17
MEDICINSKA ETIKA U SESTRINSTVU

Etika sestrinstva

Embed Size (px)

DESCRIPTION

 

Citation preview

Page 1: Etika sestrinstva

MEDICINSKA ETIKA U SESTRINSTVU

Page 2: Etika sestrinstva

Predavanja za srednju školu br.5. 2

Etika (od gr. ethos = običaj, navada, značaj, ćud; znanost o moralu)

Moral (lat. mos, moris = navika, običaj; skup pravila nekog društva o

sadržaju i načinu međusobnih odnosa)

Etika je grana filozofije koja određuje razliku između dobrog i lošeg ponašanja odnosno postupaka, tj. etika je nauka o moralu.

Medicinska etika deo je bioetike s društvenim i biološkim komponentama u jednakim delovima.

Page 3: Etika sestrinstva

Predavanja za srednju školu br.5. 3

Medicinska deontologija (nauka o dužnostima) proučava i uspostavlja dužnosti i obaveze zdravstvenih radnika.

Medicinska deontologija pokriva moral i pravne dužnosti zdravstvenih radnika.

Page 4: Etika sestrinstva

Predavanja za srednju školu br.5. 4

Etički kodeks je zbirka pravila i načela

Hipokrat, grčki lekar, 4.vek.p.n.e.

Moses Maimonides 12. vek jevrejski lekar i filozof

Amatus Lusitanus, 16.st., portugalski lekar

Danas: Ustav Zakon o zdravstvenoj

zaštiti Zakon o zaštiti

duševnih bolesnika Međunarodne

deklaracije Međunarodni etički

kodeksi Etički kodeksi

medicinskih stručnih i profesionalnih društava

Page 5: Etika sestrinstva

Predavanja za srednju školu br.5. 5

Profesionalna greška proizlazi iz pogrešne odluke.

Profesionalna krivica proizlazi iz stručne greške (vitium artis), nehumanog postupka ili nemara.

Page 6: Etika sestrinstva

Predavanja za srednju školu br.5. 6

Etičke dileme odnosa s bolesnikom:

- obaveze i prava medicinskog osoblja

- prava i obaveze bolesnika

- etika terapijskog odnosa

Page 7: Etika sestrinstva

Predavanja za srednju školu br.5. 7

Nova postignuća u tehnologiji i nauci postavljaju etičko-moralna pitanja, koja se mogu podeliti u tri grupe:

- na početku života: to su pitanja o početku ljudskog života; genetski inženjering; kontracepcija; pobačaj; prirodno planiranje porodice

- u naponu života: koja su prava i dužnosti na području zdravlja i bolesti; presađivanje organa prirodnih sa leša ili od živih; eksperimenti na zdravim, bolesnim, zatvorenicima…

- na kraju života: pitanje smisla života, patnje, smrti; održavanje života, eutanazija ili umiranje s ljudskim dostojanstvom; definicija i kriterijumi ljudske smrti

Page 8: Etika sestrinstva

Predavanja za srednju školu br.5. 8

Bio-medicinska načela delimo u četiri grupe:

1. poštovanje autonomnosti (načelo koje zahteva poštovanje sposobnosti donošenja odluka osoba),

2. neškodljivost (načelo koje zahteva da se drugima ne nanosi zlo),

3. dobročinstvo (skup načela koja zahtevaju da sprečimo štetu, omogućimo dobrobit i odmerimo dobrobit u odnosu na opasnost i cenu) i

4. pravednost (skup načela koja zahtijevaju ravnomernu i poštenu raspodelu dobrobiti, opasnost i cene).

Page 9: Etika sestrinstva

Predavanja za srednju školu br.5. 9

bioetički i zdravstveno-pravni aspekti unutar psihijatrije mogu se sagledati u sledećem

delokrugu:

dijagnostikovanje psihičkih poremećaja i lečenje duševnih bolesnika;

dobrovoljni pristanak na lečenje i problemi vezani uz to;

prisilni, nedobrovoljni prijem u bolnicu i

nedobrovoljno zadržavanje na lečenju;

zaštita građanskih i ostalih prava duševnih bolesnika;

kazneni postupak

i zaštita prava mentalno obolelih prestupnika.

Page 10: Etika sestrinstva

Predavanja za srednju školu br.5. 10

Kunem se Apolonom lečnikom, Asklepijem, Higijeom i Panakejom, svim bogovima i boginjama,

zovući ih za svjedoke, da ću po svojim silama i savesti držati ovu zakletvu i ove obaveze.

Svoga ću učitelja ovog umijeća poštovati kao svoje roditelje, davat ću mu što mu u životu bude

potrebno, njegovu ću decu držati svojom braćom, a budu li hteli učiti ovu umetnost, poučavat ću ih bez

ugovora i plate. Puštat ću da učestvuju kod predavanja i obuke i u svem ostalom znanju, moja deca i deca mojega učitelja. Učit ću i đake koji se

budu ugovorom obavezali i ovom zakletvom zakleli, ali nikoga drugog.

