View
31
Download
2
Category
Preview:
Citation preview
MEMORIJA
12. XII 2018.
Čas 7
Memorija n Memorija računara
¨ Fizički uređaj sposoban da čuva informacije stalno ili privremeno
n Memorijiski uređaji¨ Koriste integrisana kola¨ Hardware
Memorija n Podela memorije: primarana i sekundarana n Primarana
¨ Interna memorija¨ RAM, ROM
n Sekundarna ¨ Eksterna i permanentna¨ Floppy, HD, CD, DVD…
Memorija
n Operativni sistem ¨ Menaždžment memorije
n Biološka memorija¨ artificial memory optimization (AMO)
MEMORIJA
prepoznavanjesložaja
OPAŽENIOBJEKAT ČULO
pažnja
Domen u kojem se privremeno ili trajno skladište informacije
MEMORIJA
Tri pod-domena: n dugotrajna memorijan operativna memorija
n čulna memorija
ČULNA MEMORIJA
DUGOTRAJNAMEMORIJA
prepoznavanjesložajaSelektivna pažnja
OPAŽENIOBJEKAT ČULO
OPERATIVNAMEMORIJA
MEMORIJA
Čulna memorija
n Memorijski domen u kome se informacije kratkotrajno zadržavaju.
n Potom se ili prosleđuju u dublje nivoe obrade ili se gube.¨ vizuelni aspekt čulne memorije: ikonička memorija, ¨ auditivni aspekt čulne memorije: ehoička memorija.
n Zadatak potpunog izveštaja (full report ili whole report).
Sperlingovi eksperimenti
J M FD L GW I S
50 ms prazno polje500 ms
Zadatak: reprodukcija što većeg broja slova sa prikazane matrice. Nalaz: reprodukuju 4-5 znakova.
n Zadatak potpunog izveštaja
Sperlingovi eksperimentiJ M FD L GW I S
50 ms prazno polje500 ms
n Zadatak delimičnog izveštaja (partial report).
J M FD L GW I S
50 ms500 ms
Sperlingova hipoteza!
Nalaz: reprodukuju skoro sva slova!
n Zadatak delimičnog izveštaja
Sperlingovi eksperimentiJ M FD L GW I S
50 ms500 ms
n Zadatak delimičnog izveštaja, ISI > 0
J M FD L GW I S
50 ms500 ms ISI
n Zadatak delimičnog izveštaja, ISI > 0
Sperlingovi eksperimenti
n Nalazi: Povećanjem interstimulusnog intervala, došlo je do opadanja broja tačno reprodukovanih slova.
n Pri interstimulusnom intervalu od 450 do 500 ms izjednačuje se procenat tačne reprodukcije u zadatku
potpunog i delimičnog izveštaja.
J M FD L G
W I S
50 ms500 ms ISI
0123456789
0 0.15 0.3 0.45 0.6 0.75 0.9Vreme (ms)
Bro
j tac
no re
prod
ukov
anih
Potpuni izveštaj
n Različite kategorije stimulusa.n Varirane su fizičke karakteristike slova:
boja, veličina, tip…n Zadatak ispitanika da reprodukuje samo znakove sa
odredjenim fizičkim karakteristikama.
Ikonička memorija - osmišljenost materijala
n Ispitanici su bili u stanju da reprodukuju sva slova sa prikazane matrice => moguće izvršiti kategorizaciju na osnovu njihovih fizičkih karakteristika.
n Kategorizaciju simbola na osnovu njihovog značenja (brojevi ili slova) nije bila moguća.
J M FD L GW I S
J 4 F7 L 1W 9 0
Informacija u ikoničkoj memoriji je prekategorijalna Kategorizacija je moguće samo na osnovu fizičkih
karakteristikama stimulusa.
n Ostali modaliteti: Auditivni aspekt čulne memorije.
n Ispitanicima istovremeno emitovali stimuluse sa četiri nezavisna kanala /zvučnika/.
