Veznik br. 01: Ljudi iz Rojca

VeznikL J U D I I Z R O J C A

ljeto 2011. • godina i • broj 1

OSNOVAN SaVeZ UdrUga rojC Str.6

bogata ponuda festivala, ali što je s kvalitetom? Str. 4

održivost civilnog sektora iz

drugačijeg kuta Str. 10

Razgovor:erik lukšić

Str. 3

ljudi iz rojca - popis udruga Str. 11

KoriSneinForMaCije

Str. 15

Razgovor:eros Čakić

Str. 13

Veznik • ljudi iz ROjcA ljeto 2011. • godina i • broj 102

Cvjetana Plavša-Matić upraviteljica Nacionalne zaklade za poticanje partnerstva i razvoja civilnog društva, Zagreb

Prva asocijacija na Rojc mi je: primjer do-bre prakse. U Rojc sam prvi put došla

prije 10 godina kao predstojnica Vladinog Ureda za udruge i, iako je to tada bio centar s puno manje prostorne iskorištenosti od strane udruga, dojmila me se ideja prostor-nog povezivanja većeg broja različitih udru-ga. To je u to vrijeme bio jedinstven primjer u Hrvatskoj. Nacionalna zaklada je podržala projekt povezivanja oko Rojca te se iskreno nadam da će projekt iznjedriti kvalitetan mo-del upravljanja zgradom Rojca jer bi to mo-gao biti drugi primjer dobre prakse - ovaj put u području društvenog poduzetništva i novih načina upravljanja javnim prostorima koji služe općekorisnoj svrsi. To će onda biti puno više od poboljšanja komunikacije s udruga-ma. Dolazi novo razdoblje u razvoju civilno-ga društva u našoj zemlji koji će, uvjerena sam, propitati i u praksi pokazati funkcio-nalnost modela kao što je Rojc i njemu slični.

Sanjin Dragojević, profesor Kulturne politike na Fakultetu političkih znanosti Zagreb

Ovo je vrlo vrijedna inicijativa jer ne po-stoji sličan primjer naklonjenosti grad-

Iznimna mi je čast biti urednik prvog broja novina o Rojcu koje su pokrenute nakon 15-tak godina od prvog useljavanja udru-

ga u zgradu bivše vojarne K. Rojc u Puli. Otad se civilno društvo mijenjalo te u mnogočemu razvijalo, kako na razini samih organizacija, tako i na razini doprinosa civilnog sektora društvu općenito. Zgrada Rojc, kako i udruge u njoj postali su nadaleko cijenjen pozitivan model za uspješan oblik društvenog centra u kojoj se nalaze udruge ali i druge organizaci-je građana.

Međutim, moj subjektivni dojam s obzirom da već desetljeće pratim razvoj zgrade i u njemu sudjelujem, je taj da ozbiljnija razina suradnje i zajedništva nikad zapravo nije ostvarena. Postoji više razloga tomu, od ne-

iMPreSSUMGODINA:IBROJ: 1SRPANJ 2011.

IZDAVAČ: Udruga Metamedij, Gajeva 3, 52100 Pulae-mail: [email protected]

NOVINARSKI TIM:Vlasta VujačićMarina PuhBoris MilojevićIrena BurbaMarino Jurcan

UREDNIK:Marino Jurcan

FOTOGRAFIJA:Studio Kapulaarhiva udruga iz Rojcaarhiva udruge Metamedij

Fotografija na naslovnici: Dejan Štifanić

DIZAJN I PRIJELOM: Vjeran JuhasNAKLADA: 2000

Tiskanje ove publikacije omogućeno je sredstvima Ministarstva kulture Repub-like Hrvatske (Ugovor br.33-253-11, Klasa: 612-01/10-04/0274, Urbroj: 532-05-01/4-1102), Ministarstva obitelji, branitelja i međugeneracijske solidarnosti (Ugovo Klasa: 230-02/11-0004/240, Ur. Broj 519-06/2-1-11-MG), Nacionalne zaklade za razvoj civilnog društva ( Klasa: 421-02/08-PP-6/01-2, Urbroj: 07578-10-01)

Mišljenja izražena u ovoj publikaciji su mišljenja autora i ne izražavaju nužno stajalište izdavača i donatora.

ske vlasti civilnom društvu i neformalnim skupinama, a pohvalno je i da Grad Pula snosi neke osnovne troškove održavanja. Isto tako, činjenica da unutar zgrade Karla Rojca po-stoji čak stotinu udruga, jest veliki resurs, a ujedno odgovornost. Zasad su pojedine udru-ge pokazale važnost takvog prostora te zbog toga i dobile priznanje od građana te unatoč tome što je prošlo dosta godina, inicijativa i dalje traje, što je također pohvalno. Međutim, sad je ključno postići samoorganiziranost sektora unutar Rojca, bilo u obliku mreže ili saveza, kroz nekakvu koordiniranu strukturu i tako unaprijediti ne samo Rojc već i civilni sektor.

Mario Kovač, redatelj, Zagreb

Mislim da bi svaki veći grad trebao odvo-jiti bivši vojni objekt tipa Rojc i dati ga

mladim, nezavisnim i civilnim udrugama na autonomno korištenje. Primjer Metelkove iz Ljubljane kao prve prenamjene prostora na takav način u ovim prostorima pokazuje koliko je bitno za neprofitni sektor kultu-re i obrazovanja da stasa u svom vlastitom prostoru gdje može kreirati programe po svom nahođenju te, na kraju krajeva, i učiti na svojim greškama. Neminovno je da se ta-kav prostor mora suočiti i s predrasudama i optužbama nesklone okoline, no objektivni promatrač bi samo trebao pobrojati sve ak-cije (koncerte, izložbe, predstave, radionice, slušaonice...) koje su organizirane u, oko ili u suradnji s ekipom iz Rojca pa bi se dobila jasna slika o važnosti i o utjecaju dotične kritične mase aktivista okupljenih tamo. I da ga sutra zatvore, Rojc bi ostao upisan kao značajno mjesto ne samo istarske već i hrvat-ske te šire, regionalne, kulturne mape. Želim mu još čitav niz godina kvalitetnog rada i uvijek ću se rado vraćati te stvarati u njego-vim hodnicima, sobama, dvoranama. Rojc, po mom mišljenju, mora ostati autonomno umjetničko tijelo vođeno isključivo od strane udruga koje u njemu djeluju. Gradski utjecaj mora ostati minimalan te se svesti na servis za tehničko održavanje i financijsku potpo-

ru nekomercijalnim programima. Vježbanje suživota različitih svjetonazora kakvome su izložene sve udruge koje djeluju u zajednič-kom prostoru je nešto što se ne može naučiti na nikakvoj radionici stoga vjerujem da će se ta pozitivna energija nastaviti širiti u koncen-tričnim kružnicama i izvan Rojca na Pulu, na Istru, na Europu...

Davor Mišković, predsjednik Mreže Clubture, Rijeka

Rojc je u pravom smislu riječi društveni centar. Čini mi se da Rojc odražava intere-

se građana Pule i u tom smislu on je ogledalo stanja u zajednici. Ovi interesi ponekad vrlo specifični kao u slučaju braniteljski udruga, a ponekad se tiču zaista cijelog društva kao u slučaju ekoloških organizacija. Pa ipak, Rojc je, barem meni, prije svega poznat po svojim kulturnim i aktivističkim sadržajima koje pro-izvode ili su proizvodile organizacije koje dje-luju u Rojcu. Tu prije svega mislim na Monte-paradiso, Dr. Inat i Metamediju čiji su prostori u Rojcu u jednom trenutku bili prepoznati i izvan Pule i predstavljali su određeni model po kojem bi se slični prostori mogli stvoriti i u drugim gradovima. Čini mi se da danas pro-stori kulture u Rojcu stagniraju i to prije svega zato što djelovanje u Rojcu ima svoja ograni-čenja. Naime, za djelovanje u kulturi je važan profil prostora ili organizacije, taj je profil teš-ko stvoriti i očuvati u društvenom centru.

Rojc je na neki način presedan u Hrvatskoj. To je prostor otet nedorečenoj i bezidejnoj eliti za potrebe društvenog djelovanja. No, s druge strane, ni sam Rojc kao cjelina, nije ponudio neka inovativna rješenja i tu nije na-stala kvalitetna sinergija nego su organizacije nastavile djelovati svaka za sebe. Dakle, Rojc je i sam po sebi nedorečen. Pa ipak, Rojc je povećao mogućnost društvenog angažma-na u Puli, omogućio veći protok informacija i ljudi, ponudio velik broj sadržaja što je sve zajedno više nego li pozitivno, osobito u da-našnje vrijeme koje čovjeka svodi na apstrak-tnu jedinicu.

iZjaVe o rojCU

rijeČuREdNiKA

planskog naseljavanja udruga u zgradu, ge-neracijskog jaza među udrugama, nedostatka dijaloga i nedovoljne kapacitiranosti ljudskih resursa unutar civilnog sektora. Nadalje, ci-vilno se društvo nalazi u paradoksalnoj situ-aciji da je trenutno čak manje slobodno od na primjer javnih institucija ili nekih drugih strogo hijerarhijski ustrojenih oblika organi-zacija radi načina financiranja te udovoljava-nju prioritetima i birokratizaciji nametnutoj od strane svojih donatora.

Ono što se čini ključnom preprekom razvo-ju civilnog društva u Rojcu je razumijeva-nje drugoga i drugačijega za što je ponekad potrebno napraviti iskorak iz vlastite zone sigurnosti i stečenih privilegija. Upravo ra-zumijevanje drugoga može dovesti do većeg poštovanja ali i veće odgovoronosti unutar jednog ovakvog društvenog centra. Stoga se zaista nadam da će ove novine na neki način, makar i na mikrorazini napraviti pozitivni pomak u tom smjeru te omogućiti kako kori-snicima zgrade, tako i žiteljima Pule da “upo-znaju ali i razumiju svog susjeda”.

Marino Jurcan

Veznik • ljudi iz ROjcAljeto 2011. • godina i • broj 1 03

RAZGOVOR:

Erik lukšićKako biste opisali Rojc? Kakav je Vaš prvi dojam te je li se mijenjao s godinama?

Rojc bi opisao kao košnicu kreativnih i marljivih kreativaca koji svojim radom stavaraju specifičnu strukturu koju nije moguće pronaći u bližoj okolici i kao takva je uistinu je-

dinstvena na ovim prostorima. Srećom, za razliku od prvog dojma koji je bio veoma mračan i deprimirajući, tijekom godina situacija se sustavno poboljšavala, tako da sada možemo bez straha dostojno i ponosno prezentirati Rojc kao novu vrijednost Grada Pule

Čini li Vam se da ja Rojc stekao pozitivan imidž ili da bi barem mogao to postići?

Naravno da je, barem u mojim očima, imidž Rojca i više nego pozitivan. A što se tiče budućnosti, vjerujemo kako ćemo investicijama tijekom narednog razdoblja, pogotovo

u sjeverno krilo, dodatno oplemeniti prostor kako bi dostojno zaokružili cjelokupnu priču.

Udruge koje rade s djecom i mladima ponekad imaju velikih problema zbog negativne percepcije Rojca koju imaju roditelji. Imaju li pravo po tom pitanju? Što biste poručili roditeljima?

Roditelji su naravno vrlo oprezni i zaštitnički nastrojeni po pitanju svoje djece. Meni je to sasvim razumljivo, ali negativnu percepciju pokušavamo ispraviti na više načina. Za-

dnjih mjeseci putem medija predstavljamo udruge koje djeluju u Rojcu (preko 20 udruga), a početkom školske godine 2011./2012. smo odlučili sustavno približiti Rojc školarcima kroz dolazak razreda u prostorije pojedinih udruga kako bi nastavni sat povijesti, likov-nog ili TZK obradili upravu kroz praktičnu nastavu. Gosp. Moris Žiković upravo kontaktira udruge iz Rojca koje bi se željele pridružiti ovom projektu te se nadamo kako ćemo i na ovaj način „preobratiti“ lošu sliku koja polako blijedi...

U Rojcu ima brojnih udruga koje se bave sportom. Po Vašem mišljenju, zbog čega je važno podržati amaterski sport? Na koji način se može unaprijediti amaterski sport te može li tako nešto pomoći pri poboljšanju imidža zgrade?

Mišljenja smo kako će trenutno loša ekonomska situacija imati povo-ljan upliv na razvoj amaterskog, a pogotovo školskog sporta.

Pitanje je samo hoćemo li mi imati dovoljno volje i moguć-nosti na lokalnoj razini usmjeriti sve resurse u populari-zaciju istog, i na taj način vratiti sport u bazu sportske piramide kao neizostavni početak procesa sportske edukacije.

Kako uključiti više sporta u Društveni centar Rojc? Može li se uopće uključiti? Nedostaju li možda nekakve sportske aktivnosti i manifestacije dostupne javnosti?

Način kako uključiti više sporta u Centar grad-

skih udruga „Rojc“ vrlo je jed-nostavan. Kada bi svaka od udruga koje trenutno koriste prostorije unu-tar starog zdanja, samo jednom godiš-nje organizirale dodatnu manifestaciju i izvan svoja četiri zida (na vanjskom platou ili nekoj drugoj lokaciji), približili bi svoj rad cjelo-kupnoj javnosti, a samim time i dobili nove članove i na taj način omasovili svoju bazu. Također, mogli bi po-zvati poznate sportaše kako bi prezentirali svoje vještine mla-dim članovima, a naravno da bi se i mi ispred Grada Pule uključili u promociju i organizaciju svih aktivnosti.

Društveni centar Karlo Rojc, unatoč tome što je doista generator raznolikih aktivnosti u Puli, još uvijek se „bori“ s negativnom percepcijom koju imaju naši građani. Kako to promijeniti i kako gradska uprava vidi Rojc sada i u budućnosti, saznali smo od Erika Lukšića, pročelnika za društvene djelatnosti u Gradu Puli.

Ponekad se čini da komunikacija udruga i Grada nije najbolja. Je li riječ samo o dojmu ili je to doista tako?

Nažalost, često se govori o slaboj ili nikakvoj komunikaciji između udruga i Grada. Upravo zbog takvog lošeg glasa, prioritetna mi je želja bila uspostaviti kvalitetniji

odnos na relaciji uduge – Grad. Predlažem da kroz razgovore s predstavnicima udruga provjerite kakva su njihova iskustva i je li se tijekom posljednje godine komunikacija promijenila nabolje.

Kako vidite Rojc u budućnosti?

Budućnost vidim u kreativnoj evoluciji cjelokupne zajednice koja egzistira u prostori-ma CGU Rojca. Širok spektar udruga koje žive, djeluju i stvaraju unutar bivše vojarne

nije moguće pronaći u bližoj okolici i kao takav uistinu je jedinstven.


Uoči ulaska u novu turističku sezonu, koju najavljuju uspješnijoj od prošle zapitali smo se ima li Istra što ponuditi

svojim turistima. Istra je bogata povijesnom tradicijom koju može iskoristiti i u turističke i kulturne svrhe. Povezati suvremenost s tradi-cijom i učiniti Istru prepoznatljivim brandom nešto je što bi svakog Istranina oduševilo. No, kakve su mogućnosti? Nude li današnji festi-vali štogod više od površne turističke atrak-cije?

Kako bismo odgovorili na neka od tih pitanja, porazgovarali smo s Matkom Plovanićem, organizatorom festivala Monteparadiso koji opstaje već 19. godinu zaredom. Riječ je o ati-pičnom festivalu, čiji gosti nisu klasični turisti koji su slučajno nabasali na ovu manifestaci-ju, već na Monteparadiso dolaze ciljano kako bi uživali u hardcore punk glazbi koja možda nije dio mainstream scene, a opet privlači lju-de izvan Hrvatske.

