INTELIGENCIJAINTELIGENCIJA

INTELIGENCIJA je….INTELIGENCIJA je….

………………sposobnost uspješnog snalaženja sposobnost uspješnog snalaženja jedinke u novim situacijama.jedinke u novim situacijama.

Sternberg i Detterman (1986) postavili su Sternberg i Detterman (1986) postavili su pitanje što je inteligencija 24-ici kognitivnih pitanje što je inteligencija 24-ici kognitivnih psihologa – različite definicije ali svi su psihologa – različite definicije ali svi su isticali isticali

a) važnost sposobnosti učenja na osnovi a) važnost sposobnosti učenja na osnovi iskustvaiskustva

b) sposobnost prilagodbe okolinib) sposobnost prilagodbe okolini

“ “... sposobnost ...razumijevanja svijeta i ... sposobnost ...razumijevanja svijeta i domišljatost u suočavanju s njegovim domišljatost u suočavanju s njegovim izazovima” (Wechsler, 1975) izazovima” (Wechsler, 1975)

Mjerenje inteligencijeMjerenje inteligencije

Alfred Binet Alfred Binet je je 19051905. godine konstruirao prvu skalu. godine konstruirao prvu skalu (Binet-Simonova skala)(Binet-Simonova skala) s ciljem da se direktinim putem s ciljem da se direktinim putem utvrde razlike u intelektualnim kapacitetima i utvrde razlike u intelektualnim kapacitetima i mogućnostima učenikamogućnostima učenika..

TTo je bila prva praktički primjenjiva skala za mjerenje o je bila prva praktički primjenjiva skala za mjerenje inteligencije. inteligencije.

Test se sastojao od 30 zadataka heterogenog Test se sastojao od 30 zadataka heterogenog karaktera i primjeniokaraktera i primjenio ga je ga je na učenicima svih dobnih na učenicima svih dobnih skupina. skupina.

Uspoređujući rezultate ispitanika iste kronološke dobi, otkrio Uspoređujući rezultate ispitanika iste kronološke dobi, otkrio je da među njima postoje je da među njima postoje INTERINDIVIDUALNE RAZLIKEINTERINDIVIDUALNE RAZLIKE u broju riješenih zadataka. u broju riješenih zadataka.

kronološka dob kronološka dob mentalnmentalnaa dob dob Mentalna dobMentalna dob se definira kao prosječni stupanj mentalnog se definira kao prosječni stupanj mentalnog

razvoja skupine ispitanika iste kronološke dobirazvoja skupine ispitanika iste kronološke dobi NNa individulanoj razinia individulanoj razini: : "Mentalna dob "Mentalna dob neknekee osobeosobe je je

prosječna mentalna razvijenost one dobne skupine djece s prosječna mentalna razvijenost one dobne skupine djece s kojom se ta kojom se ta osobaosoba po mentalnom razvoju može izjednačiti." po mentalnom razvoju može izjednačiti."

Inteligencija se mjeri testovima inteligencije.Inteligencija se mjeri testovima inteligencije.

Izražava se Izražava se kvocijentom inteligencije (IQ)kvocijentom inteligencije (IQ)

mentalna dobmentalna dob

IQ IQ = ------------------ X 100 = ------------------ X 100 kronološka dobkronološka dob

Odaberite jedan lik s desna koji dobro upotpunjava Odaberite jedan lik s desna koji dobro upotpunjava prazno polje na lijevoj slici.prazno polje na lijevoj slici.

1. A, Č, Dž, F,

2. 1, 3, 6, 10,

3. 1, 1, 2, 3, 5

4. 21, 20, 18, 15, 11,

5. 8, 6, 7, 5, 6, 4,

6. 65536, 256, 16,

7. 1, 0, -1, 0,

8. 3968, 63, 8, 3,

Nastavite niz:

Normalna distribucijaNormalna distribucija

Izrazito iznadprosječniIzrazito iznadprosječni IQ > 130 IQ > 130 2,2 % 2,2 % IznadprosječniIznadprosječni IQ 111-129IQ 111-129 22,8 22,8

%% ProsječniProsječni IQ 91-110IQ 91-110 50 % 50 % Ispodprosječni Ispodprosječni IQ 81-90IQ 81-90 22,8 22,8

