povijest sestrinstva

Ivana Gusar,dipl.ms. 2012.Ivana Gusar,dipl.ms. 2012.

POVIJESNIPOVIJESNI

RAZVOJ RAZVOJ

SESTRINSTVASESTRINSTVA


Prvi nositelj medicinske aktivnosti bila je žena-majka

vođena materinskim instinktom.

Žene su bile njegovateljice od početka, a svoja iskustva i umijeće liječenja

temeljene na samopomoći i uzajamnoj pomoći.

prenosile su sa generacije na generaciju.

Kasnije se sve češće u medicinske djelatnosti uključuju muškarci.


Faze razvoja sestrinstva:Faze razvoja sestrinstva:

Tri faze razvoja:Tri faze razvoja:

1.1. Narodni likNarodni lik

2.2. Religijski likReligijski lik

3.3. Uslužni likUslužni lik

““Sestra je ogledalo u kojem se odražava Sestra je ogledalo u kojem se odražava položaj žene u društvu!”položaj žene u društvu!”

Victor RobinsonVictor Robinson


bolnice kao karitativne ustanovebolnice kao karitativne ustanove nastaju nastaju pod utjecajem različitih religija; skloništa za pod utjecajem različitih religija; skloništa za siromašne bolesnike, nemoćnike i starce.siromašne bolesnike, nemoćnike i starce.

U Rimu je potkrajU Rimu je potkraj 4. stoljeća (380.g.) takvu 4. stoljeća (380.g.) takvu bolnicu osnovala pokrštena patricijka bolnicu osnovala pokrštena patricijka Fabiola. Fabiola.

- sakupljala je bolesne po ulicama Rima i - sakupljala je bolesne po ulicama Rima i sama se za njih brinulasama se za njih brinula

Biskup BazilijeBiskup Bazilije osniva oko 370. godine pred osniva oko 370. godine pred vratima u vratima u CezarejiCezareji ustanovu za smještaj ustanovu za smještaj putnika i nemoćnika, s posebnim odjelima putnika i nemoćnika, s posebnim odjelima za liječenje bolesnika i smještaj gubavaca. za liječenje bolesnika i smještaj gubavaca.

U Carigradu je oko 400U Carigradu je oko 400. . godine postojao godine postojao hospital sa stalno namještenim liječnicima i hospital sa stalno namještenim liječnicima i bolničarimabolničarima


Od 8. stoljeća naše ere nastale suOd 8. stoljeća naše ere nastale su bolnicebolnice u Bagdadu, u Bagdadu, Gondišapuru, Kairu, CordobiGondišapuru, Kairu, Cordobi i drugim gradovima koje i drugim gradovima koje su se bitno razlikovale od samostanskih bolnica na su se bitno razlikovale od samostanskih bolnica na kršćanskom zapadu. kršćanskom zapadu.

Najveći Najveći Carigradski hospitalCarigradski hospital nalazio se u samostanu nalazio se u samostanu Pantokrator, a osnovao ga je 1136. godine Ivan II Pantokrator, a osnovao ga je 1136. godine Ivan II Komen. Komen.

Hospital se sastojao od bolnice u užem smislu sa pet Hospital se sastojao od bolnice u užem smislu sa pet odjela i od azila za epileptičare i umobolne, azila za odjela i od azila za epileptičare i umobolne, azila za starce, ambulante i medicinske škole. starce, ambulante i medicinske škole.

Tu se prvi put spominjuTu se prvi put spominju bolničarkebolničarke. . Na zapadu prvi hospitali u srednjem vijeku nastaju u Na zapadu prvi hospitali u srednjem vijeku nastaju u

samostanima. Najprije se u njima liječe bolesni samostanima. Najprije se u njima liječe bolesni redovnici, a kasnije putnici i siromasi. redovnici, a kasnije putnici i siromasi.

U osnivanju samostanskih bolnica prednjačili suU osnivanju samostanskih bolnica prednjačili su pripadnici benediktinskog redapripadnici benediktinskog reda (Monte Casino, (Monte Casino, Salerno, St. Gallen, Fulda ) i dr.Salerno, St. Gallen, Fulda ) i dr.

Osim redovnika u samostanima su njegovale iOsim redovnika u samostanima su njegovale i žene-žene-redovnice.redovnice.


U vrijeme križarskih ratova U vrijeme križarskih ratova

osnovan je red osnovan je red

Ivanovaca ili viteza hospitalacaIvanovaca ili viteza hospitalaca sa sa

zadatkom da osnivaju zadatkom da osnivaju

skloništa (bolnice) za hodočasnike i skloništa (bolnice) za hodočasnike i bolesnike.bolesnike.

Glavna bolnica bila je uGlavna bolnica bila je u JeruzalemuJeruzalemu,, statut statut koje je propisivao način primanja i koje je propisivao način primanja i

pregledavanja bolesnika, prehranu i njegu, pregledavanja bolesnika, prehranu i njegu, pa čak i dimenzijepa čak i dimenzije kreveta i broj pokrivačakreveta i broj pokrivača


Osim hospitala u samostanima, Osim hospitala u samostanima, osnivali su se u srednjem vijeku osnivali su se u srednjem vijeku hospitali na temelju oporučnih zaklada hospitali na temelju oporučnih zaklada bogatih građana i velikaša, kojima je bogatih građana i velikaša, kojima je upravljala općina a ne crkvena vlast. upravljala općina a ne crkvena vlast.

Osnovna funkcijaOsnovna funkcija starih hospitalastarih hospitala nije nije bila liječenje, nego samo smještaj i bila liječenje, nego samo smještaj i njega bolesnika.njega bolesnika. Srednjovjekovni Srednjovjekovni hospitali bili su mješavine hotela, hospitali bili su mješavine hotela, ubožnice, nahodišta i bolnice. ubožnice, nahodišta i bolnice.


Tradicionalizam u području njege Tradicionalizam u području njege bolesnikabolesnika

Liječnici su samo povremeno u njih dolazili.Liječnici su samo povremeno u njih dolazili. Njegu bolesnikaNjegu bolesnika i brigu nad siromašnima, i brigu nad siromašnima,

nemoćnima, starcima i napuštenom djecomnemoćnima, starcima i napuštenom djecom preuzimaju i mnoge ugledne, obrazovane preuzimaju i mnoge ugledne, obrazovane ženežene,, među kojima se spominju kraljica među kojima se spominju kraljica Elizabeta Portugalska, kraljica Elizabeta Elizabeta Portugalska, kraljica Elizabeta Kastiljska i kraljica Matilda žena kralja Kastiljska i kraljica Matilda žena kralja Henrika I Engleskog, kao i muški i ženski Henrika I Engleskog, kao i muški i ženski religiozni i civilni redovi. religiozni i civilni redovi.



Velike reforme, početkom 16. stoljeća u znanosti i Velike reforme, početkom 16. stoljeća u znanosti i medicini, medicini, ne utječune utječu na razvoj njege bolesnika. na razvoj njege bolesnika. Nakon reformacije mnogi se religiozni redovi Nakon reformacije mnogi se religiozni redovi raspuštaju.raspuštaju.

Ugledne ženeUgledne žene,, koje su se u doba renesanse koje su se u doba renesanse posvetile njegovanju bolesnih, siromašnih i posvetile njegovanju bolesnih, siromašnih i napuštene djece,napuštene djece, napuštaju bolnicenapuštaju bolnice, ,

briga o bolesnima prepuštena neškolovanim i briga o bolesnima prepuštena neškolovanim i nepismenim osobamanepismenim osobama,,

Jedini seJedini se napredaknapredak očituje u pogleduočituje u pogledu stručnosti stručnosti primaljaprimalja, čije je prosječno znanje do tada bilo vrlo , čije je prosječno znanje do tada bilo vrlo slabo. slabo.



Pariška primalja Louise Bourgecs Pariška primalja Louise Bourgecs svoje znanje usavršila je do visokog svoje znanje usavršila je do visokog stupnja.stupnja. Godine Godine 1598. dobila je 1598. dobila je dozvolu za raddozvolu za rad u Parizu u prvoj u Parizu u prvoj Europskoj primaljskoj školi u bolnici Europskoj primaljskoj školi u bolnici Hotel-Dieu, gdje je uvela redovitu Hotel-Dieu, gdje je uvela redovitu obuku i obavezne ispite. obuku i obavezne ispite.


