SREDNJA ŠKOLA DALJ Dalj-mjesto gdje Dunav ljubi nebo

NAZIV PROJEKTA: DALJ – MJESTO GDJE DUNAV LJUBI NEBO

Tko, kada, kako, zašto, gdje – temeljna su pitanja na koja svaki novinar (početnik-profesionalac) mora dati u svome članku. Od toga smo i mi krenuli.

VODITELJI – MENTORI: prof. NATAŠA SERŠIĆ Prof. LIDIJA VOJVODIĆ

UČENICI: Ljubica Ajduković, 3a razred Svetlana Popović, 1a razred Slobodanka Josić, 3a razred

VRIJEME TRAJANJA PROJEKTA: ožujak 2009.

UVOD: Turizam je jedna od glavnih gospodarskih djelatnosti. Turistiglobalizacija je pojava koja zahvaća svaki dio zemlje, zahvatila je i našu općinu, općinu Erdut. Poznata je jer se nalazi na ušću Drave u Dunav. Vidljiv je razvoj seoskih domaćinstava u koim se osim smještaja posjetitelju pruža mogućnost konzumiranja domaće hrane i pića. U imenu projekta glavnu mjesto zauzima Dunav, rijeka koja je oblikovala i oblikuje naše živote. Sastoji se od dva dijela: lik i djelo Milutina Milankovića, te stari objekti čardaci. Želja nam je da ovim projektom budemo dobri ambasadori turizma naše općine.

CILJEVI: slikom, riječi, slovom predstavljanje turističkih atrakcija našega kraja uočiti značaj povijesti u kreiranju sadašnjosti shvatiti značaj i ulogu lika Milutina Milankovića predstaviti tradicijsko graditeljstvo našeg kraja – čardaci ojačati argumentiranje i iznošenje stavova učenika poučiti učenike da istražuju mogućnosti turizma

AKTIVNOSTI I PROCESI:

kreiranje upitnika o čardacima prikupljanje podataka o čardacima – metoda ispitivanja (terenski rad) fotografiranje čardaka istraživački rad obrada podataka analiza prikupljenih podataka slikanje turističkih atrakcija – tehnika ugljen kreiranje power point prezentacije sastavljanje eseja

OBLICI RADA:

individualan rad timski rad rad u paru

SREDNJA ŠKOLA DALJ Dalj-mjesto gdje Dunav ljubi nebo

IZVORI INFORMACIJA:Glavni izvor informacija učenici su dobili na terenu izravno od vlasnika čardaka. Učenici su oblišli deset seoskih domaćinstava koji posjeduju čardak.Upitnik se sastojao od sljedećih pitanja:

1. Kada je sagradjen čardak?2. Je li do danas obnavljan?3. Za koju svrhu služi, danas – nekad?4. Od kojeg drveta?5. Način i stil građenja?

Drugi dio projekta odnosi se na povijestu ličnost koja je obilježila naš kraj Milutin Milanković. Izvori podataka su: njegova rodna kuća, knjižnica, internet, vlastite fotografije.

Učenici smo Srednje škole Dalj iz istoimenog mjesta. Slavonsko selo na kraju Slavonije, početku Srijema, prvo u našim srcima. Mala smo škola, ali opet velika. U okviru nastavnog plana i programa učenici slušaju predmet Marketing u turizmu. Tu usvajaju prve pojmove i informacije što je turizma, turist, turističko putovanje..... U projektu je sudjelovalo četiri učenice. Učenice su radile u paru tj. Svaki par je odradio jedan dio posla. Jedan par je prikupljao podatke (fografirao, slikao) čardake. Drugi par je prikupljao podatke o M.Milankoviću. Po završetku cijeli tim je zajednički kreirao power point prezentaciju i pisao esej u koordinaciji s mentorima.

Na podlozi papira kao vodeni žig, otisnut je grb naše općine – Općine Erdut. Simbolizira vinograde (vinska bačva – Erdutski vinogradi), ušće Drave u Dunav. Općina obuhvaća sljedeća mjesta: Aljmaš, Erdut, Bijelo Brdo i Dalj. Dunav je rijeka koja nosi život u sebi oko sebe. Ovdje se živi s rijekom i od njenih plodova.

