VODA VODA -- IZVOR IZVOR ŽŽIVOTAIVOTA22. o22. ožžujka ujka –– SVJETSKI DAN VODASVJETSKI DAN VODA

GRAĐEVINSKI FAKULTET SVEUGRAĐEVINSKI FAKULTET SVEUČČILIILIŠŠTA U RIJECITA U RIJECI

Prof.Prof.dr.dr.scsc.. NevenkaNevenka OOžžanianićć,, dipl.indipl.inžž..gragrađđ..

MoMožždada jeje nanašš Planet Planet nepravednonepravednodobiodobio imeime ZemljaZemlja. .

TrebaoTrebao jeje momožždada dobitidobiti imeime VodaVodailiili MoreMore, , jerjer, , gledajugledajućći i ZemljuZemlju izizsvemirasvemira, , vidividi se se dada jeje veveććimimdijelomdijelom pokrivenapokrivena vodomvodom. .

OdOd ukupneukupne povrpovrššineine nanašše e PlanetePlaneteokooko 2/3 2/3 jeje pokrivajupokrivaju moramora i i oceanioceani, , a 1/3 a 1/3 kopnokopno. .

SveSve kopnenekopnene povrpovrššineine nana ZemljiZemljipokrivajupokrivaju 149 149 milijunamilijuna povrpovrššinskihinskihkilometarakilometara, a , a moramora i i oceanioceani 361 361 milijunmilijun povrpovrššinskihinskih kilometarakilometara..

ZEMLJA ZEMLJA –– PLAVI PLANETPLAVI PLANET

OdOd ukupneukupne kolikoliččineine vodevode nana ZemljiZemlji, , oceanioceani -- slanaslana vodavoda --zauzimajuzauzimaju 97,6%97,6% vodenevodene masemase, a , a nana kopnukopnu jeje preostalihpreostalih 2,4%2,4% alialislatkeslatke vodevode..

77,23

22,21

0,77 0,35 0,04 0,003

0

10

20

30

40

50

60

70

80 Ledenjaci

PodzemnavodaVlaga tla

Jezera

Atmosfera

Rijeke

RASPORED SLATKE VODE NA ZEMLJIRASPORED SLATKE VODE NA ZEMLJI

VodaVoda jeje sastavnisastavni diodio svegasvega žživotaivota nana PlanetiPlaneti. . NemaNema nini jednogjednogžživogivog bibićća, a, biljkebiljke iliili žživotinjeivotinje u u tijelutijelu kojegkojeg nemanema vodevode. .

U U tijelimatijelima nekih nekih žživihivih bibićća a onaona ččiniini i vii višše e odod 90%, 90%, ššto to svjedosvjedočči o i o vodivodi kaokao uzrokuuzroku, , uvjetuuvjetu postankapostanka i i opstankaopstanka žživotaivota nana ZemljiZemlji. .

MoMožžemoemo dakledakle rerećći i dada jeje vodavoda izvorizvor žživotaivota, , onaona stvarastvara i i razararazara, , onaona znaznačči i i i žživotivot i i smrtsmrt..

KRUKRUŽŽENJE VODEENJE VODEU PRIRODIU PRIRODI

GospodarenjeGospodarenje vodamavodama obuhvaobuhvaćća:a:

–– osiguravanjeosiguravanje potrebnihpotrebnih kolikoliččinaina vodevode odgovarajuodgovarajućće e kvalitetekvalitete zaza razlirazliččiteitenamjenenamjene: pi: pićće, e, kupanjekupanje, , rekreacijurekreaciju, , poljoprivredupoljoprivredu, , industrijuindustriju, , energetikuenergetikui dr.i dr.

–– brigubrigu o o zazašštitititi vodavoda i i moramora odod oneoneččiiššććeenjanja–– zazašštitutitu odod šštetnogtetnog djelovanjadjelovanja vodavoda: : poplavapoplava, , erozijerozijee i dr.i dr.

