Embed Size (px)
Citation preview
Primjeri IKT-a alata u poučavanju Sociologije i Politike i gospodarstva
Važne uvodne napomene:
• Nakon predavanja slijedi pauza! ;)
• Sve što pričam je dostupno online – link na kraju predavanja
Osnovni biografski podaci
• prof. Povijesti i Sociologije (FFZG)
• Srednja škola Čakovec• Povijest
• Sociologija
• Politika i gospodarstvo
• Građanski odgoj i obrazovanje
• u obrazovanju radim od jeseni 2005. godine
• Udruga za edukaciju i promicanje ljudskih prava
www.povijest.net
Od 2006. godine uređujem digitalni časopis u čijem je radu sudjelovalo više od 140 suradnika
#stanje_stvari
Digitalni urođenici (digital natives)
#1
#2
#3
Izvještaj Hrvatske regulatorne agencije za mrežne djelatnosti za prvo tromjesječje 2016. godine
Gutenberg je uz nekoliko pozajmica i vjerojatno nakon profitabilnog tiskanja crkvenih indulgencija do 1455. godine otisnuo oko 180 kopija Biblije.
Brzo slanje poruke preko Atlantika je bila prava komunikacijska revolucija. Poruka je brodom putovala oko 10 dana, a polaganjem transatlantičkog telegrafskog kabela poruka se prenosila znatno kraće. Nakon više neuspjelih polaganja prva poruka preko bakrenih žica je prošla na današnji dan 1858. godine. Američki predsjednik je razmijenio pozdrave s britanskom kraljicom Viktorijom. Za slanje 98 riječi kraljice Viktorije bilo je potrebno 16 sati. Zbog loše izolacije i teških podmorskih uvjeta kabel nije izdržao niti mjesec dana uporabe.
Svijet = umreženŠkola ≠ analogna
Alijenacija
Istraživanje EU
• Europska je komisija tijekom 2011. i 2012. godine provela online istraživanje o stanju korištenja IKT-a u Europi
• Sudjelovalo je više od 190 000 učenika, učitelja i ravnatelja iz 31 države uključujući Hrvatsku
• U Hrvatskoj je u istraživanju sudjelovalo 54% škola (sudjelovanje minimalno znači da je upitnik ispunio 1 učenik, 1 učitelj i 1 ravnatelj).
• Izdvojeni općeniti i prosječni podaci za Europsku uniju su sljedeći:
1. IKT INFRASTRUKTURA
• Prosjek EU je 3-7 učenika po računalu (dvostruko povećanje od 2006. godine). Broj učenika po računalu se smanjuje sa starošću učenika. Hrvatski prosjek prema tom računu je bio 5-12. 2/3 računala su smještena u informatičkim učionicama
• 90% učenika ima pristup širokopojasnom internetu
• ravnatelji i učitelji smatraju da je nedovoljna IKT oprema najveća prepreka premda na EU razini nema korelacije između dostupne opreme i njenog korištenja od učenika
• U Hrvatskoj 15% učenika predmetne nastave gotovo nikada ne koristi računalo dok je taj postotak u gimnazijama 27% i u strukovnim školama 12%
• Na tjednoj razini u Hrvatskoj čak 45% učenika predmedne nastave koristi vlastiti mobitel za učenje. U gimnazijama 60% i u stručnim školama 56%.
2. POUČAVANJE UZ IKT• Učitelji su upoznati s IKT-om, ali ga još uvijek u najvećoj mjeri koriste za pripremu nastave
(ograničeno korištenje u nastavi i komunikaciji s roditeljima). Najviše se na svim razinama koriste računalne prezentacije.
• EU prosjek korištenja IKT-a u nastavi je nekoliko puta mjesečno. U OŠ i gimnazijama prosjek je 32%, a u strukovnim školama je 50%. U Hrvatskim OŠ je 41%, u gimnazijama 39% i u strukovnim školama 49%.