Prema anketi provedenoj među stanovništvom općine naša općina je poznata po:a) turizmub) vinogradarstvu i voćarstvuc) po proizvodnji zdrave hrane i ponudi tradicionalnih jelad) po spomen-kući znanstvenika Milutina Milankovićae) po poljoprivredi općenito

Željeli smo ovim projektom približiti i objasniti značenje kulturne baštine kao što su čardaci (spremišta za kukuruz), te istaknuti djela znanstvenika M. Milankovića. Riječ čardak je turskog porijekla. Iz perzijskog jezika (čartaq = četiri) je preuzeta u turski i ima više značenja. Značenje čardaka u našem kraju jest spremište za kukuruz na stupovima. U Posavini istoimeni objekt znači kula, kuća (drvena) s izbočenim gornjim katom koja je služila u obrani od turaka. Na fotografijama je vidljivo da su izgradjeni od drveta, uglavnom iznad svinjaca (torova za svinje), na četiri noge (od opeke). Kuće koje ne posjeduju čardake (kukuružnjake) koriste tavane kao spremište za kukuruz. Kukuruz je glavna hrana za stoku (svinje, perad).

SREDNJA ŠKOLA DALJ Dalj-mjesto gdje Dunav ljubi nebo

Učenici su prvo kreirali upitnik. Slijedio je oblizaka terena tj. seoskih gospodarstava u kojima se nalaze istoimeni objekti. Obišli su sljedeće obitelj: Grčić, Šolak, Makivić, Josić, Ajduković, Jelić, Marić, Savadinović, Prodanović, Enderić.

Analiza upitnika dovela su nas do sljedećih zaključaka:1) Svi čardaci izgrađeni su u 20. stoljeću. Izgrađeni su u periodu od 1975. do 1997.

godine. 2) Svi čardaci od izgradnje nisu obnavljani. Nije bilo potrebe, jer je korišteno drvo i cigla

kao osnovni građevinski materijal (otpornost).3) Svrha – namjena korištenja: čuvanje kukuruza. Takva spremište za kukuruz podizana

su uglavnom na svinjcima koja su visine od 1 do 1,5 metara. Takva visina koristila se kao obrana od većih glodavaca tj. Životinja. Ukupna visina se kreće oko 5-6 metara. Druga svrha je grijanje svinjaca tj. Svojevrsna toplinska izolacija.

4) Većina ih je građena od hrasta (6 obitelji), te oraha (3 obitelji), bagrema (1 obitelj). Odnosna drvna građa je tipična za ovaj kraj, te se odlikuje po tvrdoći. Na ovom je području od davnina drvo osnovni građevni materijal. Uglavnom se koristi hrastovo drvo, zbog njegove otpornosti i tvrdoće. Opeka tj. cigla se upotrebljava u gradnji temelja obzirom na hidrološke karakteristike ovog područja (močvarno područje, blizina rijeke Drave i Dunava), a time i velike prisutnosti vlage.

5) Svi čardaci zidani su jednakom tehnikom. Kao temelj postavljani su stupovi od opeke. Zatim se koriste drvene letve koje se slažu kao rešetke. Letve su tanke i uske. Takav način gradnje omogućuje da se spremljeni kukuruz i brže suši. Kroz rešetkasto položene letve brže struji zrak.

U nastavku slijede slike fotografiranih čardaka. Želimo pokazati kako tradicijsko graditeljstvo živi i danas. Način gradnje, izgled i svrha ostali su isti, nekada i sada. Svi fotografirani čardaci pripadaju sadašnjem vremenu, radjeni po recepturi prošlosti.

Iskoristili smo talent i entuzijazam učenika i crtežima (slikama) dočarali kako bogatstvo zavičaja vidimo mi.

SREDNJA ŠKOLA DALJ Dalj-mjesto gdje Dunav ljubi nebo

SREDNJA ŠKOLA DALJ Dalj-mjesto gdje Dunav ljubi nebo

SREDNJA ŠKOLA DALJ Dalj-mjesto gdje Dunav ljubi nebo

MILUTIN MILANKOVIĆ

Milutin Milanković se rodio u Dalju u Slavoniji 1879. godine. Prošlo je 121 godina od smrti ovog velikana .Završio je srednju školu u Osijeku kao đak generacije.

Potom prelazi u Beč gdje je završio studije građevinske tehnike 1902. godine, a samo dvije godine kasnije je i doktorirao.

