Kukuriku koalicijaPlan 21: Zdravstvo

Osijek, 28. rujna 2011.

Hrvatska danas: Pacijent

• deklarativno velika, a u praksi iznimno mala prava pacijenata

• sve dulje liste ekanja za dijagnosti ke pretrage i/ili operacijske zahvate č č(za 07/2011. ugradnja endoproteze kuka: Nova Gradiška 871 dan, akovec 743 dana, Osijek 410 dana; Čendoproteze koljena: Koprivnica 991 dan, KBC Sr. milosrdnice 730 dana, Osijek 410 dana; operacija o ne čmrene: KB Sv. Duh 600 dana, Osijek 439 dana; MR pretraga: Slavonski Brod 254 dana; UZV srca: Bjelovar 365 dana; mamografija: akovec 192 dana, Č Holter EKG: Bjelovar 365 dana; izvor: www.mzss.hr, 26. rujna 2011.)

• pacijent je postao izvor prihoda (administrativna pristojba; dvije liste lijekova; 20%-tne participacije – porez na bolest; neodgovaraju e pove anje cijene police dopunskoga osiguranja bez pove anja opsega ć ć ćzdravstvenih usluga – porez na siromaštvo; uvo enje dodatnoga zdravstvenog doprinosa za đumirovljenike u iznosu od 3% – porez na starost); zdravlje postaje roba

Hrvatska danas: Pacijent

• preventiva “nestaje” (u posljednjih 15 godina broj preventivnih pregleda smanjio se 85%; broj ozljeda na radu u stalnom je porastu; ve ina ćkroni nih nezaraznih bolesti može se prevenirati)č

• nedovoljno razvijen preventivni rad s djecom i adolescentima (nema zdravstvenog odgoja)

• neravnomjerna dostupnost i kvaliteta zdravstvenih usluga (upravo u zdravstvu danas je najizraženija nejednakost hrvatskih gra ana)đ

• nedovoljna uklju enost udruga pacijenata u proces donošenja odluka o klju nim zdravstvenim č čuslugama

• problemi korupcije

• zdravstvena statistika (u Hrvatskoj je vrlo visoka stopa umrlih s obzirom na broj stanovnika, u odnosu na EU; gra ani Hrvatske mogu o ekivati da e tijekom života biti bolesni ak godinu dulje nego oni u EU; Hrvatska u odnosu đ č ć čna EU ima gotovo najve u stopu smrtnosti osoba mla ih od 70 godina; Hrvatska je zemlja u kojoj svake godine ć đ26.000 ljudi umire prerano, a mogli su ili trebali živjeti 12,5 godina dulje)

• manjak lije nika, medicinskih sestara i tehni ara, primalja, farmaceuta i drugih zdravstvenih č č

profesionalaca

• prosje na dob specijalista je više od 54 godineč

• nedovoljno ulaganje u obrazovanje i usavršavanje zdravstvenih profesionalaca

• nepoticajan sustav pla a zdravstvenih i nezdravstvenih radnikać

• ve i odljev zdravstvenih profesionalaca kako iz javnog u privatni zdravstveni sektor, tako i u ć

inozemstvo (odljev mozgova)

Hrvatska danas: Ljudski resursi

Hrvatska danas: Organizacija zdravstvenog sustava

• rascjepkanost i dezintegracija zdravstvenog sustava

• nedovoljno razvijeno e-zdravstvo

• nepostojanje podjele posla izme u PZZ-a i SKZZ-ađ

• problemi kategorizacije i akreditacije bolni koga sustavač

• nedovoljna razvijenost sustava dnevnih bolnica

• nepostojanje sustava palijativne skrbi i hospicija

• hitna medicinska pomo kao ć “centar za ku ne posjeteć ”

• iznimno smanjen broj ku nih posjeta lije nika ć č(u posljednjih 15 godina prepolovio se broj ku nih posjeta lije nika, a ostalih zdravstvenih radnika ak 95%)ć č č

• nefleksibilnost i loša organizacija HZZO-a

• HZZO kao servis privatnika (monopol privatnika; diskriminacija cijene zdravstvenih usluga; netransparentni

ugovori s diskrecijskim pravom preraspodjele novca; na elo maksimuma profita privatnika na maksimalnu štetu javne č

ustanove)

• trend privatizacije zdravstva

• problemi zdravstvene ekologije

• nedovoljno iskorištavanje potencijala zdravstvenog turizma

• neprilago enost zdravstvenog sustava trendu starenja stanovništva i rastu broja kroni nih đ č

nezaraznih bolesti

Hrvatska danas: Organizacija zdravstvenog sustava

• netransparentno poslovanje zdravstvenih ustanova (recentna revizija HZZO-a)