To se To se provodiprovodi pripremompripremom hidrolohidrološškihkih, , hidrogeolohidrogeološškihkih i dr. i dr. podlogapodloga, , teteplaniranjemplaniranjem, , gragrađđenjemenjem i i odrodržžavanjemavanjem hidrotehnihidrotehniččkihkih objekataobjekata i i stalnomstalnomkontrolomkontrolom stanjastanja kvalitetekvalitete vodavoda i i moramora, , kaokao i i smismiššljenimljenim i i povezanimpovezanimkorikorišštenjemtenjem vodavoda i i sudjelovanjemsudjelovanjem u u definiranjudefiniranju uvjetauvjeta korikorišštenjatenja i i zazašštitetitevodavoda. .

Za gZa gospodarenjeospodarenje i i upravljanjeupravljanje vodamavodama u Hrvatskoj zaduu Hrvatskoj zadužžene suene su Hrvatske Hrvatske vodevode i to provode krozi to provode kroz 3 3 sluslužžbebe::

-- korikorišštenjetenje vodavoda-- zazašštitatita odod šštetnogtetnog djelovanjadjelovanja vodavoda-- zazašštitatita vodavoda i morai mora odod oneoneččiiššććenjaenja

GOSPODARENJE VODAMAGOSPODARENJE VODAMA

KORIKORIŠŠTENJE VODATENJE VODA

VODA ZA PIVODA ZA PIĆĆEE

RaspoloRaspoložživeive kolikoliččineine pitkepitke vodevode vrlovrlo susumale u male u odnosuodnosu nana ukupneukupne kolikoliččineine vodevode nanaZemljiZemlji i i nejednolikonejednoliko rasporeraspoređđeneene. .

RijekeRijeke i i jezerajezera najvenajveććimim dijelomdijelom nisunisuupotrebljiveupotrebljive kaokao pitkapitka vodavoda jerjer susuoneoneččiiššććeneene ogromnimogromnim kolikoliččinamainama otpadnihotpadnihvodavoda iziz industrijeindustrije i i gradovagradova. .

DrugiDrugi jeje diodio pitkepitke vodevode ““zarobljenzarobljen”” u u antarktiantarktiččkomkom leduledu i i nedostupannedostupan jeje, , barembaremzaza sadasada, , kaokao zdravazdrava pitkapitka vodavoda. .

StogaStoga, , kaokao najznanajznaččajnijiajniji izvorizvor pitkepitke vodevodeostajuostaju podzemnepodzemne vodevode, , pretepretežžno no akumuliraneakumulirane u u nanosimananosima rijeriječčnihnih aluvijalnihaluvijalnihslojevaslojeva iliili, , kaokao nana nanaššemem podrupodruččjuju, u , u krakrašškomkom podzemljupodzemlju..

SpoznajaSpoznaja dada jeje zaza žživotivotneophodnaneophodna vodavoda, , prisutnaprisutnajeje kodkod ljudiljudi vevećć odod davninadavnina. . PrvePrve ljudskeljudske zajednicezajednicenastanjujunastanjuju se se nana podrupodruččjimajimakojakoja obilujuobiluju pitkompitkom vodomvodom, , jerjer se se jedinojedino nana tajtaj nanaččin in osiguravaoosiguravao njihovnjihov opstanakopstanaki i njihovnjihov daljnidaljni razvitakrazvitak..

RaspoloRaspoložživeive susu kolikoliččineinepitkepitke vodevode u u HrvatskojHrvatskojstatististatističčkiki vrlovrlo velikevelike i i vevećće e negonego u u mnogimmnogim europskimeuropskimzemljamazemljama. Me. Međđutimutim, , neistraneistražženeene i i neutvrneutvrđđeneenekolikoliččineine i i kvalitetekvalitete vodevode, , teteznaznaččajnoajno oneoneččiiššććenjeenje izvoraizvoravodevode, , uzrokomuzrokom susunedovoljnenedovoljne opskrbljenostiopskrbljenostipitkompitkom vodomvodom mnogihmnogihdijelovadijelova HrvatskeHrvatske..