Ehoička memorija - količina materijala
Ehoička memorija - količina materijala
K 7 S 6 G F
U G 2 3 F
n Kada je tražen potpuni izveštaj ispitanici su uspevali da reprodukuju oko 20% materijala ¨ slabije od eksperimenta sa vizuelnim stimulusima.
binauralno
n Zadatak potpunog izveštaja
n Zadatak delimičnog izveštaja
K 7 S 6 G F
U G 2 3 F
n ISI = 1, 2 ili 4 sekunde
Ehoička memorija - količina materijala
K 7 S 6 G F
U G 2 3 F
n Nalazi: reprodukcija u zadatku delimičnog izveštaja bila bolja od reprodukcije u zadatku potpunog izveštaja.
Ehoička memorija - trajanje materijala
n Materijal se zadržava oko 4 sekunde.
Vreme (sec)
Bro
j tac
no re
prod
ukov
anih
Potpuni izveštaj
4
4.2
4.4
4.6
4.8
5
0 1 2 3 4
n Informacija prekategorijalna
n Jezik: pri obradi auditivne, naročito jezičke informacije koja je temporalne prirode i realizuje se u realnom vremenu.
n Količina
n Trajanje
n Osmišljenost zadržanog materijala
§ Zadržava se takoreći celokupan materijal primljen sa čula.
§ Tek se manji deo prosleđuje u dublje nivoe obrade.
Čulna memorija - karakteristike
§ Zadržavanje materijala je kratkotrajno. § U zavisnosti od modaliteta, trajanje
materijala varira od pola sekunde do nekoliko sekundi.
§ Materijal u čulnoj memoriji je neosmišljen.
n Poseban memorijski domen n zadužen za privremeno skladištenje n i operisanje informacijama koje su n u datom trenutku predmet pažnje.
OPERATIVNA MEMORIJA
n Opterećenje OM ¨ Broj loptica
kojima se žonglira n Kapacitet OM
¨ Maksimalni broj loptica kojima neko može da žonglira
n Gubljenje informacija ¨ Padanje loptica
pod dejstvom gravitacije n Obnavljanje
¨ Bacanje loptica koje ih održava u vazduhu
n Grupisanje ¨ Žongliranje grupama loptica
n Manipulisanje sadržajem ¨ Npr. dodavanje novih loptica/
odbacivanje postojećih
Operativna MEMORIJA
Zadržavanje materijala u OM
Koliko dugo informacija traje u kratkotrajnoj memoriji?
Šta dovodi do iščezavanja informacija?
Teorija gubljenja traga n Zadatak Brauna i Petersonovih
V S B 3 7 5
375, 372, 369, 366, 363….
6 s 12 s 18 s
V S B
V S B
V S B
Teorija gubljenja traga
n Brojanje unazad onemogućava ponavljanje trigrama
n Brojevi se kategorijalno razlikuju od slova da bi se izbegla interferencija
n Variran je interval od trenutka prikazivanja do početka reprodukcije
n Procenat tačno reprodukovanog materijala opada vremenom
n Pretpostavka: spontano gubljenje traga do koga dolazi usled protoka vremena
n Opadanje je nelinearno
0
0.2
0.4
0.6
0.8
1
3 6 9 12 15 18
Vreme
Proporcija
Teorija gubljenja traga
Činioci koji utiču na zadržavanje materijala u operativnoj memoriji n Da li je u pitanju spontani proces? n Kako bi izgledala reprodukcija bez distraktora?
n Eksperiment – Waugh & Norman, 1965
9 8 6 7 5 4 9 9 3 5 7 5 0 3 8 1 1 sec / broju
9 4 6 8 5 6 7 4 2 8 9 3 0 1 3 6 0.25 sec / broju
=
n Do pada u reprodukciji dolazi usled interferencije
n Za sigurniji zaključak potrebno je sprovesti sličniji
eksperiment
n Da li priroda distraktora utiče na uspešnost reprodukcije?