• Unutar EU prosjeka učenici rijetko i gotovo nikad nemaju prilike izvoditi vježbe, online testove ili kvizove, simulacije i dr. Korištenje IKT-a je svedeno na njegovo korištenje kod kuće što dovodi do toga da se neformalno učenje događa izvan škole i da je upravljano samostalno učeničkim interesima. Hrvatska je na samom dnu dostupnosti IKT-a učenicima i nastavnicima tijekom nastave.
• Učitelji imaju pouzdanje u korisnost korištenja IKT-a i koriste ga češće. Samo 25-30% učitelja je prošlo kroz neki oblik obaveznog usavršavanja u korištenju IKT-a. Većina učitelja se samostalno educira. Što učitelji imaju više pouzdanja u korištenje IKT-a to više sudjeluju u profesionalnom razvoju i troše vrijeme na usavršavanje. To posljedično dovodi do povećanja korištenja IKT-a na svim razinama.
• 30% učenika koristi digitalne udžbenike i multimediju jednom ili više puta tjedno.
3. ŠKOLSKE POLITIKE, STRATEGIJE, PODRŠKA I STAVOVI• U 50% škola postoje propisi oko korištenja IKT-a općenito ili za
pojedine nastavne predmete. Holistički formalizirane školske politike korištenja IKT-a su prisutne u oko 20% škola. Tu prednjače Danska, Turska i Slovenija dok su u ispod prosjeka u Austriji, Hrvatskoj, Italiji i Grčkoj.
• U velikoj većini ravnatelji i učitelji se slažu oko potrebe uključivanja IKT-a u obrazovni sustav te oko važnosti IKT-a za kvalitetno obrazvanje, rad i život u 21. stoljeću.
• U Hrvatskoj više od polovice ravnatelja osnovnih i srednjih škola drži da je razlog slabog korištenja IKT-a pedagoški (nedovoljna obrazovanost učitelja, nedostatak podrške i pedagoških modela). Sličnog su mišljenja i učitelji. Tu se ne razlikujemo od prosjeka EU.
• Većina učenika se slaže oko pozitivnog utjecaja IKT-a na atmosferu u učionici te na različite procese učenja.
Preporuke EU komisije
1. Jačanje infrastrukture (broja računala i širokopojasnog pristupa),
2. Jačanje pedagoške ekspertize o korištenju IKT-a u školama,
3. Pojačajni profesionalni razvoj učitelja o efikasnom korištenju IKT-a.
* Vrijedi napomenuti da je Komisija uočila i istaknula činjenicu da se potencijalno može iskoristiti podatak da učenici sve češće svoje mobilne uređaje nose u školu i koriste ih u razne svrhe uključujući i obrazovne.
Strategija znanosti, obrazovanja i tehnologije
„Dinamičan razvoj i primjena informacijske tehnologije i komunikacijskih mogućnosti korjenito mijenjaju paradigme učenja i obrazovanja, s teško predvidivim utjecajima i posljedicama na buduće načine stjecanja, prijenosa i primjene znanja, vještina, vrijednosti i stavova. Strategija predviđa mjere za razvoj i širenje primjene e-učenja, uvođenje ekspertnih sustava za poučavanje te drugih suvremenih metoda poučavanja utemeljenih na informacijskoj i komunikacijskoj tehnologiji, i to na svim razinama i u svim vrstama obrazovanja. Razvijat će se i organizirati otvoreni obrazovni sadržaji i pomagala sa slobodnim pristupom.“
Teorija i praksa
• stare teorije poučavanja poput biheviorizma, kognitivizma i konstruktivizma nisu mogle predvidjeti koliko će nove tehnologije i umrežavanje utjecati na procese poučavanja
• Novije teorije:• Teorija konektivizma
• Heutagogija
• Rizomatsko učenje
Teorija konektivizma• Siemens, George. Tittenberger, Peter. Handbook of Emerging
Technologies for Learning. University of Manitoba, 2009.