Kako navodi Plovanić, Istra ima potencija-la putem festivalske ponude postati pravi brand. - To je definitivno moguće, pogoto-vo za Pulu koja kao najveći istarski grad vapi za nečime što bi privuklo posjetitelje koji ne žele samo sunce i more, nego uz to, žele i za-bavni i kulturni turizam. Pula, kao industrij-ski (nažalost, u zadnje vrijeme, sve manje) grad, može infrastrukturno, prostorno i na sve druge načine udovoljiti potrebama festi-vala i njihovih posjetitelja, samo što se to ne iskorištava dovoljno. Ljude je potrebno neka-ko zadržati, a Pula uz svoje prirodne ljepote ima i brojne festivale koje pohodi masa ljudi. – veli Plovanić.

Jedan od problema jest svakako i današnja stanje festivala. Naš sugovornik ističe da je malo onih originalnih, ali i da je u današnjim uvjetima teško biti originalan. Kao jednu od kvalitetnijih manifestacija navodi pulski festi-val PUF, kazališta Dr. Inata.

Kako kažu organizatori PUF-a, publici žele predstaviti moderan teatar, ostvarivati zajed-ničke projekte s umjetnicima izvana, što je relativno uspješna formula jer se PUF može smatrati dobrim primjerom festivala. Međutim, kvaliteta festivala nije dovoljna jer Monteparadiso i PUF iako su primjeri dobrih festivala, o zaradi ne mogu ni razmišljati.

- Osim na kulinarskim festivalima, sumnjam da se može zaraditi. Barem mi ne uspijevamo, jer je većina predstava na otvo-renom, gdje se i ne mogu naplaćivati ulaznice,

bogata PonUda FeStiVala, ali Što je s kvalitetom?

NApiSAlA:VlaStaVUjaČić

veli umjetnički direktor PUF festivala Bran-ko Sušac.Upravo zbog takve situacije u kojoj postojeći festivali jedva preživljavaju, Plovanić tvrdi da nije problem u slabom poticanju otva-ranja novih festivala, nego postojeće treba unaprijediti i potpomagati, kako se ni jedan ne bi ugasio. U tome mogu pomoći gradske vlasti i sama Istarska županija. Eventualno, nadodaje Plovanić, festivala nema dovoljno u unutrašnjosti Istre gdje bi se njihov razvoj mogao poticati.

Nije u šoldima sve?! Ili je?!

Pročelnik za kulturu Istarske županije Vladimir Torbica veli da financijska potpora festivalima ovisi o manifesta-

ciji te da Istarska županija već duže vrijeme nije povećavala potporu čiji je najviši udio

30 posto. Koje će festivale novčano podupri-jeti ovisi o nekoliko faktora. - Gleda se kakav je sadržaj samog festivala, kakvi su medijski odjeci, ima li fe-stival dodatnu financijsku potporu i jesu li se kandidirali za financiranje iz EU fondova, a osim toga oslanja li se i na istarsku tradiciju, pojašnjava Torbica.

Upravo tih 30 posto ukazuje na to da su festi-vali primorani pronaći druge izvore financi-ranja te da se o zaradi često i ne može govo-riti. U sličnoj je situaciji i Monteparadiso koji se održava voljom i željom volontera.

- Monteparadiso se u potpunosti održava po principu djelovanja „do-it-your-self“. Naravno, tu je sudjelovanje Grada koji nam daje prostor i novac kojim si pokrijemo manji dio troškova. Festival nema komerci-jalnih sponzora. Svi koji rade u organizaciji

festivala jesu volonteri, tvrdi Plovanić.

Iako često „krpaju kraj s krajem“, Plovanić veli da se tako onemogućava da se pojedinci oko-riste time jer je motiv djelovanja prvenstveno ljubav prema festivalu, a ne novac.

- To nije uvijek lako, ali kad netko ne može više funkcionirati na taj način, dola-zi vrijeme da ga zamjeni netko mlađi... tako se osigurava podmladak udruge, zaključuje Matko.Bez obzira na novčane izazove, festivali ne bi li postali uspješne i prepoznatljive manifesta-cije, moraju ponuditi nešto drugačije. Torbica veli da su se naši festivali dovoljno profilirali te da su se upravo oni određene, specifične

Pula, kao industrijski (nažalost, u zadnje vrijeme, sve manje) grad, može infrastrukturno, prostorno i na sve druge načine udovoljiti potrebama festivala i njihovih posjetitelja, samo što se to ne iskorištava dovoljno.

Bez obzira na novčane izazove, festivali ne bi li postali uspješne i prepoznatljive manifestacije, moraju ponuditi nešto drugačije.

tematike pokazali doista kvalitetnima. Nado-daje da treba iskoristiti okruženje i tradiciju jer se tako pojedini festivali mogu istaknuti. Kao neke od kvalitetnijih festivala naveo je relativno nov ali zanimljiv „Sedam dana stva-ranja“, dugogodišnji „Media Mediterranea“, „Festival uličnih čarobnjaka“, porečku „Gio-stru“ i pulske „Dane antike“ koji su specifični po tome što ih posjetitelji samo ne konzumi-raju već u njima imaju priliku i sudjelovati.Kao zaključak se navodi da manifestacije koje proizlaze iz civilnog sektora jesu inovativne, ali zbog velikih financijskih izazova i bez vo-lontera, ne uspijevaju biti profitabilne. Ponu-da u turističkoj sezoni postoji, ali je još uvijek nismo naučili unovčiti, pa se o brandiranju Istre pomoću festivala, još uvijek ne može govoriti.


FULLMOON FUSION PARTY, 13. KOLOVOZ. 2011.MONUMENTI, VALLELUNGA , PULA

U organizaciji udruge Marsova soba , također naših susjeda iz Rojca 13. kolovoza 2011. na Monumentima će se održati FULLMOON FUSION PARTY

Druženje ljudi sličnih ideja i načina zabave, skupljenih na jednom mjestu, nije moglo nego dove-sti do Fullmoom Fusion partija. Za neke izlet u prirodu, za druge prilika za hrpu smijeha, a za ne-kog rođendanska zabava, no za nas događaj koji će sve gore navedeno spojiti u višesatnu mani-festaciju zabave i pokušati dokazati da je glazbena fuzija nešto uobičajeno i u ljudskoj je naravi.Od chill out, reggae glazbe, steppa duba, break hip hopa, preko punka, d’n’b i dubstepa , do psytrance i progressive glazbe željeli bismo pokazati da smo svi dio jedne kulture.Na noć punog mjeseca, kao što svi znamo, osjetila su pojačana i zato vas pozivamo da osjetimo zabavu zajedno.

17. PUF, Međunarodni festival alternativnih kazališta, 1. - 5. 7. 2011.

Međunarodni festival alternativnih kazališta u organizaciji SAKUD-a i kazališta Dr. Inat,

i ove godine okuplja različite kazališne svjeto-nazore. PUF će se održati na pulskim ulicama i trgovima od 1. do 5. srpnja. Cilj festivala je kroz predstave i performanse izbrisati granicu izme-đu života i kazališta te razvijati unutarnju zbilju koju možemo nazvati i kazalištem i životom. Međunarodni kazališni festival PUF su 1994. godine osnovali voditelji četiriju najboljih izvaninstitucionalnih hrvatskih kazališta: Branko Sušac iz pulskoga Dr. Inata, Davor Mo-

jaš iz dubrovačkoga Lera, Nebojša Borojevič iz sisačke Daske i Romano Bogdan iz čakovečkoga Pinkleca. Mjesto zbivanja je Pula. A, zašto baš Pula? U to ratno doba, dok je veliki dio Hrvatske još uvijek bio okupiran, Dubrovnik i Sisak u ratnoj opasnosti, osnivatelji festivala odlučili su da se ovaj festival održi u Puli, pošteđenom ratnih razaranja. PUF je nastao kao odraz hrvatske kazališne stvarnosti, njegovi su razlozi i argumenti bili veoma jaki, a odnosili su se podjed-nako na kazališne i izvankazališne okolnosti. Festival je reakcija na strahovite terminološke nepreciznosti i nejasnoće koje su dugo vladale (a vladaju i danas) hrvatskim kazališnim pro-storom. Striktna podjela na profesionalni i amaterski kazališni rad izravno je štetila kazališ-nim družinama koje su svojim načinom rada, estetikom i poetikom izrazito odstupale od ne-jasno definiranoga ‘’mainstreama”. PUF je komunikacijski kanal koji potiče dijalog, otvaranje, prepoznavanje i sudjelovanje. PUF želi izbrisati granicu između života i kazališta te razvijati unutarnju zbilju svih sudionika procesa koju možemo nazvati i kazalištem i životom. Osim kazališnih predstava, na festival pristižu izložbe, koncerti, predavači, održavaju se seminari, radionice i okrugli stolovi. Riječ je o festivalu koji animira cijeli grad, kamenolome, tržnicu, glavne gradske trgove i sporedne uličice, ulazi u vojarne, gradske katakombe, more i ostalo, sve kako bi probudio uspavanu publiku.

9. Seasplash festival,21. - 24. 7. 2011.

Seasplash festival pokrenuo je punk-rock naraštaj s početka 90-ih, koji je uvijek po-

štovao, a na kraju i zavolio stilove predstav-ljene u festivalskom programu, bilo da je riječ o tradicionalnim, ili modernijim stilovima iz elektroničke ere. Festival je nastao “prijatelj-skim” angažmanom, motiviran entuzijazmom, s dvodnevnim programom na dvjema (band & sound system) pozornicama, dok danas dono-si neprekidni četverodnevni program na pet pozornica koji svake godine podupire sve više posjetitelja.

Deveti Seasplash festival održat će se ove godine od 21. do 24. srpnja na već poznatoj lokaciji Monumenti u Puli. Riječ je o festivalu koji svake godine dovodi najbolje regionalne i svjetski poznate izvođače. Samo neki od izvođača koji će uveličati ovaj festival su: Perfect Giddimani (JAM) & House Of Riddim (A), Kaly Live Dub (F), Slum Dogz (VB), Submotion Orchestra (VB), Jenna G, Channel One Sound System (VB), Shades Of Black/Paul Fox & Jonah Dan (VB), Ele-mental (HR), Balkan’s Hi-Fi (HR), Radikal Guru (PL). Novost ove godine je Seasplash JAHta party. U petak i subotu, 22. i 23. srpnja od 17 do 22 sata organizirana je zabava na brodovima koja uključuje turu po moru i pristajanje uz kupanje na jednoj od atraktivnijih plaža u pul-skom arhipelagu. Tu je i Chillsplash stage, novi festivalski kutak u kojem se posjetitelji mogu opustiti uz laganiju glazbenu podlogu i ponudu bezalkoholnih koktela, frapea i smoothieja. Osim besplatnog kampiranja, različiti aranžmani dodatnih mogućnosti smještaja (kamping, hostel, apartman, hotel) moći će se od 1. svibnja zatražiti putem službene web stranice. Uz brod koji u redovitim intervalima plovi od pulske rive do festivalske lokacije na Monumenti-ma, ove će godine do Monumenta od kolodvora voditi dnevne i noćne autobusne linije.

13. Festival Media Mediterranea,25. - 30. 7. 2011.

Media Mediterranea 13. Festival ekspresivne kulture i kreativnih medija i ove se godine u Puli održava od 25. do 30. srpnja. Festival je usredotočen na nove medije i tehnolo-

gije radi edukacije mladih autora o novim medijskim kulturama, međunarodne promocije lokalnih autora te jačanja produkcije lokalnih autora iz novo-medijskih kulturnih praksi. Ri-ječ je o spoju urbane kulture mladih, alternativne elektroničke glazbe, novih tehnologija te njihove upotrebe u kreativne svrhe. Program se ne svodi samo na zabavu već na interakciju posjetitelja kroz organizirane tribine, javne debate, besplatne radionice. Mladim neafirmira-nim bendovima omogućuje da izađu iz garaža i pokažu svoj talent. Tema ovogodišnjeg izda-nja je: “Pula - kreativni grad”. To je dinamičan koncept, s naglaskom na kreativnost i razvoj

zajednice i kulture, kao glavnim pokazateljima koji neko mjesto čine vibrantnim, živahnim i udobnim gradom, održivim za buduće narašta-je. Kada je riječ o aspektima koji čine gradove “kreativnima” pritom se misli na baštinu i ko-lektivnu memoriju, mjesta susreta i umjetnost koja je dostupna širokoj javnosti, kulturu kao generatoru ekonomskih vrijednosti, kultur-nom turizmu ali i aktivnom, participativnom i razvijenom građanstvu. Misija festivala je razvoj “kreativnih gradova” uz pomoć lokalnih talenata. Koncept “kreativnih gradova” je rela-tivno nov i ističe da je ljudski kapital važniji od

infrastrukture ili arhitekture nekog mjesta. Kroz organizaciju kulturno-zabavnog programa mladi pulski umjetnici predstavit će se izložbama, hip hop koncertima i nastupima plesnih skupina, koncertima alternativnih rock bendova, polaznika glazbenih radionica te modnim performansima uz predstavljanje lokalnih kreatora i nastup DJ-eva elektroničke glazbe. Lo-kacije za održavanje programa pomno su birane kako bi se proširila svijest i građani propitali koliko je javni prostor otvoren a koliko je iskorišten za kulturni sadržaj. Iz programa se može izdvojiti Izložba “Moj grad - moj dizajn”, u prostoru na Forumu 13 u utorak, 26. srpnja. Izložba dizajna plakata kulturnih manifestacija u suradnji sa Školom primijenjenih umjetnosti i dizaj-na Pula, zatim panel diskusije u MMC-u Luka 27. srpnja o temama “Mladi u lokalnim kulturnim politikama”. Što se tiče glazbenih programa zanimljiv je Hip Hop & Breakdance show nazvan “Friški ritmovi i ženske rime” na Portarati u četvrtak, 28. srpnja na kojemu će nastupiti samo raperice i to: Nina Davis, Mc Killah, Mc Sister uz plesni nastup skupina AB Original i Saltatrix. U petak, 29. srpnja u dvorištu Rojca na programu je koncert “Made in Rojc” na kojem nastupa-ju lokalni bendovi koji su sudjelovali na radionici “Snimaj” tijekom 2010. i 2011. godine i to: Reanimacija, Tutan Khamon Space Machine, Newtone, Rabbia e disperazione, Mortal Divinity, Gedore, Mad Face, Noisefight i drugi. Tijekom koncerta pod vodstvom Vibora Juhasa bit će sni-mani i video spotovi bendova. Za kraj festivala 30. srpnja na kupalištu Stoja planiran je modni performans i glazbeni program uz posebni «light» dizajn. Modni dio programa je ostvaren s udrugom Tijara iz Pule. Ulaz na sve festivalske programe je besplatan.

