View
24
Download
0
Category
Preview:
Citation preview
Kognitivne sposobnosti
Edukacijska psihologija 1
eni Zuliani 2011/12.
O emu emo govoriti?
Sposobnosti
Kognitivne osobine
Individualne razlike u kognitivnim
osobinama
Sposobnosti
Jedan od temeljnih uvjeta uenja
Ljudi imaju razliite sposobnosti!
Geneza:
Teorija empirizma
Teorija nativizma
Teorija konvergencije (Stern)
Interkcionistiki pristup (dispozicija + prikladni okolinski
utjecaji poticajni o oblikovajui)
Aktivitet rezultat interakcije imbenika naslijea i
okoline
Kognitivne osobine
Inteligencija
Kognitivni stilovi
Kreativnost
Inteligencija
takva opa sposobnost ovjeka koja mu omoguuje brzo i uspijeno snalaenje u novim tj. problemnim situacijama
Istraivanja o utjecaju naslijea i okoline:
Naslijee konstantno
Istraivanja sa jednojajanim blizancima - pokazuju da su
uinci razliitih prilika na intelektualne sposobnosti male, ali
zato vee na drugim sposobnostima (drutvenost,
moralnost, znanja, itd.)
Najvei utjecaj okoline je do tree godine ivota djeteta
Okolina konstantna
Vei uinci okoline kod djece vee hereditarne mogunosti
razvoja
Inteligencija
NASLJEENA STEENA
Ispitivanja jednojaanih i dvojajanih blizanaca, posvojene djece naglaavaju utjecaj oba initelja
Nepovoljna
okolina djelovat
e snanije od nasljeenog potencijala
Ako je okolina
zadovoljavajua, tada
predispozicije biti
vanije
Inteligencija i ivotna dob
Kad se dijete rodi ono nema inteligencije,
do dvadesete godine ivota brzo raste i dosee
svoj intelektivni maksimum
U odrasloj dobi odrava svoj maksimum (iako sa
jedva zamjetnim opadanjem)
U starosti doivljava znatnije opadanje
Inteligencija psihometrijski pristup
Spearman
- Generalna sposobnost
(g faktor)
- specifine sposobnosti
(s faktor)
Thurstone
- Primarne mentalne
sposobnosti:
pamenje, verbalno razumijevanje, fluentnost, rezoniranje, numerika, perceptivna i vizualno-spacijalna
sposobnost
Guilford
- Mentalne operacije
(procesi)
- Sadraji (o emu mislimo)
- Produkti (rezultati
miljenja)
Trodimenzionalni model
strukture intelekta
Eysenck kvalitativni aspekti
- M. brzina: vrijeme za
pronalazak adekvatne reakcije
- M. snaga: najvia teina sloenosti koju se moe dostii u rjeavanju problema
-Na njih se nadovezuju
rasuivanje, pamenje, opaanje
Guilfordov model inteligencije
Thorndikeov multifaktorski model
Intelektualne sposobnosti se sastoje
od mnotva malih faktora
Razliite intelektualne aktivnosti mogu imati iste ali i razliite faktore
Vernonov hijerarhijski model
G
V: ed K: m
V N Mi S Mn
V:ed verbalno-edukacijski fator
K:m praktino-manipulativni faktor
V verbalni faktor
N numeriki faktor
Mi mehanike informacije
S spacijalni
Mn manualni faktor
Plasticitet - reorganizacija danih struktura
Kompleksnost organizacija sloenih intel. struktura
Fluentnost produkcija to veeg broja novih ideja
Globalizacija organizacija ideja u nove cjeline
Cattellov model intelekta
Opi faktori:
Fluidna i.: pod utjecajem nasljea; maksimum u 14.god
Kristalna i.: pod utjecajem iskustva i kulture
iri grupni faktori:
Opa fluentnost
Asocijativna i f. Ideja
Produkcija velikog broja novih ideja, rijei, itd.
