•Atom→Molekul→Ćeli ja →Tkivo →Organ →Organski sistemi → Organizam/jedinka →Pupalacija →Biocenoza →Ekosistem---=Biom →Biosfera

Olivera Lučić, Srednja ekonomsko-ugostiteljska škola

Biotički sistemi biosfere

Jedinka

Biocenoza

BIOMI• Područja na planeti Zemlji primarno distribuirana

na osnovu klimatskih faktora

• Razlikujemo: akvatičke (vodene) i kopnene biome

• Faktori koji utiču na klimu:

-geografska širina

-nadmorska visina

• Povećanjem nadmorske visine za 100 m = 100 km putovanju ka sjeveru

KOPNENI BIOMI

KOPNENI BIOMITropske kišne šume Tropske savane Pustinje

Lišćarsko -listopadne šume

Čarapal

Stepe Tundra Tajga

TROPSKE KIŠNE ŠUME (PRAŠUME, DŽUNGLE)

• Zauzimaju ekvatorijalni pojas Zemlje

• Predstavljaju najstariji tip vegetacije

• Razvijaju se u području Amazona, centralne Amerike, centralne Afrike, Madagaskara, Indopacifika......

• Količina padavina više od 2000 mm godišnje

• Temperature između 20º C i 25º C tokom cijele godine

• Prisutno oko 50% svih živih vrsta

U tropskoj kišnoj šumi: •6.00 sati sunce vrlo brzo izlazi - šuma je u magli (20°C)

• Do 10.00 sati puno vode isparava (20°C-25°C)

• Oko 13.30 sati nastaju veliki oblaci (28°C)

• Između 14-17.00 sati snažne oluje/pljuskovi u kišnom razdoblju (između 30°C i 31°C)

• Nakon 17.00 sati sunce ponovo sija (28°C)

• 18.00 sati sunce brzo zalazi (26°C)

• Nakon 18.00 sati mrak je (noću su temperature između 20°C i 23°C)

Rasprostranjenje prašuma

-Sjeverno i južno od ekvatora u Americi, Africi, Aziji i Australiji.-Američke tropske kišne šume nalaze se u Južnoj Americi u slivu rijeka Amazon iOrinoko, zapadno od Anda između Kolumbije i Ekvadora i duž obale Atlanskog okeana u Brazilu. -U Centralnoj Americi prisutne su od Paname do Meksika, kao i na Antilskim ostrvima.-Afričke tropske kišne šume obuhataju najjužniji dio Zapadne Afrike, na istoku duž sliva rijeke Kongo. Javljaju se i u istočnom dijelu Madagaskara-Indo-malajske tropske kišne šume zahvataju djelove Jugoistočne Azije, ostrvaizmeđu Azije i Australije

Amazonska prašuma

•Najveća prašuma, površine 6 000 000 km², od Anda do Atlantskog okeana•Tlo siromašno nutrijentima koji se većinom nalaze u vegetaciji•Izražena spratovnost•Odlikuje se visokim stepenom biodiverziteta•Veliki broj endemičnih vrsta•Na jednom hektaru oko 300 drvenastih vrsta

11.11.2011. u 11:11 satiČuda prirode

Drvo putnik Ravanela madagascarensis

Ružičasti zimzelen Catharanthus roseus

Reflezija Refflesija arnoldii Acai Euterpe oleraceaStrasni cvijet Passiflora granadilla

Pamuk stablo Kapok Tree

Jaguar Panthera onca Orangutan Pongo pygmaeus

Bonobo Pan paniscus

Gorila Gorila gorila Smeđi medvjed Ursus arctos

Binturong Arctictis binturong

Kinkajou Potos flavus Lemuri Eulemur rufus Afrički slon Loxodonta africana

B I O D I V E R Z I T E T

Degradacija prašuma• Izražena posljednjih godina, antropogeni uticaj• Uzroci:-stvaranje obradivih površina (krčenjem, paljenjem)-stvaranje prostora za izgradnju kompleksa za stanovanje-eksploatacija šumskih resursa (drvne mase, faune)......• U periodu 1960.-1990. 1/5 tropskih prašuma uništena• Ukoliko se nastavi degradacija, 2030. će prašume nestati