• netransparentno poslovanje HZZO-a (recentni nalaz Službe za unutarnju kontrolu)

• veliki dug bolnica dobavlja ima (2,5 milijardi kuna); u prvih šest mjeseci ove godine dodatni dug č

od 230 milijuna kuna

• golemi dug HZZO-a (1,1 milijarda kuna)

• iznimno dug rok pla anja; više od 400 dana (najdulje od 1999. godine)ć

• visoka kreditna zaduženja zdravstvenih ustanova

• problemi zdravstvenog menadžmenta

Hrvatska danas: Poslovanje HZZO-a i zdravstvenih ustanova

to planiramo?Š

Smanjiti liste ekanjač

Kako?

• organizacijom dnevnih bolnica koja e omogu iti brzu i u inkovitu dijagnostiku na jednom ć ć č

mjestu bez nepotrebnog višekratnog vra anja bolesnika u primarnu zaštitu zbog pojedinih ć

pretraga

• nabavom ugradbenih materijala poput, primjerice, stentova, pacemakera, umjetnih

kukova i/ili koljena iznad bolni kih limita, kako bi se iskoristili svi kapaciteti javnog zdravstvač

• prilagodbom radnog vremena pacijentima uz bolju iskorištenost nerijetko vrlo skupe

medicinske opreme u sustavu javnog zdravstva

• planiramo smanjiti liste ekanjač 50% do 1. srpnja 2012.

to planiramo?Š

Smanjiti izdavanja umirovljenika i novozaposlenih gra ana za đfinanciranje zdravstvenih usluga

Kako?

• ukidanjem dodatnog zdravstvenog doprinosa za umirovljenike od 3% (ukidanje

“poreza na starost”)

• osloba anjeđ m od pla anja zdravstvenog ć doprinosa za novozaposlene tijekom prve

(100%) i druge godine (50%)

to planiramo?Š

Pove ati opseg ćzdravstvenih usluga

Kako?

• redefiniranjem liste lijekova i proširenjem osnovne A liste lijekova

• odre ivanjem đ košarice usluga koja e taksativno definirati listu postupaka i listu ć

ugradbenih materijala

• kontinuiranim preventivnim pregledima sukladno znanstvenim spoznajama 21. stolje a ć

to planiramo?Š

Revitalizirati javnozdravstvene akcije i pove ati ćsvijest o va nosti žprevencije

Kako?

• smanjenjem i uklanjanjem zdravstvenog rizika te brigom o radnom i drugom okolišu

(zdravlje radnika; clean and green technology i dr.)

• kontinuiranim javnozdravstvenim akcijama isti u i uzroke kroni nih nezaraznih bolestič ć č

• poticanjem razvoja službi za promicanje zdravlja i zdravog na ina životač

• kontinuiranim preventivnim radom s djecom i adolescentima (program

SIGURNOST: klju ni dijelovi razdoblja odrastanja - od obiteljskih odnosa preko zdravstvenog čodgoja do sigurnosti u prometu)

• podizanjem svijesti gra anađ o važnosti brige za vlastito zdravlje

to planiramo?Š

Uklju iti udruge čpacijenata u dono enje šodluka o klju nim čzdravstvenim uslugama

Kako?

• primjer donošenja odluke o uvrštavanju novog lijeka na listu lijekova

A lijek se uvrštava

B zahtijevaju se dodatni podaci (za ponovnu aplikaciju rok od 6 mjeseci)

C uvrštavanje lijeka se odbija

AB lijek se uvrštava

BC zahtijevaju se dodatni podaci (za ponovnu aplikaciju rok od 6 mjeseci)

CA uvrštavanje lijeka se odbija

Kako?

• primjer donošenja odluke o uvrštavanju novog lijeka na listu lijekova

lijek Agencija Udruge pacijenata

Ministarstvo zdravstva

konačna odluka

X1 A A A A

X2 B B C B

X3 C A C C

X4 C A B BC

X5 B A A AB

X6 C A A BC

X7 C A B BC

X8 C A C AC

X9 C B B BC

X10 B A B AB

Kako?

• gra aniđ (osiguranici, pacijenti) financiraju i održavaju zdravstveni sustav

• njihovo je pravo dobiti najviše što je mogu e zać svoj novac, tako erđ , imati potpun

uvid u na in trošenjač tog novca

to planiramo?Š

Poticati usavr avanje šsvih zdravstvenih radnika i sprije iti čodljev mozgova

Kako?