F. Vizualizacije
Spacijalna i prostorna orijentacija
F. Kognitivne brzine
F. Osobina linosti i temperamenta
FLUIDNA I. - Indukcija relacija i ideja
- Opseg poimanja i pamenja,
prepoznavanja i zadravanja
predmeta
- Asocijativno pamenje
shvaanjem poveznica
izmeu elemenata
- Figuralne relacije izmeu
apstraktnih figura
- Figuralna klasifikacija
element za klasifikaciju
razliitih likova
- F. semantikih relacija
otkrivanje relacija meu
pojmovima
KRISTALNA I. - Verbalno razumijevanje
- Iskustvena evaluacija-
prosuivanje i razumijevanje
ponaanja drugih
- Formalno razmiljanje -
asptrakcija, simboli -
donoenje zakljuaka
- Ope rasuivanje -rjeavanje
problema
- Numerika sposobnost
- Originalnost sposobnost
produciranja novih ideja
Inteligencija psihometrijski pristup Gardner
INTELIGENCIJA OPIS OSOBE
Logiko-matematika
Prirodno i spontano organizira stvari u red ili poredak, lako napamet barata
koliinama, brzo shvaa matematie pojmove, voli igre logike, zagonetke, kompjutore
Lingvistiko-verbalna
Uiva u itanju, pisanju, govoru, sluanju. Dobro pamti verbalne podatke i voli razvijati svoj rjenik. Lijepo pria prie i prepriava dogaaje. Ima smisla za strane jezike.
Vizualno-
spacijalna
Lako zamjeuje simetriju i sklad, rotira u glavi sloene likove i nacrtati to god vidi. Uspjena je u slagalicama i lako se snalazi naulicma novog i nepoznatog grada.
Tjelesno-
kinestetika
Dobra u rukovanju predmetima, pokree tijelo skladno i s lakoom. Uiva jer je uspjena u tjelesnim vjebama. Vrlo vjeta i spretna pa uspjeno izrauje predmete.
Glazbena Moe otkriti ritam, obrazac i tempo u stvarima koje ih maizgled nemaju (pjesma ptica). Voli razne vrste glazbe i svira neki instrument, ueno ili po sluhu.
Interpersonalna Lako razumije druge ljude, raspoloenja i osjeaje. Prirodni je voa, vjeto posreduje u meuljudskim sukobima, jer vidi situaciju oima obiju strana. Omiljena meu ljudima.
Intrapersonalna Vrlo dobro poznaje samu sebe. Svjesna svojih osjeaja, ideja, potreba i snova. Uporna je, gotovo tvrdoglava, u aktivnostima kojima se bavi.
Inteligencija psihometrijski pristup
Sternberg trijarhina teorija
1. Posredujue komponente (metakomponente, komponente usvajanja znanja, komponente
uratka)
2. Veza inteligencije i okoline (odabir okoline,
promjena ili prilagodba)
3. Mehanizam modificiranja inteligencije kroz
iskustvo
Snalaenje u novim situacijama
Efikasno i automatsko
rjeavanje problema
Suoavanje sa situacijama u kojima treba povezati novo i staro iskustvo i poboljanje vjetina rjeavanja problema
Mjerenje inteligencije
Binet-Simonova skala
IQ: omjer mentalne i
kronoloke dobi
- devijacioni IQ
WISC (6-16god)
WPPSI (4-6.5 god)
Testovi verbalnih i
nevrbalnih
sposobnosti
Mentalna zaostalost
Q.I.
Testovi postignua
Funkcioniranje u
socijalnoj
prilagodbi
Prema Q.I.:
- laka m.z. (55-70)
- umjerena (40-55)
- teka (20-40)
- najtea (ispod 20)
laka m.z.: osnovne vjetine itanja, pisanja i raunanja; ukljuivanje i redovne, prilagoene ili posebne programe
Mjerenje inteligencije u koli
Testovi mjere sposobnosti koje su
relevantne za kolsku uspjenost
(bre i lake uenje, integriranje novih sadraja,
snalaenje u novim situacijama)
(!) ali postoji i obrnuti utjecaj (percepcija, pamenje, klasifikacija, upotreba jezika)
Kognitivni stilovi
Kako ljudi percipiraju i organiziraju informacije iz svijeta oko sebe
Ovisnost vs. Neovisnost o polju
Refleksivnost vs. Impulzivnosti
Rigidnost vs. Fleksibilnost
Netolerantnost na neodreenost
Sklonost riziku
Stil kategoriziranja
Ovisnost o polju
- Teko razlikuju podraaj od okoline
- Promjenama u okolini
moe se utjecati na percepciju
- Teko uoavaju detalje
- Pod utjecajem tuih miljenja, skolonost razgovoru i blizini
- Uitelji sa takvim stilom: stil pouavanja usmjeren na uenike, manje kritine na pogreke
Neovisnost o polju
- Analitika percepcija
