizika:

1. Da li su takvi projekti uobičajni na predmetnom području2. Da li se investitor prije bavio sličnim projektima3. Kolika je potražnja za outputom/proizvodom koji budući projekat generiše4. O kakvom se tržištu radi (klasifikacija tržišta – stvaranje, rast, ekspanzija, zrelost,

opadanje)5. Koji je input/resurs projekta 6. Koliki je vijek trajanja projekta i kako izgleda budućnost tržišta7. Koliki su troškovi realizacije projekta8. Koliki su očekivani prihodi9. Pravni okvir tržišta

• Najteže je jasno definisati prihode (konzum, otkupna cijena, buduće stanje tržišta)

PROFITABILNOST PROJEKATA KORIŠTENJA OIE U BIH

DEFINISANJE PROBLEMA

• Od čega zavisi profitabilnost?

1.TROŠKOVI

2.PRIHODI

• Rizik = f(neizvjesnost,sigurnost)

• Ublažavanje rizika:

1. Subvencioni/finansijski mehanizmi (garantovana otkupna cijena, povoljni krediti...)2. Regulacioni mehanizmi (olakšan pristup EE mreži/sistemu , administracija)3. Strategija/opredjeljenje države (stvaranje povoljnog ambijenta za investiranje u OIE)

PROFITABILNOST PROJEKATA KORIŠTENJA OIE U BIH

UVOD U FINANSIJSKU ANALIZU PROJEKATA

PROFITABILNOST PROJEKATA KORIŠTENJA OIE U BIH

• Važan dio razvoja bilo kojeg projekta je procjena njegove profitabilnosti.

• Cilj izračunavanje profitabilnosti je da:

Otkrije profitabilnost projekta i da ga ispravno procjeni

Predstavljeni su i opisani sljedeći elementi:

• Ekonomski parametri• Osnovna ekonomije• Metode proračuna profitabilnosti projekta

Ekonomski parametri

EKONOMSKI PARAMETRI

Analize profitabilnosti moraju imati sljedeće ekonomske parametre da bi se izračunale što je moguće ispravnije:

•Investicija/Investiranje I0 [€]•Godišnja neto ušteda/zarada u gotovini B [€/godina]•Teničko/ekonomsko trajanje n [godina]•Nominalna diskontna stopa nr · 100 [%]•Stopa inflacije b · 100 [%]•Stvarna diskontna stopa r · 100 [%]

FINANSIJSKA ANALIZA PROJEKATA

FINANSIJSKA ANALIZA PROJEKATA

OSNOVA EKONOMIJE

OSNOVA EKONOMIJE

Ušteda novca u banci

• Iznos novca B0 [€] je položen u banci. Ako je ponuđena nominalna kamatna stopabanke i, koji će iznos novca biti u banci nakon n godina?

• B0 - današnji iznos novca u banci• Bn - iznos novca nakon n godina• i - kamatna stopa banke • n - vrijeme (godine) novca u banci

Iznos novca u banci nakon jedne godine:

Nakon dvije godine:

Nakon n godina:

FINANSIJSKA ANALIZA PROJEKATA

) i + 1 ( B =iB + B = B 0001

2)i + 1 ( B =i B + B = B 0112

n0n ) i+ 1 ( B = B

OSNOVA EKONOMIJE

Ušteda novca u banci

Primjer:

Imate danas 1 500 € na bankovno računu, a kamatna stopa je 15 %. Koliko ćetenovca imati na bankovnom računu nakon pet godina?

B0=1500 €i=(nr)=0,15n =5 godina

B5 = B0 · (1 + i )5 = 1 500 · (1,15)5 = 3 017 €

FINANSIJSKA ANALIZA PROJEKATA

B [€]

Time [year]

0 n

B0

Bn

OSNOVA EKONOMIJE

Diskontovana vrijednost – današnja vrijednost novca

•...odgovara na pitanje: Ako imamo Bn [€] u banci, n godina od sada, koja jedanašnja vrijednost B0 [€] novca baziranog na prosječnoj kamatnoj stopi tokom ngodina?

