01-11!06!2010semk Uvodno Popis Literature

Semiotika u masovnom

komuniciranjuUvodno predavanje

11. lipnja 2010.

dlabas@hrstud.hr

Kako se semiotika “ponaša” prema nama? Paddy Whannel,

Oxford

“Semiotics tell us things we already know in a language we will never understand.”

Svakodnevni život:Kad netko nešto kaže...

Ti, kamo si opet skrenula?

Voziš li ti ili ja? Tko je trebao pratiti kartu?

Obavijest

Ti, kamo si opet skrenula?

Voziš li ti ili ja? Tko je trebao pratiti kartu?

Predmetni sadržaj – o čemu izvještavam?

Samoočitovanje – što izjavljujem o sebi samom?

Odnos – što mislim o tebi i kako se međusobno odnosimo?

Apel – na što te želim potaknuti?

Definicija semiotike

Semiotika je opća znanost o znakovima i simbolima, a posebno se bavi proučavanjem naravi, odnosa i uloge jezičnog znakovlja. U tom se smislu „podudara“ sa semiologijom.

Prema Rudolfu Carnapu i Charlesu Morrisu, predmet semiotike su odnosi logike i jezika, te je ona opća znanost o sustavu znakova.

Podjela semiotike

Dijeli se na logičku sintaksu, logičku semantiku i logičku pragmatiku.

prva proučava međuodnose samih znakova, druga međuodnose između znakovlja i

njihovih značenjskih sadržaja, a treća međuodnose znaka i korisnika znaka.

Semiotika i znak

Znak je, zapravo, „intelektualno oruđe za procjenjivanje temeljnih činjenica postojanja“ (Thomas Sebeok), a tehnološka dostignuća – poput telefona, televizije, računala i interneta – elektroničkim su putem unijela raznolikost ljudske proizvodnje znakova u domaće okružje.

Zato bi se završna desetljeća prošloga stoljeća mogla doista nazvati „razdobljem znakova“ (Susan Petrilli – Augusto Ponzio).

Znak – komunikacija - kôd

Proučavanje znakova danas se usredotočuje prije svega na logiku „komunikacije“ i razotkrivanje „kodova“ koji tvore pozadinu raznolikih kulturnih fenomena.

Proučavanje sustava znakova ponovno je osnažilo već ustanovljene discipline i pomoglo pri stvaranju novih, kao što su proučavanje komunikacija, medija i kulture.

Cilj kolegija

Priprema za razumijevanje semiotike kao znanosti, opće semioze i sustava komuniciranja, kakvo se očituje u najširem rasponu od svakodnevne komunikacije preko javne (i masovne) komunikacije do estetičkih struktura jezičnih, slikovnih i zvučnih znakova, kako bi se od znaka došlo do – simbola.

Predavanja

Pružaju uvid u osnovna znanja o semiotici, s posebnim osvrtom na njezinu interdisciplinarnost, razumijevajući je kao “točku” u kojoj se stapaju “znanosti o životu” i “znanosti o znakovima“ (T. Sebeok – Susan Petrilli).

To znači da se u njoj stapaju znakovi i život, iz čega slijedi da je ljudsko biće znak u univerzumu znakova.

Raspored predavanja

1) Uvodno predavanje – upoznavanje s predmetom, podjela literature, pojašnjavanje obveza;

2) Povijest semiotike I.;

3) Povijest semiotike II.;

Raspored predavanja

4) Znak, znakovitost, znakovlje, značenje;

5) Semioza. Semiotika: sustavi značenja i proces komunikacije;

6) Jezik i jezični kodovi; Semiotika (novinarskog) teksta;

Raspored predavanja

7) Semiotika medija;

8) Semiotika promidžbenih poruka i filma;

9) Semiotika (dnevnoga) tiska - naslovnice;

Raspored predavanja

10) Semiotika popularne kulture i njezinih proizvoda;

11) Zaključno predavanje: rasprava.

Misao vodilja – komunikološki aspekt

“Najrazumljivije u jeziku nije sama riječ, već ton, jačina, modulacija, tempo kojim se izgovara niz riječi – ukratko, glazba koja je iza riječi, osoba iza te strasti: dakle, sve ono što se ne može napisati.”