• Stalni dotok novih informacija nužno donošenje odluka o važnosti bitnih i nebitnih informacija (vrednovanje informacija je samo po sebi već proces učenja)
• U velikoj količini informacija koje se ne mogu usvojiti vrijedna vještina je uočavanje poveznica među područjima, idejama i konceptima
• Umrežena tehnologija izmješta učenje u osobne zajednice za učenje posredstvom računalnih veza i društvenih mreža.
• Konektivizam smatra da je danas važnije da učenici znaju gdje pronaći znanje umjesto da ga internaliziraju (usvoje). Znanje danas nije samo u ljudima već i u uređajima i mreži.
Heutagogija
• Australci Hase i Kenyon su 2001. godine oblikovali termin heutagogija (grč. ευρετικός – otkriti, izumiti, pronaći) za samo-regulirano (ili samostalno) učenje u kojem onaj koji uči sam bira što i kako uči učenje za 21. stoljeće
• Danas su informacije široko dostupne i nestaje potreba za posredovanjem pri njihovom transferu
• Učitelj je taj koji priprema materijale, a učenik preuzima proces oblikovanja učenja. Učenik raspravlja o daljnjem tijeku aktivnosti s učiteljem i na taj način ne mogu jednostavno zaobići kritična pitanja ili nešto što im nije previše zanimljivo. Učenik traži povratne informacije od kolega i učitelja.
Rizomatsko učenje
• Rizom je tip podzemnog stabla kod višegodišnjih zeljastih biljaka, nije čvrsto ukorijenjen već se proteže i grana u raznim smjerovima. Nema centar niti stvarni kraj.
• Postmodernisti Deluze i Guattari se koriste rizomom kao metaforom za današnje nomadsko i nasumično traženje informacija na Mreži
• Mreža hiperlinkova nam omogućuje višeslojno i višesmjerno pretraživanje digitalnih sadržaja u skladu s našim interesima i potrebama. Članovi zajednice za učenje sami svojim prilozima konstruiraju svoj kurikulum u realnom vremenu i bez nužnog sudjelovanja predmetnih stručnjaka. Rizomatsko učenje je demokratsko jer članovi dolaze iz različitih okruženja, sami biraju prioritete i načine komunikacije u kojima stvaraju osnovni kontekst.
John Moravec – Obrazovanje 3.0
UNESCO okvir IKT kompetencija (2008.)
UNESCO okvir IKT kompetencija za učitelje
Tehnološka pismenost Produbljivanje znanja Stvaranje znanja
Razumijevanje IKT-a u
obrazovanjuPoznavanje politika Razumijevanje politika Inovacija politika
Kurikulum i vrednovanje Osnovno znanje Primjena znanja Vještine društva znanja
Pedagogija Integracija tehnologijeRješavanje složenih
problemaSamo-upravljanje
IKT Osnovni alati Složeni alati Alati koji se prožimaju
Organizacija i
administracijaStandardna učionica Suradničke grupe Organizacije učenja
Profesionalno
usavršavanje učiteljaDigitalna pismenost Upravlja i vodi
Učitelj kao model
poučavanja
Izazovi za nastavnike
1. Kako se prilagoditi situaciji?
• Samostalno i kontinuirano usavršavanje• Veliki broj dostupnih i
besplatnih online edukacija
• Potvrde o usavršavanju
• Digitalne značke
Potvrde o usavršavanjuMicrosoft je na temelju UNESCO Okvira oblikovao online tečaj i ispit Microsoft Certified Educator (MCE) kojeg učitelji u Hrvatskoj mogu polagati u ispitnom centru Sveučilišnog računalnog centra i Visokom učilištu Algebra. Ispit uključuje svih šest glavnih aspekata UNESCO Okvira.