•B0 se može izračunati reorganizovanjem jednačine:

Gdje je,

Bn -Ušteda/zarada u godini ni - Diskontna, nominalna ili stvarna stopa

FINANSIJSKA ANALIZA PROJEKATA

i) + 1 (

B= B nn

0n

0n ) i+ 1 ( B = B

OSNOVA EKONOMIJE

Diskontovana vrijednost – današnja vrijednost novca

Primjer:

•U deset godina od sada, dobit ćete 20 000 € kao bonus od vaše kompanije.Koja je današnja vrijednost bonusa, ako se očekuje da prosječna inflacija bude20 %?

•To znači da je bonus od 20 000 € dobiven za deset godina jednak 3 230 € u vrijednosti današnjeg novca.

FINANSIJSKA ANALIZA PROJEKATA

230 3 = ) 0,2 + 1 (

000 20 =

i) + 1 (

B = B

101010

0

PREGLED

• DEFINISANJE PROBLEMA?

•UVOD U FINANSIJSKU ANALIZU PROJEKATAEkonomski parametriOsnovna ekonomijeMetode proračuna profitabilnosti projekta (PB, NPV, IRR, PI, senzibilnosti projekta)

FINANSIJSKA ANALIZA PROJEKATA

METODE PRORAČUNA PROFITABILNOSTI PROJEKTA

FINANSIJSKA ANALIZA PROJEKATA

Postoji mnogo metoda za izračunavanje profitabilnosti investiranja:

•Jednostavni period povrata investicije/povrat kapitala (PB)•Neto sadašnja vrijednost (NPV)•Interna stopa rentabilnosti (IRR)•Indeks profitabilnosti/Koeficijent neto trenutne vrijednosti (PI)•Analiza senzibilnosti projekta

Za proračun se koriste sljedeći parametri:

•Investiranje I0 €•Godišnja neto ušteda/zarada novca B €/godina•Ekonomsko trajanje n godina•Stvarna kamatna stopa r · 100 %

JEDNOSTAVNI PERIOD POVRATA INVESTICIJE (PB)

FINANSIJSKA ANALIZA PROJEKATA

• Jednostavan povrat kapitala je potrebno vrijeme da se otplati investiranje, a zasniva se na jednakoj godišnjoj neto uštedi/prihodima (B1 = B2 = … = Bn):

Metoda povrata kapitala je korisna za brzo izračunavanje, ali postoje ograničenja:• Treba se koristiti kada je stvarna kamatna stopa niska (do 1%)• Treba se koristiti manje od 4 - 5 godina za povrat kapitala

]godina[BI

novcazarada/uštedanetoGodišnjajeInvestiranPB 0

JEDNOSTAVNI PERIOD POVRATA INVESTICIJE (PB)

FINANSIJSKA ANALIZA PROJEKATA

Primjer:

•Rekuperator toplote je postavljen u ventilacijski sistem. Investicija košta 10 000 €, a godišnja neto ušteda je 2 500 €.

• Period povrata investicije je:

godine 4 = 500 2000 10 =

B I = PB 0

NETO SADAŠNJA VRIJEDNOST (NPV)

FINANSIJSKA ANALIZA PROJEKATA

• Ako dođe do inflacije, 1.000 € u 2008. neće imati istu vrijednost kao 1.000 € u 2007; to znači da neće biti moguće kupiti istu količinu roba i usluga za 1.000 € u 2008., i za 1.000 € u 2007.

• Ista metoda se primjenjuje na vrijednost budućih prihoda/uštede energije za investiranje u OIE.

• Da bi saželi diskontiranu vrijednost budućih godišnjih ušteda, neophodno je navesti referentnu godinu na koju se odnose sva investiranja i uštede.

• Obično je odabrana ona godina u kojoj su napravljene investicije (godina 0).

NETO SADAŠNJA VRIJEDNOST (NPV)

FINANSIJSKA ANALIZA PROJEKATA

• NPV projekta je današnja vrijednost svih budućih godišnjih neto ušteda/prihodatokom ekonomskog trajanja minus početna investicija.