Friedrich Nietzsche Animal rationale - homo communicans

Misao vodilja – semiotički aspekt

Veliki mislioci koji su čovjeka definirali kao animal rationale nisu bili empiristi i nisu kanili dati empirijsko objašnjenje ljudske naravi. Tom su definicijom daleko više postavili moralni imperativ. Razum je ne baš prikladan pojam ako se u svom bogatstvu i različitosti želi obuhvatiti oblike kulturnoga života čovjeka. Ti oblici esencijalno su simbolički. Umjesto da se čovjeka definira kao animal rationale moralo bi ga se, dakle, definirati kao animal symbolicum. Na tom će se tragu ukazati na ono što ga doista obilježava i što ga razlikuje u odnosu na sve ostale vrste te će se moći razumjeti posebni put kojim čovjek ide: put prema civilizaciji.

Ernst Cassirer

Dodatna misao vodilja

„Otvorite li današnje novine, u njima ćete naći više simbola nego u Ilijadi i Odiseji.“

Friedrich Georg Jünger

Prema: Ivo Žanić, „Prolog, ili čitanje novina“, u: Mitologija inflacije. Govor kriznog doba, Globus, Zagreb 1986, 7.

Popis literature

JOHANSEN, J. D. – LARSEN, S. E., Uvod u semiotiku, Croatialiber, Zagreb 2000;

NÖTH, W., Priručnik semiotike, Ceres, Zagreb 2004 (59-130; 467-511 );

ŠKILJAN, D., Govor realnosti i realnost jezika, Školska knjiga, Zagreb 1978 (91-150).

Popis literature

BABOLIN, S., Sulla funzione comunicativa del simbolo, Editrice Pontificia Università Gregoriana, Roma 1989;

BARTHES, R., Carstvo znakova, August Cesarec, Zagreb 1989;

BELLER, M. – LEERSSEN, J. (ed.), Imagology. The cultural construction and literary representation of national characters. A critical survey, Rodopi, Amsterdam – New York 2007 (295-297, 306-309, 313-315, 342-344, 354-357, 373-377, 421-424, 434-437);

Popis literature

BETTETINI, G., L'Ulisse semiotico e le sirene informatiche, Bompiani, Milano 2006;

BARTHES, R., Uvod u strukturalnu analizu pripovjednih tekstova, u: Suvremena teorija pripovijedanja, Zagreb 1992;

DANESI, M., Understanding media semiotics, London 2002;

Popis literature

BLAGUS BARTOLEC, G., Pragmatika medijskoga diskursa (Utjecaj televizijske poruke na primatelja), u: BADURINA, L. – IVANETIĆ, N. – PRITCHARD, B. – STOLAC, D. (ur.), Teorija i mogućnosti primjene pragmalingvistike, Hrvatsko društvo za primijenjenu lingvistiku, Zagreb-Rijeka 1999 (85-90);

ĐURIN, S., Reklamna poruka, u: BADURINA, L. – IVANETIĆ, N. – PRITCHARD, B. – STOLAC, D. (ur.), Teorija i mogućnosti primjene pragmalingvistike, Hrvatsko društvo za primijenjenu lingvistiku, Zagreb-Rijeka 1999 (203-220);

Popis literature

ECO, U., Kultura, informacija, komunikacija, Nolit, Beograd 1973;

ECO, U., La struttura assente. La ricerca semiotica e il metodo

strutturale, Bompiani, Milano 1988;

EAGLETON, T., Ideja kulture, Jesenski i Turk, Zagreb 2002;

IVIĆ, M., Pravci u lingvistici, Državna založba Slovenije, Ljubljana 41978 (163-189);

JANSZ, L. – COBLEY, P., Semiotika za početnike, Jesenski i Turk, Zagreb 2006;

Popis literature

LORUSSO, A. M. – VIOLI, P., Semiotica del testo giornalistico, Laterza, Bari 2007;

MORRIS, Ch., Osnove teorije o znacima, Beograd 1975;

PERICLES TRIFONAS, P., Barthes i carstvo znakova, Jesenski i Turk, Zagreb 2002;

PERICLES TRIFONAS, P., Umberto Eco i nogomet, Jesenski i Turk, Zagreb 2002;

PETRILLI, S. – PONZIO, A., Thomas Sebeok i znakovi života,

Jesenski i Turk, Zagreb 2002;

Popis literature

RIVOLTELLA, P. C., Dal segno al simbolo. Un'indagine nel campo semiotico, Roma 1991;

De SAUSSURE, F., Tečaj opće lingvistike, Zagreb 2000;

SEGRE, C., Avviamento all'analisi del testo letterario, Torino 1985;