Značaj prašuma• Biološka raznolikost

• Apsorpcija (upijanje) CO2, produkcija(proizvodnja) O2,

• Regulacija temperature

• Produkcija nutrijenata: azota i fosfora

• Sprečavanje erozija

• Potencijalni lijekovi za različite bolesti savremenog doba

• Usporava proces globalnog zagrijavanja planete Zemlje

TROPSKE SAVANE• Razvijaju se u istočnoj i centralnoj Africi (savane), • južnoj Africi-velt,• južnoj Americi (Brazil, Kolumbija, Venecuela)-ljanosi ,• sjevernoj Americi (prerije), • Sjevernoj Australiji (pampasi), • stepe u Aziji i EvropiKlima tropska, suva i vlažna• Srednje godišnje temperature oko ili iznad 18ºC• Godišnje padavine se kreću između 50 cm i 127 cm• U toku suve sezone oko 10 cm padavina mjesečno• Mala osunčanost u peridu od 5 mjeseci• Tip tla varira od geološke podloge i edafskih uslova• Višegodišnje vrsta trava visine do 180cm• Razlikujemo: savane sa drvećem, park savane, savane sa šibovima, travnate

savane

Nacionalni park Serengeti u Tanzaniji-najpoznatija savana

• Zubača-najznačajnija trava• Akacije-stabla visine do 20 m• Baobab-živi nekoliko hiljada godinavisine oko 25 m

Zubača Cynodon dactylon Acacija Umbrella Thorn Acacia Baobab Adansonia digitata,

Nacionalni park Serengeti u Tanzaniji-najpoznatija savana• Zubača-najznačajnija trava• Akacije-stabla visine do 20 m• Baobab-živi nekoliko hiljada godinavisine oko 25 m

Zubača Cynodon dactylon Acacija Umbrella Thorn Acacia Baobab Adansonia digitata,

Prerije Sjeverne Amerike nekad su imale krda bizona. Divlji konji su nekad galopirali preko nizija Mongolije, a velika krda stepskih antilopa dominirala su centralnom Azijom, ali konja više nema u divljini, a antilopama se bliži kraj. Slično tome, jelen je nekad bio čest stanovnik južnoameričkih pampasa.

Životinje koje riju, poput prerijskih pasa, progone rančeri.

U Africi je safari turizam doprinio održanju životinja travnatih oblasti. Ovdje žive slonovi, nosorozi, lavovi i leopardi, kao i antilope i drugi papkari. Australijska savana nije naseljena papkarima nego zavičajnim životinjama koje pasu, kao što su kenguri.

Lav Panthera leon Žirafa Giraffa camelopardalis

Zebra Cute zebrasImpala Aepyceros melampus

Gazela Gazele thompsona

Gerenuk Litocranius walleri Crveni kengur Macropus rufus

F A U N A S A V A N E

PUSTINJE• Pokrivaju 1/5 površine kopna na Zemlji

• Male količine padavina, manje od 25 cm kiše godišnje

• Temperatura između 20ºC i 25ºC

• Postoje područja sa ekstremno visokim temperaturama oko 30ºC

i ekstremno niskim temeraturama oko -15ºC

• Biljni svijet adaptiran uslovima staništa:

-debeli kožasti listovi sa iglicama, duboko korijenje, stome dublje u

pokožici.....

• Životinjski svijet većinom aktivan noću

Sahara-najveća pustinja na svijetu Namib-najstarija pustinja na svijetu

Sonora-najveća pustinja u sjevernoj Americi Atakama-najaridnija pustinja na svijetu u Čileu, prostire se preko Anda

B I O D I V E R Z I T E T

Velvičija Welwitschia mirabilis Okotilo Fouquireia speledns Kaktus bure Ferocactus wislizenii

Šakal Canis mesomelas Varan Varanus griseus Arapski oriks Oryx leucoryx

MEDITERANSKI BIOM (makija, gariga, čaparal)

• Nalazi se između 32º i 40º geografske širine na zapadnim

obalama kontinenata

• Odlikuje se dugim vrućim i suvim ljetima i blagim, kišovitim

zimama

• Količina padavina između 350 mm i 750mm, obično zimi

• Ljeta nepredvidima, postoje sušna razdoblja• Srednje godišnje temperature između 16ºC i 18ºC

• Česti požari, dovode do porasta nutrijenata u tlu

• Razvoj pionirskih vrsta

Maslina Olea europaea Planika Arbutus unedo

Čempres Cupressus sempervirens Mirta Myrtus communis

Lasica Mustela nivalisDivokoza Rupicapra rupicapra Veliki cvrčak Cicada plebeiaObični cvrčak Lyristes plebejus

B I O D I V E R Z I T E T

TRAVNATE OBLASTI• Grade zonu između bioma lišćarsko-listopadnih

šuma i tajge• Na osnovu godišnjih padavina mogu se podijeliti u

tri grupe: -visoke trave, miješane trave, niske traveVegetacijska sezona uslovljena temperaturom, iznad