Čovjek, znanstvenik koji je zadužio sadašnjost. U njegovu čast organizirani su brojni kongresi u SAD-u, Italiji, te Hrvatskoj (2008.).

SREDNJA ŠKOLA DALJ Dalj-mjesto gdje Dunav ljubi nebo

Do 1909. godine radio je u Austrougarskoj imperiji kao inženjer, nakon toga vođen patriotskim pobudama prelazi na univerzitet u Beogradu gdje je izabran za profesora racionalne mehanike, nebeske mehanike i teorijske fizike.

Milanković je po profesiji bio: građevinar, astronom, matematičar, geofizičar, ali iznad svega utemeljivač moderne klimatologije i klimatskog modeliranja.

Najznačajniji doprinosi:

a) stvorio je teoriju klimatskih promjena na zemlji, na temelju koje je nastala teorija o ledenom dobu

b) projektirao je desetine hidrocentrala (građevina mu je ostala velika ljubav)

c) izračunao je srednju godišnju temperaturu Marsove površine

d) izradio je tzv. Milankovićev kalendar, te ukazao i dokazao nedostatke u Gregorijanskom kalendaru

e) dokazao da je položaj kontinenata u geološkoj prošlosti bio bitno drugačiji nego danas (kretanje tektonskih ploča)

f) krateri na Mjesecu i Marsu nose njegovo ime

Ovdje ćemo pokušati predstaviti odnosno prikazati najveća znanstvena dijela odnosno teorije Milutina Milankovića, te pokušati dati odgovor zašto je on jedan od najvećih znanstvenika.

Milanković je za svog života objavio i veliki broj knjiga, neke od njih su tiskane nakon njegove smrti. Predstavljamo samo jedan dio knjiga čiji je on autor.

Potječe iz stare i ugledne srpske obitelji koja se u doba Čarnojevićeve seobe doselila u Dalj. Osnovnu školu završio je u Dalju a relanu gimnaziju u Osijeku. Njegov otac , imućni zemljoposjednik želio je da se Milutin obrazuje u Beču za stručnog poljoprivrednika, te da kao najstriji sin, preuzme brigu o obiteljskom imanju. No, Milanković se u Osijeku zainteresirao za matematiku

Znanstveni radovi Milutina Milankovića

Milankovićeve teorije

Atmosfera Polovi rotacije Kalendar

Milankovićeve knjige

SREDNJA ŠKOLA DALJ Dalj-mjesto gdje Dunav ljubi nebo

Rodna kuća Milutina Milankovića

Kuća u kojoj je rođen Milutin Milanković počela se obnavljati 2007. godine.

* 1 400 000 kn osiguralo je “Ministarstvo nauke i zaštite čovekove okoline republike Srbije”,

* 100 000 “Ministarstvo kulture RH” i

* 80 000 kn izdvojila je Općina Erdut

Prema programu adaptacije kuća je trebala izgledati otprilike ovako:

*Podrum će se koristiti za izložbe i knjiž. večeri.

*Prizemlje:Sala za sastanke, predavanja, spomen soba, muzejski prostor,

sanitarni čvor , dvije ostave, dva ulaza i izlaza

*Kat: Prostori zavičajne zbirke Milutina Milankovića, informatika, radio amateri,

sanitarni čvor i jedna prostorija kao ured

Svi radovi uspješno su završeni 2008. godine .

Kako kuća izgleda nakon završetka radova vjerno prikazuju slijedeće fotografije.

Kuća prije obnove Kuća nakon obnove

SREDNJA ŠKOLA DALJ Dalj-mjesto gdje Dunav ljubi nebo

Dvorište prije obnove Dvorište nakon obnove

O tome koliko su drugi pošotvali, cijenili i divili se Milutinu Milankoviću dovoljno je spomenuti činjenicu da ove godine izlazi knjiga “ Kako sam doživeo Milutina Milankovića”.

Slika groba M. Milankovića u Dalju

SREDNJA ŠKOLA DALJ Dalj-mjesto gdje Dunav ljubi nebo

Krater na Mjesecu nazvan po M. Milankoviću

SREDNJA ŠKOLA DALJ Dalj-mjesto gdje Dunav ljubi nebo

Krater na Marsu nazvan po M. Milankoviću