Neto trenutna vrijednost (NPV) = diskontirana vrijednost neto prihoda – Invest.

• Kriterij profitabilnosti: NPV > 0

NPV = ( B

1 + r + B

1 + r + ... + B

1 + r ) - I1

12

2n

n 0

Uštede

Vrijeme

Investicije

1 2 3 4 5 6 7 8 9 10

INTERNA STOPA RENTABILNOSTI (IRR)

FINANSIJSKA ANALIZA PROJEKATA

• IRR izjednačava neto sadašnju vrijednost budućih ušteda/priliva novca (NPV) zaekonomsko trajanje imovine i troškova investicije.

Razlika između IRR i NPV:

Glavna razlika jeste u izraženoj jedinici vrijednosti - dok je NPV izražen u monetarnim jedinicama (KM/€/$), IRR se izražava u procentima (%).

• IRR definiše “nultu tačku/pozitivnu nulu” prikazivajući kada investicija ima pozitivan/negativan NPV.

0= I r

) r + 1 ( 1 B= NPV 0

n

INTERNA STOPA RENTABILNOSTI (IRR)

FINANSIJSKA ANALIZA PROJEKATA

INDEKS PROFITABILNOSTI (PI=NPVQ)

FINANSIJSKA ANALIZA PROJEKATA

ŠTA JE INDEKS PROFITABILNOSTI?• NPVQ /Indeks profitabilnosti je alat za rangiranje projekata

Kriteriji profitabilnosti:• Najveći NPVQ / Indeks profitabilnosti ukazuje na najprofitabilniji projekat.

Pravilo izbora i odbacivanja projekata:• Ako je PI > 1 prihvati projekat• Ako je PI < 1 odbaci projekat

I NPV = NPVQ

0

FINANSIJSKA ANALIZA PROJEKATA

Primjer:

•Koje od sljedećih mjera su najprofitabilnije?

1. Instalacija termostatskih ventila, sa ukupnom investicijom od 2.300 € i godišnjom neto uštedom od 570 €.

2. Instalacija rekuperatora toplote u ventilacijski sistem sa ukupnominvesticijom od 10.000 € i godišnjom neto uštedom od 2.500 €.

INDEKS PROFITABILNOSTI (PI=NPVQ)

Termostatskiventili

Rekuperator toploteInvesticijaGodišnja neto uštedaEkonomsko trajanjeStvarna diskontna stopaPovrat kapitala

I0Bn r ·100

2 3005701074

€€/godinagodina%godine

10 0002 500

1574

€€/godinagodina%godine

FINANSIJSKA ANALIZA PROJEKATA

Primjer:

• NPVQ1 =

To znači da za svaki uloženi 1 € , vlasnik zgrade ima dobit od 0,74 € u današnjojvrijednosti.

• To znači da za svaki uloženi 1 € , vlasnik zgrade ima dobit od 1,28 € u današnjojvrijednosti.

• Obe mjere su profitabilne jer imaju povrat kapitala u roku od 4. godine . Međutiminstalacija rekuperatora toplote je profitabilnija jer ima veći NPVQ.

INDEKS PROFITABILNOSTI (PI=NPVQ)

0,743002 703 1

INPV

o

1,28 = 00010 77012

INPV = NPVQ

o2

INDEKS PROFITABILNOSTI - PRIMJER

PROFITABILNOST PROJEKATA KORIŠTENJA OIE U BIH

SCENARIJ I

SCENARIJ II

SCENARIJ III

SCENARIJ IV

SCENARIJ V

zamjena prozora (dvostruko ostakljenje; U=2,2 W/m2K)termoizolacija fasade (polistiren d=5 cm; =0,04 W/mK)

zamjena prozora (dvostruko ostakljenje; U=1,4 W/m2K)termoizolacija fasade (polistiren d=10 cm; =0,04 W/mK)

zamjena prozora (dvostruko ostakljenje; U=1,4 W/m2K)

termoizolacija fasade (polistiren d=10 cm; =0,04 W/mK)