10ºCPrerijeSjeverna Amerika

PampasiJužna Amerika

LIŠĆARSKE-LISTOPADNE ŠUME• Zauzimaju velike djelove kontinenata na Sjevernoj

hemisferi: sjeveroistočna Azija, centralna i zapadna

Evropa, istočni dio sjeverne Amerike

• Klima umjerena, temperature se kreću između

-30ºC i + 30ºC

• Prosjek padavina od 75 cm do150 cm

• Vegetacijska sezona traje oko šest mjeseci

Hrast lužnjak Quercus robur

Javor-klen Acer pseudoplatanus

Bukva Fagus sylvatica Kesten Castanea sativa

Lipa Tilia cordata Brijest Ulmus laevis Lišajevi

B I O D I V E R Z I T E T

Bjelorepi jelen Odocoileus virginianus

Jeleni Cervidae

Crvena vjeverica Squirrel

Divlji kunić Leporidae

Vuk Canis lupus Rakun Procyon lotor

Planinski lav Felis concolor Ris Lynx lynx

TAJGA –BOREALNA ŠUMA• Tajga-ruska riječ za borelanu šumu

• Pokriva oblasti koje su nekad bile pod ledom

• Duge oštre zime (temperature do 6 mjeseci sa srednjom

temperaturom ispod 0º)

• Kratka ljeta (50 do 100 dana bez mraza)

• Područja u Rusiji sa velikim oscilacijama temperature -35ºC do +35ºC

• Srednje godišnje padavine su između 40-50 cm

• Javlja se u vidu kontinuiranog pojasa koji se pruža preko Sjeverne

Amerike i Evroazije, između 50º i 60º sjeverne geografske širine

Bijeli bor Pinus silvestris

B I O D I V E R Z I T E T

Jela

Jela Abies alba Smreka Picea abies Ariš Larix decidua

Ris Felis lynx Gorska kuna Gulo gulo Kuna zlatica Martes martes Leming Lemmus lemmus

TUNDRA• Najmlađi biom, nastao prije 10 000 godina• Obuhvata ogromna područja između 55º i 70º sjeverne geografske

širine• Zauzima oko 20% površina kopna• Prosječne zimske temperature iznose -34ºC• Ljetne temperature u prosjeku ispod 10ºC• Količina padavina mala, između 15-25 mm• Tlo vlažno zbog niske evaporacije• Zime duge(šest do deset mjeseci, srednje mjesečne temperature ispod 0ºC)• Sniježne padavine pogoduju očuvanju biljnog pokrova

Crnjuša Erica carnea

B I O D I V E R Z I T E T

Lišajevi Polarna vrba Salix polaris

Alpska kokoš Lagopus mutus Mošusno goveće Ovibus moschatus Karibu Tieteellinen luokittelu Polarni zec Lepus arcticus

Polarni medvjed Ursus maritimus

Šta podrazumijevamo pod morem?• vodena masa od 1368 mil. km3• prostire se na 360 mil. km2 Zemljine kugle (70,8%)

Okeani pokrivaju skoro ¾ Zemljine površine i čine najveći i najsloženiji biom. U njima žive najveće i najmanje životinje,

od sitnih zooplanktona do moćnog plavog kita. Između ove dvije krajnosti u

okeanima se nalazi nevjerovatno bogatstvo života.

Okeani se sastoje od bezbroj staništa, uključujući sve od šarenih koralnih

grebena do tajanstvenih

hidrotermalnih otvora u morskim dubinama. Dubina

okeana ima značajan

uticaj na uslove. Dubina može da varira od samo

nekoliko centimetara duž

obale do 11 km, što je najdublja

okeanska tačka u Marijanskoj brazdi u

blizini pacifickog ostrva Gvam.

Okeansko dno

Životinjski svijet jezera

Uzimamo primjer Skadarskog jezera: 50 vrsta ribe (između ostalih, šarani i jegulje), vidre, vodozemaci i gmizavaci: žabe, zmije i gušteri...U planinskim obalnim područjima postoje različite životinjske vrste: od daždevnjaka do divljih svinja, lisica i vukova. Insekti - brojni mediteranski endemiti (zaštićene vrste): šumski mrav -Formica rufa, lastin repak - Papilio machaon, sredozemni lastin repak - Papilio alexanor i jedarce - Papilio podalirius, jelenak - Lucanus corvus i nosorožac - Oryctos nasicornis. Faunističi raritet predstavlja prisustvo džinovske vodene stjenice - Belostoma nilotica.

Živi svijet tekućih kopnenih voda

- ribe, rakovi i puževi te vrste vodenih biljaka. Brojni beskičmenjaci, npr. larve insekata, veći dio života provedu u rijeci i njenim postranim dijelovima, U zoni pastrmke žive i peš, pijor. Česte su i alge kremenjašice i mahovine. Zona lipljena je prelazna zona prema srednjem toku, a imamo : mrenu, klen i podust, krkuša. Uz mrenu dolaze još i klen, podust, jez, bolen, klenić, mladica… Donji tok rijeke obuhvata zonu djeverike, bodorka, šaran, linjka, smuđa, soma, štuku, … Primjer ribe koju nalazimo ovdje je jegulja.Rijeke imaju i vertikalnu podjelu – od dna do površine.

Ponavljamo. Uočite biome na planeti i pokažite na karti.

 

P I T A NJ A?

H V A L A N A PAŽNJI ! ! !