Sestrin Sestrin Sestrinstvo u nastajanjuSestrinstvo u nastajanju stvo u nastajanjustvo u nastajanju

Početak organiziranog sestrinstva vezan je uz Početak organiziranog sestrinstva vezan je uz nastojanje da se ono izdigne kao zvanje iz nastojanje da se ono izdigne kao zvanje iz podređenog položaja u kome se nalazilo zbog podređenog položaja u kome se nalazilo zbog neukosti onih koji su ga obavljali i zbog neukosti onih koji su ga obavljali i zbog nerazumijevanja društva za njegovo učenje. nerazumijevanja društva za njegovo učenje.

Vinko PaulskiVinko Paulski (1576-1669.) među prvima je shvatio (1576-1669.) među prvima je shvatio potrebu obrazovanja sestara. potrebu obrazovanja sestara.

Osnovao je svjetovno udruženje žena pod nazivom Osnovao je svjetovno udruženje žena pod nazivom «Dames de Charite» koje su htjele pomoći «Dames de Charite» koje su htjele pomoći bolesnima i siromašnima. bolesnima i siromašnima. Provodile su njegu bolesnika u kućama i bolnicama, Provodile su njegu bolesnika u kućama i bolnicama, podučavale u školama, podučavale u školama, brinule za dječje ustanove i brinule za dječje ustanove i njegovale ranjene u ratovima. njegovale ranjene u ratovima. Za svoj posao bile su plaćene. Za svoj posao bile su plaćene.


U 18. stoljeću razvoj znanosti i medicine značajno U 18. stoljeću razvoj znanosti i medicine značajno utječe na njegu bolesnika.utječe na njegu bolesnika.

Liječnik organizira, propisuje i određuje, a «sestra» Liječnik organizira, propisuje i određuje, a «sestra» njegovateljica postaje izvršitelj.njegovateljica postaje izvršitelj.

To jeTo je početak radno orijentirane njege bolesnikapočetak radno orijentirane njege bolesnika. . Međutim, iako se povećao broj bolnica, uvedena Međutim, iako se povećao broj bolnica, uvedena

stalna liječnička služba, poboljšana njega bolesnika, stalna liječnička služba, poboljšana njega bolesnika, prilike u bolnicama nisu zadovoljavale. prilike u bolnicama nisu zadovoljavale.

Hotel-Dieu u Parizu imao je u 18. stoljeću svega 8 Hotel-Dieu u Parizu imao je u 18. stoljeću svega 8 liječnika i 26 ranarnika na 1220 kreveta, a u svaki liječnika i 26 ranarnika na 1220 kreveta, a u svaki krevet stavljao se 2 – 6 bolesnika. krevet stavljao se 2 – 6 bolesnika.

Zarazni bolesnici nisu bili izolirani, a događalo se da Zarazni bolesnici nisu bili izolirani, a događalo se da je lakši bolesnik ležao sa umirućim ili čak s mrtvacem. je lakši bolesnik ležao sa umirućim ili čak s mrtvacem.

Sestrinstvo u nastajanjuSestrinstvo u nastajanju


Socijalna era u medicini razvila je snažno javno-zdravstveni Socijalna era u medicini razvila je snažno javno-zdravstveni pokret, koji je tehnološki bio usmjeren prema učinkovitom pokret, koji je tehnološki bio usmjeren prema učinkovitom nadzoru nad bolesti. nadzoru nad bolesti.

U okviru socijalnih doktrina, koje su nastale u ranoj fazi U okviru socijalnih doktrina, koje su nastale u ranoj fazi industrijalizacije u Engleskoj, zdravlje stanovništva sve više industrijalizacije u Engleskoj, zdravlje stanovništva sve više postaje briga javnosti i politike. postaje briga javnosti i politike.

Iako se ne poznaju mehanizmi prenošenja zaraznih bolesti, Iako se ne poznaju mehanizmi prenošenja zaraznih bolesti, poduzimaju se mjere za sprečavanje njihova širenja.poduzimaju se mjere za sprečavanje njihova širenja.

Engleski socijalni reformatori Southwood Smith i Edwin Engleski socijalni reformatori Southwood Smith i Edwin Chadwick borili su se za unapređenje narodnog zdravlja Chadwick borili su se za unapređenje narodnog zdravlja pomoću općih socijalnih mjera. pomoću općih socijalnih mjera.

U to su vrijeme u Engleskoj,U to su vrijeme u Engleskoj, Elizabeth Fry i John HowardElizabeth Fry i John Howard,, proučavali bolesti i nehigijenske prilike u bolnicama i proučavali bolesti i nehigijenske prilike u bolnicama i zatvorimazatvorima,, što je bila novost s obzirom na interese što je bila novost s obzirom na interese zdravstvene službe, koji su bili usmjereni samo na zdravstvene službe, koji su bili usmjereni samo na dijagnozu i tretiranje simptoma bolesti. dijagnozu i tretiranje simptoma bolesti.

Elizabeth FryElizabeth Fry organizira početkom 19. stoljeća organizira početkom 19. stoljeća protestantsko društvo sestara milosrdnicaprotestantsko društvo sestara milosrdnica koje se koje se posvećuju dobrotvornom radu i njezi bolesnika. posvećuju dobrotvornom radu i njezi bolesnika.

Pastor Pastor Theodor FliednerTheodor Fliedner u Kaiserwerthuu Kaiserwerthu osnovao je školu za osnovao je školu za sestre Đakonisesestre Đakonise -žene koje su u sklopu evangelističke crkve -žene koje su u sklopu evangelističke crkve bile osposobljene za njegu bolesnika. One njeguju bolesne, bile osposobljene za njegu bolesnika. One njeguju bolesne, brinu se za siročad i zatvorenike. brinu se za siročad i zatvorenike.

Sestrinstvo u nastajanjuSestrinstvo u nastajanju


Theodor FliednerTheodor Fliedner



Javljanje potreba za organiziranom Javljanje potreba za organiziranom institucionalnom njegominstitucionalnom njegom

Promjene uvjetovanje industrijskom revolucijom, koja je u Promjene uvjetovanje industrijskom revolucijom, koja je u 18. stoljeću započela u Engleskoj i 19. stoljeću širi se u 18. stoljeću započela u Engleskoj i 19. stoljeću širi se u druge zemlje Europe i Amerike, nameću niz socijalnih druge zemlje Europe i Amerike, nameću niz socijalnih medicinskih problema. medicinskih problema.

Zdravlje stanovništva počelo se sve više promatrati i sa Zdravlje stanovništva počelo se sve više promatrati i sa stajališta interesa države da sačuva i unaprijedi stajališta interesa države da sačuva i unaprijedi produktivnu sposobnost radne snage. produktivnu sposobnost radne snage.

Socijalno-znanstvena otkrića (utjecaj uvjeta života i rada Socijalno-znanstvena otkrića (utjecaj uvjeta života i rada na zdravlje i utjecaj socijalnih odnosa na zdravlje ljudi) na zdravlje i utjecaj socijalnih odnosa na zdravlje ljudi) dovode do higijenskih pokreta. dovode do higijenskih pokreta.

Provodi se protu-epidemijska zaštita, vodi se briga o Provodi se protu-epidemijska zaštita, vodi se briga o komunalnoj higijeni ( vodovodi, kanalizacija, higijena komunalnoj higijeni ( vodovodi, kanalizacija, higijena stanovanja, javna kupališta, čišćenje ulica, higijena stanovanja, javna kupališta, čišćenje ulica, higijena gradskih tržnica), propisuje se higijensko tehnička zaštita gradskih tržnica), propisuje se higijensko tehnička zaštita na radu, zakonski propisi o higijeni, sanaciji tla, zakoni o na radu, zakonski propisi o higijeni, sanaciji tla, zakoni o uspostavljanju javnog zdravstva, higijena prehrane uspostavljanju javnog zdravstva, higijena prehrane (pasterizacija mlijeka), uvodi se obavezno cijepljenje. (pasterizacija mlijeka), uvodi se obavezno cijepljenje.

«Higijenski pokret»«Higijenski pokret» utječe na prevenciju epidemija, utječe na prevenciju epidemija, smanjenje općeg mortaliteta, ponajprije na smanjenje smanjenje općeg mortaliteta, ponajprije na smanjenje mortaliteta dojenčadi. mortaliteta dojenčadi.



