G L A G O LJ I C A

2

• Glagoljica je staroslavensko pismo nastalo sredinom 9. stoljeća koje se u hrvatskim krajevima zadržalo sve do 19. stoljeća.

• Autorima ovog pisma smatraju se Ćiril (Konstantin) i Metod, bizantski redovnici iz Soluna.

• Pismo je sastavljeno na osnovi jezika makedonskih Slavena iz okolice Soluna, a ujedno su prevodili crkvene knjige.

Molitva "Oče naš" u tri vrste glagoljice u rasporedu: Na lijevoj strani starija obla glagoljica, u sredini hrvatska uglata glagoljica, na desnoj

strani brzopisna kurzivna glagoljica.

• Naziv glagoljica je nastao na hrvatskom prostoru.

• Riječ glagoljica nastala je iz praslavenskog golgoljati, pak je u staroslavenskom dalo glagolati, a u hrvatskom glagoljati.

• Glagoljična se azbuka sastoji od 38 grafema ili znakova.

Spomenik glagoljici (slovo az) na vidikovcu Treskavac blizu Baške, rad Ljuba De Karine.

• Smatra se da postoji otprilike 43 teorije o postanku glagoljice, ali se sve mogu svrstati u tri veće skupine.

• EGZOGENA – podrijetlo glagoljice se pokušava prikazati s obzirom na neko drugo pismo.

• ENDOGENA – glagoljica se smatra originalom.

• EGZOGENO-ENDOGENA – kombinacija prethodne dvije teorije.

Egzogena teorija najčešće traži podrijetlo glagoljice u grčkom alfabetu. Vatroslav Jagić se posebno zalagao za teoriju, da je temelj glagoljici bilo grčko kurzivno pismo iz 9.stoljeća.

• Poznato je da postoje dva tipa glagoljice – obla i uglata. Oblu glagoljicu poznavao je sav slavenski svijet, uglatu samo Hrvati jer nastaje u 13. st., a u već u 12. glagoljica ustupa mjesto ćirilici.

• Obla ima okrugla oka koja su i nešto manjih dimenzija stoga je nužno da budu povezana crtama.

• Uglata glagoljica ima četverasta oka koja se također povezuju (ravnim) crtama.

Najpoznatiji hrvatski glagoljaški spomenik - Baščanska ploča

• Uz Baščansku ploču vrijedi spomenuti i ostale glagoljske spomenike: Senjska ploča, Grdoselski ulomak, Humski grafit, Plominski i Krčki natpis, te Valunska ploča.

• Svi spomenuti spomenici pripadaju prijelaznom razdoblju između oble i uglate glagoljice.

KRČKI NATPIS

HUMSKI GRAFIT

GRDOSELSKI ULOMAK

SENJSKA PLOČA

VALUNSKA PLOČA

PLOMINSKI NATPIS

• Prva knjiga tiskana tim pismom i na hrvatskom jeziku jest Misal po zakonu rimskoga dvora (Missale Romanum Glagolitice) iz 1483., koji je tiskan u Kosinju u Lici te se popularno naziva i Kosinjski misal.

• Hrvati su nakon završetka tiskanja dobili svoju inkunabulu (naziv za knjige tiskane u Europi do 1501. godine.

• Misal se i danas smatra najljepšom tiskanom glagoljskom knjigom.

MISAL PO ZAKONU RIMSKOGA DVORA

( IVANA GOTAL, 2. L )