%% Mentalna retardacijaMentalna retardacija IQ < 70IQ < 70 2,2 % 2,2 %

IQIQ

godinegodine

RAZVOJ INTELIGENCIJERAZVOJ INTELIGENCIJE

Nasljeđe i okolinaNasljeđe i okolina

korelacije IQ rezultatakorelacije IQ rezultata

različita okolina ista različita okolina ista okolinaokolina

NesrodniciNesrodnici .00 (0%) .00 (0%) .23 (5%).23 (5%) Braća/sestreBraća/sestre .40 (16%) .40 (16%) .49 (24%).49 (24%) Dvojajčani blizanciDvojajčani blizanci .42 (18%) .42 (18%) .53 (28%).53 (28%) Jednojajčani blizanciJednojajčani blizanci .75 (56%) .75 (56%) .87 .87

(76%)(76%)

Spolne razlikeSpolne razlike

Nema značajne razlike u razvijenosti općih Nema značajne razlike u razvijenosti općih intelektualnih sposobnostiintelektualnih sposobnosti

U razvijenosti nekih specifičnih U razvijenosti nekih specifičnih intelektualnih sposobnosti postoje značajne intelektualnih sposobnosti postoje značajne razlike (npr., verbalni faktor, spacijalni razlike (npr., verbalni faktor, spacijalni faktor)faktor)

Inteligencija i učenjeInteligencija i učenje

Povezanost je značajna i dvosmjernaPovezanost je značajna i dvosmjerna Povezanost je veća što je Povezanost je veća što je

- složeniji sadržaj kojeg treba naučiti- složeniji sadržaj kojeg treba naučiti- veća smislenost sadržaja- veća smislenost sadržaja- vrijeme učenja ograničenije- vrijeme učenja ograničenije

Natprosječni uče bolje u uvjetima gdje sami Natprosječni uče bolje u uvjetima gdje sami strukturirajustrukturiraju obrazovne sadržaje, a ispodprosječni ako obrazovne sadržaje, a ispodprosječni ako zadatak učenja zadatak učenja strukturirastrukturira nastavnik. nastavnik.

  

Povezanost inteligencije i školskih ocjena je značajna, ali opada s godinama školovanja (zbog selekcije po sposobnostima).

Djelovanje obrazovanja na razvoj intelektualnih sposobnosti kroz:

- kristaliziranu inteligenciju

- učenje kreativnosti

Razlikuju li se Razlikuju li se rase u rase u

inteligenciji?inteligenciji?

Mensa je međunarodna udruga Mensa je međunarodna udruga

inteligentnih pojedinaca. inteligentnih pojedinaca. Ciljevi udruge: prepoznavanje Ciljevi udruge: prepoznavanje

i afirmacija inteligencije za dobrobit i afirmacija inteligencije za dobrobit

čovječanstva; podrška istraživanju čovječanstva; podrška istraživanju

prirode, značajki i upotrebe prirode, značajki i upotrebe

inteligencije; pružanje poticajne intelektualne i društveneinteligencije; pružanje poticajne intelektualne i društvene

sredine članovima.sredine članovima.

Jedini je uvjet za učlanjenje u Mensu postizanje Jedini je uvjet za učlanjenje u Mensu postizanje rezultata boljeg od onog koji postiže rezultata boljeg od onog koji postiže 98% populacije98% populacije na standardnom testu inteligencije, a koji se provodi na standardnom testu inteligencije, a koji se provodi pod nadzorom ovlaštenog psihologa Mense. pod nadzorom ovlaštenog psihologa Mense.

MENSA

• Tijekom razvoja spoznaja o prirodi NADARENOSTI mijenjala su se i shvaćanja nadarenosti. Mnoga od tih shvaćanja paralelno egzistiraju. Nadarenost kao: - visoka opća intelektualna sposobnost - talenti za određena područja

1. opća intelektualna sposobnost2. specifične sposobnosti za pojedino znanstveno

područje3. kreativno i produktivno mišljenje (stvaralačke

sposobnosti)4. socijalne i rukovodne sposobnosti5. sposobnosti za pojedino umjetničko područje6. psihomotorne sposobnosti (ples, sport, itd.).

Nadarenost kao produktivno-kreativna sposobnostNadarenost kao visoka područno-specifična sposobnost

Nadareno se ponašanje sastoji od ponašanja koja odražavaju interakciju tri osnovne grupe ljudskih osobina:• iznadprosječne opće ili specifične sposobnosti • velike predanosti zadatku (visoke motiviranosti) i • velikog stupnja kreativnosti

Sposobnosti 1. visok stupanj opće i naročito visok stupanj neke

specifične sposobnosti. (npr. likovnjaci u spacijalnom, književnici u verbalnom, i sl.)

2. visokorazvijena sposobnost uočavanja odnosa. 3. visokorazvijena sposobnost uočavanja

problema. 4. velika vještina korištenja kombinacija onih

sposobnosti u kojima su najbolji. 5. naročita sposobnost mijenjanja okoline.