U drugoj polovici 19. stoljeća mijenja se izgled U drugoj polovici 19. stoljeća mijenja se izgled bolnice. bolnice.

S napretkom kirurške tehnike, uvođenjem narkoze, S napretkom kirurške tehnike, uvođenjem narkoze, antisepse, asepse, otvaranjem specijalističkih antisepse, asepse, otvaranjem specijalističkih odjela povećava se broj liječnika. odjela povećava se broj liječnika.

Kao važan problem javlja se nedostatak Kao važan problem javlja se nedostatak primjerenog osoblja za njegu, jer su se i pomoćnoj primjerenog osoblja za njegu, jer su se i pomoćnoj bolničkoj službi i njezi bolesnika postavljali veći bolničkoj službi i njezi bolesnika postavljali veći zahtjevi. zahtjevi.

Neobrazovano osoblje za njegu nije moglo ispuniti Neobrazovano osoblje za njegu nije moglo ispuniti te zahtjeve.te zahtjeve.

Sa svim spoznajama njege, u neprimjereno Sa svim spoznajama njege, u neprimjereno uređenim bolnicama, upoznala se 1840. g. mlada uređenim bolnicama, upoznala se 1840. g. mlada engleskinja Florence Nightingaleengleskinja Florence Nightingale


Florence NightigaleFlorence Nightigale

12. 5. 1820. – 13.8. 1910.


Florence NightigaleFlorence Nightigale Utemeljitelj modernog sestrinstvaUtemeljitelj modernog sestrinstva Rođena 12.05.1820.g. U Firenci u bogatoj Rođena 12.05.1820.g. U Firenci u bogatoj

obiteljiobitelji Florence NightingaleFlorence Nightingale je imala temeljitu je imala temeljitu

filozofsku, literarnu i matematičku filozofsku, literarnu i matematičku naobrazbu, razvijen interes za socijalna naobrazbu, razvijen interes za socijalna pitanja, a posebno za uređenje bolnica i za pitanja, a posebno za uređenje bolnica i za mogućnosti pružanja pomoći bolesnim mogućnosti pružanja pomoći bolesnim osobama.osobama.

1842.g.pokazuje zabrinutost za jad i patnju1842.g.pokazuje zabrinutost za jad i patnju Sa 24.g.postaje uvjerena da svoj život treba Sa 24.g.postaje uvjerena da svoj život treba

posvetiti skrbi za bolesne, a slijedećih posvetiti skrbi za bolesne, a slijedećih sedam godina proučava sestrinstvo iako joj sedam godina proučava sestrinstvo iako joj roditelji to nisu dozvoljavaliroditelji to nisu dozvoljavali


Njezina je želja bila da se posveti njegovanju Njezina je želja bila da se posveti njegovanju bolesnika.bolesnika.

Svoje znanje upotpunjavala je teorijski Svoje znanje upotpunjavala je teorijski problemima, tragajući za što boljom organizacijom problemima, tragajući za što boljom organizacijom pružanja zdravstvene pomoći.pružanja zdravstvene pomoći.

Od 1849. g. do 1853. g. boravi u Egiptu, Njemačkoj Od 1849. g. do 1853. g. boravi u Egiptu, Njemačkoj i Francuskoj, te posjećuje bolnice i ustanove za i Francuskoj, te posjećuje bolnice i ustanove za izobrazbu ženskog bolničkog osoblja. izobrazbu ženskog bolničkog osoblja.

1853. g. Florence Nightingale vraća se u Englesku i 1853. g. Florence Nightingale vraća se u Englesku i postaje nadstojnicapostaje nadstojnica «Zavoda za primanje gospođa «Zavoda za primanje gospođa za vrijeme njihove bolesti».za vrijeme njihove bolesti». Njezin je rad tako Njezin je rad tako uspješan, da joj je ponuđeno mjesto nadstojnice uspješan, da joj je ponuđeno mjesto nadstojnice sestara u Kingsestara u King s College Hospitalu. s College Hospitalu.

Florence Nightigale



Sposobnost Florence Nightingale i njena shvaćanja Sposobnost Florence Nightingale i njena shvaćanja uređenja bolničke službe i organizacije njege bolesnika uređenja bolničke službe i organizacije njege bolesnika došla su do izražaja u vrijeme Krimskog rata. došla su do izražaja u vrijeme Krimskog rata.

Do tada su se u Engleskoj vojsci za njegu ranjenih i Do tada su se u Engleskoj vojsci za njegu ranjenih i oboljelih vojnika brinuli samo muškaci.oboljelih vojnika brinuli samo muškaci.

Na Krimu je došlo do teškog stanja u britanskim vojnim Na Krimu je došlo do teškog stanja u britanskim vojnim lazaretima i Florence Nightingale jelazaretima i Florence Nightingale je imenovana imenovana upraviteljicom ženske pomoćne službe na Turskoj frontiupraviteljicom ženske pomoćne službe na Turskoj fronti..

Sa 38 sestara dolazi 1855. g. u Scutari, gdje je najprije Sa 38 sestara dolazi 1855. g. u Scutari, gdje je najprije sanirala higijenske prilike, bolnice opskrbila rubljem i sanirala higijenske prilike, bolnice opskrbila rubljem i hranom, te odvojila ranjene od bolesnih. hranom, te odvojila ranjene od bolesnih.

Organizirala je rad sestara i za 6 mjeseciOrganizirala je rad sestara i za 6 mjeseci smrtnost je smrtnost je smanjila sa 42% na 2%. smanjila sa 42% na 2%.

Organizatorskim sposobnostima, odlučnošću, neumornim i Organizatorskim sposobnostima, odlučnošću, neumornim i predanim radom Florence Nightingale je uspjela poboljšati predanim radom Florence Nightingale je uspjela poboljšati zdravstvene prilike i olakšati sudbinu bolesnikazdravstvene prilike i olakšati sudbinu bolesnika





Po povratku u Englesku, Florens je dočekana s velikim Po povratku u Englesku, Florens je dočekana s velikim počastima i stavljen joj je na raspolaganje poseban počastima i stavljen joj je na raspolaganje poseban fond od 50 tisuća funti.fond od 50 tisuća funti.

Njezin jeNjezin je cilj cilj biobio osnovati školu za sestre, osnovati školu za sestre, u kojoj će u kojoj će one biti praktički izobražene za svoj poziv i u kojoj će one biti praktički izobražene za svoj poziv i u kojoj će im biti jasno zašto uče.im biti jasno zašto uče.

U sklopu St. Tohmas Hospital u Londonu otvorena jeU sklopu St. Tohmas Hospital u Londonu otvorena je 1860. g. prva škola za izobrazbu sestara1860. g. prva škola za izobrazbu sestara, po zamisli i , po zamisli i planu Florence Nightingale.planu Florence Nightingale.

To je bila prva stručna škola za obrazovanje To je bila prva stručna škola za obrazovanje medicinskih sestara s jasno određenim ciljem. medicinskih sestara s jasno određenim ciljem.

Zato danas s pravom možemo reći da je FlorenceZato danas s pravom možemo reći da je Florence Nightingale ne samo engleska organizatorica pomoći Nightingale ne samo engleska organizatorica pomoći ranjenima i bolesnima, već da je iranjenima i bolesnima, već da je i utemeljila utemeljila sestrinstvo kao zvanjesestrinstvo kao zvanje s jasno određenim ciljem i s jasno određenim ciljem i posebnom izobrazbom, aposebnom izobrazbom, a

19. stoljeće19. stoljeće, zovemo , zovemo “stoljeće njege”“stoljeće njege” kao zvanja koje kao zvanja koje se zahvaljujući Florence Nightingale počelo naglo se zahvaljujući Florence Nightingale počelo naglo razvijati u Engleskoj pod utjecajem medicine i ostalih razvijati u Engleskoj pod utjecajem medicine i ostalih znanostiznanosti


St. Tohmas Hospital


Njega bolesnika usmjerena je prema bolesniku-Njega bolesnika usmjerena je prema bolesniku-čovjeku. čovjeku.