IZVOR RJEIZVOR RJEČČINEINE

IZVOR ZVIRIZVOR ZVIR

PrviPrvi popoččecieci suvremenihsuvremenih vodovodavodovoda u u HrvatskojHrvatskoj, , temeljenihtemeljenih nana principuprincipu cijevnihcijevnih mremrežža pod a pod tlakomtlakom, , pojavljujupojavljuju se se drugomdrugom polovicompolovicom 19. 19. stoljestoljećća. U to se a. U to se dobadoba izgraizgrađđujuuju vodovodivodovodi zaza: : PuluPulu (1858.), Zagreb (1878.), (1858.), Zagreb (1878.), SenjSenj (1882.), (1882.), OpatijuOpatiju (1884.) i dr. (1884.) i dr. PojediniPojedini se se dijelovidijelovi tihtihvodovodavodovoda jojošš i i danasdanas koristekoriste. . PoslijePoslije IIII..svjetskogsvjetskog rata rata intenzivnijeintenzivnije se se razvijarazvijavodoopskrbavodoopskrba i grade i grade mnogobrojnimnogobrojni manjimanjivodovodivodovodi..

PPredviredviđđa a se se obveznoobvezno iskljuisključčivanjeivanje manjihmanjihneadekvatnihneadekvatnih lokalnihlokalnih izvoriizvorišštata iziz sustavasustavavodoopskrbevodoopskrbe, a , a svesve uzuz povezivanjepovezivanje korisnikakorisnika nanajavnejavne vodovodevodovode. . JedinoJedino se se nana tajtaj nanaččin moin možže e stanovnistanovnišštvutvu osiguratiosigurati zdravazdrava pitkapitka vodavoda..

UREĐAJ ZA KONDICIONIRANJE VODE IZ AKUMULACIJE BUTONIGAUREĐAJ ZA KONDICIONIRANJE VODE IZ AKUMULACIJE BUTONIGA

VODOZAHVAT IZ VODOZAHVAT IZ AKUMULACIJE AKUMULACIJE BUTONIGABUTONIGA

KORIKORIŠŠTENJE VODE ZA:TENJE VODE ZA:

IndustrijuIndustrijuNavodnjavanjeNavodnjavanjeKoriKorišštenje vodnih snagatenje vodnih snagaRibnjakeRibnjakePlovne Plovne puteveputeveTurizam Turizam ItdItd……

LOKVARSKO JEZEROLOKVARSKO JEZERO

BRANA VALIBRANA VALIĆĆII

SOLANA U NINUSOLANA U NINU

ZAZAŠŠTITA OD TITA OD ŠŠTETNOG TETNOG DJELOVANJA VODADJELOVANJA VODA

OObliciblici i i pojavepojave šštetnogtetnog djelovanjadjelovanjavodavoda koji koji razvojemrazvojem civilizacijecivilizacijepostajupostaju svesve izraizražženijeenije susu::

poplavepoplave iliili povodnjipovodnji u u dolinamadolinamavelikihvelikih rijekarijekapoplavepoplave bujibujiččnihnih vodotokavodotokaerozijaerozija zemljizemljišštatavisokevisoke razinerazine podzemnihpodzemnih vodavoda

NajNajččeeššćće se e se govorigovori i pii pišše o e o poplavamapoplavama i i njihovimnjihovim posljedicamaposljedicama. . ČČestoesto se se pitamopitamo odakleodakle tata ogromnaogromnaruruššilailaččka ka snagasnaga vodevode i i dada lili ččovjekovjek, , u u erieri svemirskihsvemirskih istraistražživanjaivanja, mo, možže e statistati nana put put ovimovim razaranjimarazaranjima, , dada liliihih jeje sposobansposoban i i spremanspreman obuzdatiobuzdati..

PoplavePoplave, , kaokao diodio prirodneprirodne ravnoteravnotežže, e, ččovjekovjek dodožživljavaivljava vrlovrloneugodnoneugodno, , ččestoesto i i tragitragiččno, pa se no, pa se odod davninadavnina nadmenadmećće e sasasnagamasnagama vodevode. .

One meOne međđutimutim, , nisunisu ninišštata nepredvinepredviđđenoeno i i uglavnomuglavnom nene dolazedolazeiznenadaiznenada. Kao . Kao ššto se to se redovitoredovito smjenjujusmjenjuju godigodiššnjanja dobadoba i i dandan sasanonoćći, i, takotako redovitoredovito dolazedolaze i i poplavepoplave. . SvakiSvaki potokpotok, , bujicabujica, , rjerječčicaica iliilirijekarijeka redovitoredovito plaveplave..