19. Festival Monteparadiso, 5. - 6. 8. 2011.

Udruga Monteparadiso osnovana je radi po-većavanja učestalosti, kvalitete i aktivnosti

neovisne civilne, kulturne i informacijske sce-ne. Cilj udruge je promicati sve vidove alterna-tivnog izričaja od stila života, tehnologije, glaz-be, umjetnosti sve do edukacije. Njihov glavni ‘’proizvod’’ je Festival Monteparadiso. Festival nosi talijanski naziv pulske četvrti Vidikovca gdje se festival održavao do 2001. godine od kada se održava u dvorištu bivše vojarne “Kar-lo Rojc”. Monteparadiso će se već tradicionalno devetnaestu godinu za redom zbivati od 5.do 6. kolovoza 2011. godine. Riječ je o hard core punk festivalu koji ugošćuje bendove iz cijeloga svijeta. Samo neki od bendova koje najavljuju za ovu godinu su: Warfare, Jaibo, Impact, Brickheads, Dislike, Trashcat. Tijekom festivala mo-guće je besplatno kampirati u dvorištu Karlo Rojca. Monte Paradiso oduvijek zrači posebnim ugođajem u kojem se očituje tradicija pulskog punka, a specifičan je i po jakoj distribuciji punk proizvoda, pri tome se misli na desetke izlagača s majicama, kasetama, pločama, CD-ima, zakrpama i slično.Sve veće zanimanje publike svake godine za festival dokazuje da se trud iz godine u godinu isplatio te se festival, bez obzira na sve uspone i padove, uspješno nastavlja. Dolazak iste pu-blike svih proteklih godina jamči da će i ove godine Monteparadiso festival biti jedan od vrhu-naca sezone za ljubitelje alternativne glazbe.

Na ulicama i trgovima 2011.

Naši susjedi iz Rojca, SAKUD Pula će u suorganizaciji s Puhačkim orkestrom grada Pule, OKUD-om “Istra”,

Studijom ZARO, KUD-ovima “Uljanik”, “M. Brajša-Rašan” i “L. Mariani” te Pulskim mažoretkinjama 2011. godine – dvadeset i četvrtu godinu za redom – prvi je put program organiziran u ljeto 1988. godine- organizirati program “Na ulicama i trgovima”. Programi će se održavati od sre-dine lipnja pa sve do kraja kolovoza na Forumu i Porta-rati.

Kolovoz 2011. u 20,30 sati

Sri 03. Forum, promenadni koncert, Orkestar iz NjemačkeČet 04. Forum, promenadni koncert u 21,00 sat, Evergrin kvartet i gošće Pulske mažoretkinjePon 08. Forum, promenadni koncert, Orkestar iz NjemačkeSri 10. Forum-Portarata-Forum, predstavljanje istarske tradicijske baštine, 19,30-20,30 Svirači tradicijskih instrumenata, Članovi KUD-a “Uljanik”Čet 11. Forum, promenadni koncert, Orkestar iz NjemačkeUto 16. Forum, folklorna večer, KUD “Uljanik“pet 19. Portarata: Pulske mažoretkinje i gosti – 7. susret mažoretkinjaPon 22. Forum, promenadni koncert, Big Band PulaČet 25. Forum, promenadni koncert Puhački orkestar

ljetniFESTiVAli


Osnivačka skupština Saveza udruga Rojca - SUR održana je 20. lipnja 2011. Udruge ini-cijatori osnivanja Saveza smatraju da pravo

na korištenje javnih resursa podrazumijeva i odgo-vornost prema načinu korištenja prostora, korisni-

cima i široj društvenoj zajednici. Stoga je Savez udruga Rojca osno-van kao mreža udruga u Društvenom centru Rojc koja ih okuplja, predstavlja, zastupa njihove interese, potiče suradnju i angažirano djeluje u zajednici.

Ciljevi Saveza su: osnaživanje suradnje i iniciranje zajedničkih programa udruga sa sje-dištem u Rojcu uz zagovaranje i promicanje principa uvažavanja različitosti, solidarnosti i suradnje; uspostavljanje učinkovite i kontinuirane komunikacije, informiranja i eduka-cije udruga te međusektorske suradnje i unapređenje upravljanja i uvjeta rada u Rojcu utemeljenom na sudioničkom modelu upravljanja u suradnji s Gradom Pula.

Udruge osnivači Saveza udruga Rojca su: Udruga za promicanje amaterskog sporta - UPAS, Armazonex, Sportsko penjački klub Onsight, Merlin, Art & Music, Monte Paradiso, Gradska radionica, Suncokret, Odred izviđača pomoraca “Uljanik”, Zelena Istra, Centar “Shin”, AVU Marsova soba, KaPula, Metamedij, Sesplash, Art Studio, Čarobnjakov šešir i TOFA.

oSnoVan

SAVEzUdrUga

UKRATKO

Dogovoreni način upravljanja Rojcem putem Koordinacije, tijela koje čine po tri predstavnika udruga iz Rojca i

Grada Pule, nije imao formalnu snagu ni spo-sobnost dostatno utjecati na donošenje odlu-ka o Rojcu.Nakon što je Rojc konačno postao gradsko vlasništvo i udruge potpisale Ugovor o ko-rištenju svojih prostora na deset godina, preostali problemi i zahtjevi zainteresiranih korisnika za unapređenjem stanja, odnosno izgradnjom jasne programske politike, te uvođenjem transparentnog i učinkovitog na-čina upravljanja Rojcem, čine se nerješivim, tj.

neprovedivim. U toj situaciji udruge upravlja-ju svojim prostorima, a zgradom Društvenog centra Rojc Grad Pula. Nedostaje program i jasna vizija razvoja – nastupila je stagnacija.Potaknuti trendom i inicijativama razvoja ci-vilnog društva i modela javno-civilnog uprav-ljanja sličnim centrima, pa tako i pokušajem utjecaja na politiku upravljanja javnim pro-storom u drugim hrvatskim gradovima, mala grupa predstavnika zainteresiranih udruga pokreće projekt “Edukacija i razvoj modela sudioničkog javno-civilnog upravljanja Druš-tvenim centrom Rojc”. Projekt je na natječaj Nacionalne zaklade za razvoj civilnog društva aplicirala Zelena Istra i provela ga u suradnji sa Savezom udruga Operacija Grad i Zagre-bačkim centrom za nezavisnu kulturu i mlade iz Zagreba - prvom javnom ustanovom čiji su ravnopravni osnivači savez udruga i jedinica lokalne uprave. Grad Pula podržao je projekt.Nakon što se na radionicama u sklopu pro-

jekta osmišljavanja i razvoja novog učinko-vitijeg modela upravljanja Rojcem održava-nim od rujna prošle godine, iskristalizirala potreba izgradnje formalne mreže udruga, i Grad podržao inicijativu samoorganizacije, odlučeno je osnovati Savez udruga Rojca, što

je u konačnici potvrdilo i Vijeće Udruga Roj-ca. Predstavljen je i vizualni identitet Saveza udruga Rojca te izabran znak Rojca. Potom je prijedlog novog modela javno-civilnog uprav-ljanja Društvenim centrom Rojc predstavljen mjerodavnom pročelniku Upravnog odjela za društvene djelatnosti Grada Pule.Hoće li Grad prepoznati Savez udruga Rojca kao ravnopravnog partnera u upravljanju Društvenim centrom ovisi o dvama faktori-ma. Prvi se odnosi na pitanje: Prepoznaje li lokalna uprava potrebu razvoja civilnog druš-

tva u skladu s politikama EU-a, ali i neveza-no za EU, razumije li da je razvijeno civilno društvo esencijalna potreba post-modernog društva? Osnivanje javne ustanove za uprav-ljanje Društvenim centrom Rojc, na kojoj bi se primijenio mješoviti model javno-civilnog

upravljanja, zasnovan na potpunoj transpa-rentnosti, bio bi siguran pokazatelj da lokalna uprava prepoznaje razvojne tendencije EU-a i najbolju praksu mnogih europskih gradova. Drugi faktor je mjera u kojoj će udruge Rojca pristupati Savezu. Zahtjev da Savez bude rav-nopravan partner Gradu u upravljanju Druš-tvenim centrom, može biti legitiman samo ako su udruge kompetentne složno odlučiva-ti i uspješno provoditi zajedničke programe. Logika je jednostavna; partner Gradu ne može biti svih 106 udruga Rojca svaka za

ProCeSi KojiSU doVeli dooSniVanjaSaVeZaUdrUgarojCa i raZVoj

ModelaSUdioniČKogUPraVljanja

dC-a rojC

NApiSAlA:irenabUrba

NApiSAO:boriSMilojeVić

Savezu će se nakon što se registrira moći priključiti i udruge koje nisu pravodobno uspjele pribaviti potrebnu dokumentaciju.

Predsjednica Saveza je Irena Burba iz Zelene Istre, potpredsjednici: Kristina Nefat (TOFA) i Marko Bolković (Metamedij), a ostali članovi Izvršnog odbora: Irena Boljunčić Gracin (Čarobnjakov šešir) i Matko Plovanić (Monte Paradiso). Za članove Nadzornog odbora su: Marlena Plavšić (Suncokret), Daniela Vukelja (Centar Shin) i Ozren Catela (UPAS).

Predstavljen je i Plan rada za 2012./13. godinu čija će realizacija ovisiti o projektnim sredstvima i volonterskom angažmanu udruga. Cilj je zajedničkim aktivnostima i pro-jektima uključiti što više udruga i pojedinaca. Neke od planiranih aktivnosti su održava-nje internetske stranice rojcnet.pula.org, izdavanje biltena o Rojcu, organiziranje “Akcije Rojc”, uređenje zajedničkog prostora, osmišljavanje programskih aktivnosti, ugošćava-nje umjetnika i udruga iz zemlje i inozemstva, komunikacija sa sličnim centrima u Euro-pi, partnerstva i učlanjenje u međunarodne mreže, organiziranje konferencija i okruglih stolova, promidžba Rojca, razvoj modela samofinanciranja, ad hoc kampanje i akcije.

Mreža udruga različitih djelatnosti SUR prvi je takav savez u Hrvatskoj te će poslužiti kao primjeri drugim organizacijama u Hrvatskoj.

Hoće li Grad prepoznati Savez udruga Rojca kao ravnopravnog partnera u upravljanju Društvenim centrom?

Tekstovi preuzeti s portala: rojcnet.pula.org


sebe, samo formalna mreža koja ih okuplja može očekivati ravnopravan odnos u javno-civilnom partnerstvu upravljanja potencija-lima Rojca.

DRUŠTVENE OKOLNOSTI

U Hrvatskoj se, i prije no što je globalna financijska kriza (koja još nije dobila

svoj epilog) konačno uklonila koprenu sa-mozavaravanja o prirodi stvarnog proble-ma, nametao zaključak da “ne postoji suvisla koncepcija društveno-ekonomskog razvoja iz koje bi proizašle smjernice u što ulagati kako bi se povećalo društveno blagostanje” (dr. V. Cvijanović, u “Zarezu”, br 295, 2010. g.) Zaključak da na državnoj razini ne postoji koncepcija društveno-ekonomskog razvoja ne govori samo o stanju nacije, nego i o op-ćem nedostatku političke kulture u procesu odlučivanja na svim razinama. Zašto? Kad bi stanovništvo gradova kao što su: Pula, Zagreb, Split ili Osijek ovladalo znanjima i osposobilo se za utjecaj na donošenje političkih odluka u svojoj lokalnoj zajednici, steklo mogućnost upravljanja svojim resursima i potencijalima, poboljšavajući život svoje zajednice, vođeno istim motivom natjeralo bi da se i na držav-noj razini primjeni isto. Proces decentraliza-cije pretpostavlja baš takav odnos civilnog i

javnog upravljanja, politički zrelu lokalnu i nacionalnu zajednicu aktivnih građana.Jedna od koristi koju Savez udruga Rojca do-nosi pripadajućoj lokalnoj zajednici je upravo mogućnost upravljanja vlastitim potencijali-ma. Mogućnost da građani koji se politikom ne bave profesionalno, stječu znanja kako utjecati na donošenje političkih odluka u lo-kalnoj zajednici, te kako iskoristiti društveni potencijal, krenuvši od resursa koji zasigurno postoji, a to je Društveni centar Rojc. Alterna-

tiva je da se ljudi ogluše na ovaj poziv i oportu-no čekaju “bolje dane”, što bi značilo da nisu shvatili da su odgovorni za budućnost i da samo oni mogu pokrenuti promjene na bolje. Promjene su potrebne i mislim da se s time slažu svi koji ne uživaju beneficije ove apatič-ne situacije. Znači li ta društvena apatija da ljudi ne vjeruju kako djelovanjem u zajedni-ci mogu postići promjene, pitanje je kako to da su svojim djelovanjem “stanovnici” Rojca spriječili prenamjenu površine ispred Rojca u gradsko parkiralište na naplatu. I to je oblik ovladavanja znanjima i stjecanja mogućnosti upravljanja društvenim resursima i potenci-jalima.

TREND I POTREBA

Osnivanje centara sličnih Rojcu u Zapadnoj Europi i nije nešto novo. Sve je krenulo još

početkom sedamdesetih godina prošlog stolje-ća kada su stanovnici gradova poput Barcelo-ne i Londona u društvenom ozračju koje su ot-krile šezdesete, zauzimali industrijske i druge napuštene prostore kako bi im dali dimenziju istraživanja i izražavanja novih ideja, najviše na području kulture. Taj je trend ojačao devedese-tih godina kada je nestala bipolarna podjela u Europi što je iz temelja promijenilo društvene i političke okolnosti. Nova društvena stvarnost

otvarala je prostor za razvoj civilnog sektora i istodobno zahtijevala građanski aktivizam. Na početku novog tìsućljeća, funkcioniranje političkih, odnosno društvenih zajednica u Za-padnoj Europi, neraskidivo je povezano s dje-lovanjem civilnog sektora čiji su glavni nosioci nevladine organizacije. Tako centri nevladinih organizacija danas u Europi imaju oblik usta-nova i uživaju državnu potporu. Zbog specifič-ne tranzicijske stvarnosti u državama Istočne

Europe taj trend zaostaje, ali potreba za ra-zvojem civilnog društva nameće i ubrzano for-maliziranje ustanova koje okupljaju nevladine organizacije.Buđenje civilnog društva u Hrvatskoj otkri-va potrebu za osnivanjem formalnih mreža udruga kakva je Savez udruga Rojca. Zastu-pljenost tako velikog broja udruga, različitih društvenih djelatnosti, specifičnost je Roj-ca i nije nam poznat takav primjer u Euro-pi. S jedne strane to je otežavajuća okolnost u udruživanju i postizanju kohezije unutar Rojca, ali i velika prednost u razvoju civil-nog društva (kada je zajedništvo ostvareno i postoji komunikacija između korisnika). Rojc tako lokalnoj zajednici donosi društvo povjerenja, građane koji su se kroz aktiv-nosti unutar Rojca obrazovali, izgrađivali i usavršavali kao pojedinci, učili surađivati s drugima i odlučivati o upravljanju vlastitim i društvenim potencijalima, zajedničkim ili javnim resursima, umnogome doprinoseći razvoju zajednice. Države Zapadne Europe uvidjele su tu obrazovnu prednost pa potičući razvoj civilnog sektora stvaraju manje centra-liziran i demokratičniji način razvoja društva. Postoje, s druge strane, i mjerljivi dopri-nosi zajednici. Bilo bi stoga zanimljivo izračunati, koliko Rojc doprinosi lokalnoj zajednici zapošljavanjem i novcima iz razli-čitih nacionalnih ili fondova Europske unije koje udruge koriste u svojim programima. No, prepoznatljivost Rojca na međunarodnoj razini vjerojatno je najveći doprinos gradu Puli. Tu leži paradoks; naime, stanovnici Roj-ca istaknuli su malu prepoznatljivost Rojca u lokalnoj zajednici kao jedan od problema u ra-zvoju ovoga društvenog centra iako je njegov doprinos zajednici, naročito u razvoju neza-

visne kulture, prepoznat širom Europe. Sada kada je osnovan, Savez udruga Rojca bi mogao utjecati na rušenje tog paradoksa i imati ulogu poluge u uklanjanju komunikacijske barijere između lokalne zajednice i Rojca.Ne zanemarujući druge aspekte društvenog života u Rojcu (dapače, kohezija između ra-zličitih segmenata društva, na primjer sporta i kulture u užem smislu, pridonosi kulturi u širem smislu, što i jest neiskorišteni potenci-jal Rojca) moramo Pulu usporediti s mnogim