Florence Nightingale publicira 1859. g. udžbenik o Florence Nightingale publicira 1859. g. udžbenik o njezinjezi «Notes on nursing»«Notes on nursing» u kojem piše:u kojem piše: «Upotrebljavam riječ njega u nedostatku bolje. Ta «Upotrebljavam riječ njega u nedostatku bolje. Ta riječ znači nešto više od podjele lijekova i promjene riječ znači nešto više od podjele lijekova i promjene obloga. To znači korištenje svježeg zraka, svjetla, obloga. To znači korištenje svježeg zraka, svjetla, čistoće, mira, izbor i podjela dijete, sve ono što čistoće, mira, izbor i podjela dijete, sve ono što bolesniku pruža životnu snagu».bolesniku pruža životnu snagu».

na Florence Nightingale su snažno utjecale sociološke na Florence Nightingale su snažno utjecale sociološke spoznaje o utjecaju uvjeta života i rada na zdravlje spoznaje o utjecaju uvjeta života i rada na zdravlje ljudi u tadašnjoj Engleskoj,ljudi u tadašnjoj Engleskoj,

ona vidi unapređenje zdravlja pomoću općih socijalnih ona vidi unapređenje zdravlja pomoću općih socijalnih mjera, a posebno ističe važnost prosvjećivanjamjera, a posebno ističe važnost prosvjećivanja

». … poučavati o čuvanju zdravlja žene koje su majke, ». … poučavati o čuvanju zdravlja žene koje su majke, odgojiteljice, njegovateljice, amateri u liječenju da odgojiteljice, njegovateljice, amateri u liječenju da budu suradnice liječnika, pravi je put kako bi one budu suradnice liječnika, pravi je put kako bi one pomagale a ne smetale». pomagale a ne smetale».

U cijeloj knjizi nazire se njezina predanost prevenciji i U cijeloj knjizi nazire se njezina predanost prevenciji i unapređenju zdravlja. unapređenju zdravlja.


1859.


Sestre, obrazovane u školi Florence Sestre, obrazovane u školi Florence Nihtingale, imale su solidno znanje. Nihtingale, imale su solidno znanje.

Škola je ubrzo stekla ugled u svijetu i Škola je ubrzo stekla ugled u svijetu i sestre koje su završile tu školu sestre koje su završile tu školu organiziraju škole i unapređuju njegu u organiziraju škole i unapređuju njegu u bolnicama SAD, Kanade, Japana, Kine, bolnicama SAD, Kanade, Japana, Kine, Indije i Europe. Indije i Europe.

Florence Nihtingale znatno utječe na Florence Nihtingale znatno utječe na razvitak sestrinstva, jer sa svih strana razvitak sestrinstva, jer sa svih strana svijeta traže njezine savjete i mišljenja o svijeta traže njezine savjete i mišljenja o planovima zdravstvenog rada, opskrbi planovima zdravstvenog rada, opskrbi bolnica i o zdravstvenoj politici. bolnica i o zdravstvenoj politici.



zalaganjem poznatog kirurgazalaganjem poznatog kirurga BillrothaBillrotha otvorena jeotvorena je 1882. prva škola za sestre u 1882. prva škola za sestre u Austro-ugarskoj u Beču. Austro-ugarskoj u Beču.

Tu su školu pohađale i neke djevojke iz Tu su školu pohađale i neke djevojke iz naših krajeva.naših krajeva.

U razvoju moderne (znanstvene) medicine U razvoju moderne (znanstvene) medicine kraj 19. stoljeća i prvu polovicu 20. kraj 19. stoljeća i prvu polovicu 20. stoljeća obilježava prirodno-znanstvena stoljeća obilježava prirodno-znanstvena era.era.



Theodor Billroth Allegemeines Krankenhaus Beč 1890.


Krajem 19. i početkom 20. stoljeća njega Krajem 19. i početkom 20. stoljeća njega bolesnika kao i medicina orijentirane su bolesnika kao i medicina orijentirane su prema bolesti. Uz vrlo malen broj prema bolesti. Uz vrlo malen broj obrazovanih sestara, njegu bolesnika obrazovanih sestara, njegu bolesnika obavljaju uglavnom nekvalificirane obavljaju uglavnom nekvalificirane bolničarke, redovnice osposobljene za rad bolničarke, redovnice osposobljene za rad kratkotrajnim tečajevima iz njege bolesnika. kratkotrajnim tečajevima iz njege bolesnika.

Razvoj epidemiologije i javnog zdravstva Razvoj epidemiologije i javnog zdravstva dvadesetih godina 20. stoljeća bitno utječe dvadesetih godina 20. stoljeća bitno utječe na razvitak sestrinstva.na razvitak sestrinstva.



Liječnici, koji su se bavili socijalnom medicinom, Liječnici, koji su se bavili socijalnom medicinom, utjecali su na otvaranje dispanzera, posebno utjecali su na otvaranje dispanzera, posebno antituberkuloznih dispanzera, jer je u to vrijeme antituberkuloznih dispanzera, jer je u to vrijeme tuberkuloza harala u mnogim zemljama. tuberkuloza harala u mnogim zemljama.

U Francuskoj je Callmete za rad u dispanzeru, U Francuskoj je Callmete za rad u dispanzeru, prvobitno angažirao radnike muškarce, smatrajući da prvobitno angažirao radnike muškarce, smatrajući da su oni bliži ljudima kojima treba pomoći. su oni bliži ljudima kojima treba pomoći.

S vremenom se uvidjelo da su za taj posao podobnije S vremenom se uvidjelo da su za taj posao podobnije žene – sestre posjetiteljice. Tada se javlja i nazivžene – sestre posjetiteljice. Tada se javlja i naziv sestra – pomoćnica sestra – pomoćnica «ime koje najbolje označuje «ime koje najbolje označuje funkciju i zadatak dispanzerske sestre tj. pomoćnice funkciju i zadatak dispanzerske sestre tj. pomoćnice bolesnog čovjeka i njegove obitelji i pomoćnice bolesnog čovjeka i njegove obitelji i pomoćnice zdravih da sačuvaju zdravlje»zdravih da sačuvaju zdravlje» (V. Čepulić). (V. Čepulić).

iz te je definicije vidljivo da je sestra «služila» i iz te je definicije vidljivo da je sestra «služila» i pomagala bolesnom i zdravom čovjeku zajedno s pomagala bolesnom i zdravom čovjeku zajedno s liječnikom, a ne liječniku. liječnikom, a ne liječniku.



Po uzoru na dispanzere u Francuskoj osnovani su i Po uzoru na dispanzere u Francuskoj osnovani su i antituberkulozni dispanzeri u našim krajevima. antituberkulozni dispanzeri u našim krajevima.

Osjeća se nedostatak obrazovanih sestara. Osjeća se nedostatak obrazovanih sestara. Javljaju se nova, napredna shvaćanja o zadacima i Javljaju se nova, napredna shvaćanja o zadacima i

ulozi sestre, pa se tako uz bolničarke, kojima je bila ulozi sestre, pa se tako uz bolničarke, kojima je bila dužnost da se bave samo dvorbom bolesnika uz dužnost da se bave samo dvorbom bolesnika uz bolesnički krevet, ocrtava i profil medicinske sestre bolesnički krevet, ocrtava i profil medicinske sestre kao zdravstvene učiteljice, njegovateljice i važnog kao zdravstvene učiteljice, njegovateljice i važnog člana dispanzerske djelatnosti. člana dispanzerske djelatnosti.

Takvo shvaćanje upućuje na potrebu posebnog Takvo shvaćanje upućuje na potrebu posebnog obrazovanja i otvaranja škole za sestre. obrazovanja i otvaranja škole za sestre.

Veliku stručnu pomoć pri tom pružile su sestre iz Veliku stručnu pomoć pri tom pružile su sestre iz škola koju je osnovala Florence Nightingale, ili iz škola koju je osnovala Florence Nightingale, ili iz škole po uzoru na njezinu (Rudolfinerhaus – Beč). škole po uzoru na njezinu (Rudolfinerhaus – Beč).

Jelka LabšJelka Labš, do tada sestra u Rufolfinerhausu u Beču, , do tada sestra u Rufolfinerhausu u Beču, bila jebila je prva sestra nadstojnicaprva sestra nadstojnica kada je osnovanakada je osnovana prva škola za sestre pomoćnice u Zagrebu 1921. prva škola za sestre pomoćnice u Zagrebu 1921. godine.godine.