STOLAC, D., Dekodiranje reklamnih poruka, u: BADURINA, L. – IVANETIĆ, N. – PRITCHARD, B. – STOLAC, D. (ur.), Teorija i mogućnosti primjene pragmalingvistike, Zagreb-Rijeka 1999 (715-720);

Popis literature

DANESI, M., Popular culture: introductory perspectives, Lanham 2008;

DUNBAR-HALL, P., Semiotics as a method for the study of popular music, u: The international review of music aesthetics and sociology, 22 (1991), 2, Zagreb 1970;

FISKE, J., HARTLEY, J., Reading television, London, New York 1990;

FISKE, J., Popularna kultura, Beograd 2001;

Popis literature

FISKE, J., Popularna ekonomija, u: Hrvatski filmski ljetopis, 9 (2003), 36, Hrvatski filmski savez, Zagreb, 2003;

GOVEDIĆ, N., Televizija kao medij i TV reklama kao njegov najsavršeniji izraz, u: Medijska istraživanja, god. 1 br. 2, 1995;

HORKHEIMER, M., ADORNO, T., Dijalektika prosvjetiteljstva, Sarajevo, Veselin Masleša – Svjetlost,

1989;

Popis literature

KELLNER, D. M., Medijska kultura i trijumf spektakla, u: Europski glasnik, 13 (2008), 13, Hrvatsko društvo pisaca, Zagreb, 2008;

KELLNER, D. M., Medijska kultura: studije kulture, identitet i politika između modernizma i postmodernizma, Clio, Beograd, 2004;

KUNCZIK, M., ZIPFEL, A. Uvod u znanost o medijma i komunikologiju. Zaklada Friedrich Ebert, Zagreb, 2006;

Popis literature

LOTMAN, J. M., Semiotika filma i problem filmske estetike, Institut za film, Beograd, 1976;

MacGUIGAN, J., Popularna televizija, u: Hrvatski filmski ljetopis, 9 (2003), 36, Hrvatski filmski savez, Zagreb, 2003;

STOREY, J., Cultural theory and popular culture: a reader, Prentice Hall, 2006;

Popis literature

STOREY, J., Inventing popular culture: from folklore to globalization, Blackwell Publishing, Malden, 2003;

STRINATI, D., An introduction to theories of popular culture, Taylor & Francis e-Library, 2005;

WILLIS, P., Symbolism and practice. A Theory of the Social Meaning of Pop Music, Centre for Contemporary Cultural Studies, The University of Birmingham, Stencilled Occasional Paper, Sub and Popular Culture Series: SP 13., 1974.

PREPORUČENA“AUTORSKA LEKTIRA”

Roland Barthes (temelji semiotike); John Deely (povijest semiotike); Jesper Hoffmeyer (semiotika u vijestima); Umberto Eco (strukturalizam); Michael Halliday (biosemiotika); Louis Hjelmslev (matematika); Jack Goody (računalna semiotika); Algirdas Julien Greimas (društvena

semiotika);

PREPORUČUJEM ČITANJE AUTORA

Roman Jakobson (kulturna semiotika); Julia Kristeva (organizacijska semiotika); Jacques Lacan (vizualna semiotika); Claude-Levi Strauss (slikovna semiotika); John Locke (glazba i semiotika); Yuri Lotman (semiotika u kinematografiji/filmu); Christian Metz (semiotika i mediji); Charles Morris (oglašavanje); Charles Sanders Peirce (multimediji); Ferdinand de Saussure (semiotika teksta)... – kao i suvremene autore koji pišu o navedenim autorima,

stavljajući ih u gore navedeni kontekst.

Semiotika i znak

Polazište semiotike je razlikovanje označitelja, označenika (označenoga) i znaka.

Označitelj može biti neki fizički objekt, riječ ili neka vrsta slike.

Označenik je misaoni pojam na koji ukazuje označitelj.

Znak je spoj označitelja i označenika.

“I svaki dan je Valentinovo…”

Tako, na primjer, čestitka za Valentinovo (označitelj) može biti znak ljubavi (označenik). Iako i čestitka i ljubav mogu postojati odvojeno, možda i s drugim označiteljima i označenicima, njihov spoj tvori osobit znak.

Čestitka – znak ljubavi…

Znakovi – ikonički i arbitrarni

U nekim drugim slučajevima, međutim, označenik na koji ukazuje označitelj uvelike je pitanje društvene konvencije kao, na primjer, u slučaju jezika. Znakovi koji su relativno lišeni društvenog posredovanja nazivaju se ikoničkim, dok su znakovi koji više ovise o takvom posredovanju arbitrarni.