Digitalne značke
openbadgepassport.com
Primjer 1: #microsoft
• education.microsoft.com
• Prednosti:• Samostalno
napredovanje kroz materijale
• Svi nastavnici RH sukladno ugovoru MZO i Microsofta imaju besplatni softver
• Uvjetni nedostatak:• Nema sadržaja na
hrvatskom jeziku
• Zajednica korisnika koji komuniciraju i razmjenjuju iskustva• Ideje i primjeri korištenja IKTa u nastavi• Edukacija• Skpye u školi – predavanja stručnjaka, virtualno gostovanje
u učionicama
Primjer 2: #google
edutrainingcenter.withgoogle.com
Primjer 3: #youtube
creatoracademy.youtube.com
• Zašto?• Izuzetno veliki postotak konzumacije multimedijskih
(video) sadržaja• Youtuber subkultura
2. Kako koristiti tehnologiju?
IKT koristite kao dopunu i pojačanje onih dijelova
nastave gdje tehnika čini iskorak
3. Koliko koristiti tehnologiju?
• Proces poučavanje ne smije robovati IKT-u
• Tijekom nastave kombiniramo mnogobrojne metode obzirom na ciljeve/ishode koje želimo postići
• Tehnologija može i ne mora pomoći
• Poticati istraživanje, kritičko mišljenje i suradničko/vršnjačko učenje
Što danas (često) koristim?
• Moodle
• Kahoot
• Sutori
• Padlet
• Flipgrid
• Plickers…
https://goo.gl/xxbrLZ
Kako sam dobio ovakav „skraćeni link”?
Primjer 4: #urlshortner
• Primjer original adrese: www.skolskiportal.hr/clanak/2904-na-nastavu-povijesti-ponesite-vlastite-uredaje-primjer-filma/
• Skraćeno: goo.gl/ov8cVo
• Svaki link možete jednostavno skratiti korištenjem Google usluge goo.gl
Primjer 5: #youtube
• Aktivno korištenje mobitela za istraživanje i snimanje• Informacijska,
informatička i medijska pismenost
• Istražuju određenu temu
• Pripremaju „scenarij” (grafika, voice-over...)
• Snimaju
• Objavljuju
Primjer 6: #padlet
• Virtualna ploča
• Suradnička
• Multimedijska
• Web stranica i aplikacija
Dodavanje sadržaja
Primjer 7: #googledrive
• Pohrana u „oblaku”
• Oblak je virtualni disk nekog od pružatelja usluga (Dropbox, OneDrive, Google Drive)
• Dostupno svugdje na svim uređajima povezanima na internet
drive.google.com15Gb besplatna pohrana podataka
Primjer 8: #obrasci
Primjer 9: #plickers
• Alat za prikupljanje podataka u realnom vremenu
• Potrebno: • 1 mobitel s aplikacijom
• pripremljena pitanja u aplikaciji
• Računalo s projektorom
• Sve povezanom internetom
• „flekeci” (QR kodovi za učenike) plickers.com
Primjer 10: #kahoot• Interaktivni kviz
• Potrebno:• Računalo i projektor
• Mobiteli za učenike
• Veza na internet
• Individualno i grupno
• NOVO u pripremi: igranje direktno na mobitelima bez projektora
create.kahoot.it
https://play.kahoot.it/#/k/88048744-3f49-4c9f-a4dc-a7fe1d3331de
Primjer 11: #moodle
• Moodle je LMS
• CARNetov Loomen
• Relativno kompleksan alat za nastavu na daljinu, za kombiniranu nastavu i obrnutu učionicu
Primjer 12: #flipgrid
• Alat za video rasprave
• Nastavnik zadaje temu i učenici šalju svoje video odgovore određene dužine
• Nastavnik ima opcije vrednovanja objavljenih video komentara
• info.flipgrid.com
Primjer 13: #slideshare
• Online dijeljenje prezentacija i drugih multimedijskih materijala
• slideshare.net
FB grupa