modernim europskim gradovima koji revi-talizaciju infrastrukture i regeneraciju svog urbaniteta temelje uglavnom na razvoju kul-turnih politika. Primjenom različitih modela razvijanja i podrške kulturnog i umjetničkog djelovanja, ti gradovi prate opći europski trend: “Europa je prije svega kulturni projekt. Umjetnost i kultura bitni su za razvoj socijalne kohezije. Ekonomija kulture predstavlja 3% europskog bruto nacionalnog proizvoda, što je više od automobilske industrije. Ekonomija kulture predstavlja 6 milijuna radnih mjesta i jedan od rijetkih sektora u kojima zapošlja-vanje raste usprkos krizi (npr. u Njemačkoj 1,8% radnih mjesta više u 2009.). Kreativnost bazirana na kulturi čini ekonomiju i industriju kompetitivnijima (design, umjetnost, itd.).” (B. Cvjetičanin u “Zarezu” br. 295, ). U Newcas-tleu ili Berlinu objekte industrijske baštine iskoristili su, ne samo za njihovu regeneraci-ju već i za regeneraciju gradskih četvrti i sa-mih gradova. Takve aktivnosti nisu rezultat provođenja jednog ili dvaju projekata grad-ske uprave, nego potpuno novoga koncepta društvenog razvoja koji uvjetuje preklapanje ideja i djelovanja svih društvenih segmenata. Poglavarstvo Grada Pule najavilo je kandidi-ranje Pule za Europsku prijestolnicu kulture 2020. godine, a izgleda da se na istarskom poluotoku općenito osluškuju tendencije europskih gradova u njihovoj regeneraciji. Pitamo se, dakle, što ako Pula krene u neku vrstu revitalizacije svoje arhitektonske bašti-ne - specifične vojne arhitektonske baštine. Jesu li nositelji takvog poduhvata svjesni da se procesi regeneracije u modernim europskim gradovima nisu zasnivani isključivo na držav-nim, odnosno gradskim kulturnim institucija-ma ni na privatnom kapitalu, nego na civilnom sektoru i različitim oblicima suradnje unutar društva u cjelini (jer se, kao što smo rekli, iz-gradnjom civilnog društva brže generiraju ele-menti kojima se pomiče granica mogućnosti općeg društvenog razvoja). Izuzme li se Rojc kao resurs i generator ideja i produkcije iz cjelovite kulturne slike Pule, koji resursi pre-ostaju u kreiranju njegovih razvojnih politika, temeljenih na kulturi i kulturnom turizmu?

Na početku novog tìsućljeća, funkcioniranje političkih, odnosno društvenih zajednica u Zapadnoj Europi, neraskidivo je povezano s djelovanjem civilnog sektora čiji su glavni nosioci nevladine organizacije.

... pitanje je kako to da su svojim djelovanjem “stanovnici” Rojca spriječili prenamjenu površine ispred Rojca u gradsko parkiralište na naplatu.


Osme godine zbivanja Krojcberg je u svibnju ove godine održao svoju 13. umjetničku ra-dionicu. Kao i prošlih godina Krojcberg su organizirale udruga Otompotom iz Zagreba i domaćin iz Rojca udruga Distorzija.

Povećanje prepoznatljivosti DC-a Rojc u zajednici i svugdje otkud dolaze posjetitelji Rojca jedan je od ciljeva projekta “Grad Rojc” čiji je sastavni dio i rubrika “Tema mjeseca”. Upravo stoga Kroj-cberg smatramo izuzetno važnom temom koja zaslužuje veliki dio javnoga prostora te ćemo se

tom projektu, osim u ovom članku, posvetiti i u budućnosti.Mislim da postoje tri oslonca koji čine prekretnicu u prepoznatljivosti DC-a Rojc, a to su: Krojcberg, Rojcnet (web stranica na kojoj je i ova rubrika) i zajednička prostorija Centra.Priprema se uređivanje zajedničke prostorije Centra što će zbog svoje važnosti sigurno biti sljedeća prekretnica u

prepoznatljivosti Rojca. Budući da je predviđena prostorija u svibnju već korištena za “Akciju Rojc”, opravdano je što razmatramo njezin utjecaj na prepoznatljivost Rojca. Rojcnet je virtualni zajednički prostor koji umnogome pridonosi prepoznatljivosti Rojca još otkad je na-stao, a s novim izgledom, funkcijama i sadržajem njegov će doprinos s vremenom zacijelo biti još značajniji.No, Krojcberg je bio prvi. Uloga Krojcberga u pozitivnoj percepciji Rojca je ogromna. Taj je projekt uspio transformirati zajedničke prostore hodnika i dvorišta napuštene vojarne u umjetničku galeriju koja je od početne produkcije do danas identitetski orijentir zgrade. Posjetitelji Rojca iz inozemstva, kada sugovornicima žele približiti značenje tog objekta, često zgradu identificiraju s projektom Krojcberg. To sasvim dovoljno govori o utjecaju umjetničkih kreacija unutar kompleksa na njegov vanjski imidž. No, Krojcberg je otvorio kompleks Rojca i prema kreativnosti njegovih korisnika, koji su se uključivali u radionice, pa tako i inicirao drugačiji odnos prema potencijalima zajedničkog prostora.

Organizatori ističu da je projekt Krojcberg zasnovan na umjetničkom konceptu koji bivšu vojarnu promatra kao strukturu grada u kojem su prostori udruga “kuće”, a za-jednički prostori postaju “javni gradski prostori” (ulice, trgovi, parkovi, itd.). Tema i ideja projekta preko fizičke transformacije prostora potaknut će komunikaciju i aktiv-no sudjelovanje u oblikovanju vlastitog životnog prostora.Sam Krojcberg očigledno je i generator inspiracije koja se prenosi na druge sredine. Naime, mladi se umjetni-ci, potaknuti sudjelovanjem u radionicama Krojcber-ga, nadahnjuju idejom i prostorom Rojca. Povratkom u vlastite sredine njihovo umjetničko djelovanje po-staje aktivnije te ponekad pokreću i slične projek-te umjetničke intervencije, u i na javnim prostorima. Kompleksa Rojc privlačan je raznovrsnim umjetnicima s različitih strana svijeta. No, nekima je toliko inspirativan da će čak preokrenuti vlastite principe umjetničkog djelo-vanja kako bi intervenirali u prostoru Rojca, o čemu ćemo više kada sljedeći put budemo pisali o Krojcbergu.U svibnju su postavljene umjetničke instalaci-je na sajlama u dvorištu Rojca. Spajanje hodni-ka Rojca preko intervencija u prostoru stubišta (zaokruživanje idejnih cjelina) očekuje se u ljeto.

Organizatori najavljuju i neke nove mogućnosti suradnje između udruga Rojca i sudionika Krojcberga u koncipiranju ideja radionica. Krojcberg je, dakle, i dalje kreator otvorenosti i privlačnosti zajedničkog prostora kao sastajališta, prostora za komunikaciju, kreaciju i druženje. No, Krojcberg je postao, kako sam već napomenuo, izvorište inspiracije i vizionarstva, pa evo vizije koju mi je ispričao Dejan Gotal iz udruge Distorzija – zamislite krakove divovske hobotnice koji obuhvaćaju Rojc u njegovoj visini i isti taj Rojc koji je odjeven u mornarske plave i bijele trake.E sad, kad smo kod revitalizacije gradske infrastrukture, regeneracije grada i Guggenheima... Ovo ne košta toliko, a vidi se iz aviona.

Vrijeme je za promociju ideje koja se već dugo provlači kroz kuloare Rojca. Iako je izuzetno potrebna, zajednička prostorija društvenog centra je projekt koji nikako da doživi presudni početak realizacije. Nakon osnivanja Saveza udruga Rojca ta bi ideja ipak mogla biti ostvarena.

Imamo Krojcberg, projekt koji već godinama daje osnovne konture zajedničkog unutar ove ogromne zgrade. Hodnici su ulice, dvorište je trg, ima-mo festivale, koncerte i povremena druženja, no, ipak nedostaje nešto što bi nas svakodnevno okupljalo i što bi sliku Rojca učinilo cjelovitom. Imamo i zajednički virtualni prostor - redizajnirane internetske stranice Rojcneta, ali ipak nešto nedostaje. Nedostaje nam zajednička prostori-

ja – fizički prostor u zgradi koji bi mogao primiti veći broj ljudi. Mjesto gdje bi se mogli neobavezno družiti iako pripadamo sasvim drugačijim pričama. Nedosta-je nam mjesto koje bi pričalo priču o toj različitosti. Mjesto protoka i izmjene ideja koje stvara kreativnost i genijalna rješenja, premda smo se tamo slučajno našli. Treba nam mjesto gdje bi roditelji mogli čeka svoju djecu dok ne završe svoje aktivnostima i osjećati da i oni na neki način pripadaju Rojcu, družeći se, opuštajući, čitajući novine uz piće. Treba nam mjesto koje će ujedno biti izložbeni prostor i projekcijska sala. Krojcberg je naša stalna galerija, ali nam treba mjesto na kojem će umjetnički – fotografski, slikarski, kiparski i drugi postavi moći izmjenjivati i u kojima će moći uživati i slučajni putnik namjernik. A sigurno nema razlog da se takav prostor ne bi povremeno mogao transformirati i u projekcijsku salu za prikazivanje različitih filmskih ili video uradaka. Treba imati u vidu specifičnost Rojca, ku-

riozitetne austrougarske vojarne u kojoj svaka udruga provodi aktivnosti iza vrata svog prostora. Kako smo rekli, hodnici su ulice, dvorišta su trgovi i sad je trenutak da grad Rojc dobije i finu kavanu i galeriju, ili, zbog onih koji bi mogli inzistirati, mjesni dom ili dnevni boravak.

Mislim da ne treba posebno objašnjavati ulogu takvog prostor u promociji Rojca i predstavljanju programa i aktivnosti njegovih udruga. Znatno je lakše komunicirati međusobno ili predočiti po-sjetiteljima aktivnosti Rojca na raskrižju zbivanja i u prostoru za neobavezno opuštanje. Takva bi prostorija bila glavni nositelj svakodnevne komunikacije i akcelerator homogenosti našega Centra. Nedostaje nam mjesto koje, uz Krojcberg i Rojcnet, biti treći stalni nositelj imidža Rojca. Time bi infra-struktura za kvalitetno reklamiranje kreativnosti i značenja ovog društvenog centra bila dovršena.

Sigurno da bi svakodnevna fluktuacija ljudi i stalna izmjena ideja privlačila i daleko više Pu-ležana, kao što bi se i turistima koji se slučajno ili u sklopu turističke promidžbe grada zate-knu u Rojcu, bilo daleko lakše doći do, za njihove osobne afinitete, relevantnih informacija između mnogih aktivnosti u Rojcu. Jedinstveno mjesto protoka i izmjene ideja bilo bi, dakle, i nositelj kulturne atraktivnosti, odnosno imidža Rojca u svim krajevima svijeta iz kojih dola-ze njegovi posjetitelji. Nedostaje nam prostorija za formalne i neformalne sastanke. Za sada, najčešće, udruga Monteparadiso, odnosno HackLab, ustupa svoje prostorije za sastanke koji su nužni kako bi se odvijao, donekle normalan život društvenog organizma koji se zove Rojc.

Kada govorimo o formi možemo istaknuti da će Savez udruga Rojca nakon osnivanja pokušati pronaći novce za uređenje zajedničke prostorije. Grad je već u istočnom krilu predvidio veliku prostoriju, nekadašnju blagovaonica.

Mnogobrojni su načini kako se može složiti financijska i tehnička konstrukcija za izvedbu tog projekta. Različitim se suradnjama zajednička prostorija može preurediti u zaista ugodan i atrak-tivan ambijent. Krojcberg je dobar primjer suradničkog kreiranja životnog prostora.

Za kraj je važno dodati da je prostorija u prizemlju istočnog krila predviđena za uređenje, koju su stanovnici već počeli nazivati “Dnevnim boravkom” već bila korisna stanovnicima Rojca.Tijekom „Akcije Rojc“ u njemu je u svibnju Rondo Histriae održao koncert, te je korišten kao galerija u kojoj su izlagali umjetnici iz Kulturnog centra Schaumbad iz Graza, gostovao je u prostoru i festival Polis Jadran Europa i mjesec dana poslije velika izložba 18 članova HDLU-a Istre koji stvaraju u ateljeima u Rojcu kako bi pokazali da prostor može odlično funkcionirati i kao galerijski, odnosno izložbeni prostor.

rojCnet

Rojcnet je virtu-alni zajednički prostor udruga

iz Rojca, tj. aktivni javni prostor za predstavlja-

nje njihovih ideja i programa široj javnosti. S ponosom možemo reći da su stranice, aktivne od 2003. godine, 2011. u sklopu projekta “Ana-tomija društva - Grad Rojc” dobile novi dizajn, unaprijeđene i prilagođene komunikaciji no-voga doba u koje ulazi ovaj društveni centar. Stranice su nadopunjene novim sadržajima kao što su: kalendar događanja, tema mjese-ca, fotogalerija, baza udruga s kontaktima. Sve što želite doznati o Rojcu možete pronaći na novim web stranicama: povijest zgrade, bazu udruga, kontakte, mailing listu, vijesti, galerije slika, video produkciju, zapisnike sastanaka i dr. U dizajnerskom smislu stranice sadrže kreativnu crtu Rojca te su u nju uklopljeni elementi zidnih slikarija projekta Krojcberg, sučelje je pregledno te je jednostavno pronaći tražene informacije. Koristi se isključivo be-splatan i slobodan softver (GNU/Linux) koji izrađuje računalna zajednica, a objavljene in-formacije kreiraju udruge. Do 31. svibnja ove godine stranice su s ukupno 11.796 posjeta u prosjeku imale 100 posjeta dnevno što je šest puta više nego prije početka projekta.Ovaj projekt doprinio je i homogenizaciji udruga u Rojcu koje je potaknuo angažiraniju promociju vlastitih aktivnosti i uključivanje u procese stvaranja Saveza udruga Rojca. To je prvi put da su stranice predstavljene javnosti i da su dobile toliku medijsku pažnju. Očekuje se da će se sve više udruga uključiti u kreiranje sadržaja ovih internetskih stranica radi osigu-ranja njihove samoodrživosti.

KrojcbergNApiSAO:boriSMilojeVić

ZajedniČKa ProStorija – dneVni boraVaK rojCa,

oSnoVna Potreba dC-a rojCNApiSAO:boriSMilojeVić

NApiSAlA:irenabUrba


Još početkom rujna prošle godine Vladin Ured za udruge održao je javnu raspravu o nacrtu Odluke o uvjetima i načinu fi-

nanciranja projekata i programa od interesa za opće dobro. Prvenstveno udruge i druge organizacije civilnog društva požalile su se na kratak rok prijave komentara na predlo-ženi nacrt Odluke. Obavijest o javnoj raspravi objavljena je 27. kolovoza, a slanje komentara i prijedloga omogućeno je do dana rasprave koja je održana već 3. rujna.Na javnoj je raspravi bilo svega pedesetak predstavnika organizacija nevladinog sekto-ra. Budući da je riječ o odluci koja će utjecati na više od 40.000 organizacija u Hrvatskoj, moglo bi se učiniti da je brojka od pedesetak sudionika porazna.

Gdje je zapelo?