O. K.

Jač

Avak

Tko je Lahti?

Roland Barthes

BARTHES tvrdi da postoje dva načina funkcioniranja znakova na drugoj razini označavanja.

(I) Znakovi mogu tvoriti mitove pošto znak predstavlja čitav niz kulturnih vrijednosti.

(II) Znak ne samo da povezuje neku sliku ili predmet s pojmom, nego u ljudima pobuđuje različite osjećaje; osim što denotiraju, znakovi također i konotiraju.

Znakovi i kodovi

Znakovi mogu biti organizirani u kodove. Opet baš kulturne konvencije određuju način stvaranja kodova, jer odlučuju koje su kombinacije znakova smislene.

Osobiti stilovi odijevanja mogu, na primjer, tvoriti kod. Kao što sama riječ kazuje, neki kodovi mogu biti skriveni ili manje očiti od kodova odijevanja, a njihovo otkrivanje iziskuje pomnu analizu.

Znakovi i kodovi

Semiotika prodire “iza znaka”… (D. Škiljan)

Semiotika je dragocjena utoliko što ukazuje na problem. Drugačije rečeno, ona prodire iza neposrednog učinka znaka te postavlja pitanje o širim značenjima i društvenim funkcijama znakovnih sustava. Pritom je, međutim, dvojbeno podastire li ona nešto više od niza mogućih pristupa tim pitanjima. Usto, za problem osiguravanja pouzdanosti semiotičke analize nije se našlo prikladno rješenje.

Od znaka do simbola

Svaka gesta, artefakt, znak ili koncept koji predstavlja, označava ili izražava nešto drugo jest simbol.

Proučavanje simbola važno je jer su oni javni i prenose zajedničke emocije, informacije ili osjećaje, te utoliko igraju ulogu u osiguravanju društvene kohezije i odanosti.

Oni, međutim, mogu biti i nositelji društvenih disfunkcija tako da predstavljaju društvene sukobe.

Od znaka do simbola

Današnji mediji, semiotika, znakovi, kodovi, mitovi,

simboli „Otvorite li današnje

novine, u njima ćete naći više simbola nego u Ilijadi i Odiseji“

Friedrich Georg Jünger

Ni katoličke Poljska i Irska nemaju zakon tako konzervativan kao naš

Irska i Poljska – katoličke zemlje – nemaju zakon, već se vode Europskom direktivom o tkivima i stanicama.

Autor: Sandra Veljković 15.10.2009 23:00

zadnja izmjena: 16.10.2009 09:15 (Večernji list)

Početi i završiti pričom...

Johansen, J. D. – Larsen, S. E., Uvod u semiotiku, Croatialiber, Zagreb 2000, 7-14.

Tri protagonista: dječak – pas – komarac.

Znak – znakotvorački proces

Kad opažamo stvari kao znakove, nema jamstva da to činimo na ispravan način niti da primjećujemo sve posljedice znakotvoračkog procesa.

Znak – znakotvorački proces

Prva funkcija semiotičke kompetencije: pretvoriti stvari u znakove koji, ukupno, uobličuju smjestište u kojemu organizam može živjeti.

Znak – znakotvorački proces

Druga temeljna funkcija semiotičke kompetencije: ona osigurava da se pojave mogu ponoviti, zapamtiti i pohraniti u navade kako bismo mogli upotrijebiti znakove za zaključivanje o naravi svijeta.

Znak – znakotvorački proces

Naše obaveze

Pohađanje predavanja,čitanje literature, priprema pisanog rada /polaganje ispita.

Ispit možete polagati usmeno ili preko seminarskog rada. Preporučujem pisanje seminarskog rada.

Naše obaveze

Za seminarski rad možete odabrati jednu od tema obrađenih na predavanju ili izaberite neku od tema iz popisa literature.

Seminarski rad završite već prema svojim mogućnostima i planovima. 

Dužina seminarskog rada je između 4000 - 5000 riječi (do deset stranica teksta).

Naše obaveze

Ocjenjuje se sposobnost zaključivanja i argumentacije, originalnost, te prezentacija rada (urednost, pravopis, izgled, forma).

Seminarski rad se šalje na moju adresu (dlabas@hrstud.hr) u pdf ili word obliku. Na svoj rad ćete, osim ocjene, dobiti i kratki feedback.

Temu možete dogovoriti, ako želite, sa mnom na isti mail.