Škola za sestre pomoćnice u Zagrebu nikla je iz Škola za sestre pomoćnice u Zagrebu nikla je iz potrebe osposobljavanja zdravstvenih kadrova potrebe osposobljavanja zdravstvenih kadrova za dispanzersku službu i zdravstveno-prosvjetni za dispanzersku službu i zdravstveno-prosvjetni rad u sprečavanju i suzbijanju tuberkuloze – rad u sprečavanju i suzbijanju tuberkuloze – naše najaktualnije socijalne bolesti u to doba. naše najaktualnije socijalne bolesti u to doba.

Izobrazba sestara početkom stoljeća bila je Izobrazba sestara početkom stoljeća bila je određena prije svega razvojem medicine i dugo određena prije svega razvojem medicine i dugo vremena ostaje na toj razini.vremena ostaje na toj razini.

Nastava je bila pretežito praktična i prožeta Nastava je bila pretežito praktična i prožeta

naprednim socijalno-medicinskim shvaćanjima.naprednim socijalno-medicinskim shvaćanjima. Nakon položenog pripravnog i državnog ispita Nakon položenog pripravnog i državnog ispita

učenice su dobile diplomu sestre-pomoćnice učenice su dobile diplomu sestre-pomoćnice socijalno-medicinskog smjera ili sestre socijalno-medicinskog smjera ili sestre bolničarke.bolničarke.


Diplomirane sestre zapošljavale su se u antituberkuloznim dispanzerima, školskoj poliklinici ili dječjem ambulatoriju. Osnivanjem zdravstvenih stanica u selima, čiji je zadatak bio suzbijanje i sprečavanje bolesti, te zdravstveno prosvjećivanje naroda, proširio se i djelokrug rada sestara. Sestre su bile prve zdravstvene učiteljice naroda.Socijalno-epidemiološkim ispitivanjima uzroka morbiditeta i mortaliteta utvrđuje se da je uzrok neznanje, loši higijenski uvjeti i loša prehrana. Da bi se selo zdravstveno prosvjetlilo, osnovani su 1927. godine higijensko-domaćinski tečajevi, a prvi voditelj bila je sestra Štefanija Papailiopulos. u Zagrebu je 1930. godine osnovano Središte sestara za socijalno-higijenski rad.



Nakon završene škole za sestre pomoćnice, sestraNakon završene škole za sestre pomoćnice, sestra Lujza WagnerLujza Wagner obrazuje se u inozemstvu iz područja obrazuje se u inozemstvu iz područja metoda rada sestara u preventivnoj medicini.metoda rada sestara u preventivnoj medicini.

S povratkom u Zagreb, izrađuje prijedlog i nacrt S povratkom u Zagreb, izrađuje prijedlog i nacrt rada Središta, sa svrhom da se objedine patronažne rada Središta, sa svrhom da se objedine patronažne službe sestara. službe sestara.

Sestre Središta radile su na rješavanju Sestre Središta radile su na rješavanju zdravstvenih problema, ali su rješavale i socijalnu zdravstvenih problema, ali su rješavale i socijalnu problematiku svoga područja (zbrinjavanje problematiku svoga područja (zbrinjavanje siromašnih, nezbrinutih staraca trudnica i djece). siromašnih, nezbrinutih staraca trudnica i djece).

Po uzoru na zagrebačko Središte takav oblik rada Po uzoru na zagrebačko Središte takav oblik rada razvija se u Varaždinu, Osijeku i Sušaku. Središte razvija se u Varaždinu, Osijeku i Sušaku. Središte sestara za socijalno-higijenski rad postalo je Centar sestara za socijalno-higijenski rad postalo je Centar za osposobljavanje patronažnih sestara i nastavna za osposobljavanje patronažnih sestara i nastavna baza za učenice. baza za učenice.


prve diplomirane sestre u bolnici zaposlile su prve diplomirane sestre u bolnici zaposlile su se 1928. godine u Bolnici za zarazne bolesti u se 1928. godine u Bolnici za zarazne bolesti u Zagrebu. Zagrebu.

Bolnici su bile dodijeljene dvije sestre koje su Bolnici su bile dodijeljene dvije sestre koje su poslije završene škole bile na studiju poslije završene škole bile na studiju organizacije sestrinske bolničke službe u Beču organizacije sestrinske bolničke službe u Beču i Londonu.i Londonu.

Zbog loše opremljenosti bolnice materijalom Zbog loše opremljenosti bolnice materijalom za njegu i rubljem radile su u teškim uvjetima. za njegu i rubljem radile su u teškim uvjetima. Unatoč poteškoćama uspjele su požrtvovnim Unatoč poteškoćama uspjele su požrtvovnim radom organizirati njegu bolesnika.radom organizirati njegu bolesnika.

Bolnica za zarazne bolesti bila je do 1945. Bolnica za zarazne bolesti bila je do 1945. godine jedina bolnička ustanova u Hrvatskoj u godine jedina bolnička ustanova u Hrvatskoj u kojoj su radile diplomirane medicinske sestre.kojoj su radile diplomirane medicinske sestre.


Za razliku od medicine, koja se razvijala na osnovi Za razliku od medicine, koja se razvijala na osnovi istraživanja, na području njege nije bilo istraživačkih istraživanja, na području njege nije bilo istraživačkih radova, a nedostatak rezultata osjeća se sve do radova, a nedostatak rezultata osjeća se sve do šezdesetih godina 20. stoljeća. Razlog tome bio je šezdesetih godina 20. stoljeća. Razlog tome bio je malen broj obrazovanih sestara i nedostatak njihove malen broj obrazovanih sestara i nedostatak njihove profesionalne autonomije što je utjecalo na njihovu profesionalne autonomije što je utjecalo na njihovu orijentaciju prema «trenutnim radnjama», a orijentaciju prema «trenutnim radnjama», a eliminiralo interes za istraživački rad u sestrinstvu. eliminiralo interes za istraživački rad u sestrinstvu.

Zato se s pravom može reći da je glavno obilježje Zato se s pravom može reći da je glavno obilježje njege bolesnika bila njezina praktičnost i tehnička njege bolesnika bila njezina praktičnost i tehnička orijentiranosti, posebno u stacionarnim orijentiranosti, posebno u stacionarnim zdravstvenim ustanovama.zdravstvenim ustanovama.

osim spoznaja u području medicine na obrazovanje osim spoznaja u području medicine na obrazovanje sestara djeluju sredinom 20. stoljeća i druge sestara djeluju sredinom 20. stoljeća i druge spoznaje, posebno iz područja psihologije i spoznaje, posebno iz područja psihologije i sociologije te njihov holistički pogled na čovjeka. sociologije te njihov holistički pogled na čovjeka.

Tu se nazire početak moderne, sveobuhvatne njege Tu se nazire početak moderne, sveobuhvatne njege bolesnika.bolesnika.


Mijenja se «slika» razvoja njege bolesnika i Mijenja se «slika» razvoja njege bolesnika i sestrinstva kao «profesije». sestrinstva kao «profesije».

1899.g u Londonu je osnovan International 1899.g u Londonu je osnovan International Cooncil of Nurses čiji su ciljevi:Cooncil of Nurses čiji su ciljevi:

- da jedinstvo sestara u cijelom svijetu dovede da jedinstvo sestara u cijelom svijetu dovede do unaprijeđenja zdravstvene skrbi i uvjeta do unaprijeđenja zdravstvene skrbi i uvjeta za radza rad

- da sestrinstvo postane profesija i da se da sestrinstvo postane profesija i da se osigura komunikacija među sestrama u osigura komunikacija među sestrama u svijetu. svijetu.

Nastoji se definirati njega bolesnika, Nastoji se definirati njega bolesnika, zdravstvena njega, zvanje medicinska sestra, zdravstvena njega, zvanje medicinska sestra,

- sjedište je u Ženevi- sjedište je u Ženevi- kongresi se održavaju svake 4 godine- kongresi se održavaju svake 4 godine


U SAD i Europi njega se sve više «učvršćuje» kao U SAD i Europi njega se sve više «učvršćuje» kao samostalna disciplina, a kod sestara jača svijest o samostalna disciplina, a kod sestara jača svijest o njihovom zvanju. njihovom zvanju.

Zdravstvena njega orijentirana je prema zdravom i Zdravstvena njega orijentirana je prema zdravom i bolesnom čovjeku. bolesnom čovjeku.

