MEDICINSKI FAKULTET SVEUILITA J. J. STROSSMAYERA U OSIJEKUStudij sestrinstva

OPTIMIRANJE DNEVNOG OBROKA ZA DIJEBETIKOG BOLESNIKA

Gordana evo

Osijek, svibanj 2007. godine

I ree Bog: Evo dajem vam sve bilje to se sjemeni po svoj zemlji, i sva stabla plodonosna to u sebi nose svoje sjeme: neka vam bude za hranu!

Biblija, Knjiga Postanka 1,29.

Hrana je svaka tvar ili proizvod preraen, djelomino preraen ili ne preraen, a namjenjen je da ga ljudi konzumiraju ili se moe oekivati da e ga ljudi konzumirati.

N. N. l. 3. st.1.

Dijetoterapija (dijetalna prehrana, dijeta)diata ivot, nain ivljenja ali i hrana;

therapia briga oko neega, njega, lijeenje.

eerna bolest diabetes mellitus

eerna bolest je sindrom poremeaja metabolizma ugljikohidrata, masti i bjelanevina, uzrokovana nedostatnim luenjem inzulina ili smanjenom osjetljivou tkiva na inzulin.

190 milijuna 2025 godine 330 milijuna

170, 000 tisua, 18-65 godina 70, 000 to i ne zna

Krepsov ciklus

MASTI POLISAHARIDI BJELANEVINE masne glukoza aminokiselone 1. stupanj kiseline i drugi eeri glicerol

2. stupanj acetil-CoA CoA ATP ADPO2e 3. stupanj

2 CO2

Stupnjevi stvaranja energije iz hrane

oksidativna fosforilacija

ciklu limunskekiseline

Podjela eerne bolesti

eerna bolest tipa -1 (bolest ovisna o inzulinu)

eerna bolest tipa -2 (bolest neovisna o inzulinu)

Dijagnoza eerne bolestiGUK natate 7,0 mmol/l ili vie

OGTT vrijednosti u 120-oj minuti: kapilarna plazma: 12,2 mmol/l ili vie venska plazma: 11,1 mmol/l ili vie

Lijeenje eerne bolestiedukacija i samokontrola 100%

uravnoteena prehrana 100% Temeljni principiredovita tjelesna aktivnost 100%

oralni hipoglikemici vie od 25%

inzulin manje od 25%

Izraunavanje dnevnog energetskog unosaBMI = tjelesna masa (kg) / visina2 (m) ( 19-24) (m 20-25)

mravi bolesnici STM x 35 kcalbolesnici s normalnom teinom STM x 24 kcalpretili bolesnici STM x 18 kcal

Za tjelesnu aktivnost dodati ovisno o procjeni (3,5,10 kcal)

Ugljikohidrati 50%, 1g je 4 kcalMasti ukupne 30%, 10% zasienih, 20% nezasienih, 1g je 9 kcalBjelanevine 20%, 1 g je 4 kcal

Planiranje jelovnikaSkupina: KRUH I ZAMJENE

1 jedinica sadri:15 g ugljikohidrata,2 g bjelanevina,energetska vrijednost je: 68 kcal (284 kJ).

Skupina: MLIJEKO I ZAMJENE

1 jedinica sadri:12 g ugljikohidrata,8 g bjelanevina,7 g masti,energetska vrijednost je: 143 kcal (597 kJ).

Skupina: MAST I ZAMJENE1 jedinica sadri: 5 g masti.energetska vrijednost je: 45 kcal (188 kJ).

Skupina: MESO I ZAMJENE 1 jedinica sadri: 7 g bjelanevina,5g masti,energetska vrijednost je: 73 kcal (307 kJ).

Skupina: POVRE1 jedinica sadri:4 g ugljikohidrata,7 g bjelanevina,energetska vrijednost je: 25 kcal (105 kJ).

Skupina: VOE1 jedinica sadri: 10 g ugljikohidrata,energetska vrijednost je: 40 kcal (168 kJ).

Zadaa medicinske sestre u edukacijiV. Henderson istie kako sestra pomae pojedincu kad nema potrebnu snagu, volju ili znanje. Postizanje dobre regulacije GUK-a ovisi o prilagodbi bolesnika novonastalom stanju, promjeni ponaanja u prehrani, tjelesnoj aktivnosti, higijenskim navikama, znanju o samopraenju, samozbrinjavanju i primjeni farmakoterapije. O svemu navedenom educirat e ih medicinska sestra.

Sestrinske intervencije moraju biti maksimalno prilagoene bolesniku i planirane zajedno s bolesnikom.