No, kako god bilo, javna je rasprava odr-žana. Upućeni predstavnici organizacija

sudjelovali su na raspravi ili su pak pisanim putem poslali svoje komentare i prijedloge poboljšanja nacrta Odluke. Prošlo je više od pola godine od javne rasprave pa se pitamo je li gdje što zapelo i u kojem je procesu nacrt Odluke?Odgovorila nam je Vesna Lendić Kasalo, na-čelnica Odjela za opće programe i strategije u Uredu za udruge.Kako kaže, u pripremu samog nacrta Odluke, krenulo se iz želje da se riješi manji segment u djelovanju za opće dobro, a sam zakon o tome nije se mogao donijeti jer, veli, predu-vjeti za to još nisu stvoreni.- Međutim, nakon savjetovanja o tom doku-mentu, Savjet za razvoj civilnoga društva, u kojem su u većini zastupljeni predstavnici organizacija civilnoga društva, zaključio je da treba početi proces harmonizacije dodjele fi-nancijskih potpora organizacijama civilnoga društva iz javnih izvora u Republici Hrvatskoj i fondova Europske unije, te se u tom pravcu radi na izradi novog Kodeksa financiranja ko-jim će biti uređeno i financiranje programa i projekata od interesa za opće dobro, objaš-njava načelnica.Dodaje i da će o nacrtu Kodeksa biti provede-no opširno savjetovanje sa zainteresiranom javnošću u skladu s Kodeksu savjetovanja sa zainteresiranom javnošću u postupcima do-nošenja zakona, drugih propisa i akata.

Na greškama se uči

Pitanje je hoće li i kako proći savjetovanje o Kodeksu jer su organizacije civilnog druš-

tva oštro komentirale nacrt Odluke o uvjeti-ma i načinu financiranja projekata i progra-ma od interesa za opće dobro. Kao što je već rečeno, organizacije civilnog društva borile su se s kratkim rokom za predaju komentara.Osim toga, na internetskoj je stranici Ureda za udruge, nakon rasprave, ostavljena obavi-jest da će “Ured za udruge u najskorijem roku

nastojati objaviti obrazloženja svih prihvaće-nih, odnosno, neprihvaćenih primjedbi i ko-mentara“. Međutim, takva obavijest ipak nije osvanula na njihovoj internetskoj stranici.

Upravo bi te boljke trebalo ispraviti na budu-ćim savjetovanjima s organizacijama civilnog društva. Osim toga, doznali smo glavne nedo-statke nacrta Odluke, o kojima bi trebalo vo-diti računa prilikom daljnjih rasprava i time pokušati poboljšati dokument, uvažavajući prijedloge i komentare upućenih predstavni-ka civilnog sektora.

Naš sugovornik urednik ZaMirzinea ujedno kolumnist Srđan Dvornik ukazao je na glav-ne probleme koji se iščitavaju iz nacrta Od-luke. Glavni je nedostatak, kako kaže, što se namjensko korištenje državnih dotacija za opće dobro nastoji osigurati velikom dozom formalizma (koji unaprijed isključuje), umje-sto da se otvori širi prostor za uključivanje i djelovanje civilnih aktera jer se raznim sank-cijama i ograničenjima nastoji spriječiti udru-ge da zloupotrebljavaju financijsku potporu.

- Kao da je vodeća ideja bila negativ-na – strah od zloupotrebe civilnih aktera, a ne pozitivna – prije svega omogućiti što bogatije mnoštvo aktivnosti i potom brinuti i za odgo-vornost, ističe Dvornik.

Navodi i da je, s druge strane, u nacrtu Odlu-ke (koji ima svega pet stranica!) preskočeno pitanje mogućih zloupotreba državnih dona-tora.Ističe da ovaj nacrt, kao previše formaliziran, favorizira komplicirane mehanizme unutraš-nje kontrole. Jednostavnije rečeno, kreće se od potpuno pogrešne pretpostavke, s ciljem

sprječavanja zloupotreba financijskih sred-stava. Kako kaže Dvornik, civilnim se akteri-ma nameću kriteriji i pravila koja više vrijede za poduzeća ili profesionalne ustanove.

- To ne znači da trebaju biti oslobo-đeni odgovornosti za korištenje javnog nov-ca, ali to se ne čini tako da ih se drži vezane na kratkom lancu i traži od njih da unaprijed do-kažu da će sve biti po predviđenom progra-mu. Društveni život nije tehnologija i nužno uključuje neizvjesnost i rizik, a pogotovo kad je riječ o građanskom angažmanu koji po de-finiciji nije ograničen na ustaljenu kolotečinu,

upozorava Dvornik.Prema tome, dodaje Dvornik, i sami davatelji poticaja i potpora moraju biti svjesni tog ri-zika. Programe i kriterije moraju donositi na osnovi javno ustanovljenih vrijednosti i prio-riteta, potom prepustiti civilnim akterima da djeluju slobodno, a zloupotrebe eliminirati provjerom rezultata.Sličnu zabrinutost izrazile su i predstavnice organizacija civilnog društva - Katarina Pa-vić (Savez udruga Klubtura), Emina Bužinkić (Mreža mladih Hrvatske) i Miljenka Buljević (Savez udruga Operacija grad). Dostavili su nam svoje komentare na nacrt Odluke iz kojih je javno vidljivo da im je za „oko zapeo“ upra-vo taj odnos donatora i primatelja potpora.

- Smatramo da je iznimno važno davateljima potpore, na razini državne upra-ve, nametnuti standarde dobrog upravljanja kako bi ta tijela pokazala mogu li provoditi demokratska načela u praksi te kako zaista shvaćaju principe aktivnog sudjelovanja jav-nosti u odlučivanjima, ističu predstavnice.Navode i da nedostaju sankcije za davatelje potpora, da su nejasno definirane odredbe o sukobu interesa i njegovom sprječavanju te tvrde da nije dobro definirano kako se primatelji potpore mogu žaliti, a nedostaju i informacije o pravnim lijekovima koje prima-telji potpore mogu iskoristiti krši li donator ugovor. Ističu kako dijelovi teksta iznimno restriktiv-no i diskriminatorno gledaju na udruge te da se tim nacrtom ugrožava autonomija vođenja organizacija, a veliki je problem, koji je ista-knuo i Dvornik, što ih se tretira s nepovjere-

njem, djelomice negirajući i temeljne odred-be o presumpciji nevinosti.Razlikovanje udruga koje djeluju za opće dobro

Ovo su samo neki od problema koji se pro-vlače kroz nacrt, a može se zaključiti da

se s time ukazuje i na razinu nepovjerenja prema civilnom sektoru.Ovaj nacrt, kao i pravila koja bi se pritom pri-mjenjivala zaista su važni, a da bi „prošli“ u proceduru bez uzimanja u obzir argumenti-ranih prijedloga predstavnika civilnih orga-nizacija. Osim toga, ovim bi se dokumentom prvi put razlikovale udruge koje djeluju za „opće dobro“. I sam Dvornik ističe da je ta-kvo razlikovanje korisno ako zaista djeluju za „opće dobro“.

- Među neprofitnim organizacijama treba razlikovati one koje djeluju u korist vla-stitog članstva ili uske skupine od onih koje unapređuju neku poopćivu vrijednost kao što su ljudska prava jer samo potonji uopće i trebaju dobivati potporu iz javnih fondova, uživati porezne i administrativne olakšice i sl., što je ovdje izostavljeno i ostavljeno za re-guliranje poreznim i sličnim propisima, tvrdi Dvornik.Upozorava i da rješenje nikada ne smije biti formalizirano, a kao primjer toga naveo je sindikate.

- Njih se smatra organizacijama koje djeluju samo u korist vlastitog članstva, pa po tome ne bi trebali pripadati u krug or-ganizacija za opće dobro. Ali oni se – čine li ono što tvrde da čine – bore za nešto što mora važiti kao opće dobro, pogotovo u zemlji koja je ustavnim uređenjem ne samo demokrat-ska nego i socijalna pa bi se trebali boriti za radna prava.

Zaključuje da kriterij za definiranje organi-zacija koje djeluju za opće dobro u biti treba biti vrlo jednostavan, što u biti i jest ako ne čak i siromašan: vrijednosna poopćivost cilje-va i princip davanja “nečega za ništa”, tj. bez vlastite koristi. Javna potpora upravo i služi tome kako se to ne bi pretvorilo u neodrživo samoeksploatiranje.

Iako izgleda da javna rasprava nije urodila plodom, organizacije civilnog društva ovo iskustvo može potaknuti na aktivniji anga-žman u savjetovanjima koja će uslijediti kako se iste greške ne bi ponovile, te ne bi li se spri-ječilo ulaženje u zakonsku proceduru koja možda više odgovara davateljima potpore, ali je nauštrb neprofitnih organizacija.

Izvor za sliku Srđan Dvornik:http://bablfoto-graf.blog.hr/2009/12/1627154663/srdan-dvornik.html


jAVNOm RASpRAVOmni do Čega?

Programe i kriterije moraju donositi na osnovi javno ustanovljenih vrijednosti i prioriteta, potom prepustiti civilnim akterima da djeluju slobodno, a zloupotrebe eliminirati provjerom rezultata.

Društveni život nije tehnologija i nužno uključuje neizvjesnost i rizik, a pogotovo kad je riječ o građanskom angažmanu koji po definiciji nije ograničen na ustaljenu kolotečinu


Kada govorimo o održivosti organiza-cija civilnog sektora, svi se ponajpri-je sjete poteškoća s financiranjem,

poistovjećujući održivost civilnog sektora s (ne)mogućnošću financijske potpore. Među-tim, osim novčanih problema, u kojima su više-manje sve organizacije civilnog sektora, održivost civilnog sektora treba sagledati iz različitih kutova.

Gorući problemi

Razgovarajući s beogradskom profesori-com Milenom Dragičević Šešić, pokušali

smo odgonetnuti upravo te aspekte održivo-sti organizacija civilnog sektora. Osvrćući se prvenstveno na financijske probleme, Dragi-

čević Šešić veli da je u našoj regiji spektar ne-vladinih organizacija ogroman, ali je njihova održivost upitna jer kod nas nije kao primje-rice u Nizozemskoj riješeno financiranje.

Naš je civilni sektor, naime, neprestano na granici opstanka, živi od projekta do projek-ta, dok je u Nizozemskoj taj problem donekle riješen četverogodišnjim financiranjem odre-đene organizacije. No isto tako, to nije jedini problem s kojima se civilni sektor susreće. Kako bi dobili priliku za financiranje, orga-nizacije se moraju prilagođavati prioritetima institucija i donatorima zbog čega u biti ne mogu raditi ono što ih doista zanima, već ono


Mora se stalno pristajati na kompromise te je teško biti održiv ne pristajete li na kompromise

Želeći odgonetnuti „čarobnu formulu“ po kojoj organizacija civilnog sektora može biti zdrava i održiva, Pavić nas upozorava da ne postoji set kriterija koji bi značili tu uspješnu formulu.

Forum s fokusom na održivost organizacija nezavisne kulture u najbitnijem je segmentu zapravo bio usredotočen na održivost kulturnog života brojnih sredina, čija sudbina podjednako ovisi o dostupnosti resursa, mogućnostima realizacije programa i publici kojoj su programi usmjereni te o tendencijama u razvoju unutar šireg društvenog polja – kojem kultura pripada

OdrživOst civilnOg sektOra iz drugačijeg kuta

što će „proći“ kod financiranja projekata. Isti-če da su po tom pitanju nevladine organizaci-je u nezahvalnijem položaju nego institucije u kojima postoji veća sloboda odlučivanja. Svo-ju tvrdnju ilustrirala je primjerom Narodnog muzeja u Beogradu koji je pri biranju izložba koje želi predstaviti javnosti slobodniji nego neke druge kulturne organizacije iz nevladi-nog sektora koje su primorane prilagođavati se prioritetima financijera.

- Mora se stalno pristajati na kom-promise te je teško biti održiv ne pristajete li na kompromise, upozorava Dragičević Šešić.

Udruge imaju „rok trajanja“?

Međutim, grčevito se boriti da organizaci-ja opstane, iako se sve više pokazuje da

gubi svoju misiju ili funkciju u društvu, nije potrebno.

- Nevladine organizacije ne trebaju biti održive pod svaku cijenu. Onog trenutka kada prestaje postojati razlog postojanja za tu organizaciju, onda je možda i bolje da se ona zatvori i krene u novo, tvrdi Dragičević Šešić.

Slično iskustvo prošla je upravo 90-ih godi-na kad je s kolegama osnovala nekoliko or-

ganizacija, a jedna od njih bila je Uniforum. Taj je forum okupljao ljude različitih profila i interesa koje su, kako veli Dragičević Šešić, povezivale tri riječi: grad, kazalište i spektakl.

Budući da oni, kao organizatori, tada nisu bili na značajnijim pozicijama u kulturnim insti-tucijama, taj su projekt pokušali provoditi kroz nevladin sektor što se tada se pokazao kao uspješan „proizvod“.

- To je uspijevalo još nakon 2000. godine, i onda smo shvatili da je postalo be-smisleno! Postala sam rektorica Sveučilišta, kolega direktor muzeja, treći kolega direktor kazališta, pa više nije bilo potrebno raditi kroz nevladinu organizaciju, već smo htjeli napraviti ozbiljan projekt gdje ćemo angaži-rati sveučilište, kazalište itd. Više nije bilo ra-zloga da takve manifestacije ne organiziraju institucije koje su po tom pitanju bolje opre-

mljene, objašnjava Dragičević Šešić.

Slično stajalište o održivosti civilnog sek-tora iznosi i koordinatorica Saveza udruga Clubture, Katarina Pavić, koja prvenstveno smatra da se društvo neprestano razvija te se uvijek stvaraju nove potrebe, pa iz te per-spektive ne može postojati „rok trajanja“ slo-bodnog udruživanja građana.

- Civilno društvo generator je ra-zvoja zajednice te ne može prestati biti funk-cionalno kao takvo. Moguće je da se mali krug zatvori u smislu zadovoljenja potrebe, ali u svakom trenutku nastaje niz novih potreba i izazova zbog kojih se građani udružuju kako bi doprinijeli konstruktivnim rješenjima, na-vodi Pavić.

Clubture forum o održivosti civilnog sektora

Upravo se o takvim i sličnim problemima i iskustvima raspravljalo na nedavnom

(16. - 19. lipnja) četvrtom Clubture forumu u Puli u prostorijama Karla Rojca koji je okupio tridesetak organizacija, ujedno članice Save-za udruga Clubture.

- Razmatrali su se različiti aspekti njihovog djelovanja koje je uvijek obilježe-

no promjenama u kontekstu u kojem one obitavaju. Forum s fokusom na održivost organizacija nezavisne kulture u najbitni-jem je segmentu zapravo bio usredotočen na održivost kulturnog života brojnih sredina, čija sudbina podjednako ovisi o dostupnosti resursa, mogućnostima realizacije programa i publici kojoj su programi usmjereni te o ten-dencijama u razvoju unutar šireg društvenog polja – kojem kultura pripada, objašnjava Pa-vić.

Na Forumu su se okupili predstavnici iz ci-jele Hrvatske, a kako kaže Pavić, u ta su tri dana dijelili iskustva o različitim aspektima održivosti nezavisne kulturne scene u svjetlu

posljedica krize koja se značajno odrazila na programe nezavisne kulturne produkcije, ali i u svjetlu promjena koje su se dogodile otkako su mnoge organizacije osnovane i kontinuira-no djeluju.

- Forum je poslužio kao izvrsna pri-lika da se mnoga od tih iskustava saberu na jednom mjestu, te da se još jednom, iznutra, razmotri kakvo je trenutno stanje stvari, isti-če Pavić.

Jedan od najvažnijih zaključaka proizašao iz Foruma, veli Pavić, jest kako je za opsta-nak kulture podjednako važan angažman na području razvoja programa i razvoja samih organizacija – kao i širi pogled u kontekst te aktivno djelovanje u društvenoj zajednici.