LjudiLjudi kojikoji susu naviklinavikli nana rijekurijeku i i generacijamageneracijama tutu žživeive, , poznajupoznaju dobrodobronjenenjene ććudiudi i i znajuznaju se se odod njenje branitibraniti. Pa . Pa ipakipak, , ponekadponekad se se opusteopuste i i nene shvateshvate jeje ozbiljnoozbiljno i i tadatada dolazidolazi do do tetešškihkih posljedicaposljedica. . KadaKada rijekarijekanarastenaraste, , njenenjene nabujalenabujale vodevode morajumoraju negdjenegdje potrapotražžitiiti izlazizlaz i i tadatada se se njenanjena ljepotaljepota pretvarapretvara u u prijetnjuprijetnju. .

U U svjetskimsvjetskim susu razmjerimarazmjerima poplavepoplave nana tretreććemem mjestumjestu u u redosljeduredosljedunajpogibeljnijihnajpogibeljnijih katastrofakatastrofa, , izaiza tropskihtropskih ciklonaciklona i i potresapotresa. .

U U razdobljurazdoblju odod 1947.1947.--1980. 1980. godinegodine, , odnjeleodnjele susu diljemdiljem svijetasvijeta194000 194000 žživotaivota. . SjetimoSjetimo se se samosamo nekihnekih veveććihih poplavapoplava u u HrvatskojHrvatskoj..

GodineGodine 1964. 1964. bilabila jeje katastrofalnakatastrofalnapoplavapoplava u u ZagrebuZagrebu. U . U hladnojhladnoj i i mutnojmutnoj vodivodi Save Save žživotivot jeje izgubiloizgubilo 17 17 ljudiljudi, mat, mateerijalnarijalna šštetateta bilabila jejeogromnaogromna a a desecideseci tisutisućća a gragrađđanaanamoralimorali susu napustitinapustiti svojesvoje domovedomove..

GodineGodine 1965. 1965. poplavilapoplavila jeje BaranjaBaranja. . PoplavioPoplavio jeje VukovarVukovar i i OsijekOsijek. U . U dunavskimdunavskim jeje vodamavodama žživotivot izgubiloizgubilodvojedvoje uuččenikaenika, a , a materijalnematerijalne šštetetetebile bile susu ogromneogromne. .

GodineGodine 1975. 1975. poplaviopoplavio jeje DrniDrnišš i i BuzetBuzet. U . U DrniDrniššu u jeje vodavoda rijekerijekeČČikoleikole potpunopotpuno prekrilaprekrila 14 14 naseljanaselja, , dokdok jeje u u BuzetuBuzetu rijekarijeka MirnaMirnapoplavilapoplavila velikevelike poljoprivrednepoljoprivrednepovrpovrššineine, , prouzroprouzroččilaila velikuvelikumaterijalnumaterijalnu šštetutetu i i nesrenesrećću u u u kojojkojoj jejeizgubljenizgubljen jedanjedan ljudskiljudski žživotivot. .

GodineGodine 1993. 1993. dogodiladogodila se se katastrofalnakatastrofalna poplavapoplava nana podrupodruččjujuIstreIstre. . IzlileIzlile susu se se svesve istarskeistarske rijekerijeke i i vodotocivodotoci, a , a materijalnematerijalne šštetetete susunemjerljivenemjerljive. . PravoPravo jeje ččudoudo dada nijenije bilobilogubitka gubitka ljudskihljudskih žživotaivota..ZabiljeZabilježženoeno jeje i vii višše e poplavapoplava okooko

KarlovcaKarlovca, , SiskaSiska i i SlavonskogSlavonskog BrodaBroda..

PoukaPouka odod brojnihbrojnih poplavapoplava jeje i i previprevišše. e. PoplavePoplave i i daljedalje dolazedolaze u u pohodepohode nanapodrupodruččjaja kojakoja nisunisu zazašštitiććenaena, , kojakoja jojoššnisunisu stiglastigla nana red red zaza podizanjepodizanje nasipanasipa, , kanalakanala iliili branabrana. .