Cilj rada

Primjenom linearnog programiranja sastaviti optimalni tjedni jelovnik za dijabetikog bolesnika. Sastav obroka optimirati uz zadana ogranienja, da cijena obroka bude to manja, a zadovoljene energetske i nutritivne potrebe organizma prema preporuenim vrijednostima.

Ispitanik Dob: 53 g Spol: m TT: 85 kg Visina: 1,73 cm

Rezultati iz zateenog stanjaProsjean unos nutrijenata kroz 7 dana

Prosjean udio nutrijenata u dnevnim obrocima s obzirom na preporuene vrijednosti kroz 7 dana

Prosjean udio energije iz bjelanevina, masnih kiselina i ugljikohidrata u cjelodnevnom unosu energije

Prosjean unos minerala i vitamina kroz 7 dana

Prosjean udio minerala i vitamina u dnevnim obrocima s obzirom na preporuene vrijednosti kroz 7 dana

BMI: 28,4 kg/m2Potreban dnevni energetski unos 1500 kcal

Metode

Program LINDO koji slui za izradu linearnih, cjelovitih, kvadratnih problema s preko 50 ogranienja i 100 varijabli.

Opa simplex metoda pronalazi optimalno rjeenje.

Unoenje modela funkcije cilja i modela ogranienja za pojedine nutrijente.

Unos koliine namirnica prema normativima od kojih je sastavljen obrok.

Rezultati nakon optimiranjaJelovnik za ponedjeljak

DoruakMeuobrokRuakMeuobrokVeeraKruh crni 75 gSalama 20 gMlijeko 200 ml(1,8% mm).Kruh crni 30 gSalama 15 gPaprika 100 gGrah varivo 250 g (suhog mesa ) 50gKruh crni 60 gSalata cikla 100 g Jabuka 80 gMandarina 100 g Keks( petit beurre ) 15 gSavijaa od krumpira 150 gMlijeko 150 ml(1,8% mm)CIJENA = 4.23CIJENA = 4.16CIJENA = 8.50CIJENA = 2.15CIJENA = 4.27MINIMALNA CIJENA DNEVNIH OBROKA = 23.31 kn

Ukupni dnevni unos energije i nutrijenata

NUTRIJENTIUKUPNI UNOSEnergija 1394 kcalBjelanevine 68,08 gMasti (ukupne) 46,66 gZasiene masne kiseline 14,57 gNezasiene masne kiseline 29,22 gKolesterol 42,10 mgUgljikohidrati 174,83 gPrehrambena vlakna 36,73 gKalij 2427,86 mgKalcij 742,99 mgFosfor 901,71 mgeljezo 9,57 mgVitamin A 400,50 gVitamin B1 1,07 mgVitamn B2 1,85 mgVitamin B6 1,45 mgVitamin C 79,05 mg

Udio nutrijenata nakon optimiranja u dnevnom obroku (ponedjeljak) s obzirom na preporuene vrijednosti

Udio minerala i vitamina nakon optimiranja u dnevnom obroku (ponedjeljak) s obzirom na zadana ogranienja

ZakljuciDnevnim obrocima kroz 7 dana u prosjeku je unijeto 1423 kcal energije, u rasponu od 1371-1485 kcal. Udio ukupnih masti od 30%, zasienih masnih kiselina od 10% i nezasienih masnih kiselina od 20% nije prelazio preporuene vrijednosti niti u jednom obroku.Ugljikohidrati, kao najvaniji nutrijenti koji djeluju na povienje GUK-a bili su u svim obrocima u okviru preporuenih vrijednosti od 50%.U prosjeku je unijeto 22,67 g/dan prehrambenih vlakana zadovoljena donja granica preporuenih vrijednosti.Unos vitamina B1 u odnosu na preporuene vrijednosti bio je 67,46%.Ukupne cijene dnevnih obroka su ujednaene i iznose od 23,31 34,50 kuna.

Prednost linearnog programiranja: jednostavnost i brzina. Nedostatak: nepoznavanje organoleptikih svojstava namirnica te stoga u stvarnosti esto nudi neprihvatljive obroke.Dijabetike dijete su uglavnom niskokalorijske pa je zbog manjeg cjelokupnog dnevnog unosa energije za oekivati da e biti smanjen i unos minerala i vitamina.Ono to oboljele od eerne bolesti najvie zabrine je upravo mjenjanje prehrambenih navika i osjeaj da se radi o uskraivanju, strogim zabranama i sl. Meutim, upravo je obrnuto: s novim spoznajama izbor postaje sve vei.Ova metoda i dobiveni rezultati daju mogunost za nova optimiranja obroka vezana za mnoge druge bolesti, ovisno o spolu, dobi i nizu drugih imbenika.

HVALA !