• omogu avanjem ć dodatnog obrazovanja i usavršavanja zdravstvenog osoblja putem

razli itih oblika subvencioniranog stipendiranjač

• poticanjem i nagra ivanjem (simboli no, ali i financijski) đ č izvrsnosti, marljivosti i

odgovornosti

• osiguravanjam uvjeta kako bi postali medicinski prepoznatljivi i razvili znanje i talent

ostavši u Hrvatskoj - dobre bolnice ne ine zidovi, nego stru njacič č

• omogu avanjem ć rada sukladno pravilima struke i dosezima znanosti 21. stolje a ć(primjerice, Zakon o medicinski potpomognutoj oplodnji - MPO)

• pove anjem upisnih kvotać na sve zdravstvene studije

to planiramo?Š

Uspostaviti jedinstveni informatizirani zdravstveni sustav(e-zdravstvo)

Kako?

• software - izradom jedinstvenog softvera koji bi omogu io korištenje svih prednosti e-ćzdravstva

• hardware - nabavom odgovaraju e ć opreme

• humanware - edukacijom svih zdravstvenih i nezdravstvenih radnika

• umrežavanjem svih aktera zdravstvenog sustava

• maksimalnim iskorištavanjem prednosti telemedicine (Hrvatska je zemlja s tisu u otoka)ć

• implementacijom dijagnosti ko-terapijskih algoritama (klini ke smjernice i dobra klini ka č č čpraksa)

to planiramo?Š

Implementirati i razviti sustav dnevnih bolnica te sustav palijativne skrbi i hospicija

Kako?

• u sklopu postoje ih bolni kih kapaciteta implementiranjem sustava ć č dnevnih bolnica za

kraću dijagnostičku i terapijsku proceduru

• organiziranjem regionalnih centara za palijativnu skrb (hospicij za ležeće bolesnike;

dnevni boravak; psihološka savjetovanja i dr.)

• županijskim bolnicama (80% potreba za bolni kom zdravstvenom zaštitom stanovništva)č

• energi nijč im nastavkom programa upravne i fiskalne decentralizacije u zdravstvu

Gravitacija pacijenata: Me imurska upanijađ ž ( i z vo r: h ttp ://www.h z jz .h r, 2 6 .9 .2 0 1 1 .)

k u k u r ik u .o rg

Gravitacija pacijenata: Li ko-senjska upanijač ž( i z vo r: h ttp ://www.h z jz .h r, 2 6 .9 .2 0 1 1 .)

k u k u r ik u .o rg

to planiramo?Š

Preustrojiti bolni ku i čizvanbolni ku hitnu čmedicinsku pomo te ćrevitalizirati centre za ku ne posjeteć

Kako?

• odvajanjem sanitetskog prijevoza od hitne medicinske pomo ić

• usavršavanjem zdravstvenih i nezdravstvenih radnika u pružanju hitne pomo ić

• poticanjem specijalizacije iz urgentne medicine

• implementacijom središnjeg hitnog prijma u svim hrvatskim bolnicama

• revitalizacijom centara za ku ne posjeteć ; patronaža, ku na njegać , obiteljsko

savjetovalište

to planiramo?Š

Preustrojiti HZZO u servis gra ana đumjesto servisa privatnika

Kako?

• uvo enjeđ m skupštine osiguranika u kojoj bi bili zastupljeni aktivni osiguranici,

umirovljenici, branitelji, poslodavci, udruge pacijenata i dr.

• transparentnoš uć (primjerice, ukupno poslovanje bolnica na internetu)

• fleksibilnoš uć (primjerice, on line pra enje listć a ekanja)č

• redefiniranjem svih pravilnika u skladu s postoje im znanstvenim spoznajama 21. ć

stolje ać

to planiramo?Š

Dru tvo bez škorupcije, odnosno zdravstvo bez korupcije

Kako?

• zdravstveni e ć sustav navedenom reorganizacijom primarne zdravstvene zaštite, bolni kog čsustava i specijalisti koč -konzilijarne zaštite postati u inkovitijič , što e ć otkloniti mogu nost korupcijeć

EU zdravstveni sustav

• odnos izme u europskog zakonodavstva i zdravstvene politike je kompleksan pa stoga sustavi đzdravstva i socijalne skrbi nisu u svom najve em dijelu sadržaj zajedni ke politikeć č , a posljedi no čni dio pravne ste evine č (franc. Acquis communautaire)

• lanice EU mogu potpuno samostalno donositi odluke o zdravstvenoj politicič , organizaciji zdravstvene službe, njezinu financiranju i opsegu skrbi

Na plan:š

Pacijent i njegova obitelj u sredi tu šzdravstvenog sustava!

Na plan:š

Poticanje izvrsnosti, vje tinš e i talenta zdravstvenih profesionalaca te njihovo zadr avanje u žHrvatskoj!

Na plan:š

Zdravlje za sve!

Zdravlje u svemu!

3838