Kognitivne sposobnosti

Edukacijska psihologija 1

eni Zuliani 2011/12.

O emu emo govoriti?

Sposobnosti

Kognitivne osobine

Individualne razlike u kognitivnim

osobinama

Sposobnosti

Jedan od temeljnih uvjeta uenja

Ljudi imaju razliite sposobnosti!

Geneza:

Teorija empirizma

Teorija nativizma

Teorija konvergencije (Stern)

Interkcionistiki pristup (dispozicija + prikladni okolinski

utjecaji poticajni o oblikovajui)

Aktivitet rezultat interakcije imbenika naslijea i

okoline

Kognitivne osobine

Inteligencija

Kognitivni stilovi

Kreativnost

Inteligencija

takva opa sposobnost ovjeka koja mu omoguuje brzo i uspijeno snalaenje u novim tj. problemnim situacijama

Istraivanja o utjecaju naslijea i okoline:

Naslijee konstantno

Istraivanja sa jednojajanim blizancima - pokazuju da su

uinci razliitih prilika na intelektualne sposobnosti male, ali

zato vee na drugim sposobnostima (drutvenost,

moralnost, znanja, itd.)

Najvei utjecaj okoline je do tree godine ivota djeteta

Okolina konstantna

Vei uinci okoline kod djece vee hereditarne mogunosti

razvoja

Inteligencija

NASLJEENA STEENA

Ispitivanja jednojaanih i dvojajanih blizanaca, posvojene djece naglaavaju utjecaj oba initelja

Nepovoljna

okolina djelovat

e snanije od nasljeenog potencijala

Ako je okolina

zadovoljavajua, tada

predispozicije biti

vanije

Inteligencija i ivotna dob

Kad se dijete rodi ono nema inteligencije,

do dvadesete godine ivota brzo raste i dosee

svoj intelektivni maksimum

U odrasloj dobi odrava svoj maksimum (iako sa

jedva zamjetnim opadanjem)

U starosti doivljava znatnije opadanje

Inteligencija psihometrijski pristup

Spearman

- Generalna sposobnost

(g faktor)

- specifine sposobnosti

(s faktor)

Thurstone

- Primarne mentalne

sposobnosti:

pamenje, verbalno razumijevanje, fluentnost, rezoniranje, numerika, perceptivna i vizualno-spacijalna

sposobnost

Guilford

- Mentalne operacije

(procesi)

- Sadraji (o emu mislimo)

- Produkti (rezultati

miljenja)

Trodimenzionalni model

strukture intelekta

Eysenck kvalitativni aspekti

- M. brzina: vrijeme za

pronalazak adekvatne reakcije

- M. snaga: najvia teina sloenosti koju se moe dostii u rjeavanju problema

-Na njih se nadovezuju

rasuivanje, pamenje, opaanje

Guilfordov model inteligencije

Thorndikeov multifaktorski model

Intelektualne sposobnosti se sastoje

od mnotva malih faktora

Razliite intelektualne aktivnosti mogu imati iste ali i razliite faktore

Vernonov hijerarhijski model

G

V: ed K: m

V N Mi S Mn

V:ed verbalno-edukacijski fator

K:m praktino-manipulativni faktor

V verbalni faktor

N numeriki faktor

Mi mehanike informacije

S spacijalni

Mn manualni faktor

Plasticitet - reorganizacija danih struktura

Kompleksnost organizacija sloenih intel. struktura

Fluentnost produkcija to veeg broja novih ideja

Globalizacija organizacija ideja u nove cjeline

Cattellov model intelekta

Opi faktori:

Fluidna i.: pod utjecajem nasljea; maksimum u 14.god

Kristalna i.: pod utjecajem iskustva i kulture

iri grupni faktori:

Opa fluentnost

Asocijativna i f. Ideja

Produkcija velikog broja novih ideja, rijei, itd.