Sestre, kao nositelji zdravstvene njege, pomažu ljudima Sestre, kao nositelji zdravstvene njege, pomažu ljudima u čuvanju zdravlja i zdravlja obitelji. Obavljaju njegu u čuvanju zdravlja i zdravlja obitelji. Obavljaju njegu kada je zdravlje narušeno, osposobljavaju ih u slučaju kada je zdravlje narušeno, osposobljavaju ih u slučaju invalidnosti i o načinu korištenja preostalih sposobnosti invalidnosti i o načinu korištenja preostalih sposobnosti za samostalan život, prenose znanja o njezi bolesnika za samostalan život, prenose znanja o njezi bolesnika na članove njihove obitelji, a kada medicina ne može na članove njihove obitelji, a kada medicina ne može više ništa učiniti za bolesnika, olakšavaju mu patnje i više ništa učiniti za bolesnika, olakšavaju mu patnje i pomažu u trenucima smrti. pomažu u trenucima smrti.

Kao osnovnu metodu rada sestre su prihvatile proces Kao osnovnu metodu rada sestre su prihvatile proces zdravstvene njege. zdravstvene njege.

Da bi sestra u svom radu mogla ostvariti zadane ciljeve Da bi sestra u svom radu mogla ostvariti zadane ciljeve i zadatke kroz proces zdravstvene njege, u kojem je i zadatke kroz proces zdravstvene njege, u kojem je naglašena orijentacija prema čovjeku, potrebni su joj naglašena orijentacija prema čovjeku, potrebni su joj intelektualnost i obrazovanost, opća i specifična znanja i intelektualnost i obrazovanost, opća i specifična znanja i autonomnost u radu.autonomnost u radu.


POVIJESNI RAZVOJ OBRAZOVANJA POVIJESNI RAZVOJ OBRAZOVANJA SESTARA U HRVATSKOJSESTARA U HRVATSKOJ

Razdoblje od 1921. do 1945Razdoblje od 1921. do 1945

Nakon prvog svjetskog rata u našoj se zemlji u većim Nakon prvog svjetskog rata u našoj se zemlji u većim razmjerima razvija javno zdravstvo. razmjerima razvija javno zdravstvo.

Zaklada Američkog filantropa Johna Rockefellera Zaklada Američkog filantropa Johna Rockefellera dodjeljuje našoj zemlji novčanu pomoć za gradnju dodjeljuje našoj zemlji novčanu pomoć za gradnju zdravstvenih ustanova i stipendiranje medicinskih zdravstvenih ustanova i stipendiranje medicinskih kadrova u stranim zemljama. kadrova u stranim zemljama.

Dr. Andrija Štampar, načelnik u Ministarstvu narodnog Dr. Andrija Štampar, načelnik u Ministarstvu narodnog zdravlja, kako dobar poznavatelj zdravstvenih prilika i zdravlja, kako dobar poznavatelj zdravstvenih prilika i problema u našoj zemlji, liječnik naprednih ideja i problema u našoj zemlji, liječnik naprednih ideja i shvaćanja u organizaciji i zadacima zdravstvene shvaćanja u organizaciji i zadacima zdravstvene službe, najveću pažnju obraća zdravstvenim službe, najveću pažnju obraća zdravstvenim problemima i bolestima koje zahvaćaju veće skupine problemima i bolestima koje zahvaćaju veće skupine ljudi. ljudi.

Budući da je u našim krajevima harala tuberkuloza, Budući da je u našim krajevima harala tuberkuloza, počeli su se po uzoru na Francusku organizirano počeli su se po uzoru na Francusku organizirano otvarati antituberkulozni dispanzeriotvarati antituberkulozni dispanzeri..



Uređenje Dispanzera u Zagrebu bilo je povjereno Uređenje Dispanzera u Zagrebu bilo je povjereno Dr. Vladimiru Čepuliću.Dr. Vladimiru Čepuliću. «Kad se godine 1920. radio o tom, «Kad se godine 1920. radio o tom, da se u Zagrebu i u Hrvatskoj i Slavoniji započne akcija za da se u Zagrebu i u Hrvatskoj i Slavoniji započne akcija za suzbijanje tuberkuloze osnivanjem antituberkuloznih suzbijanje tuberkuloze osnivanjem antituberkuloznih dispanzera i meni bi povjereno uređenje dispanzera u dispanzera i meni bi povjereno uređenje dispanzera u Zagrebu, sestara pomoćnica, koje su bile potrebne za taj Zagrebu, sestara pomoćnica, koje su bile potrebne za taj rad, nije bilo ni samoukih. Mi smo držali da će se naš rad rad, nije bilo ni samoukih. Mi smo držali da će se naš rad na tom polju moći uspješnije razvijati, ako osnujemo školu na tom polju moći uspješnije razvijati, ako osnujemo školu za sestre pomoćnice i ako sa stručno naobraženim za sestre pomoćnice i ako sa stručno naobraženim osobljem započnemo dispanzerski rad. U novembru 1929. osobljem započnemo dispanzerski rad. U novembru 1929. godine predložio sam zdravstvenom odsjeku za Hrvatsku, godine predložio sam zdravstvenom odsjeku za Hrvatsku, Slavoniju i Međimurje nacrt i naučnu osnovu za školu Slavoniju i Međimurje nacrt i naučnu osnovu za školu sestara pomoćnica u Zagrebu koja je u januaru 1921. sestara pomoćnica u Zagrebu koja je u januaru 1921. osnovana i 15.1. iste godine primila 8 civilnih učenica». osnovana i 15.1. iste godine primila 8 civilnih učenica».

Tadašnji načelnih Ministarstva zdravlja, Dr. Andrija Tadašnji načelnih Ministarstva zdravlja, Dr. Andrija Štampar i šef zdravstvenog odsjeka Dr. Josip Lochert Štampar i šef zdravstvenog odsjeka Dr. Josip Lochert poduprli su ta nastojanja i prijedloge, te je u Zagrebu poduprli su ta nastojanja i prijedloge, te je u Zagrebu osnovana prva škola za sestre pomoćnice u Hrvatskoj.osnovana prva škola za sestre pomoćnice u Hrvatskoj.


Dr. Andrija Štampar

1888. – 1958.


Škola je osnovana s ciljem da osposobi Škola je osnovana s ciljem da osposobi sestre poglavito za rad na suzbijanju sestre poglavito za rad na suzbijanju tuberkuloze. Nastavni plan i program tuberkuloze. Nastavni plan i program obuhvaćao je opću, socijalnu i medicinsku obuhvaćao je opću, socijalnu i medicinsku naobrazbu te praktični radnaobrazbu te praktični rad

U prvo godište upisalo se 8 civilnih učenica U prvo godište upisalo se 8 civilnih učenica i 30 redovnica. Naobrazba je za prvi tečaj i 30 redovnica. Naobrazba je za prvi tečaj trajala godinu dana, za drugi godinu i pol, trajala godinu dana, za drugi godinu i pol, a u trećem tečaju 1923. godine produžena a u trećem tečaju 1923. godine produžena je na dvije godine. je na dvije godine.



Prema zakonu o stručnim školama od 25. Prema zakonu o stručnim školama od 25. studenog 1930. godine škola za sestre studenog 1930. godine škola za sestre pomoćnice bila je u sastavu Škole pomoćnice bila je u sastavu Škole narodnog zdravlja. narodnog zdravlja.

U školu su se primale učenice koje su sa U školu su se primale učenice koje su sa uspjehom završile četiri razreda srednje ili uspjehom završile četiri razreda srednje ili građanske škole, građanske škole,

koje su navršile najmanje 18, odnosno koje su navršile najmanje 18, odnosno najviše 28 godina života. najviše 28 godina života.

Obrazovanje je trajalo tri godine.Obrazovanje je trajalo tri godine.



Nastava u školi je teorijska i praktična, a dijele se na Nastava u školi je teorijska i praktična, a dijele se na pripravni tečaj u trajanju od tri mjeseca i prvu, drugu pripravni tečaj u trajanju od tri mjeseca i prvu, drugu i treću školsku godinu.i treću školsku godinu.

Škola za sestre s položenim završnim ispitom Škola za sestre s položenim završnim ispitom izjednačena je sa srednjim školama.izjednačena je sa srednjim školama.