Ako se analiziraju karakteristike motivacije i ličnosti uočene kod manifestnih nadarenih osoba možemo vidjeti da se one grupiraju kao:

•radna energija: vitalnost, elan, radna izdržljivost•usmjerenost cilju: upornost, marljivost, predanost zadatku, usmjerenost cilju, nagon za postignućem•interes: znatiželja, velik interes, zaljubljenost u problem, entuzijazam•samopercepcija: pozitivna slika o sebi, samopoštovanje, postavljanje visokih ciljeva, odsutnost straha od kritike, postavljanje visokih standarda vlastitog rada.•nezavisnost: samodostatnost, dominantnost i individualizam, samousmjerenost, nekonformizam, inicijativnost, spremnost na rizik, autonomija

MENTALNA RETARDACIJAMENTALNA RETARDACIJA

RetardiranRetardiran znači usporen znači usporen kasne s mentalnim razvojemkasne s mentalnim razvojem sporije obavljaju kognitivne sporije obavljaju kognitivne

funkcije.funkcije. Iako nikad ne dosižu normalnu Iako nikad ne dosižu normalnu

razinu inteligencije, izraz razinu inteligencije, izraz mentalna defektnostmentalna defektnost se zbog se zbog negativne konotacije negativne konotacije napustio. napustio.

Iz istih se razloga izbjegava Iz istih se razloga izbjegava termin termin mentalno mentalno hendikepiranhendikepiran..

Laka MR (IQ 50-69)Laka MR (IQ 50-69)

Mogu razviti komunikacijske i socijalne vještine, te ih Mogu razviti komunikacijske i socijalne vještine, te ih se nekad do 5-6 godine ne razlikuje od normalne se nekad do 5-6 godine ne razlikuje od normalne djece. djece.

Mogu postići razinu obrazovanja od 5-6 razreda OŠ i Mogu postići razinu obrazovanja od 5-6 razreda OŠ i steći jednostavnu zanatsku vještinu. steći jednostavnu zanatsku vještinu.

Čine oko 80% populacije MR.Čine oko 80% populacije MR.

Umjerena MR (IQ 35-49)Umjerena MR (IQ 35-49)

Teško se postiže socijalizacija, ali osnovne Teško se postiže socijalizacija, ali osnovne komunikacijske vještine postoje. komunikacijske vještine postoje.

Ne mogu završiti više od 1-2 razreda OŠ i Ne mogu završiti više od 1-2 razreda OŠ i mogu se dugotrajnim treningom osposobiti mogu se dugotrajnim treningom osposobiti za najjednostavnije poslove. za najjednostavnije poslove.

Čine 12% MR.Čine 12% MR.

Teška MR (IQ 20-34)Teška MR (IQ 20-34)

U ranom je djetinjstvu vrlo usporen U ranom je djetinjstvu vrlo usporen motorički razvoj, postoji minimalna govorna motorički razvoj, postoji minimalna govorna komunikacija, te potpuno nemogućnost komunikacija, te potpuno nemogućnost usvajanja socijalnih vještina i normi. usvajanja socijalnih vještina i normi.

Čine oko 7% MR.Čine oko 7% MR.

Izrazito teška MR (IQ ispod 20)Izrazito teška MR (IQ ispod 20)

U djetinjstvu je izrazito zaostajanje u U djetinjstvu je izrazito zaostajanje u razvoju osnovnih senzomotoričkih funkcija. razvoju osnovnih senzomotoričkih funkcija.

Kao odrasli pokazuju minimalni govorni Kao odrasli pokazuju minimalni govorni fond, te samo izuzetno uspije osnovni fond, te samo izuzetno uspije osnovni trening toalete.trening toalete.

Zahtijevaju permanentnu skrb u Zahtijevaju permanentnu skrb u visikoorganiziranoj specijalnoj okolini. visikoorganiziranoj specijalnoj okolini.

Čine svega 1% MR.Čine svega 1% MR.

Idiot savantIdiot savant

Down (1887) prvi tako imenovao MR osobe koje Down (1887) prvi tako imenovao MR osobe koje imaju neke posebne sposobnosti. imaju neke posebne sposobnosti.

Najčešće umjetnost, matematika, kalendar, Najčešće umjetnost, matematika, kalendar, pamćenje, a rjeđe senzorna osjetljivost, mehaničke pamćenje, a rjeđe senzorna osjetljivost, mehaničke sposobnosti ili jezik sposobnosti ili jezik

Danas Danas mono-savantmono-savant ili ili savant sindromsavant sindrom..