- Lake odvajaju podraaj od okoline
- Promjena konteksta manje
utjee na percepciju
- Lake odolijevaju socijalnim pritiscima, odluuju na temelju svojih percepcija,
manje usmjereni na ljude
- Uitelji s takvim stilom:
manje komuniciraju s
uenikom i kritinije prema pogrekama
Uenici ovisni o polju
- Bolje ue u socijalnom
okruenju
- Bolje pamte informacije
vezane uz druge
- Vie ih pogaa kritika
- Tee ue nestrukturirane
materijale
- Prihvaaju zadanu
organizaciju materijala i ne
mogu je promjeniti
- Trebaju jasnu pouku kako
rjeavati probleme
- Zahtjevaju izvana definirane
ciljeve i nagrade
Uenici neovisni o polju
- Trebaju pomo u uenju
materijala s drutvenim sadrajem
- Ponekad ih treba pouiti kako koristiti konekst u razumjevanju
socijalnih situacija
- Manje ih pogaa kritika
- Na svoj nain oblikuju nestrukturiranje situacije i
materijale
- Analiziraju i po potrebi
reorganiziraju zadane materijale
- Mogu rjeavati probleme bez pouke i voenja
- Sami definiraju ciljeve i nagrade
Refleksivnost
- Paljivo razmatraju ponuene alternative pa odabiru odgovor
- Rjeavaju sporo i tono
- Ponekad gube puno
vremena na provjeru
Impuzivnost
- Kratko razmatraju
alternative i brzo
odabiru odgovor
- Brzo rjeavaju s pogrekama
- Utjee na kolski uspjeh
U ranoj kolskoj dobi dolazi di diferencijacije kognitivnog stila;
Kognitivni stil je stabilna dimenzija;
Stariji uenici refeksivniji od mlaih;
Modifikacija impulzivnosti
1. Poticanje na usporavanje odgovora (produenjem rada, prisilnom odgodom, modeliranjem refleksivnog ponaanja)
2. Trening specifinih strategija panje
3. Trening verbalne samoinstrukcije (unutarnji govor: to sad moram? Moram polako
i paljivo proitati zadatak.... Sad moram vidjeti to je nepoznato...)
Kreativnost
Pronai novo originalno rjeenje nekog problema; vidjeti neobian odgovor, napraviti originalno umjetniko djelo
Gallagher (1986.): mentalni proces kojim osoba stvara nove ideje ili
Produkte, ili kombinira postojee ideje i produkte na neki novi nain
KREATIVNOST KAO
OSOBINA
- Guilfordov model inteligencije
- Konvergentna produkcija:
zahtjeva potragu za jednim
tonim odgovorom koji rjeava problem
- Divergentna produkcija:
odgovoriti na nove i originalne
naine
KREATIVNOST KAO
VJETINA
- Dio produktivnog miljenja
- interakcije izmeu osobina onog koji ui, procesa i situacijskih varijabli
- moe se uvjebati i poticati kod sve djece
!!! Uklanjanje usvojenih prepreka vano je za kreativnost
Mjerenje kreativnosti Test of Creative Thinking, torrance, 1966, prema Guilfordovom
modelu
- Fluentnost- velik broj odgovora
- Fleksibilnost razliite kategorije odgovora
- Originalnost jedinstveni ali relevantni odgovori
- Elaboracija uzimanje postojee ideje i njegovo modificiranje
Urban-Yellen test zavriti zadani crte
Test procjene osobina linosti (znatielja, sklonost preuzimanja rizika, ukljuenost u kreativne aktivnosti, duhovitost,...)
Poticanje kreativnosti Pitanja koja pobuuju razliite funkcije:
- pamenje tko?, kada?, gdje?
- konvergentno miljenje kako, zato, objasni
- divergentno miljenje na koliko naina, to bi se moglo dogoditi, ima li drugi ideju
- vrednovanje usporedi, to je bolje, ljepe?
Oluja mozgova
Lista atributa (osobine procesa, sustava) i
redefinicija
Traiti originalne odgovore
Izvoenje posljedica nekog dogaaja
I jo... Pouavati pojmove a ne injenice
Individualizirane pristupe i projekte pod strunom supervizijom
Omoguiti kontakte s izvorima informacija i kreativnim pojedincima
istina je neto za ime jo tragamo
Obrazovanje uitelja u specifinim podrujima
Poticajna atmosfera
Djeca neka sami vrednuju svoj rad
Modelirajte kreativno ponaanje i miljenje
Aktivnosti koji potiu divergentnu produkciju
Poticanje uenika na kreativnost, originalnost
Sustavno nagraivanje novih rjeenja
Aktivnosti koji zahtjevaju velik broj tonih odgovora
Recommended