Diplomirane sestre zapošljavale su se u Diplomirane sestre zapošljavale su se u antituberkuloznim dispanzerima, školskoj poliklinici, antituberkuloznim dispanzerima, školskoj poliklinici, dječjem ambulatoriju, seoskim zdravstvenim dječjem ambulatoriju, seoskim zdravstvenim stanicama.stanicama.

Sestre su radile na suzbijanju i sprečavanju Sestre su radile na suzbijanju i sprečavanju tuberkuloze, na zdravstvenom prosvjećivanju, a bile tuberkuloze, na zdravstvenom prosvjećivanju, a bile su i prve zdravstvene učiteljice naroda.su i prve zdravstvene učiteljice naroda.

Takav model obrazovanja primjenjivao se do 1945. Takav model obrazovanja primjenjivao se do 1945. godine godine



Razdoblje od 1945. do1955. godineRazdoblje od 1945. do1955. godine U Narodnoj Republici Hrvatskoj postojala je do 1947. U Narodnoj Republici Hrvatskoj postojala je do 1947.

godine samo Škola za medicinske sestre u Zagrebu. godine samo Škola za medicinske sestre u Zagrebu. 1945.g. u školu je bila upisana 51 učenica, a 1946. i 1947. 1945.g. u školu je bila upisana 51 učenica, a 1946. i 1947.

godine još 223 učenice. Jedan od razloga ovako velikog godine još 223 učenice. Jedan od razloga ovako velikog broja upisanih učenica bila jebroja upisanih učenica bila je odluka “Narodne vlasti”odluka “Narodne vlasti” kojojom su redovnice što su radile u bolnicama morale kojojom su redovnice što su radile u bolnicama morale napustiti državnu službu. Njih su trebale zamijeniti sestre, napustiti državnu službu. Njih su trebale zamijeniti sestre, a njih nije bilo.a njih nije bilo.

Na području Hrvatske za normalno odvijanje rada u novo Na području Hrvatske za normalno odvijanje rada u novo organiziranoj bolničkoj i vanbolničkoj zdravstvenoj zaštiti organiziranoj bolničkoj i vanbolničkoj zdravstvenoj zaštiti bile su potrebne medicinske sestre.bile su potrebne medicinske sestre.

Stoga su se 1947. godine otvorile škole za medicinske Stoga su se 1947. godine otvorile škole za medicinske sestre u Rijeci, Osijeku, Splitu i Šibeniku a 1948. godine u sestre u Rijeci, Osijeku, Splitu i Šibeniku a 1948. godine u Vrapču. Cilj otvaranja škola bio je omasoviti školovanje Vrapču. Cilj otvaranja škola bio je omasoviti školovanje sestara.sestara.

Osnivač škola bilo je Ministarstvo narodnog zdravlja Osnivač škola bilo je Ministarstvo narodnog zdravlja Narodne Republike Hrvatske, ono je i financiralo njihov Narodne Republike Hrvatske, ono je i financiralo njihov rad.rad.

Uvjet za upis bila je položena mala matura i najmanje 17Uvjet za upis bila je položena mala matura i najmanje 17 godina života. Školovanje je trajalo tri godine.godina života. Školovanje je trajalo tri godine.


Razdoblje od 1945. do1955. godineRazdoblje od 1945. do1955. godine

U školskoj godini 1948/49. dolazi do izmjene u U školskoj godini 1948/49. dolazi do izmjene u nastavnom planu i školovanje se produžuje na četiri nastavnom planu i školovanje se produžuje na četiri godine.godine.

U školu su se primale učenice sa završenom U školu su se primale učenice sa završenom sedmoljetkom a donja granica starosti nije bila sedmoljetkom a donja granica starosti nije bila postavljena. postavljena.

Kao četverogodišnja škola djeluje do 1952. godine. Kao četverogodišnja škola djeluje do 1952. godine. Školske godine1952/53. u školu se upisuju učenice s Školske godine1952/53. u školu se upisuju učenice s

prethodnom naobrazbom od šest razreda gimnazije prethodnom naobrazbom od šest razreda gimnazije a njihovo školovanje traje tri godine. a njihovo školovanje traje tri godine.

Veća naobrazba i zrelija dob učenica bile su velika Veća naobrazba i zrelija dob učenica bile su velika prednost u obrazovanju i oblikovanju ličnosti prednost u obrazovanju i oblikovanju ličnosti medicinske sestre.medicinske sestre.


Razdoblje od 1945. do1955. Razdoblje od 1945. do1955. godinegodine

U školi narodnog zdravlja u Zagrebu organiziralo se U školi narodnog zdravlja u Zagrebu organiziralo se postdiplomsko osposobljavanje i usavršavanje postdiplomsko osposobljavanje i usavršavanje medicinskih sestara. medicinskih sestara.

U društvenim uvjetima socijalizirane zdravstvene U društvenim uvjetima socijalizirane zdravstvene zaštite javila se potreba za novim znanjima u radu zaštite javila se potreba za novim znanjima u radu medicinske sestre. medicinske sestre.

Od 1950. godine organizirali su se trosemestralni Od 1950. godine organizirali su se trosemestralni tečajevi za stjecanje «diploma sestrinstva u javnom tečajevi za stjecanje «diploma sestrinstva u javnom zdravstvu». zdravstvu».

Zadatak tečajeva bio je podići stručnost medicinskih Zadatak tečajeva bio je podići stručnost medicinskih sestara u području opće i specijalne njege bolesnika, sestara u području opće i specijalne njege bolesnika, dijetetike i patronaže, osposobljavanje za rad u dijetetike i patronaže, osposobljavanje za rad u javnom zdravstvu i nastavi. javnom zdravstvu i nastavi.

To je početak nastave višeg obrazovanja (Više škole To je početak nastave višeg obrazovanja (Više škole za medicinske sestre).za medicinske sestre).


Razdoblje od 1945. do1955. Razdoblje od 1945. do1955. godinegodine Osobnom zaslugom i zalaganjem prof. dr. Osobnom zaslugom i zalaganjem prof. dr.

Andrije Štampara, direktora škole narodnog Andrije Štampara, direktora škole narodnog zdravlja i tadašnjeg dekana Medicinskog zdravlja i tadašnjeg dekana Medicinskog fakulteta,fakulteta, Škola za sestre u Zagrebu Škola za sestre u Zagrebu pretvorena je u Višu školu za medicinske pretvorena je u Višu školu za medicinske sestre i 1953. godine pripojena Medicinskom sestre i 1953. godine pripojena Medicinskom fakultetufakultetu..

Uvjet za upis u školu bio je završena srednja Uvjet za upis u školu bio je završena srednja škola , aškola , a obrazovanje je trajalo tri godineobrazovanje je trajalo tri godine. .

Na području Hrvatske osnovano je pet viših Na području Hrvatske osnovano je pet viših škola za medicinske sestre (Zagreb, Osijek, škola za medicinske sestre (Zagreb, Osijek, Rijeka, Split i Pula). Rijeka, Split i Pula).


Razdoblje od 1945. do1955. Razdoblje od 1945. do1955. godinegodine

studenti viših škola imali su puno opće studenti viših škola imali su puno opće obrazovanje, obrazovanje,

uključivali su se u studij u dobi zreloj za uključivali su se u studij u dobi zreloj za kontakt s bolešću i bolesnikom. kontakt s bolešću i bolesnikom.

uklonjeni prigovori da se u medicinsko uklonjeni prigovori da se u medicinsko obrazovanje uključuju studenti sa obrazovanje uključuju studenti sa nedovoljno općeg obrazovanja ili premladi. nedovoljno općeg obrazovanja ili premladi.

Stručno trogodišnje obrazovanje, Stručno trogodišnje obrazovanje, oslobođeno opće obrazovnih predmeta, oslobođeno opće obrazovnih predmeta, omogućilo je stjecanje solidnog teorijskog i omogućilo je stjecanje solidnog teorijskog i stručnog znanja i potrebnih vještina.stručnog znanja i potrebnih vještina.


Razdoblje od 1956 do 1974.Razdoblje od 1956 do 1974.

Od školske godine 1959/60.Od školske godine 1959/60. škole ponovno škole ponovno postaju srednjepostaju srednje u trajanju od četiri godineu trajanju od četiri godine, a , a uvjet za upis bila je završena osmogodišnja uvjet za upis bila je završena osmogodišnja škola i dobna granica 19. godina.škola i dobna granica 19. godina.