ZbogZbog toga toga ostajeostaje uvjerenjeuvjerenje dada se se moramorabrbržže i e i energienergiččnijenije raditiraditi nana ureuređđenjuenjuvodotokavodotoka kakokako bi se bi se omoguomoguććioionesmetannesmetan razvojrazvoj pojedinihpojedinih regijaregija. Do . Do sadasada jeje uuččinjenoinjeno mnogomnogo, , aliali valjavalja ččinitiinitivivišše. e. NadjaNadjaččavanjeavanje razornograzornogdjelovanjadjelovanja vodavoda nikadnikad nene prestajeprestaje. .

EROZIJA KORITA RIJEKAEROZIJA KORITA RIJEKA

BUJIBUJIČČNA EROZIJANA EROZIJA

UREĐENJE KORITA RIJEKAUREĐENJE KORITA RIJEKA

UREĐENJE BUJIUREĐENJE BUJIČČNIH VODOTOKANIH VODOTOKA

I neI neššto o to o ččemu bi se trebalo viemu bi se trebalo višše e razmirazmiššljati ljati ––susušša!a!

ZAZAŠŠTITA VODATITA VODA I MORAI MORA OD OD ONEONEČČIIŠŠĆĆENJAENJA

VodaVoda jeje bogatstvobogatstvo. U . U morimamorima i i rijekamarijekama svakesvake se se godinegodine ““uzoruzoruu””tisutisućće e tonatona hranehrane zaza stanovnistanovnišštvotvo nanašše e PlanetePlanete. . IskoriIskorišštavanjetavanjerijekarijeka i i moramora svesve jeje vevećće, e, odod njihnjih se se pretjeranopretjerano uzimauzima, a , a svesvemanjemanje imim se se prupružža a mogumoguććnostinosti zaza oporavakoporavak. .

VodeVode i mora postali sui mora postali su smetlismetlišštata i i spremispremišštata velikihvelikih kolikoliččinaina kemijskihkemijskih i i radioaktivnihradioaktivnih tvaritvari i i otpadnihotpadnih vodavoda. .

U U popoččetkuetku jeje vodavoda u u prirodiprirodi svojomsvojom momoćći i ““samoprosamoproččiiššććavanjaavanja”” odoljevalaodoljevala svesveveveććemem oneoneččiiššććenjuenju. One. Oneččiiššććenjeenje šširokihirokihrazmjerarazmjera, , kojekoje kojekoje proizlaziproizlazi iziz svihsvihoblikaoblika djelatnostidjelatnosti ljudskogljudskog drudrušštvatva, , ooččitujeituje se i se i nana vodnevodne zalihezalihe, , smanjujusmanjujućći i raspoloraspoložživeive potencijalepotencijale zdravezdrave pitkepitkevodevode, , uzuz zrakzrak najvanajvažžnijegnijeg ččimbenikaimbenika zazaopstanakopstanak..

NeodgovorniNeodgovorni odnosodnos ččovjekaovjeka premapremaprirodiprirodi ukazujeukazuje nana mogumoguććnostnost pojavepojave jojošškritikritiččnijihnijih stanjastanja. .

PotrebePotrebe zaza vodomvodom svakodnevnosvakodnevno rasturastukaokao posljedicaposljedica naglognaglog porastaporasta populacijepopulacijei pratei prateććegeg razvitkarazvitka gospodarskihgospodarskihdjelatnostidjelatnosti..

ONEONEČČIIŠŠĆĆENJE JADRA MAZUTOM 2000. God.ENJE JADRA MAZUTOM 2000. God.

RepublikaRepublika HrvatskaHrvatska jeje jojošš prijeprije II II svjetskogsvjetskog rata rata imalaimala mremrežžu u laboratorijalaboratorija popo domovimadomovima narodnognarodnog zdravljazdravlja, , odnosnoodnosno higijenskimhigijenskimzavodimazavodima gdjegdje se se redovitoredovito kontroliralakontrolirala kvalitetakvaliteta vodevode. . VVeećć jeje tadatadapostojalapostojala svijestsvijest o o potrebipotrebi ččuvanjauvanja kvalitetekvalitete vodavoda, , aliali i i pojavepojaveoneoneččiiššććenjaenja vodavoda. . OdnosiloOdnosilo se to se to prvenstvenoprvenstveno nana voduvodu zaza pipićće. e.