zamjena prozora zamjena vratatermoizolacija fasade sanacija stubišta

MJERE POVEĆANJA ENERGETSKE EFIKASNOSTI

PROFITABILNOST PROJEKATA KORIŠTENJA OIE U BIH

ANALIZA EFIKASNOSTI ULAGANJA

PROFITABILNOST PROJEKATA KORIŠTENJA OIE U BIH

ANALIZA EFIKASNOSTI ULAGANJA

PROFITABILNOST PROJEKATA KORIŠTENJA OIE U BIH

Scenarij Ulog [KM] Ušteda [kWh/a]I 1 0,84

II 1 0,97III 1 0,39IV 1 1,86V 1 0,92

ANALIZA EFIKASNOSTI ULAGANJA

PROFITABILNOST PROJEKATA KORIŠTENJA OIE U BIH

SENZIBILNOST PROJEKTA

PROFITABILNOST PROJEKATA KORIŠTENJA OIE U BIH

• Pod analizom senzibilnosti projekta podrazumjeva se prikaz varijacije isplativosti projekta (ponašanja projekta) u odnosu na kvantitativne promjene značajnijih ulaznih podataka.

• Drugim riječima rečeno, analiza senzibilnosti projekta nam pokazuje isplativost projekta prilikom odstupanja cijena definisanih u finansijskoj analizi projekta (NPV,IRR,PI).

• Ukoliko dođe do odstupanja od predviđenih vrijednosti (prihoda/ušteda, troškovi održavanja, cijena energenta) na osnovu analize senzibilnosti u stanju smo da predvidimo odluku o investiranju u projekat.

SENZIBILNOST PROJEKTA

NSV / NPVPočetno ulaganje Prinosi

Troškovi održavanja

Troškovi energenta Ostali troškovi

-50,00% 61.859,87 -175.858,17 134.355,63 103.334,25 42.177,82-40,00% 56.859,87 -133.314,57 114.856,48 90.039,38 41.114,23-30,00% 51.859,87 -90.770,96 95.357,33 76.744,50 40.050,64-20,00% 46.859,87 -48.227,35 75.858,17 63.449,62 38.987,05-10,00% 41.859,87 -5.683,74 56.359,02 50.154,74 37.923,460,00% 36.859,87 36.859,87 36.859,87 36.859,87 36.859,8710,00% 31.859,87 79.403,47 17.360,71 23.564,99 35.796,2820,00% 26.859,87 121.947,08 -2.138,44 10.270,11 34.732,6930,00% 21.859,87 164.490,69 -21.637,59 -3.024,77 33.669,1040,00% 16.859,87 207.034,30 -41.136,75 -16.319,64 32.605,5150,00% 11.859,87 249.577,91 -60.635,90 -29.614,52 31.541,92

PROFITABILNOST PROJEKATA KORIŠTENJA OIE U BIH

PREGLED

• DEFINISANJE PROBLEMA

•UVOD U FINANSIJSKU ANALIZU PROJEKATAEkonomski parametriOsnovna ekonomijeMetode proračuna profitabilnosti projekta (PB, NPV, IRR, PI, senzibilnosti projekta)

•MOGUĆNOSTI SUFINANSIRANJA

PROFITABILNOST PROJEKATA KORIŠTENJA OIE U BIH

PREGLED

Na profitabilnost (sigurnost) OIE projekata možemo uticati ublažavanjem rizika

• Ublažavanje rizika:

1. Subvencioni/finansijski mehanizmi (garantovana otkupna cijena, povoljni krediti...)2. Regulacioni mehanizmi (olakšan pristup EE mreži/sistemu , administracija)3. Strategija/opredjeljenje države (stvaranje povoljnog ambijenta za investiranje u OIE)

Na profitabilnost (sigurnost) OIE projekata u BiH možemo uticati ublažavanjem rizika:

• KYOTO PROTOKOL (CDM – MEHANIZAM ČISTOG RAZVOJA)

• UREDBA “OIEiK”

• OIE KREDITNE LINIJE

PROFITABILNOST PROJEKATA KORIŠTENJA OIE U BIH

Finansijski mehanizmi Kyoto protokola:

1.Emission trading – Trgovanje emisijama2.Joint implementation – Zajednička implementacija3.Clean development Mechanisms – Mehanizam čistog razvoja

KYOTO PROTOKOL

PROFITABILNOST PROJEKATA KORIŠTENJA OIE U BIH

BiH ratifikovala Protokol iz Kjota – stupio na snagu u februaru 2008. Nema obaveza za smanjenje emisije stakleničkih gasova.Može koristiti Mehanizam čistog razvoja – CDM.

