Neuropsihologija

• Neuropsihologija je nauka koja se bavi proučavanjem cerebralnih lezija,njihovim nastankom, opsegom i lokalizacijom,te posljedicama koje one imaju na doživljavanje i ponašanje.

• Klinička neuropsihologija proučava promene u psihičkom funkcionisanju čovjeka( kognitivne i emocionalne)koje su povezane sa moždanom disfunkcijom.

OSNIVAČI neuropsihologije:

• GOLDSTEIN (1878 - 1965) – neuropsihološka analiza simptoma

• VYGOTSKII (1885 - 1934) - istraživanja viših psihičkih funkcija i smetnji nakon oštećenja CNS-a

Nervni sistem

Periferni centralni

Autonomni somatski k.moždina mozak

simpatički i parasimpatički zadnji sredni prednji

zadnji srednji prednji

Mali mozak

Most Produžena moždina-

Reguliše ravnotežu i kontroliše motoriku

Spavanje,budnost, disanje i kretanje

Rad srca,krvni pritisak,disanje

Mozak

Retikularna formacija

Stanje budnosti i pažnje

Čine skupine neurona

Kontrolišu-refleksno širenje zenice i pokrete očiju

talamushipotalamus Limbički sistem

Veliki mozak

Uloga-prenosi poruke iz čula do kore velikog mozga

Utiče na spavanje i pažnju

Lijeva i desna

Čeoni tjemeni slepoočni i potiljačni

Podijeljene na 4 režnja

Kora velikog mozga

Kontrolise rad ANS i endokrinog sistema

Glavne funkcije

Regulacija disanja,TT,TAA, emocionalne i nagonske reakcije

Cine ga:

Amigdal-oidna jedra,hi-pokampus,girus cinguli,septum

Utice na pamcenje ,emocije ,nagone

Dijeli se na dvije hemisfere:

Kora velikog mozga

Dijeli se na 3 zone:

senzorna motorička asocijativna

Centri u potiljačnom režnju

Stižu nervni impulsi iz čula

Obradjuju se i stvaraju osjet bola,boje i dodira

U čeonom režnju

Odakle nervni impulsi idu u mišice i proizvode motorne radnje

Pretežno u čeonom režnju

Gde se informacije integrišu,odakle se programira,usmerava i kontroliše ponašane u organizmu

To je područje mozga zaduženo za “više psihičke funkcije” kao:

Percepcija različitih osjeta

Upravljanje pokretima i motoričkim vještinama

Mišljenje

Pamćenje

Jezik i govor

I sve ostale kognitivne i više mentalne funkcije

Omogućava svjesnost o emocijama

Izvršne funkcije i kontrolu ponašanja

3 osnovna funkcionalna aparata mozga (Luria):

2. Aparat za održavanje budnosti

-retikularna formacija-mozdano stablo

2. aparat za primanje, obradu i skladištenje podataka

– parijetalni, temporalni i okcipitalni režanj

3. aparat za programiranje, usklađivanje i nadzor složenih aktivnosti

– prefrontalno i frontalno područje

• Oštećenje pojedinih centara u mozgu dovodi do slabljenja funkcionisanja tih centara i posljedica toga je slabljenje odredjene psihičke funkcije.

Psihičke funkcije mozemo podijeliti naPsihičke funkcije mozemo podijeliti na::

Kognitivne ili intelektualne(prijem,pohrana,upotrebai razrada informacija I komunikacija),

Emocionalne(osjećaji i motivacija),

Izvršne funkcije(izražavanje ponašanja).

Kognitivne funkcijeKognitivne funkcije

Kognitivne funkcije

Receptivne Pamćenje i učenje Mišljenje Ekspresivne funkcije

– Receptivne funkcije

• …sposobnost da se odaberu,obrade, klasifikuju i integrisu informacije, a uključuju i osjete i percepciju

ReceptivneReceptivne

Primarna područja(primarni vidni centri) nalaze se u okcipitalnom dijelu korteksa u obe hemisfere

obostrane povrede tog područja mogu uzrokovati kortikalnu slijepoću, a jednostrane hemianopsiju (ispadanje polovine vidnog polja)

Sekundarna vizualna područja (preokcipitalno)

- vizualne agnozije – nemogućnost prepoznavanja predmeta i oblika na osnovi vidnih informacija (postoje razne vrste)

- vizuospacijalne agnozije – pogrešno opažanje spacijalnih aspekata vizualnog iskustva

Agnozija – nemogućnosti strukturiranja osjetnih informacija i prepoznavanja objektivnih struktura uz očuvan osjet

ReceptivneReceptivne

Primarna slušna - područja smještena u slijepoočnim režnjevima (obostrano oštećenje dovodi do kortikalne gluhoće)

Sekundarna slušna područja su na vanjskim dijelovima slijepoočnog režnja, a oštećenja tih područja dovodi do auditivne agnozije (gluhoću za riječi).Češće se javljaju afazije i disfazije.