Želeći odgonetnuti „čarobnu formulu“ po kojoj organizacija civilnog sektora može biti zdrava i održiva, Pavić nas upozorava da ne postoji set kriterija koji bi značili tu uspješnu formulu. Organizacije civilnog sektora mora-ju pronaći vlastite uspješne modele, što može proizaći iz uspješne suradnje. Kao odličan primjer održive organizacije može poslužiti Clubture za koji Pavić kaže da je uspio osigu-rati međusoban prijenos dobrih iskustava u funkcioniranju i održivosti.

Izvori fotografija:Milena Dragičević Šešić (izvor:http://www.b92.net/kultura/vesti.php?nav_category=1087&yyyy=2011&mm=04&dd=11&nav_id=505453) Katarina Pavić (http://www.flickr.com/pho-tos/tomislavmedak/page24/)


KULTURA I UMJETNOST1. Monte Paradiso2. Metamedij3. Sonitus4. Distorzija5. Inkubus6. Mali mrak7. MILK-lutkarsko kazalište8. Synthesis 9. Cavae Romanae10. Art studio11. Krater12. Puhački orkestar Grada Pule13. Bajs14. Rondo Histriae15. Art-05216. Istrakord17. KUD Pin18. Gradska radionica Pula19. United20. Tondak21. Udruga Art&Music22. HDLU23. AVU Marsova soba24. Seasplash25. Kazalište-Dr.Inat26. Underground27. Teatar umjetnosti TOFA28. Studio KaPula29. Format30. Armazonex31. Čarobnjakov šešir32. Tango argentino33. Pulske mažoretkinje

SPORT I REKREACIJA1. Kung fu klub Tao2. ŠD Roller3. Centar borilačkih sportova Pula4. FIT-udruga za korektivnu gimanstiku5. Stolno-teniski klub “Arena”6. Boksački klub “Šampion”7. Hip-hop klub sportskih aktivnosti8. Udruga igrača biljara9. Društvo borilačkih sportova10. Klub Valetudo11. Karate klub Ippon12. Centar Yuan Tong13. Capoiera14. Biljarski klub Pula15. Karate klub Istra16. Plivački klub Arena17. Planinarsko društvo Glasa Istre18. Sportsko-penjački klub Onsight19. Odbojkaški klub Istra

NACIONALNE MANJINE1. Nacionalna zajednica Bošnjaka2. Udruga Roma Istre3. Mađarsko kulturno društvo “Moricz Zsigmond”4. KUD Bosna IŽ5. Makedonsko kulturno društvo “Kočo Racin”6. Srpsko kulturno društvo “Nikola Tesla”7. Zajednica Srba Istre8. Hrvatska bratovština Bokeljske mornarice

TEHNIČKA KULTURA1. CB Radio klub More2. Radio klub Arena3. Udruga Zaigrana koza-maketari i strateške igre4. Klub maketara Pula

UDRUGE PROIZAŠLE IZ RATA1. Udruga Bošnjaka branitelja domovinskog rata2. Udruga udovica hrvatskih branitelja3. Udruga dragovoljaca i veterana domovinskog rata -ogranak Pula4. Udruga dragovoljaca i veterana domovinskog rata-ogranak IŽ5. Vukovarske majke Pula

PSIHOSOCIJALNI RAD1. Suncokret2. Merlin3. Udruga udomitelja4. Dnevni centar za radnu terapiju i rehabilitaciju5. UPAS6. Društvo osoba s tj. invaliditetom7. Sportsko društvo paraplegičara Pula8. Udruga dijaliziranih na listi čekanja IŽ9. Udruga za celijakliju10. Udruga celebralne paralize

ORGANIZIRANO SLOBODNO VRIJEME ZA DJECU I MLADE1. More-studio za stvaralačke aktivnosti djece2. Studentska udruga Pula3. Multimedijalni centar Student4. Gazela-sportsko ritmička gimnastika5. Udruga Figaro-glazbene radionice6. Zaro7. Mladi Grada8. Savez izviđača Pula9. Odred izviđača pomoraca “Uljanik”10. Odred izviđača “Istra”11.Sunce

OSTALO1. Klub navijača Hajduka2. Klub prijatelja NK Istra 19613. Općinski sud u Puli-arhiva4. Sveučilišna knjižnica-arhiva6. Udruga barmena IŽ7. Gaia-udruga za poboljšanje kvalitete života8. Škola primjenjenih umjetnosti i dizajna9.Gepetto10. Centar borilačko terapeutskih vještina SHIN11. Zanshin12. Shen

ZAŠTITA OKOLIŠA1.Udruga Zelena Istra

Zgrada K. Rojc bogata je zaiste raznosvrsnim programima i sadržajima za žitelje Pule ali i goste. Na popisu svih korisnika prostora koji je pred vama, sigur-ni smo da će te pronaći i nešto za sebe ili svoje bližnje. Samo treba odabrati.

pOpiS udRuGA iz ROjcA


Udruga Capoeira Pula

Razgovarajući s Davorom Klimanom, pred-sjednikom udruge Capoeira Pula doznali smo ponešto o udruzi, njezinom djelovanju, želja-ma i planovima za budućnost. Udruga Capoe-ira u Puli pokrenuta je na inicijativu Klimana i njegovih prijatelja iz grupe ljubitelja tog spor-

ta 2005. godine iz jednostavne potrebe da se organizirano i sustavno počne poučavati ovaj kod nas još relativno nepoznat sport.Udruga Capoeira Pula samostalna je grupa ali i članica međunarodne capoeira grupe Jacobina arte iz Brazila koja pod okriljem majstora caopeire Mestre Pitbulla (čiji sustav rangiranja koriste) ima grupe po cijelom svi-jetu. Udruga promiče capoeiru kao borilačku vještinu ali i brazilsku kulturu općenito. Mno-ge zbunjuje je li capoeira borilačka vještina ili vrsta plesa. Kliman pojašnjava kako je ipak riječ o borilačkoj vještini, koja za razliku od drugih kao neodvojivi dio ima i element glaz-be. Sadrži elemente glazbe, sviranja, sam-be, maculelea (borba mačetama – odnosno štapovima) vrsta ratnog plesa. Udruga broji dvadesetak odraslih aktivnih članova i dese-tak djece. Aktivnost udruge ne svodi se samo na redovne treninge već se u sklopu njihova rada često održavaju radionice s drugim ca-poeira školama iz Hrvatske, Europe i Brazila.O popularnosti capoeira Kliman kaže: - In-teres nažalost nije velik kao u većini europ-skih zemalja gdje je capoeira trenutno sport u najvećoj ekspanziji. Jedan od razloga je još uvijek relativna nepoznatost u odnosu na već skoro „tradicionalne“ borilačke sportove po-put karatea, juda i sl. Capoeira je baš suprot-no od vašeg mišljenja sport za široke mase jer u sebi ne sadrži prepreku dobne granica a ni spola, zapravo u Brazilu postoji uzrečica da „capoeiru mogu trenirati svi samo ne onaj tko to ne želi.

Članovi udruge osim treninga za djecu i odra-sle, uče svirati tradicionalne capoeira instru-mente, te portugalski jezik. Osim toga, tu su i gostovanja na susretima grupa u zemlji ali i u Italiji, Grčkoj, Njemačkoj. Svake godine idu u Brazil na susrete grupe. Budući da se putova-nja temelje na reciprocitetu, njihovi su troš-kovi relativno niski.Novim članovima poručuje da svatko za sebe

može pronaći nešto u ovoj vještini što će im odgovara i razvijati se u tom smjeru.Udruga planira još više proraditi na svojoj promociji u vlastitom gradu, privući što više djece i studenata. Raditi sa svim populacij-skim skupinama od 6. godine pa dok god se možete kretati a i onda ne možete li to, uvijek možete svirati i pjevati. Napominje da život-na dob nije bitna postoji li želja baviti se tim sportom te kako akrobacije jesu dio capoeire ali nisu njezina bit ni svrha. Plan je i pokre-nuti batucada grupe (oblik orkestra s perku-sijama) i njegovati takav glazbeni izričaja jer je sastavni dio capoeire ali i brazilske kulture. Klub maketara Pula

U razgovoru s predsjednikom Kluba make-tara Pula Richardom Peršićem doznali smo nešto više o radu udruge. Klub maketara Pula nastalo je 14. prosinca 2004. godine udruži-vanjem nekolicine zaljubljenika u maketar-stvo. S obzirom na to da tada nije postojao klub slične vrste i da svaka županija ima svoj klub za maketarstvo, odlučili su pokrenuti

svoju. Kao poticaj za rad udruge ističu ra-zvitak i promidžbu plastičnog maketarstva. Aktivnosti kluba su odgoj, obrazovanje i os-posobljavanje za stjecanje tehničkih znanja i vještina na području plastičnog maketarstva. Klub broji osam aktivnih članova i dvanaest djece čiji se broj stalno mijenja jer organizira-ju i tečajeve za mlađe. Član kluba može postati svatko tko završi tečaj Plastičnog maketarstva. U najmlađoj skupini tinejdžeri od 13. godine pa nada-lje. Nakon tečaja polaznik dobiva iskaznicu čime postaje mlađi član kluba te nakon godi-nu dana aktivnog sudjelovanja u radu kluba punopravni član. Članovi se sastaju dva puta tjedno u klupskom prostoru gdje održavaju tečaj i izrađuju makete. Makete izrađuju poje-dinačno ili u grupi, ovisno o temi i dogovoru članova.

Klub članovima omogućuje usvajanje znanja tehničke kulture, povijesti maketa te prak-tičnu izradu, bojanje i kitanje maketa. Osim učenja tu su i druženja članova te razmjena znanja o izradi maketa. Organiziraju izložbe, njeguju natjecateljski duh i posjećuju druge udruge u Hrvatskoj kako bi se družili i raz-mjenjivali znanja i iskustava. Klub radove

svojih članova najčešće izlaže po osnovnim školama. Žele surađivati s osnovnim škola-ma i privući djecu na tečaj kako bi se mogla natjecati s drugim školama. Jedan od planova za budućnost je proširiti aktivnosti udruge s više grana maketarstva poput željeznice, dr-venih brodova, aviona i drugoga. Peršić ističe dobru suradnju sa Zajednicom tehničke kul-ture Pule. U dogovoru sa Zajednicom tehnič-ke kulture najavljuju i manju izložbu u povo-du Dana tehničke kulture.

Format - udruga ljubitelja fotografije

Grupa zaljubljenika u fotografiju iz Pule osno-vala je 2002. godine udrugu Format, okupivši ljude zainteresirane za rad, razvoj, očuvanje i unapređenje fotografije kao medija radi udruživanja ljubitelja fotografije kako bi rea-lizirali vlastite i skupne projekate.Danas broji trideset članova iz Pule i okolice 14. do 63. godine. Kroz svoj rad članovi udru-

ge, stječu fotografska znanja koja primjenjuju u praksi. Svojim članovima osim znanja pruža gostujuća predavanja o fotografiji i edukativ-ne izlete po Istri i Zagrebu. Članovi su ostva-rili dvadeset i četiri samostalne izložbe i dva-desetak skupnih izložba, surađuju s Gradom Pula, općinama Medulin i Fažana te s pulskim caffe barom Sax. Članovi su nagrađivani na Photodaysu, Foto Salonu te raznim drugim natječajima.Svake godine udruga organizira početnički tečaj ,,Osnove fotografije“ koji pohađa dvade-setak polaznika. Tečaj traje tri mjeseca, pola-znicima daje osnovno znanje o digitalnoj fo-tografiji i osnovama obrade fotografije. Osim predavanja, organiziraju i odlaske na teren gdje polaznici primjenjuju svoja znanja. Tije-kom tečaja redovito komentiraju fotografije radi razvoja kritičkog razmišljanja o fotogra-fiji. Svaki završetak tečaja obilježe skupnom izložbom fotografija.Od značajnijih projekata Udruge Format može se izdvojiti humanitarna aukcija foto-grafija „Down centar Pula“, donacija fotografi-ja Općoj bolnici Pula, suorganizacija projekta Fotosofia, suorganizacija Extempora u Vod-njanu te postava izložbe Photourist 2010. u Grimaldi i Zagrebu.Ovoga ljeta planiraju pod pokroviteljstvom Općine Medulin organizirati izložbu fotogra-fija mještana te općine na njihovu području. Osim toga, u listopadu ove godine predvi-đaju skupnu izložbu u kojoj će članovi imati potpunu slobodu izražavanja jer izložba nije ograničena temom.

Udruga Čarobnjakov šešir

Udruga Čarobnjakov šešir nastala je kra-jem 2004. godine jer su široj javnosti željeli približiti aktivnosti kojima se već godinama bave. Riječ je o žongliranju, odnosno cirku-skoj umjetnosti, ekološkim projektima te starim zanatima. Cirkuski dio udruge proiza-šao je iz neformalne skupine Nova loza lude mame (NLLM) te skupine pulskih uličnih za-bavljača. NLLM od nastanka 1998. godine do danas iza sebe ima mnoštvo festivala (Dubro-vačke ljetne igre, Splitsko ljeto, Zadar snova, PUF…) te mnogo dobrotvornih akcija, rada s djecom, gostovanja u inozemstvu te uličnih performansa.

Festival uličnih čarobnjaka ili skraćeno FUČ međunarodni je ulični festival koji se počet-kom srpnja održava na pulskim ulicama i tr-govima. Na Festivalu nastupaju profesionalni umjetnici i skupine koje se u svom izričaju usredotočuju na suvremeni cirkus i ulično izvođenje pristupom karakterističnim za “Novi cirkus”. Festival prikazuje suvremene pristupe uličnom kazalištu oslanjajući se na svjetski trend koji slijedi kombiniranje glaz-

be, plesa i žongliranja sa zahtjevnim cirku-skim vještinama kao što su hodanje na žici i konopu, rad s trapezom i svilom, akrobacije i slično. Čarobnjakov šešir moguće je i anga-žirat za rođendane, svadbe, proslave, pučke fešte, prezentacije i promocije. Osim festiva-la udruga organizira radionice suvremenog cirkusa na kojima uče plesati, žonglirati i hod na žici. S Udrugom Kneja i Mrežom eko sela Balkana (MEB) organiziraju dvotjednu per-makulturnu školu koja se javlja kao odgovor konvencionalnoj poljoprivredi i gospodare-nju zemlje. Članovi udruge izrađuju makra-me, predmete od kože i drva te šiju raznora-zne odjevne predmete. Tako su 2005. godine gostujući na 3. pulskom Hand made festiva-lu osvojili prvu nagradu za najbolje uređeni štand.Zbog velike zainteresiranosti i krajnje vizije članova Čarobnjakova šešira o zajedničkom životu u Eko-selu, u udruzi djeluje tim koji se bavi eko-projektima. U veljači 2005. godine udruga postaje članicom MEB-a (Mreže Eko-sela Balkana). Na osnivačkoj skupštini MEB čini 13 udruga ujedinjenih oko ideje osniva-nja Eko-sela na području balkanskih zemalja, ali i promocije i poticanja korištenja tehnolo-gija prijateljskih okolišu.

Cilj udruge je kažu: ,,Želimo ‘stvoriti’ prostor u kojem se možemo kreativno baviti upravo ovim navedenim djelatnostima. Taj prostor zamišljamo kao samoodrživo eko-selo u ko-jem zajedno živimo i radimo te tako stvaramo plodno tlo za nove ideje i projekte kojih ce u sljedećim godinama biti još puno, puno vise. I nadamo se da čete nam svojim sudjelovanjem u tome pomoći.“

ljudi izrojCa


S jednom mišlju na pameti, „Rojc – prije, sada i u budućnosti“, odlučili smo raz-govarati s Erosom Čakićem, predsjedni-

kom Hrvatskog društva likovnih umjetnika u Istri. U Rojcu djeluje od samog početka, kada su zgradu počele naseljavati udruge u želji za drugačijim, društvenim djelovanjem, odno-sno u trenucima kada smo se suočavali s po-slijeratnim zbivanjima.