KYOTO PROTOKOL

PROFITABILNOST PROJEKATA KORIŠTENJA OIE U BIH

CDM – MEHANIZAM ČISTOG RAZVOJA

Razvijene zemljeBiH

(zemlja u tranziciji)

Investiranje u projekte

CER

PROFITABILNOST PROJEKATA KORIŠTENJA OIE U BIH

Udio vrijednosti CER-ova u ukupnim investicionim troškovima:

Hidro 5 - 20%

Vjetar 5 - 15%Energijska efikasnost u

zgradarstvu 10 - 20%

Biomasa 15 - 50%

CH4 do 100%

N2O > 100%

PRIHODI OD SMANJENJA EMISIJE CO2

PROFITABILNOST PROJEKATA KORIŠTENJA OIE U BIH

PRIMJER 1 - 3 male hidroelektrane (MHE)

• CER – certificirano smanjenje emisije

• CER = emisija prije realizacije projekta – emisija nakon realizacije

• 1 CER = 1 t CO2

• Vrijednost CER-a:

- Zakon tržišne ponude i potražnje

• EF - emisioni faktor (faktor smanjenja emisije)

• n CER = m MWh * EF t CO2/MWh

PROFITABILNOST PROJEKATA KORIŠTENJA OIE U BIH

Smanjenje emisije:

- CO2

- 10MW instalisane snage (40 GWh/godišnje)

- EF = 0.7 t CO2/MWh

- sedmogodišnji ugovor (350.000 € prihoda godisnje)

n CER = n MWh * EF t CO2/MWhn CER = 40,000 MWh * 0.7 t CO2/MWh

28,000 t CO2/godišnje

1 CER = 12,5 €

= 28,000 CER/godišnje

PRIMJER 1 - 3 male hidroelektrane (MHE)

PROFITABILNOST PROJEKATA KORIŠTENJA OIE U BIH

Profitabilnost:

PRIMJER 1 - 3 male hidroelektrane (MHE)

bez CDM sa CDM2010 -22,000,000 -22,000,0002011 4,085,000 4,946,0002012 4,085,000 4,946,0002013 4,085,000 4,946,0002014 4,085,000 4,946,0002015 4,085,000 4,946,0002016 4,085,000 4,946,0002017 4,085,000 4,946,0002018 0 0

PRINOS 28,595,000 34,622,000NPV -2,112,509 2,079,199IRR 7% 13%

PROFITABILNOST PROJEKATA KORIŠTENJA OIE U BIH

Profitabilnost:

PRIMJER 2 - Kogeneracijsko postrojenje na biomasu (20 MWth & 5 MWel)

Variant of project P1 P2Initial investment 16,800,000.00 16,800,000.00CDM 0.00 6,037,500.00Maintenance costs 400,000.00 400,000.00Energy costs 1,566,000.00 1,566,000.00Other costs 0.00 0.00Savings/gains 4,070,000.00 4,070,000.00Average annual cash flow 2,104,000.00 2,104,000.00

Observed period (years) 12 12Discount factor 8.00% 8.00%

Payback period of investment (years) 8.0 5.1Net present value (NPV) -944,091.85 KM 5,093,408.15 KMInternal rate of return (IRR) 6.90% 16.38%Profitability index (PI) 0.94 1.47

