1

Od baroka do XIX st i velegrada

Urbanizam

2

VAUBAN: NEUE BREISACH, 1698. god. Primjer barokne fortifikacije i prostorne organizacije, koja se u ovom slučaju nije morala prilagođivati staroj srednjovjekovnoj jezgri, jer je grad novoizgrađen. Snimka pokazuje da je riječ o trostrukoj fortifikaciji u obliku osmerokutne i šesnaesterokutne zvijezde. Ulice se, međutim, ne šire radijalno,

već se ravnaju po pravokutnom rasteru tvoreći pravilne blokove (45 × 60 m). U samoj sredini grada nalazi se trg kvadratnoga tlocrta sa zgradama javnog karaktera. Široke, ravne ulice i velik, prazan središnji trg omogućuju lagano kretanje vojske, čiji su zahtjevi upravo diktirali takav plan.

Na mjestu srušenih fortifikacija danas se nalaze zelene površine koje svojim rasporedom

čuvaju njihov oblik.

3

Koje urbanističke zahvate prepoznajemo?

4

Kružni trg i radijalno spojene ulice

5

Koje elemente grada prepoznajemo?

Objasniti rečenicu:

Versailles je utjecao na oblikovanje europskih i kolonijalnih gradova.

Louis Le Vau, Le Notre: Versailles 1642 - 1686

6

Torino

7

Petrograd

Tri zrakaste avenije usmjerene prema carskom dvoru

Natječaj 1763. u vrijeme Ekatarine II

8

Velika Britanija• Spajanje – grad + krajolik + scenografija

Bath (John Wood i Indigo Johns; 1782.) – mjesto za zabavu, ladanje i odmor aristokracije

9

10

Edinburgh 1767. James Craig

• Tri uzdužne ulice, sedam poprečnih

• Longitudinalni perivoji, vrtovi u unutrašnjosti blokova

11

Što je prikazano?

12

KarlsruheOsnovan 1715. naglašena radialna šema ulične mreže - u gradu i u parku. Izgradnja kuća bila je propisana. Diferencijacija ulica po stupnju otmjenosti

13

Gradovi XVII i XVIII st.

• Europski gradovi– Oblikovanje grada na

već postojećoj (srednjovjekovnoj) jezgri

– XVI i poč. XVII st. – utjecaj Italije

– XVII i XVIII st. – utjecaj Francuske (Versailles)

– Simetrija, geometrija, monumentalnost

• Kolonijalni gradovi– Bez povijesnog

nasljeđa– Utjecaj baroknih

urbanističkih zahvata u Europi

– Tlocrtne osnove: spontana shema, ortogonalna mreža, ortogonalno-dijagonalna mreža

14

Širenje američkih gradova

• Gradnja radničkih predgrađa

• Gradnja vila uz glavne ceste izvan grada

15

SAD - planiranje

1785. Kongres uvodi tzv „Zemljišni propis“. Po tom propisu cjelokupno područje zemlje je premjereno u cjeline od 10km2, a svaka 16.parcela ostaje slobodna za gradnju škole. To je omogućilo da gradovi rastu u planskim kvadratima, u obliku koji je poznat kao „horizontalni grad“.

16

Washington• George Washington

(1.predsjednik) 1790. izabire mjesto za gradnju glavnog grada

• Pierre Charles L’Enfant – 1791. plan novog grada

• Središte – pravokutni trokut: Capitol, White House, Washington memorial

• Simbolična uloga glavne ulice – Pensilvania Avenue – spajanje zakonodavne i izvršne vlasti

17

Ortogonalna mreža – New York

• 1624. Nizozemci osnivaju Novi Amsterdam

• Neplanirano naselje na otoku Manhattan

• 1664. Britanci osvajaju, promjena imena u New York

• 1811. nastanak ortogonalne mreže: 12 uzdužnih avenija; 155 poprečnih ulica / Brooklin Bridge otvoren 1883.

• Prva zgrada s dizalom – 1873.

East River

18

Industrijalizacija i grad

• Industrija iziskuje povećanje broja radnika (u usporedbi s manufakturom) → povećanje stanovništva u gradovima

• XIX st. špekulacije sa cijenama zemljišta → loši uvjeti stanovanja (sanitarije, osvjetljenost, prozračivanje stanova); kaotična gradnja unatoč

• Nastanak slamova – primjer: „U Manchesteru 1841. god. u 109 kuća živjelo je 15 do 20 ljudi u jednoj sobi, a 1843. i 1844.god. bila su na 700 ljudi samo 33 zahoda. Prema podacima iz 1845. god. na jednom krevetu spavalo je od 3 do 8 osoba,na 212 ljudi dolazio je jedan zahod, a vode nije bilo u cijelim četvrtima“.

19

Utopija

• Socijalisti-utopisti razrađuju nove koncepte gradova povezanih s prirodom:– Charles Fourier: koncept

povratka prirodi – Ville de Garantisme: središte – trgovina i administrativni dio, potom industrija, pa poljodjelstvo, stanovanje koncentrirano na jednu zgradu, širina ulica 18 m.

– Robert Owen – komunistička općina – kolonija - zajednički poslovi u sredini, stanovanje oko jezgre New Harmony

20

Vrtni grad• Ebenezer Howard – ideja

vrtnog grada (1898. Garden cities of tomorow)– Organski grad s

ograničenim brojem stanovnika

– Satelitska naselja– Centralno naselje – 58000

stanovnika; okolna naselja – 32000 stanovnika na 14400 ha

– Na oblikovanju grada trebao bi raditi interdisciplinarni tim stručnjaka

– Savjetuje da industrija koristi električnu energiju (tadašnji standard – ugljen)

21

Neka rješenja XIX st.

22

Beč – 1858/59; povezivanje starih i novih djelova grada, rušenje zidina, oblikovanje ulice Ring

23

Milano – korištenje i proširivanje postojećih ulica, uvođenje ortogonalnih osi

24

Barcelona, 1859. – novi dio grada se naslanja na stari u ortogonalnoj mreži (urbs quadrata) koja omogućuje širenje; računa na veliki demografski razvoj; manjak perivoja nadomještaju ulični drvoredi