S obzirom da ste i sami aktivno sudjelovali u stvaranju Rojca, kako biste opisali Rojc nekada, a kakav je danas? Jesu li se dogodile značajne promjene?

Sudjelovao sam u stvaranju nove koncepcije pulske kulture i društvenog djelovanja, a pri-lika je bila upravo bivša vojarna. U trenucima općeg društvenog i moralnog rasula uselili se i okupili ljudi i udruge budući da su kultur-ni, društveni život grada i društva općenito,

vidjeli na bitno drugačiji način od onoga koji je vladao u državi, ali i lokalnoj sredini, koji je bio uvjetovan ratom i rastućim nacionaliz-mom i mržnjom...Takav je Rojc bio u trenuci-ma useljavanja prvih udruga.Danas je Rojc opet proizvod vremena: u me-đuvremenu je od alternativnog, kulturnog centra postao društveni centar koji svojim djelovanjem reflektira trenutnu društvenu zbilju i potrebe građana za udruživanjem i upražnjavanjem svakojakih djelatnosti, ne-kima neprihvatljivh i stranih, a drugima ap-solutno pogodnima. Uostalom, to je Rojc sa svim svojim prednostima i nedostacima. Današnjim organizacijskim oblikom iliti ustrojstvom i nisam baš jako zadovoljan, od prvoga trenutka Rojc sam vidio i gledao kao javnu gradsku ustanovu sa slobodnom upra-vom u kojoj rade oni koji su Rojc i stvarali, tj. predstavnici udruga zajedno s predstavnici-ma vlasnika objekta, tj. Gradom. U Rojcu djeluju različite udruge, a sigurno je ponekad teško usaglasiti različite interese. Na koji način bi udruge mogle bolje međusobno surađivati i je li to uopće nužno?

Osnivanje Javne ustanove-društvenog centra je jedina mogućnost da se kvalitetno reali-ziraju predstave, projekti i rad svih udruga koje djeluju u objektu. Sve ostalo, pokazat će vrijeme, odgađanje je te odluke koja se nemi-novno mora dogoditi u dogovoru Grada Pule i korisnika Rojca.Trenutne hvalevrijedne aktivnosti neće bitno promijeniti način upravljanja i gospodarenja objektom čiji su vlasnici građanke i građani Pule, a ne neke gradske službe ili firme, a kada svi budu svijesni te činjenice, kao i one da su Rojc očuvale, stvorile i afirmirale udru-ge, onda će doći do konačne praktične odluke - osnivanje Javne ustanove - društveni centar ROJC. Dotad, mislim da treba kroz postojeći model upravljanja učiniti što se više može, i to svi zajedno.

Kako se likovni umjetnici mogu uključiti u razvoj i na koji su način do sada doprinijeli razvoju zgrade i kako vide svoju ulogu u budućnosti? Je li HDLU pronašao adekvatan atelje za umjetnike te ima li Pula uopće takve prostore?

Ovako ili onako likovni umjetnici su kroz sve faze Rojca prisutni i aktivni. Činjenica jest da je Grad Pula pitanje radnih prostora - atelie-ra likovnih umjetnika riješio upravo u Rojcu. Osobno sam poticao upravo tu koncepciju jer se i u recentnoj prošlosti dokazalo da je u Puli likovna umjetnost bila jedna od generatora kulture i društva. To nikoga ne bi trebalo smetati, jer kod do-djele prostora jedini je cilj bio integrirati suvremenu likovnu umjetnost i umjetnike u generator kulture Pule.Osim ateliera u Rojcu, u Puli postoji pet do šest radnih prostora, koji su u privatnom vla-sništvu, ili pak dva koja je Grad dao na kori-štenje u starogradskoj jezgri.Činjenica jest da su najaktivniji članovi HDLU Istre iz Pule „nastanjeni“ upravo u Rojcu.

Nekada su pulski likovnjaci (još od kraja 80ih) bili povezani s alternativnom glazbenom scenom. Kako je sad? Isprepliću li se i povezuju u Puli dovoljno različite umjetničke prakse?

Teško mi je o toj temi govoriti, jer sam osob-no jako vezan za nekadašnju alternativnu-ka-snije nezavisnu glazbenu i ostalu scenu, no mogu jamčiti da večina likovnjaka intuitivno prihvaća nove umjetničke pravce i veže se uz njih. Uobičajeno je da su likovnjaci ujedno glazbenici, glumci i obratno.Mislim da u Puli zaista postoji prava „mmc scena“, koja bi se mogla afirmirati upravo kroz projekte vezane za Rojc jer se nekima, nažalost, tradicionalna, kulturna scena po-malo seli u etnografske muzeje.

Koliko je Pula zakinuta za mlade umjetnike koji se ne vraćaju s akademija ili studija vani? Kako vidite „likovni život“ u Puli za 10 godina, i kako se Rojc može u to uklopiti?

Pula je, vjerovali ili ne bila uvijek slična da-našnjoj Puli! Ovdje te očekuje sve ono što ni-kom ne bi zaželio; nerazumijevanje, licemjer-je, ignorancija, ali ne znam nijednog kolegu umjetnika koji je Pulu odbacio i zamrzio...jer ipak je to specifičan grad, koji obično vole više gosti od domaćih, ali u kojemu se ne bro-je krvna zrnca već cijeni čovjek, u kojem će za 10 godina kao i danas svaki likovnjak, kao i svaki kulturnjak moći najslobodnije djelovati i raditi, u kojemu će Rojc biti centar Pule.

RAZGOVOR:

ErosČakić

RAZGOVOR:

irenaBurbaKako biste opisali Rojc? Kakav je Vaš prvi dojam bio te je li se s godinama promijenio?

Rojc bi opisala kao jednu kreativnu i slobod-nu zonu, grad usred grada, mjesto koje je za-hvaljujući nevjerojatnoj energiji pojedinaca, umjetnika i građana postao centar društve-nih i kulturnih aktivnosti.Moj prvi susret s Rojcem je bio negdje krajem devedestih kada sam bila aktivna u izviđači-ma, a prostori su nam bili upravo u Rojcu. Bili su to sami počeci i prostori su još uvijek bili devastirani.Za vrijeme studija sam bila dio ekipe koja je

osnovala i uredila prostore Studentske udru-ge Pula, ali sam sudjelovala i u aktivnostima Monte Paradisa, Grozgija, Inata, Tai-chi klu-ba...Rojc je bio mjesto i izlazaka i svakodnev-nog druženja s ekipom. Nekako se taj slijed nastavio i evo mogu reći da sam od kraja 2006. i profesionalno zaposlena u Udruzi Ze-lena Istra, zanimljivo je da danas i moje pe-togodišnje dijete već ide u Rojc u plesni stu-dio Zaro. To je dokaz da je ovo mjesto za sve generacije i upravo je ta različitost najveća prednost ovog društvenog centra.I da, Rojc se definitivno kroz sve ove godine mijenja i razvija...

Čini li Vam se da je Rojc stekao kultni status ili barem da bi to mogao?

Pa, mislim da je Rojc svakako stekao kultni status i ponekad mi se čini da su gosti, posje-titelji i ljudi koji djeluju u sličnim centrima oduševljeniji nego naši građani i korisnici.

Kako vidite Rojc u budućnosti?

Rojc u budućnosti vidim kao međunarodno priznati društveni centar koji će biti primjer inovativnog načina upravljanja kroz javno-civilno partnerstvo. Također se nadam da će programi, festivali i aktivnosti udruga iz Rojca biti još i više prepoznati na našoj, ali i međunarodnoj sceni.


Opisati civilni sek-tor u Hrvatskoj nije nimalo lako.

Kako bismo to učinili i analizirali stanje civil-

nog sektora u Hrvatskoj i prvenstveno u Istri, potražili smo stručnu literaturu i rezultate istraživanja. Posljednje, „svježe“ informaci-je o stanju u civilnom sektoru jesu zaključci s regionalne konzultacije u sklopu projekta „CIVICUS-ov indeks civilnog društva“, u koji-ma je ukratko objašnjeno stanje i problemi s kojima se susreću organizacije civilnog druš-tva. Neki od zaključaka jesu:

„Slaba međunarodna suradnja orga-nizacija civilnog društva kroz mreže; postoje primjeri bilateralne suradnje (S). Istovreme-no, prepoznaje su uključenost jedinica lokal-ne samouprave u međunarodnim projektima i suradnji.“

„Na lokalnim razinama primjećuje se slabo razumijevanje misije i uloge civilnog društva od strane lokalnih vlasti, financiranje organizacija se doživljava kao osobno dava-nje načelnika.“

Iako se svakim danom napreduje k organi-ziranom civilnom društvu, neki problemi i dalje ostaju neriješeni, točnije netaknuti. Udruge jedva opstaju, posebno zbog financij-skih problema. Unatoč tome u Hrvatskoj svje-dočimo mnogobrojnim registriranim udruga. Je li riječ o zabrinjavajućem trendu i o u biti „miš-maš“ sektoru?

„Boom“ udruga?!

Razgovarajući s upraviteljicom Zaklade za poticanje partnerstva i razvoj civilnog druš-tva Kristinom Bulešić Stanojević doznali smo da brojčani porast udruga i dalje nije alar-mantan te da se ne može govoriti o boomu udruga. Iako postoji trend njihovog poveća-nja, Tamara Nestorović iz udruge Labin Art Expressa ističe da je riječ o sasvim logičnom slijedu događanja.

- Jačanje civilnog društva, demokra-cije i nezavisnih medija posebno je uvjetova-no tehnološkim i komunikacijskim napret-kom, ali najviše pretpristupnim pregovorima sa EU. Civilni sektor pretpostavka je aktivnog građanstva, a približavanjem Hrvatske Eu-ropskoj uniji javlja se sve veća potreba i nuž-nost za organiziranim djelovanjem građana, dodaje Nestorović.

Slično misli i Marino Jurcan iz pulske udruge Metamedij koji ističe i drugu dimenziju tog fenomena.

- Veći dio udruga je osnovan radi rješavanja nekog društvenog problema ili potrebe za pružanjem neke vrste servisa ili usluge koju ne mogu zadovoljiti javni niti pri-vatni sektor, navodi Jurcan.Osvrnuo se i na porast broja udruga u Puli gdje je civilni sektor poprimio drugačiji oblik upravo zahvaljujući zgradi Karla Rojca koju je Grad ustupio udrugama.

- Porast udruga u Puli, vjerojatno je jednim djelom rezultat postojanja Rojca kao centra udruga koji predstavlja pozitivan pri-mjer civilnog društva i način na koji organi-zacije civilnog društva mogu oplemeniti javni prostor, što je možda ponukalo stanovnike Pule za osnivanjem udruga, veli Jurcan.

Ključ uspjeha – inovativnost ili umrežavanje?

No, mnogobrojnost udruga ništa ne govori o njihovoj utjecajnosti, ni o kvaliteti civil-nog sektora. Stoga smo pokušali doznati koji ključni faktori udrugu čine uspješnom i utjecajnom. Registrirati udrugu, naime, nije dovoljno za njezin opstanak na „tržištu“ ci-vilnog sektora i financijsku potporu javnih institucija. Kako vele naši sugovornici, nužno je biti inovativan. - Većina aktivnih udruga jest ino-vativna. Iako govorimo o kontekstu civilnog društva gdje vrijede ipak neka drugačija pravila u smislu građenja partnerstava i su-radnje, sve udruge na kraju krajeva prodaju svoje ideje na «tržištu financiranja projeka-ta» a s obzirom da je današnje društvo visoko kompetitivno, inovativnost je ključ opstanka i daljnjeg funkcioniranja udruga, pojašnjava Jurcan.

Inovativnost doista može biti ključ opstan-ka udruge jer takve zasigurno lakše opstaju i bivaju utjecajnije. No, ponekad je teško biti inovativan te su se neke, kako kaže Nestoro-vić, izgubile kako u borbi za svakodnevnu eg-zistenciju tako i u ogromnoj količini svakod-nevnih informacija.

- Kako je potreban je veliki anga-žman da se iste obrade i procesiraju, gotovo da je nestao direktan kontakt između civilnog sektora i građana. Postalo je jednostavnije ra-zaznati potrebe određenih socijalnih skupina putem novih medija nego „izmišljati toplu vodu“, što je u našim uvjetima svakodnevne borbe za opstanak ionako gotovo nemoguće, veli Nestorović.

Dodaje da ideja, koja naravno nije toliko nova, ali je lako ostvarljiva jest projektno umreža-vanje udruga u Istri što bi uvelike pridonijelo razvoju civilnog društva te znatno olakšalo namicanje sredstava suradničkih projekata, ali i za pojedinačne projekte udruga.

Slično stajalište iznosi i upraviteljica Zaklade Bulešić Stanojević koja ističe da udruge če-sto predlažu i ne toliko inovativne projekte i ideje te da je za njihov opstanak presudno umrežavanje i udruživanje. Jedino će tako, uz odgovarajuću edukaciju i razvijanjem surad-nje, civilni sektor danas-sutra moći konkuri-rati onome u Europskoj uniji koji je itekako snažan i važan društveni subjekt. Određenu skeptičnost prema tome što nas čeka u Eu-ropskoj uniji, iskazao je i Jurcan govoreći da će neke udruge svakako moći konkurirati, i to one originalne, kreativne koje imaju partnere i kapacitete. One druge, bez takvih kvaliteta, tvrdi Jurcan, ili će biti ugašene ili će biti pri-morane umrežiti se ili spojiti s drugim udru-gama.

Budući da su udruge nespremne konkurirati u EU-u, Nestorović jedan od načina spašava-nja civilnog sektora vidi u potpori vlasti.

- Upravo zato smo predložili Istar-

skoj županiji da pored potpore projektima koji su osigurali potporu iz EU fondova, usta-novi i potporu za pripremu projekata s koji-ma bi se udruge mogle natjecati za sredstva na brojnim natječajima EU. Ukoliko se to ostvari mislim da će uz pravovremenu i kvali-tetnu pripremu i edukaciju, naš civilni sektor za godinu-dvije biti apsolutno konkurentan ostalima u EU, optimistično će Nestorović.

Raznolikost sektora

Spremnost civilnog sektora za ulazak Hrvat-ske u Europsku uniju, pa i općenitom njego-vom boljem djelovanju, leži i u tome koliko je sam po sebi raznolik, te jesu li sva područja zastupljena, odnosno, koliko je utjecajan po pitanju poboljšanja života u zajednici.

Nestorović i Jurcan jasno ističu dovoljnu raz-granatost civilnog sektora u Istri, te dostatnu zastupljenost područja, ali i područje koje još uvijek nije predstavljeno u civilnom sektoru - promicanje prava seksualnih i rodnih ma-njina. Osim toga, Jurcan nadodaje nedovoljnu zastupljenost ekoloških udruga.

- Doista je čudno da ne postoji više ekoloških udruga s obzirom da živimo u prio-balnom području i da je u tom smislu pritisak na prostor od strane građevinskog, turistič-kog ili industrijskog lobija velik, veli Jurcan.

Osim toga upraviteljica Zaklade Bulešić Sta-nojević navela je da su u Istri najzastupljenije sportske udruge te da je udruga koja služe općem dobru najviše u gradskim središtima, dok ih u manjim sredinama nema, što bi tre-balo promijeniti.