Činioci koji utiču na zadržavanje materijala u operativnoj memoriji
n Toland
v Različit stepen interferencije u ove dve situacije
1. Grupa 2. Grupa
3 7 5
375, 372, 369, 366, 363…. √
Činioci koji utiču na zadržavanje materijala u operativnoj memoriji
n Peterson, Peterson i Miller
n Osim prirode distraktora, varirali i prirodu materijala koji treba
reprodukovati
n Na spontano gubljenje traga ne bi trebalo da utiče priroda
materijala
n Besmisleni slogovi ↔ reči iste dužine
n Reči bolje reprodukovane
Činioci koji utiču na zadržavanje materijala u operativnoj memoriji
n Keppel & Underwood n Uticaj broja prethodno prikazivanih trigrama n Tačnost reprodukcije opada usled proaktivne inhibicije
v Ogledi Vikensa
v Dve grupe ispitanika
v Prikazuje reči
v Reči zamenjuje brojevima
v Procenat reprodukcije porastao0
20
40
60
80
100
1 2 3 4
Proc
enat
tačn
e re
prod
ukci
je
Činioci koji utiču na zadržavanje materijala u operativnoj memoriji
Koliko dugo informacija traje u kratkotrajnoj memoriji?
n 18 – 20 sec
Šta dovodi do iščezavanja informacija?
n Spontano gubljenje traga
n Interferencija
n Proaktivna inhibicija SVI
Zadržavanje materijala u operativnoj memoriji
n Osim ograničenja u trajanju materijala u operativnoj memoriji, postoji i ograničenje u količini informacija
n Miller: Magični broj 7 ± 2 jedinice
n Pravi razliku između § Elemenata A I B R – 4 elementa § Smisaonih jedinica R I B A – 1 smisaona jedinica
n Grupisanje elemenata u smisaone jedinice - rekodovanje
Kapacitet operativne memorije
n Elemenat sam po sebi može biti smisaona jedinica n Kognitivni sistem je osetljiv na broj smisaonih jedinica, a
ne na broj elemenata
0
0.2
0.4
0.6
0.8
1
0 3 6 9 12 15
Vreme
Proporcija
Murdock jedna reč od tri slova tri reči tri slova
Ispitivanje broja smisaonih jedinica
Status operativne memorije
n Da li je u pitanju zaseban memorijski domen? n U odnosu na čulnu memoriju?
– razlika u trajanju i u prirodi materijala
n U odnosu na dugotrajnu memoriju? – razlika u trajanju
n Ispitaniku se sukcesivno izlažu stimulusi sa unapred pripremljene liste, a njegov zadatak je da ih reprodukuje
Reprodukcija
0
0.2
0.4
0.6
0.8
1
1 3 5 7 9 11 13 15
Pozicija stimulusa
Pro
porc
ija Efekat početka: DM
Efekat kraja: OM
• Efekat pozicije u nizu: Uticaj redosleda izlaganja u zadatku slobodnog prisećanja.
n Glanzer dva mehanizma n Murdock: različite dužine liste sa 20, 30, 40 stimulusa
20 30 40
0
0.2
0.4
0.6
0.8
1
1.2
1 6 11 16 21 26 31 36
Pozicija stimulusa
Prpo
rcija
Ispitivanje efekta pozicije u nizu
Manipulisanje materijalom u OM
n OM nije pasivno skladište u kome se kratkotrajno pohranjuju informacije: moguća je aktivna manipulacija.
n Saul Sternberg n Pomera interesovanje sa problema trajanja i
kapaciteta na probleme načina manipulisanja materijalom u OM.