PROFITABILNOST PROJEKATA KORIŠTENJA OIE U BIH

PRIMJER 3 - FINANSIRANJE – PRIMJER PROFITABILNOSTI

PROFITABILNOST PROJEKATA KORIŠTENJA OIE U BIH

• UREDBA o KORIŠTENJU OIEiK - 01.06.2010. godine

UREDBA OIEiK

• Proizvodnja električne energije iz OIEiK za kvalificirane proizvođače koji su zaključili ugovor o obaveznom otkupu, podstiče se primjenom slijedećih mjera:

1. prednost isporuke, odnosno preuzimanja proizvedene električne energije iz OIEiK u mrežu

2. obaveze otkupa proizvedene električne energije iz OIEiK3. garantovane cijene

• Ugovor o otkupu za nova postrojenja se zaključuje na period od 12 godina od početka rada postrojenja, primjenjujući garantovane cijene

UREDBA OIEiK

Formiranje garantovane otkupne cijene

• Garantovana cijena (Gc) zavisi od referentne cijene (Rc) i tarifnog koeficijenta (C).

• Gc = Rc x C Gc - garantovana cijenaRc - referentna cijena C - tarifni koeficijent

• Referentna cijena (Rc) za 2010. godinu iznosi 12,26 pf/kWh

• Za svaku narednu godinu „Rc” utvrđuje Operator za OIEiK najkasnije do 31.10.

UREDBA OIEiK

• Trenutno najpovoljnije finansiranje projekata energetske efikasnosti pruža Raiffeisen Bank d.d. Bosna i Hercegovina koja pored uobičajnih bankarskih proizvoda nudi i kreditnu liniju energetske efikasnosti i obnovljivih izvora energije za mala i srednja preduzeća u Bosni i Hercegovini.

Ključna stvar:• Korisnik kredita ostvaruje pozitivne efekte u vidu uštede/prihoda, već

i, na bazi potvrde konsultanta za verifikaciju o uspešnosti projekta, ostvaruje pravo na uplatu naknade u iznosu od 15% do 20% od iznosa realizovanog kredita na ime povraćaja uloženih sredstava

EE & OIE KREDITNE LINIJE

PROFITABILNOST PROJEKATA KORIŠTENJA OIE U BIH

EE & OIE KREDITNE LINIJE

Project Owner,Borrower

Bank

B1 B2 B3 B4 B5 B6

I0

Equity

Grant

Loan

Savings

RepaymentLoan

C

A

S

H

F

L

O

W

PROFITABILNOST PROJEKATA KORIŠTENJA OIE U BIH

Primjeri projekata obnovljivih izvora energije:• farme vjetrenjača • male hidrocentrale• solarni sistemi za grijanje ili hlađenje vode za industrijske procese ili

prostore• sistemi za grijanje ili proizvodnju struje na bazi biomase• gasne turbine za biogas • biogasne stanice• geotermalne pumpe

EE & OIE KREDITNE LINIJE

PROFITABILNOST PROJEKATA KORIŠTENJA OIE U BIH

• Pored Raiffeisen Bank d.d. Bosna i Hercegovina i EBRD-e linije finansiranja, početkom 2011. godine očekuje se da će EIB (Evropska Investiciona Banka) potpisati ugovor sa jednom domaćom bankom što će rezultirati većom diverzifikacijom tržišta, a samim tim i boljom ponudom (krediti za lokalnu zajednicu).

• FiM (potražnja za lokalnom bankom) – nema grant sredstava

EE & OIE KREDITNE LINIJE

PROFITABILNOST PROJEKATA KORIŠTENJA OIE U BIH

• Od čega zavisi profitabilnost?

1.TROŠKOVI

2.PRIHODI

• Rizik = f(neizvjesnost,sigurnost)

• Ublažavanje rizika:

1. Subvencioni/finansijski mehanizmi (garantovana otkupna cijena, povoljni krediti...)2. Regulacioni mehanizmi (olakšan pristup EE mreži/sistemu , administracija)3. Strategija/opredjeljenje države (stvaranje povoljnog ambijenta za investiranje u OIE)

PROFITABILNOST PROJEKATA KORIŠTENJA OIE U BIH

ZAKLJUČAK