Afazija– poremećaj govornog izražavanja i/ili razumijevanja koje je posljedica oštećenja cerebralnih centara za govor

ReceptivneReceptivne

Primarno područje za telesne osjete- parijetalni lobus u girusu postcentralisu- Oštećenje izaziva lokalizovane senzorne fenomene

na suprotnoj strani tijela (hiperstezije, anestezije)

Sekundarno područje – gornji tjemeni režanj- Oštećenje izaziva taktilnu agnoziju – nesposobnost

prepoznavanja predmeta dodirom

Tercijarno područje-preklapanje vizuelnih,slušnih i somatosenzornih informacija

- Lezije tog područja u lijevoj hemisferi -Gerstmanov sindrom – (poremećaj orijentacije lijevo-desno, agnoziju za prste, akalkuliju i disgrafiju)

Pamćenje i učenjePamćenje i učenje

U mozgu ne postoji poseban centar za pamćenje, ali je ono usko povezano sa funkcionisanjem limbičkog sistema i, naročito hipokampusa(povezivanje percepcije i memorije)

Oštećenja:

– Amnezija: anterogradna, retrogradna, smanjene sposobnosti učenja

MišljenjeMišljenje

Uključuje različite procese: računanje, rezonovanje, prosuđivanje, stvaranja pojmova, apstrakciju, generalizaciju, organizaciju i planiranje, rješavanje problema,...

Ne postoji poseban centar

Najveću ulogu igra frontalni korteks

Čeone lezije – poremećaji konceptualizacije, organizacije i planiranja

Potrebno je razlikovati formalni od sadržajnih poremećaja mišljenja

najsloženiji vid psihičke aktivnosti, specifične za ljudsku vrstu

Ekspresivne funkcijeEkspresivne funkcije

Služe za komunikaciju i djelovanje, a uključuju govor i praksiju Lijeva hemisfera je dominantna za verbalne funkcije

AFAZIJA – poremećaj govornog izražavanja i/ili razumijevanja koje je posljedica oštećenja cerebralnih centara uključenih u govor

Ekspresivne funkcije - praksijeEkspresivne funkcije - praksije

• Praksija - složena psihomotorička aktivnost koja je svjesna, određena motivacijom i prilagođena cilju.

• U praksiju se ubraja crtanje, pisanje, facijalna ekspresija i pokreti

• Poremećaji pisanja: Agrafija (više vrsta)

• Poremećaji pokreta: Apraksija

Eksekutivne funkcije(izražavanje ponašanja)Eksekutivne funkcije(izražavanje ponašanja)Oštećenje- otežana sposobnost pokretanja aktivnosti,odsutnost Oštećenje- otežana sposobnost pokretanja aktivnosti,odsutnost

motivacije,defekti u održavanju aktivnostimotivacije,defekti u održavanju aktivnosti

Na funkcionisanje ponasanja utičuNa funkcionisanje ponasanja utiču jos i: jos i:

Svijest, pažnja i stupanj aktivitetaSvijest, pažnja i stupanj aktiviteta

Emocije i ličnostEmocije i ličnost

Promjene u emocijama i ličnosti mogu biti posljedica oštećenja mozga

Dvije vrste promjena

Organske Reaktivne

• Organske promjene –posljedica oštećenja mozga

• Sekundarne ili reaktivne promjene – zbog doživljaja gubitka, i promjene dosadašnjeg stila života

Neuroantomska područja važna za emocionalno procesiranje

• limbički sistem

• talamus

• hipotalamus

• mozdano stablo

• Frontalni korteks

– oštećenja tih područja odnosno njihovih veza može dovesti do promjena u emocijama

• Organske:

• dezinhibicija

• emocionalna otupjelost, ravnodušnost

• smanjena anksioznost i euforija

• smanjena socijalna osjetljivost

• jaka anksioznost

• preosjetljivost u međuljudskim interakcijama

• depresija

• Reaktivne:

• anksioznost

• blagu depresivnost

• preosjetljivost

• smanjena inicijativa i motivacija

• izbjegavanje socijalnih kontakata

Izvršne funkcijeIzvršne funkcije

podrazumijevaju sposobnost koje osobi omogućuju da se uspješno angažuje u nezavisnom i svrhovitom ponašanju

Oštećenje onemogućava osobu da se na zadovoljavajući način brine o sebi, obavlja korisne poslove, i da održava normalne socijalne odnose.

Lezije čeonog režnja za posljedicu imaju narušene izvršne funkcije.

HVALA NA PAŽNJI!