Sternbergova istraživanja
n Predmet istraživanja: način pretraživanja meterijala u OM
n Dva pitanja o prirode pretrage u OM: ¨ da li je pretraga redna ili paralelna ¨ da li se pretražuje:
1. celokupan materijal (pretraga do iscrpljenja) ili 2. se završava kada je pronađena meta (samo-
okončavajuća pretraga)
Sternbergova istraživanja
dane
S D U D neda
E R L Nslovo-meta1.2sec
Veličina skupa1-6 slova
Pozitivan skup
Negativan skup
Pozicija metebalansirana
Meri se vreme reakcije
S D U Z D neda
S Z U D D neda
Mogući ishodi eksperimenta:
1 2 3 4 5 6
RT
1 2 3 4 5 6
RT
1 2 3 4 5 6
RT
PARALELNAPRETRAGA
DA
NE
REDNA PRETRAGA
DO ISCRPLJENJA SAMO-OKONČAVAJUĆA
DA
NE
DA
NE
Sternbergova istraživanja
REZULTAT:
1 2 3 4 5 6
RT
DO ISCRPLJENJA
400
450
500
550
600
650
1 2 3 4 5 6
38ms
b Intercept
a Nagib
y=ax+bNagib funkcije: Porastom skupa za jedno slovo vreme pretrage raste za 38 ms
DA
NE
REDNA PRETRAGA: DO ISCRPLJENJA
Sternbergova istraživanja
n PRETPOSTAVKA: ekonomičnije pretraživati skup do kraja nego naglo zaustaviti pretragu
enkodiranje mete
upoređivanje sa skupom
binarna odluka (da/ne)
davanje odgovora
Sternbergova istraživanja
1. Zadržavanje -> kratkotrajno, 18-20sec
2. Materijal -> ograničena količina, 7±2
3. Materijal -> osmišljen
4. Obnavljanje -> moguće
5. Aktivna manipulacija -> moguća
Operativna memorija - karakteristike
DUGOTRAJNA MEMORIJA
Epizodička memorija(događaji)
Semantička memorija(činjenice) Primovanje
Veštine i navike
Eksplicitna memorija
Implicitna memorija
Uslovljavanje
Neasocijativno
Emocionalnamuskulatura
Skeletnamuskulatura
Medijalni temporalni režanj Diencefalon
Striatum Refleksni
putevi
Neokorteks
Amigdala Cerebelum
• ~ (75 – 100) x 1012 ćelija u telu
• 46 hromozoma u svakoj ćeliji, svaki hromozom 1 molekul DNK
• ~ 20500 gena u genomu • 3 milijarde parova
nukleotida • 93 % genoma se
transkribuje • Samo 1-2 % sekvence
genoma kodira proteine
Genom
Molekul DNK Primarna struktura Redosled nukleotida
Sekundarna struktura Dvolančani heliks, prečnik 2 nm
Tercijerna struktura i kvarterna struktura Superspiralizovana 3D struktura i interakcija sa proteinima
Funkcija Kod za sintezu proteina
Omogućava ostvarivanje osnovne funkcije: prenošenje nasledne informacije
(koda) na ćerke ćelije i sintezu RNK molekula
Omogućava gusto pakovanje u jedru (dužina 1 bp)(broj bp po ćeliji)(broj ćelija u organizmu) (0.34 × 10-9 m)(6 × 109)(1013) 2.0 × 1013 m
Digitalno skladištenje podataka na DNK molekulu
Svaki nukleotid je predstavljen u binarnom kodu
PCR tehnikom se vrši sinteza DNK molekula naspram binarnog koda digitalnih fajlova
n Primljena informacija biva kratkotrajno zadržana u čulnoj memoriji (dužina zavisi od čulnog modaliteta).
n Deo informacija se prosleđuje u operativnu memoriju (gde se takođe kratkotrajno zadržava), a zatim u dugotrajnu memoriju gde biva osmišljena i trajno uskladištena. ¨ Osmišljena informacija se vraća u
operativnu memoriju, čime postaje sadržaj kojim trenutno operišemo.
¨ Direktna veza čulne memorije i dugotrajne memorije.
čulo
čulna memorija
operativna memorija
dugotrajna memorija
vizuelna auditivna
auditivna, verbalna
vizuelna
...
...
...
gubljenje materijala iz čulne memorije
gubljenje materijala iz oper. memorije
gubljenje materijala iz dugot. memorije
auditivna, verbalna
verbalna
BIOLOŠKA MEMORIJA
DOMAĆI �ZADATAK
12. decembar MEMORIJA Kognitivna psihologija II -IVglava, 51-69, 105-
234 str
Uvod u KNN IX glava, 271-317 str
11. decembar DOMAĆI ZADATAK: MEMORIJSKI SISTEMI
Recommended