Upravo zato za razvijanje raznolikosti sekto-ra koristan bi mogao biti savjet Tamare Ne-storović koja ističe da se zanemarena područ-ja civilnog društva mogu poticati potporama.

Zaključak je da je civilni sektor moguće pri-premiti za Europsku uniju jer se pokazao otpornim i „žilavim“ na prošle i sadašnje prepreke. Boljom suradnjom udruga te aktiv-nijim angažmanom vlasti moguće je dodatno „oživjeti“ već razgranati civilni sektor i učiniti ga doista utjecajnim u našem društvu.


raznOvrsnOst civilnOg sektOra

Porast udruga u Puli, vjerojatno je jednim djelom rezultat postojanja Rojca kao centra udruga koji predstavlja pozitivan primjer civilnog društva i način na koji organizacije civilnog društva mogu oplemeniti javni prostor...


NATjEČAjiProjekti dobre prakse

U sklopu Programa Europske unije PROGRESS objavljen je natječaj za projekte koji su usmje-reni na pridonošenje primjera dobre prakse.Prijedlozi projekta šalju se elektronskim putem i poštom u 3 primjeraka (original +3 kopije). Upute: Za dodatne informacije možete im se obratiti putem e-mail adrese: [email protected] Isto tako, prijavnicu možete pronaći na njihovoj web stranici http://ec.europa.eu (European Comimision, rubrika: Employment, Social affairs & Inclusion).

Natječaj Zaklade Adris

Do 30. srpnja otvoren je natječaj Zaklade Adris za dodjelu sredstava: ZNANJA I OTKRIĆA - pro-gram potpore učenicima i studentima, znanstvenicima i inovatorima, znanstvenim i istraži-vačkim projektima. Osim toga, i za STVARALAŠTVO, EKOLOGIJU, BAŠTINU I DOBROTU – pro-gram potpore umjetničkom stvaralaštvu i umjetnicima, potpore projektima koji pridonose zaštiti i očuvanu hrvatske izvornosti te potpore humanitarnim projektima i pomaganju djece bez roditelja.Za sredstva se mogu prijaviti fizičke osobe i institucije koje udovoljavaju uvjetima natječaja, ali ne mogu se prijaviti trgovačka društva i obrti. Upute: Prijave se podnose isključivo putem službenih obrazaca Zaklade te se mogu pronaći na njihovoj web stranici: www.adris.hr

Europska inicijativa za demokraciju i ljudska prava

Europska komisija objavila je natječaj u sklopu Europske inicijative za demokraciju i ljudska prava na temu „Branitelji ljudskih prava i jačanje ljudskih prava i temeljnih sloboda“.Upute: Više o natječaju na web stranici https://webgate.ec.europa.eu (kliknuti na rubriku: EuropeAid, zatim kliknuti na rubriku: Work with us, nakon toga: Funding i posljednja rubrika: Call for proposals & Procurement notices).

Natječaj HZZ-a

Otvoren je natječaj Hrvatskog zavoda za zapošljavanje koji dodjeljuje bespovratna sredstva za „Uspostavu podrške u socijalnom uključivanju i zapošljavanju socijalno ugroženih i margina-liziranih skupina“. Upute: Više informacija o natječaju koji traje do 3. kolovoza možete pronaći na nji-hovoj web stranici www.hzz.hr

Javni poziv za dodjelu potpora za poticanje književnog stvaralaštva

Ministarstvo kulture objavio je poziv za dodjelu potpora s ciljem poticanja književnog stvara-laštva u 2012. godini.Dodjeljivat će se potpore autorima za književno-umjetnički rad, prijevode na hrvatski jezik djela koja predstavljaju opća kulturna dostignuća, književnopovijesni rad na pripremi sabra-nih, odabranih i kritičkih izdanja djela hrvatskih autora. Upute: Na natječaj se mogu prijaviti fizičke osobe, državljani Republike Hrvatske, a više o samom natječaju kao i postupku prijave mogu se pronaći na njihovoj web stranici: www. min-kulture.hr (rubrika: Natječaji, zatim kliknuti na rubriku: Posebni natječaji).

Projekti za osobe koje rade s mladima

Izvršna agencija za obrazovnu, audiovizualnu i kulturnu politiku objavila je natječaj u kojemu poziva nevladine organizacije, lokalna i regionalna javna tijela da prijave projekte namijenjene poticanju moblinosti osoba koje rade s mladim ljudima te jačanja kapaciteta organizacija koje su uključene u projekt. Upute: Rok za prijavu jest 1. rujan, a detaljnije informacije o natječaju mogu se pro-naći na web stranici: http://eacea.ec.europa.eu. Zatim, kliknuti na rubriku Youth in action, zatim Funding Opportunities 2011, zatim kliknuti na Action 4., gdje će te pronaći informacije o natječaju kada kliknete na Action 4.3.

KORiSNE iNFORmAcijE:Program kulture EU

Program kulture 2007. -2013. jest okvirni program Europske unije, a uspostavljen je zbog unapređenja zajedničkog, europskog, kulturnog prostora, utemeljenog na zajedničkoj kultur-noj baštini, razvijanjem aktivnosti suradnje kulturnih djelatnika iz zemlja članica Programa, u cilju poticanja na stvaranje europskog državljanstva. Upute: Više o natječaju i kriterijima financiranja i sufinanciranja projekata mogu se pronaći na web stranici Ministarstva kulture: www.min-kulture.hr

Kalendar natječaja

Nacionalna zaklada za razvoj civilnog društva objavila je Plan dodjele sredstava Nacionalne zaklade i kalendar objave natječaja i poziva za iskaz interesa za suradnju u 2011. godini. Upute: Ovaj vrlo jednostavan i koristan dokument može se pronaći na njihovoj web stranici: www.zaklada.civilnodrustvo.hr pod rubrikom Pozivi za suradnju, i zatim kliknuti na Kalendar objave.

Otvoren hrvatski Eurodesk centar

Pri Agenciji za mobilnost i programe EU otvoren je hrvatski Eurodesk centar koji sadrži infor-macije o mogućnostima koje programi EU nude mladima, o politikama mladih, te promovira strukturni dijalog i ciljeve Europa 2020 prema mladima. Upute: za više informacije obratite se na e-mail adresu [email protected]

EduKAcijA / KONFERENcijEKonferencija WHERE

Veći broj vodećih stručnjaka visokoškolskih umjetničkih institucija i sveučilišta diljem svijeta sastat će se na konferenciji koja će se održati od 7. do 9. prosinca u kanadaskom Vancouveru. Pod nazivom WHERE: Izazivanje znanja u 21. stoljeću, konferencija se bavi važnim strateškim izazovima s kojima se suočavaju kulturne institucije usred tranzicije, s posebnim fokusom na vodstvo, naslijeđivanje i nove pedagoške perspektive. Upute: Za sudjelovanje na konferenciji, potrebno je popuniti online prijavnicu, te ju poslati uz sljedeće dokumente: - fotografiju (koristi se isključivo za potrebe ovog događanja); - kratku biografiju (maksimalno 250 riječi); - izjavu o očekivanjima i/ili preporukama za konferenciju.Više o tome možete saznati na web stranici: www.culturenet.hr, pod rubrikom Natječaji.

Razmišljanje o razvoju

European Association of Development Research and Training Institutes organizira 13. EADI generalnu konferenciju u gradu Yorku, u Ujedinjenom Kraljevstvu koja će se održati od 19. do 22. rujna. Raspravljat će se i promišljati o globalnom razvoju, u vrijeme nesigurnosti i promje-na. Nastojat će ovom konferencijom i zajedničkom suradnjom donijeti nove ideje za održivost u bilo kojem smislu. Upute: više o konferenciji i mogućnosti sudjelovanja mogu se pronaći na web strani-ci: www.eadi.org/gc2011

Rezidencijalni program u Kanadi

U Banff Centru će se od siječnja do veljače 2012. održati rezidencijalni program Ken Lum’s Masterclass na temu Arts and the Effects of the Real. Cilj ovog programa jest istražiti interes umjetnosti za njene mogućnosti. Upute: Rok za prijavu je 25. srpnja, više informacija možete pronaći na stranici www.kulturpunkt.hr, pod rubrikom natječaji, a onda kliknite na edukacija.

Magistarski i doktorski program u području ljudskih prava

Na fakultetu St. Thomas University of Law koji se nalazi u Miamiju, na Floridi, postoji mo-gućnost prijavljivanja na jednogodišnji magistarski program u području ljudskih prava, a oni najbolji studenti mogu nastaviti doktorski program. Postoji mogućnost djelomičnog stipendi-ranja. Upute: Više o natječaju možete pronaći na web stranici www.stipendije.info tako što ćete neke od ovih navedenih podataka navesti u vrlo jednostavan pretraživač i tako doći do željenih informacija.

Studij o mladima za mlade ide dalje!Mreža mladih Hrvatske najavljuje i da će druge godine, odnosno od jeseni 2011. krenuti Studij o mladima za mlade, a svi zainteresirani će se moći prijaviti putem prijavnog obrasca.Upute: Sve detaljnije informacije bit će objavljene na stranicama Mreže mladih Hrvatske (www.mmh.hr) i Studija o mladima za mlade (www.studiji.mmh.hr.)

Prijave za natječaje Hrvatske zaklade za znanostUpravni odbor zaklade za znanost objavio je prijave za nove natječaje s rokom za prijavu do listopada 2011. Nudi se nekoliko natječaja za stipendiranje doktoranata, postdoktoranata, istraživačke projekte i slično. Upute: sve informacije o natječajima možete pronaći na web stranici: www.hrzz.hr

- Obilježavanje Međunarodne godine Mladih

Generalna skupština Ujedinjenih naroda je dana 18. prosinca 2009. godine donijela rezoluciju kojom je proglasila Međunarodnu godinu mladih.Obilježavanje Međunarodne godine mladih započinje 12. kolovoza 2010. godine i traje do 11. kolovoza 2011. godine na temu Dijalog i međusobno razumijevanje.Ujedinjeni narodi ističu da je svrha Međunarodne godine mladih unaprjeđenje sudjelovanja mladih u svim područjima društvenog života, a cilj poticanje dijaloga i razumijevanja među generacijama te promoviranje ideje mira, poštivanja ljudskih prava i sloboda, te solidarnost.NAŠA GODINA, NAŠ GLAS !

Poseban poziv!Voliš pisati i istraživati? Pozivamo sve zainteresirane novinare-volontere da se priključe u radu na novinama Karla Rojca!Ukoliko želiš postati dio našeg novinarskog tima, javi se na email: [email protected]


PROJEKT „ANATOMIJA DRUŠTVA - GRAD ROJC”

provodi Gradska radionica u partnerstvu sa Zelenom Istrom. Riječ je o dvama ne-profitnim medijskim projektima, od kojih je „Anatomija društva“ vezana za stvara-nje i emitiranje 10 TV emisija o civilnom društvu, a „Grad Rojc“ uz web portal rojc-net.pula.org. Projekte sufinancira Nacionalna zaklada za razvoj civilnog društva. - Anatomija društva emitira se jednom na mjesec na TV Novoj, zadnjeg ponedjeljka u mjesecu, u sklopu programa Zapadna strana. Emisije daju pregled mjesečnih zbivanja u civilnom druš-tvu, a posebno su akcentirane teme iz Društvenog centra Karlo Rojc.

- Web portal RojcnetKomentirajte, predlažite i sudjelujte u kreiranju web stranice rojcnet.pula.org, objavljujte vi-jesti i svoja priopćenja.Šaljite najave svojih aktivnosti, radionica, turnira, natjecanja, koncerata, izložbi, predstava na: [email protected] priliku i predstavite rad svoje udruge, uredite svoju bazu podataka na rojcnetu: http://rojcnet.pula.org/?q=node/207Za sve zainteresirane uskoro će biti organizirana radionica o objavljivanju i uređivanju web stranice rojcnet.pula.org.Čitanost stranice se u posljednjih šest mjeseci povećala 6 puta!!!UKLJUČITE SE I VI!

Za sve one koji žele doznati nešto više o civilnom društvu, dovoljno je pratiti neprofitne medijske projekte koji su u tijeku. To su projekt “Anatomija društva - Grad Rojc” udruga Gradske radionice i Zelene Istre, odnosno projekt Metamedia Set koji vodi udruga Metamedij.

METAMEDIA SET - pribor za informiranje

Pod tim su nazivom objedinjeni medijski projekti udruge Metamedij:

- Kulturistra - web portal za kulturu Istarske županijeKulturistra.hr je projekt koji smo 2008. pokrenuli u partnerstvu s Istarskom županijom. Cilj projekta je razvoj kulturnog informacijskog servisa u Istarskoj županiji. Portal informira o aktualnim događajima i omogućuje pristup različitim bazama podataka o organizacijama u kulturi, kulturnim događajima, međunarodnim natječajima i potencijalnim međunarodnim partnerima. Potražite nas na www.kulturistra.hr.

- MetazinE - newsletter (elektronički bilten)Newsletter MetazinE je digitalni ekstrakt medijskih projekata udruge Metamedij pokrenut radi informiranja i omogućavanja lakše navigacije djelatnicima kulturnog sektora, civilnog društva, medija, lokalne samouprave ali i šire javnosti kroz mnoštvo svakodnevnih informa-cija u virtualnom ali i realnom okruženju. Projekt je pokrenut krajem 2010. Želite li primati newsletter, pošaljite e-mail na [email protected].

- 3ska!!! - magazin za mladeCentar za mlade Pula, partnerski projekt udruge Zum i Metamedij, od 2008. tromjesečno objavljuje magazin za mlade “3ska!!!”. Magazin je specifičan po tome što ga uređuju i pišu “mladi za mlade”. Cilj projekta je omogućiti mladima aktivno stvaranje vlastitog javnog pro-stora te kroz razmjenu ideja i stavova promoviranje vrijednosti i kritičko preispitivanje druš-tvenih trendova, razvijajući svijest o svojoj ulozi u društvu.3ska!!! pokriva sljedeća tematska područja:* Sudjelovanje mladih u društvu (politika, volontiranje, edukacija, informiranje o dokumenti-ma i institucijama koje se bave politikom prema mladima.)* Zdravlje mladih (s naglaskom na reproduktivno i mentalno zdravlje)* Kultura i slobodno vrijeme mladih (glazba, film, knjige, sport...)* Mobilnost mladih (kultura i obrazovna mobilnost, putovanja...)* Zanimljivosti, korisne informacije, najave događanja, promocija mladih umjetnika i sl. Magazin je besplatan, izlazi svaka tri mjeseca, dakle, četiri puta godišnje. Ako želite svoj pri-mjerak 3ske, možete osobno doći po njega Centar za mlade u Puli u Kandlerovu 10 ili ga ski-nuti s internetske stranice Centra za mlade - www.mladipula.org.

- Metazin - radijska emisija o civilnom društvuOvu smo radijsku emisiju pokrenuli još 2006. godine u suradnji s Nacionalnom zakladom za razvoj civilnog društva te s HRT-om Radiom Pulom, a kao odgovor na problem nedovolj-nog i nestručnog informiranja javnosti postojećih medija, posebno onih nacionalnog značaja o događajima na lokalnoj kulturnoj i civilnoj sceni. Bez javnosti i bez civilnog društva nema demokratizacije društva. Kroz redakciju Metazina prošli su mnogobrojni novinari, aktivisti civilnog društva, predstavnici raznih građanskih inicijativa, mentori te sami umjetnici zaslužni za uspjeh ovoga projekta. Slušajte nas svake nedjelje na 101,3 - 100,00 - 96,4 FM od 19 do 19 sati i 30 minuta.

NEpROFiTNiMedijSKi ProjeKti

Foto galerija

Technology

Veznik br. 01: Ljudi iz Rojca