F. Vizualizacije

Spacijalna i prostorna orijentacija

F. Kognitivne brzine

F. Osobina linosti i temperamenta

FLUIDNA I. - Indukcija relacija i ideja

- Opseg poimanja i pamenja,

prepoznavanja i zadravanja

predmeta

- Asocijativno pamenje

shvaanjem poveznica

izmeu elemenata

- Figuralne relacije izmeu

apstraktnih figura

- Figuralna klasifikacija

element za klasifikaciju

razliitih likova

- F. semantikih relacija

otkrivanje relacija meu

pojmovima

KRISTALNA I. - Verbalno razumijevanje

- Iskustvena evaluacija-

prosuivanje i razumijevanje

ponaanja drugih

- Formalno razmiljanje -

asptrakcija, simboli -

donoenje zakljuaka

- Ope rasuivanje -rjeavanje

problema

- Numerika sposobnost

- Originalnost sposobnost

produciranja novih ideja

Inteligencija psihometrijski pristup Gardner

INTELIGENCIJA OPIS OSOBE

Logiko-matematika

Prirodno i spontano organizira stvari u red ili poredak, lako napamet barata

koliinama, brzo shvaa matematie pojmove, voli igre logike, zagonetke, kompjutore

Lingvistiko-verbalna

Uiva u itanju, pisanju, govoru, sluanju. Dobro pamti verbalne podatke i voli razvijati svoj rjenik. Lijepo pria prie i prepriava dogaaje. Ima smisla za strane jezike.

Vizualno-

spacijalna

Lako zamjeuje simetriju i sklad, rotira u glavi sloene likove i nacrtati to god vidi. Uspjena je u slagalicama i lako se snalazi naulicma novog i nepoznatog grada.

Tjelesno-

kinestetika

Dobra u rukovanju predmetima, pokree tijelo skladno i s lakoom. Uiva jer je uspjena u tjelesnim vjebama. Vrlo vjeta i spretna pa uspjeno izrauje predmete.

Glazbena Moe otkriti ritam, obrazac i tempo u stvarima koje ih maizgled nemaju (pjesma ptica). Voli razne vrste glazbe i svira neki instrument, ueno ili po sluhu.

Interpersonalna Lako razumije druge ljude, raspoloenja i osjeaje. Prirodni je voa, vjeto posreduje u meuljudskim sukobima, jer vidi situaciju oima obiju strana. Omiljena meu ljudima.

Intrapersonalna Vrlo dobro poznaje samu sebe. Svjesna svojih osjeaja, ideja, potreba i snova. Uporna je, gotovo tvrdoglava, u aktivnostima kojima se bavi.

Inteligencija psihometrijski pristup

Sternberg trijarhina teorija

1. Posredujue komponente (metakomponente, komponente usvajanja znanja, komponente

uratka)

2. Veza inteligencije i okoline (odabir okoline,

promjena ili prilagodba)

3. Mehanizam modificiranja inteligencije kroz

iskustvo

Snalaenje u novim situacijama

Efikasno i automatsko

rjeavanje problema

Suoavanje sa situacijama u kojima treba povezati novo i staro iskustvo i poboljanje vjetina rjeavanja problema

Mjerenje inteligencije

Binet-Simonova skala

IQ: omjer mentalne i

kronoloke dobi

- devijacioni IQ

WISC (6-16god)

WPPSI (4-6.5 god)

Testovi verbalnih i

nevrbalnih

sposobnosti

Mentalna zaostalost

Q.I.

Testovi postignua

Funkcioniranje u

socijalnoj

prilagodbi

Prema Q.I.:

- laka m.z. (55-70)

- umjerena (40-55)

- teka (20-40)

- najtea (ispod 20)

laka m.z.: osnovne vjetine itanja, pisanja i raunanja; ukljuivanje i redovne, prilagoene ili posebne programe

Mjerenje inteligencije u koli

Testovi mjere sposobnosti koje su

relevantne za kolsku uspjenost

(bre i lake uenje, integriranje novih sadraja,

snalaenje u novim situacijama)

(!) ali postoji i obrnuti utjecaj (percepcija, pamenje, klasifikacija, upotreba jezika)

Kognitivni stilovi

Kako ljudi percipiraju i organiziraju informacije iz svijeta oko sebe

Ovisnost vs. Neovisnost o polju

Refleksivnost vs. Impulzivnosti

Rigidnost vs. Fleksibilnost

Netolerantnost na neodreenost

Sklonost riziku

Stil kategoriziranja

Ovisnost o polju

- Teko razlikuju podraaj od okoline

- Promjenama u okolini

moe se utjecati na percepciju

- Teko uoavaju detalje

- Pod utjecajem tuih miljenja, skolonost razgovoru i blizini

- Uitelji sa takvim stilom: stil pouavanja usmjeren na uenike, manje kritine na pogreke