KREATIVNOSTKREATIVNOST

……je skup osobina koje omogućavaju je skup osobina koje omogućavaju pojedincu uočavanje, otkrivanje, pojedincu uočavanje, otkrivanje, predviđanje, kombiniranje stvari i pojava na predviđanje, kombiniranje stvari i pojava na nov, originalan način.nov, originalan način.

KREATIVNOSTKREATIVNOST

U lU literaturiteraturi sei se navodi preko 100 definicija, a jedan je navodi preko 100 definicija, a jedan je znanstvenik prebrojio preko 4000 različitih značenja tog znanstvenik prebrojio preko 4000 različitih značenja tog pojma. pojma.

Kreativnost je aktivnost koja daje nove, originalne Kreativnost je aktivnost koja daje nove, originalne proizvode bilo u materijalnoj bilo u duhovnoj sferi, koji se proizvode bilo u materijalnoj bilo u duhovnoj sferi, koji se ne mogu pripisati imitaciji već ranije postojećih proizvoda ne mogu pripisati imitaciji već ranije postojećih proizvoda jer su od njih bitno drugačiji.jer su od njih bitno drugačiji.

Karakteristika je tih proizvoda da bolje, uspješnije i Karakteristika je tih proizvoda da bolje, uspješnije i racionalnije udovoljavaju individualnim i društvenim racionalnije udovoljavaju individualnim i društvenim potrebama od ranije postojećih proizvodapotrebama od ranije postojećih proizvoda

KKreativnost reativnost je je univerzalno ljudsko obilježje, a ne samo univerzalno ljudsko obilježje, a ne samo sposobnost rijetkih pojedinacasposobnost rijetkih pojedinaca. .

MozakMozak

Lijeva polovicaLijeva polovica

verbalnaverbalna sekvencijskasekvencijska logičnalogična analitičkaanalitička racionalnaracionalna prosudbenaprosudbena

Desna polovicaDesna polovica

neverbalnaneverbalna simultanasimultana sintetičkasintetička intuitivnaintuitivna emotivnaemotivna uočava cjelovitostuočava cjelovitost DOMINIRA U DOMINIRA U KREATIVNOMKREATIVNOM PROCESU!PROCESU!

Razlika konvergentnog mišljenja (usmjerenost na traženje Razlika konvergentnog mišljenja (usmjerenost na traženje samo jednog najboljeg rješenja problema) i divergentnog samo jednog najboljeg rješenja problema) i divergentnog mišljenja (usmjerenost na pronalaženje više različitih mišljenja (usmjerenost na pronalaženje više različitih mogućih rješenja).mogućih rješenja).

Kreativnost zahtjeva divergentno mišljenje.Kreativnost zahtjeva divergentno mišljenje. Jesu li kreativci izuzetno inteligentni?Jesu li kreativci izuzetno inteligentni?

- istraživanja pokazuju- istraživanja pokazuju da su inteligencija i da su inteligencija i kreativnost povezane samo umjereno kreativnost povezane samo umjereno

- - oko 70 % najkreativnije djece oko 70 % najkreativnije djece bi bi isključili kad bi se isključili kad bi se za identifikaciju darovitosti koristio samo IQ za identifikaciju darovitosti koristio samo IQ

Inteligencija je neophodan, ali ne i dovoljan uvjet za Inteligencija je neophodan, ali ne i dovoljan uvjet za kreativnost. kreativnost.

Važni su i osobni čimbenici i faktori socijalnog okruženja.Važni su i osobni čimbenici i faktori socijalnog okruženja. Formalno obrazovanje i iskustvo može smanjiti kreativno Formalno obrazovanje i iskustvo može smanjiti kreativno

rješavanje problema!rješavanje problema!

KREATIVKREATIVNE OSOBENE OSOBE

otvorenostotvorenost sklonost kritičnostisklonost kritičnosti nekonvencionalnostnekonvencionalnost divergentnog mišljenjadivergentnog mišljenja inicijativnostinicijativnost motiviranostmotiviranost samopouzdanjesamopouzdanje široki interesiširoki interesi spremnost na promjenespremnost na promjene

NEKREATINEKREATIVNE OSOBEVNE OSOBE

neprihvaćanje novogneprihvaćanje novog sklonost kompromisusklonost kompromisu konvencionalnostkonvencionalnost konvergentno mišljenjkonvergentno mišljenjee pasivnostpasivnost poticanje vanjskim poticanje vanjskim

faktoromfaktorom nesigurnostnesigurnost nazainteresiranostnazainteresiranost predvidivostpredvidivost

KREATIVNO SE KREATIVNO SE RAZMIŠLJANJE MOŽE RAZMIŠLJANJE MOŽE

POBOLJŠATI VJEŽBOM!POBOLJŠATI VJEŽBOM!