Svoje propise odredit ću po svojim moćima i znanju na korist bolesnika i štitit ću ga od svega što bi mu

moglo škoditi ili naneti nepravdu. Nikome neću, makar me za to i molio, dati

smrtonosni otrov, niti ću mu za nj dati savjet. Isto tako neću ženi dati sredstvo za pometnuće

ploda. Čisto ću i pobožno živeti i izvršavati svoju

umetnost. Neću operisati bubrežne kamence, nego ću to

prepustiti drugima, koji se time bave. U koju god kuću stupim radit ću na korist

bolesnika, kloneći se hotimičnog oštećivanja, a osobito zavođenja žena i muškaraca, robova i

slobodnih. Što pri svojem poslu budem saznao ili vidio, pa i

inače, u odnosu s ljudima, koliko se ne bude smelo javno znati, prećutaću i zadržaću tu tajnu.

Budem li održao ovu zakletvu i ne budem li je prekršio, neka mi bude sretan život i uspješna

umetnost, neka steknem slavu i ugled kod ljudi do u daleka vremena; prekršim li ovu zakletvu i

zakunem li se krivo, neka me zadesi protivno.

HIPOKRATOVA ZAKLETVA

Page 11: Etika sestrinstva

Predavanja za srednju školu br.5. 11

Etika u sestrinskoj praksi

Sestre učestvuju u donošenju etičkih odlukaSreću se s etičkim problemima: - u nezi umirućih bolesnika- pitanje eutanazije (gr. eu-thanatos = lepa, dostojna smrt)

- poverljivost i čuvanje medicinske tajne- etička pitanja transplantacije - etička komponenta komuniciranja (saosećanje)- lečenje Jehovinih svedoka

Page 12: Etika sestrinstva

Elvira Koić. ETIKA Predavanja za srednju školu br.5. 12

Religijski utjecaj na razvoj etike

Feministička etika i sestrinstvo

Profesionalni odnosi liječnika i sestara

Etička pitanja odnosa s kolegama

Budućnost sestrinskog poziva

Page 13: Etika sestrinstva

Predavanja za srednju školu br.5. 13

Etika vrlina

Polovinom prošlog veka začetnica modernog sestrinstva Florence Nightingale u svoj model tog zanimanja ugradila je i neke etičke komponente.

Ona je pod uticajem etike vrlina, odnosno jedne od etičkih teorija koja je u njeno vrijeme bila popularna - od svojih sledbenica zahtijevala i “moralnu čistoću”.

Njene su nurses predstavljale idealan spoj majke i domaćice koje su se posvetile “uzvišenom cilju činjenja dobrog”.

Kao takve, morale su posedovati i brojne vrline kao što su: odgovornost, urednost, hrabrost, prisebnost, požrtvovnost,

radinost, nežnost i pokornost lekaru.

Page 14: Etika sestrinstva

Elvira Koić. ETIKA Predavanja za srednju školu br.5. 14

U odnosu na pacijenta….etički modeli i metode

tzv. “odvjetnički model” (advocacy model) (u kojem sestra igra ulogu pacijentovog zaštitnika, pacijent postaje “klijent”

tradicionalni tzv. “vojnički model”

metoda pozivanja na autoritet

Metoda pozivanja na suglasnost

Intuitivna metoda

Sokratova dijalektička metoda

Kazuistička, metoda analize slučaja

Page 15: Etika sestrinstva

Predavanja za srednju školu br.5. 15

ETIČKI KODEKSI

Etički kodeks Međunarodnoga sestrinskog udruženja (ICN)

Etički kodeks Udruženja američkih medicinskih sestara (ANA)

Page 16: Etika sestrinstva

Predavanja za srednju školu br.5. 16

• Suplement načela medicinske etike (APA, 1973) obrađuje odnos psihijatar – bolesnik, ugovornu praksu, vođenje dokumentacije bolesnika.

• Havajska deklaracija (WPA, 1997) obrađuje prava i obaveze bolesnika i psihijatra, pravo bolesnika na informiranje, informirani pristanak, prisilnu hospitalizaciju itd.

Page 17: Etika sestrinstva

Predavanja za srednju školu br.5. 17

- Ženevska deklaracija

- Internacionalni kodeks medicinske etike

- Lisabonska deklaracija (Prava pacijenata)

- Helsinška deklaracija

- Izjava o medicinskoj etici u slučajevima katastrofe

- Pravila u vrijeme oružanih sukoba

- Deklaracija o nezavisnosti i profesionalnoj slobodi liječnika

- Deklaracija o ljudskim pravima i osobnoj slobodi medicinskih radnika

- Madridska deklaracija o profesionalnoj autonomiji i samoregulaciji

- Deklaracija Rancho Mirage o medicinskoj edukaciji

- Deklaracija 5. Konferencije Svjetskog medicinskog udruženjao medicinskoj edukaciji

- Izjava o akademskim sankcijama i bojkotima

- Tokijska deklaracija

- Malteška Deklaracija o štrajku glađu

- Havajska deklaracija

- Madridska deklaracija