Zadaća škola za medicinske sestre bila je Zadaća škola za medicinske sestre bila je pripremanje kadrova za obavljanje svih pripremanje kadrova za obavljanje svih poslova njege bolesnika i za obavljanje poslova njege bolesnika i za obavljanje određenih zadataka zdravstveno socijalne određenih zadataka zdravstveno socijalne zaštite građana (patronažna služba i rad u zaštite građana (patronažna služba i rad u savjetovalištima).savjetovalištima).


Razdoblje od 1956 do 1974.Razdoblje od 1956 do 1974. U Narodnoj Republici Hrvatskoj provodilo se U Narodnoj Republici Hrvatskoj provodilo se

i obrazovnje medicinskih sestara i obrazovnje medicinskih sestara pedijatrijskog i primaljskog smjera te pedijatrijskog i primaljskog smjera te obrazovanje odraslih. obrazovanje odraslih.

Viša škola u Zagrebu ponovno je započela Viša škola u Zagrebu ponovno je započela svoj rad početkom 1967. godine kao Viša svoj rad početkom 1967. godine kao Viša škola za medicinske sestre i zdravstvene škola za medicinske sestre i zdravstvene tehničare, s dva smjera medicinskih sestara tehničare, s dva smjera medicinskih sestara ((dispanzersko-patronažnim i bolničkimdispanzersko-patronažnim i bolničkim) i ) i četiri smjera za zdravstvene tehničare. četiri smjera za zdravstvene tehničare.

Uvjet za upis u Školu bila je završena Uvjet za upis u Školu bila je završena odgovarajuća srednja škola. Školovanje je odgovarajuća srednja škola. Školovanje je trajalo dvije godine.trajalo dvije godine.


Razdoblje od 1975. do 1990. godineRazdoblje od 1975. do 1990. godine

Razdoblje od 1975.-1990. godine obilježeno je Razdoblje od 1975.-1990. godine obilježeno je velikim promjenama u području obrazovanja. velikim promjenama u području obrazovanja.

Reforma odgoja i obrazovanja obuhvaćala je cijeli Reforma odgoja i obrazovanja obuhvaćala je cijeli obrazovni sustav u našoj zemlji. obrazovni sustav u našoj zemlji.

Cilj reforme bio je povezati rad i obrazovanje u Cilj reforme bio je povezati rad i obrazovanje u jednu cjelinu. jednu cjelinu.

Reforma srednjeg obrazovanja u SR Hrvatskoj Reforma srednjeg obrazovanja u SR Hrvatskoj počela je školske godine 1975/76. počela je školske godine 1975/76.

Obrazovanje medicinskih sesatra trajalo je dvije Obrazovanje medicinskih sesatra trajalo je dvije godine nakon završene osnovne škole i dvije godine godine nakon završene osnovne škole i dvije godine pripremnog stupnja srednjeg obrazovanja. pripremnog stupnja srednjeg obrazovanja.

Programom su smanjeni obrazovni sadržaji struke, Programom su smanjeni obrazovni sadržaji struke, što je neminovno dovelo do manjkavosti u stručnom što je neminovno dovelo do manjkavosti u stručnom osposobljavanju medicinskih sestara.osposobljavanju medicinskih sestara.


Smanjenje broja sati praktične nastave nastojalo se Smanjenje broja sati praktične nastave nastojalo se nadoknaditi novom organizacijom i načinom nadoknaditi novom organizacijom i načinom realizacije nastave. realizacije nastave.

Učenik je imao minimalan broj sati stručne prakse Učenik je imao minimalan broj sati stručne prakse tijekom školske godine. tijekom školske godine.

Nastavni sati užeg stručnog područja ostavreni su u Nastavni sati užeg stručnog područja ostavreni su u teorijskoj nastavi s vježbama, većim djelom u teorijskoj nastavi s vježbama, većim djelom u izravnom procesu rada na bolničkim odjelima. izravnom procesu rada na bolničkim odjelima.

Medicinske sestre obrazovane na četvrtom stupnju Medicinske sestre obrazovane na četvrtom stupnju imale su šire opće obrazovanje, koje omogućuje imale su šire opće obrazovanje, koje omogućuje fleksibilnost za obrazovanjem na višim razinama i fleksibilnost za obrazovanjem na višim razinama i temeljno znanje struke. temeljno znanje struke.

uočila se također bespotrebnost realizacije nekih uočila se također bespotrebnost realizacije nekih predmetapredmeta

Razdoblje od 1975. do 1990.Razdoblje od 1975. do 1990.


Razdoblje od 1975. do 1990.Razdoblje od 1975. do 1990.

Prema takvom nastavnom planu i Prema takvom nastavnom planu i programu obrazuju se medicinske sestre, programu obrazuju se medicinske sestre, od školske godine 1984/85., aod školske godine 1984/85., a školovanje školovanje traje četiri godine.traje četiri godine.

Od 1986. godine obrazuju seOd 1986. godine obrazuju se u višoj školiu višoj školi više medicinske sestre – tehničari (bez više medicinske sestre – tehničari (bez smjerova).smjerova). Školovanje traje dvije godineŠkolovanje traje dvije godine, a , a uvjet za upis je završena srednja škola i uvjet za upis je završena srednja škola i položen klasifikacijski ispit.položen klasifikacijski ispit.


Razdoblje od 1991. godineRazdoblje od 1991. godine

Od školske godine 1991./92. buduće Od školske godine 1991./92. buduće medicinske sestre obrazuju se prema novom medicinske sestre obrazuju se prema novom nastavnom planu i programu, nastavnom planu i programu,

Cilj je pomoću opće obrazovnih i stručnih Cilj je pomoću opće obrazovnih i stručnih sadržaja osposobiti učenike za provođenje sadržaja osposobiti učenike za provođenje svog osnovnog zadatka – zdravstvene njege. svog osnovnog zadatka – zdravstvene njege.

Temeljni stručni predmetTemeljni stručni predmet zdravstvena njega zdravstvena njega ostvaruje se predavanjima i vježbama ostvaruje se predavanjima i vježbama tijekom četiri školske godine.tijekom četiri školske godine.

Uvjet za upis u školu je uspješno završena Uvjet za upis u školu je uspješno završena osnovna škola. Školovanje traje četiri osnovna škola. Školovanje traje četiri godine.godine.

Od 2011.g. obrazovanje traje 5 g. Od 2011.g. obrazovanje traje 5 g.


Studij sestrinstvaStudij sestrinstva

Od 1999. godine obrazovanje viših medicinskih Od 1999. godine obrazovanje viših medicinskih sestara traje tri godine sestara traje tri godine

Zdravstveno veleučilište ZagrebZdravstveno veleučilište Zagreb Medicinski fakultet RijekaMedicinski fakultet Rijeka Medicinski fakultet SplitMedicinski fakultet Split Medicinski fakultet OsijekMedicinski fakultet Osijek Sveučilište u Zadru od 2007.g.Sveučilište u Zadru od 2007.g.

Od 2005./6. novi nastavni plan i programOd 2005./6. novi nastavni plan i program 50% programa čini zdravstvena njega50% programa čini zdravstvena njega


Studij sestrinstvaStudij sestrinstva

Od 2005.g. na veleučilištu u Zagrebu Od 2005.g. na veleučilištu u Zagrebu specijalistički diplomski studij - menadžment u specijalistički diplomski studij - menadžment u zdravstvuzdravstvu

Od 2006.g. - studij javnog zdravstvaOd 2006.g. - studij javnog zdravstva Od 2010.g. – studij kliničkog sestrinstvaOd 2010.g. – studij kliničkog sestrinstva Od 2010.g. – u Osijeku Od 2010.g. – u Osijeku sveučilišni diplomskisveučilišni diplomski studij studij

sestrinstvasestrinstva Od 2011.g. – u Zagrebu i Splitu sveučilišni Od 2011.g. – u Zagrebu i Splitu sveučilišni

diplomski studij sestrinstvadiplomski studij sestrinstva U očekivanju razlikovni studij za prelaz sa U očekivanju razlikovni studij za prelaz sa

specijalističke na sveučilišnu razinuspecijalističke na sveučilišnu razinu

Documents

povijest sestrinstva