Neovisnost o polju

- Analitika percepcija

- Lake odvajaju podraaj od okoline

- Promjena konteksta manje

utjee na percepciju

- Lake odolijevaju socijalnim pritiscima, odluuju na temelju svojih percepcija,

manje usmjereni na ljude

- Uitelji s takvim stilom:

manje komuniciraju s

uenikom i kritinije prema pogrekama

Uenici ovisni o polju

- Bolje ue u socijalnom

okruenju

- Bolje pamte informacije

vezane uz druge

- Vie ih pogaa kritika

- Tee ue nestrukturirane

materijale

- Prihvaaju zadanu

organizaciju materijala i ne

mogu je promjeniti

- Trebaju jasnu pouku kako

rjeavati probleme

- Zahtjevaju izvana definirane

ciljeve i nagrade

Uenici neovisni o polju

- Trebaju pomo u uenju

materijala s drutvenim sadrajem

- Ponekad ih treba pouiti kako koristiti konekst u razumjevanju

socijalnih situacija

- Manje ih pogaa kritika

- Na svoj nain oblikuju nestrukturiranje situacije i

materijale

- Analiziraju i po potrebi

reorganiziraju zadane materijale

- Mogu rjeavati probleme bez pouke i voenja

- Sami definiraju ciljeve i nagrade

Refleksivnost

- Paljivo razmatraju ponuene alternative pa odabiru odgovor

- Rjeavaju sporo i tono

- Ponekad gube puno

vremena na provjeru

Impuzivnost

- Kratko razmatraju

alternative i brzo

odabiru odgovor

- Brzo rjeavaju s pogrekama

- Utjee na kolski uspjeh

U ranoj kolskoj dobi dolazi di diferencijacije kognitivnog stila;

Kognitivni stil je stabilna dimenzija;

Stariji uenici refeksivniji od mlaih;

Modifikacija impulzivnosti

1. Poticanje na usporavanje odgovora (produenjem rada, prisilnom odgodom, modeliranjem refleksivnog ponaanja)

2. Trening specifinih strategija panje

3. Trening verbalne samoinstrukcije (unutarnji govor: to sad moram? Moram polako

i paljivo proitati zadatak.... Sad moram vidjeti to je nepoznato...)

Kreativnost

Pronai novo originalno rjeenje nekog problema; vidjeti neobian odgovor, napraviti originalno umjetniko djelo

Gallagher (1986.): mentalni proces kojim osoba stvara nove ideje ili

Produkte, ili kombinira postojee ideje i produkte na neki novi nain

KREATIVNOST KAO

OSOBINA

- Guilfordov model inteligencije

- Konvergentna produkcija:

zahtjeva potragu za jednim

tonim odgovorom koji rjeava problem

- Divergentna produkcija:

odgovoriti na nove i originalne

naine

KREATIVNOST KAO

VJETINA

- Dio produktivnog miljenja

- interakcije izmeu osobina onog koji ui, procesa i situacijskih varijabli

- moe se uvjebati i poticati kod sve djece

!!! Uklanjanje usvojenih prepreka vano je za kreativnost

Mjerenje kreativnosti Test of Creative Thinking, torrance, 1966, prema Guilfordovom

modelu

- Fluentnost- velik broj odgovora

- Fleksibilnost razliite kategorije odgovora

- Originalnost jedinstveni ali relevantni odgovori

- Elaboracija uzimanje postojee ideje i njegovo modificiranje

Urban-Yellen test zavriti zadani crte

Test procjene osobina linosti (znatielja, sklonost preuzimanja rizika, ukljuenost u kreativne aktivnosti, duhovitost,...)

Poticanje kreativnosti Pitanja koja pobuuju razliite funkcije:

- pamenje tko?, kada?, gdje?

- konvergentno miljenje kako, zato, objasni

- divergentno miljenje na koliko naina, to bi se moglo dogoditi, ima li drugi ideju

- vrednovanje usporedi, to je bolje, ljepe?

Oluja mozgova

Lista atributa (osobine procesa, sustava) i

redefinicija

Traiti originalne odgovore

Izvoenje posljedica nekog dogaaja

I jo... Pouavati pojmove a ne injenice

Individualizirane pristupe i projekte pod strunom supervizijom

Omoguiti kontakte s izvorima informacija i kreativnim pojedincima

istina je neto za ime jo tragamo

Obrazovanje uitelja u specifinim podrujima

Poticajna atmosfera

Djeca neka sami vrednuju svoj rad

Modelirajte kreativno ponaanje i miljenje

Aktivnosti koji potiu divergentnu produkciju

Poticanje uenika na kreativnost, originalnost

Sustavno nagraivanje novih rjeenja

Aktivnosti koji zahtjevaju velik broj tonih odgovora