MasovnaMasovna oneoneččiiššććenjaenja vodotokavodotoka, , podzemnihpodzemnih vodavoda, , jezerajezera i i moramora, , tekovinatekovina susu kasnijegkasnijeg rrazdobljaazdoblja (iza II. (iza II. svjsvj. rata). rata). . StruStruččnjacinjaci susu stalnostalnoupozoravaliupozoravali dada nene trebatreba ponavljatiponavljati gregrešškeke kojekoje susu ččinileinile razvijenijerazvijenijedrdržžaveave. . EkonomiEkonomiččnijenije jeje i i dalekodaleko svrhovitijesvrhovitije ispravnimispravnim planiranjemplaniranjemsprijespriječčitiiti nekontroliranunekontroliranu izgradnjuizgradnju i i uzrokeuzroke oneoneččiiššććenjaenja u u vodozavodozašštitnimtitnim podrupodruččjimajima, , negonego graditigraditi skupeskupe ureuređđajeaje zazaproproččiiššććvanjevanje otpadnihotpadnih vodavoda. .

I mi I mi smosmo, , kaokao i i drugidrugi unatragunatrag tridesetaktridesetak godinagodina, , popoččelieli provoditiprovoditizazašštitutitu vodavoda takotako dada smosmo jeje ozakoniliozakonili, a , a dada jeje istovremenoistovremeno nismonismopostavilipostavili nana ekonomskeekonomske osnoveosnove, pa , pa susu rezultatirezultati bilibili jedvajedva vrijednivrijednispomenaspomena. .

Kao Kao olakolakššavajuavajućću u okolnostokolnost momožžemoemo spomenutispomenuti dada susu se se financijskafinancijska sredstvasredstva, , kojekoje jeje zajednicazajednica odvajalaodvajala zaza vodoprivreduvodoprivredu, , koristilakoristila uglavnomuglavnom zaza obranuobranu odod vodavoda i i opskrbuopskrbu vodomvodom, a , a najmanjenajmanjezaza zazašštitutitu vodavoda. Ta se . Ta se situacijasituacija poslijednjihposlijednjih godinagodina postupnopostupnomijenjamijenja u u koristkorist zazašštitetite vodavoda ššto to pridonosipridonosi zaustavljanjuzaustavljanju trendatrendaporastaporasta oneoneččiiššććenjaenja vodavoda..

UREĐAJI ZA PROUREĐAJI ZA PROČČIIŠŠĆĆAVANJE OTPADNIH VODAAVANJE OTPADNIH VODA

U U HrvatskojHrvatskoj se se danasdanas proproččiiššććavaavapriblipribližžno 20% no 20% ukupnihukupnih otpadnihotpadnihvodavoda. . NadamoNadamo se se dada ćće se e se tajtajpostotakpostotak povepoveććatiati, , aliali i i dada ććemoemosvisvi zajednozajedno pridonjetipridonjeti smanjenjusmanjenjuoneoneččiiššććenjaenja vodavoda. .

ZaZa provoprovođđenjeenje svihsvih mjeramjera zazašštitetite vodavoda zaduzadužženieni susu najprijenajprije samisamizagazagađđivaivačči, i, zatimzatim komunalnakomunalna poduzepoduzećća i a i popo prirodiprirodi poslaposla HrvatskHrvatske vodee vode..

PLITVIPLITVIČČKA JEZERAKA JEZERA

VRANSKO JEZEROVRANSKO JEZERONA OTOKU CRESUNA OTOKU CRESU

KOTLI KOTLI -- ISTRAISTRA

ČČISTO MORE, RIJEKE, JEZERA.....ISTO MORE, RIJEKE, JEZERA.....

SLAPSLAP

TeTečče i tee i tečče, tee, tečče jedan slap;e jedan slap;ŠŠto u njemu znato u njemu značči moja mala kap?i moja mala kap?

Gle, jedna duga u vodi se stvara,Gle, jedna duga u vodi se stvara,I sja i drI sja i drššćće u hiljadu e u hiljadu ššara.ara.

Taj san u slapu da bi Taj san u slapu da bi mogomogo sjati,sjati,ImojaImoja kaplja pomakaplja pomažže ga tkati.e ga tkati.

DobriDobriššaa CesariCesarićć